‘aries 164
9 Jeziéna i dru8tvena komunikacija
PREGLED
‘Traumatska ozljeda mozga (TBI) mo%e uzrokovati deficit u jeaileu | drustveno}
komunikaciji, ponekad uzrokovane odgodenim prisjeéanjem rijeti ili smanjenom
sposobnoséu otkivanja emocija tijekom komunikacije s drugima. Takva osteéenja
mogu dovesti do frustrirajuéih ili neugodnih iskustava i utjecati na obiteljsku
dinamiku, drustvent Zivot i radni status pojedinca Intervencije kognitivne
rehabilitacijske terapije (CRT) za oBteéenja jezika i dru8wvene komunikacije mogu
biti usmjerene na socijalnu percepcij ili percepetju emocija, socijalne vjestine ili
‘komunikacijske vjeStine. Afazija je jo8 jedno moguée oSte¢enje jezika nakon stetene
ozljede mozga, iako Ge8éa nakon moZdanog dara od TBI. Odbor nije pronaao
literaturu u kojoj se opisuju CRT intervencije za afaziju nakon TBI-ja. U sljedegem
poglaviju opisane su kontrolirane stuelijejezika i scijalne komunikacije, nakon éega
slijede zakljuéei odbora
Odbor je idemtificirao i pregledao Eetiri randomizirana kontrolirana ispitivanja
jezigne { socijalne komunikacijske kognitivne rehabilitacije (Bornhofen | MeDonald
2008a, 2008b; Dahlberg et al. MeDonald et al. 2008). Odbor nije pronasao studije
CRT. za podrutjej
zika | druStvene komunikaclje 2a blagi TBI ii za umjereno teSki
ju i
‘ukdjutila su umjereno teSke pacijente s TBI u kronitno} fazi oporavka, Dva od Seti,
RCFa bila su usmjerena iskljudivo na CRT za deficite percepcije emocija, jedan RCT
usmjeren na obuku vjestina socijalne komunikacije, a jedan RCT ukljutivao je
kombinaciju obuke socijalnih vjestina i socijalnog / socijalnog /
‘TBI u subakutnoj fazi, Sva Cetiri istrazivanja bila su u ambulantnom okru
‘Trening percepetje emocija, Da bi bill ukljugeni, sudionici su opéenito morali mati
ddovoljno jezignih j kognitivnih sposobnosti za sudjelovanje u grup | imati oBtegenje
Vjestina socijalne komunikacije na temelju upitnika ili procjene Klinigara koji je
uputio zahtjev. Jedan od éetiri RCT-a imao je neki oblik CRT-a u aba pokusna kaka,
al je takoder ukljudivao usporedbu s rukom liste éekanja, Odbor je takoder utvedio
Jedan nerandomtzirani, paralelni grupno kontrolirant dizajn (Hashimoto { sur 2006)
va studija je bila u kronitno} fazi oporavka za pacijente s umjereno teSkim TBI
Predmeti su upuéeni na osposobljavanje socijalnih vjestina; Komparatorskom cogranku nije pruzena nikakva terapija (Hashimoto i sur. 2006). Tablica 9-1 prikazuje
sazetak svih ukljuenih studija u ovom sustavnom pregledu,
KRONICN1, UMJERENO TESKI TBI
Randomizirana kontrolirana ispitivanja
Dya istrativanja usmjerena na lijegenje di
Bornhofen | McDonald (2008a, 20088). Percepeija emocija definirana Je kao "toéno
dekodiranje | interpretacija vizualnih i zvuénih podraéaja koji signaliziraju 1 od 6
emocionalnih stanja’. Program CRT o kojem su izvijestili Bornhofen 1 McDonald
(2008a) ukijuéivao je grupne aktivnosti te biljednicu i kuénu praksu za poduéavanje
sve slozenijih vjestina o percepciji emocija Sjednice su se odrZavale dva puta tjedno,
‘po 1.5 sata tijekom 8 tjedana; Ukupno 25 sati. jedan terapeut (pozadina nije opisana)
dodijeljena je na svaka dva ili tri sudionika, 12 sudionika primalo je ambulantne
usluge za TBI te su nasumi¢no regrutirani i rasporedent w terapiju ili u skupinu s
listom Gekanja; Bilo je jedno odustajanje,Ishodi istrazivanja bili su mjere izraza lica
(imenovanje i podudaranje), Test svijesti o druétvenom zakljutivanju (TASIT) i
psihosocijalna reintegracija, Odmah nakon tretmana, intervencija je dala znatno
bolje rezultate TASIT-a u odnosu na skupinu na listi €ekanja, Dok je intervencijska
sku
ita percepeije emocija favijestill su
postigla bolji posttreatment na jednom obliky mjere izraza liea
(podudaranj), skupine su postigle ist rezultat na alternativnom obliku mjere izraza
lica (imenovanje) i psihosocijalne reintegracije.Jednomjeseéni rezultati praéenja w
dijelulijevenja bili su znatno veéi od rezultata prij lijefenja na svim mjerama.
Drugo istradivanje koje su izvijestli Bornhofen i McDonald (2008) imalo je za
cilj zadirkivanje utinkovitih komponenti intervencije u gore opisanom ispitivanju,
dvajanjem i usporedbom strategije uéenja bez pogreSaka s obukom za samouéenje
(koje su kombinirane u intervenciji studije 2008), s kontrolnom siupinom na listi
Zekanja; Obje intervencije takoder su imale za cilj otklanjanje deficita percepcije
emocija, Intervencije su obuhvaéale ukupno 25 sati lijegenja tijekom 10 tjedana,
podijeljenih na tjedne, 25-satne
TABLICA 9.-1. Tablica dokaza: Jezik i druStvena komunikacija
Studia N Razina ozbiljnosti Kratki narativ Komparator _ Mjereishoda __Nalaza
TBI
RCT 2 Velo jako (boll) Ova studija istrafivala je Y + Zadatak ‘Odmah nakon
mogul se deficit ‘odudaranja tet™ana,
Bornhofen i drustvene percepeije Bez sadrZaja: ps J intervencija je
McDonald popravitikognitivnom kontrolnagrupa —iztazalica dala znatno bolje
2008a rehabilitacijom, Lista dekanja renultate
koristeti program + Zadatak socijainih
lijeEenja koji je imenovanja 7kljutaka
ukljudivao tehnike za (TASIT) uw odnosu
koje se ranije znalo da farazalica na skupinu koja je
su udinkovite s Gekala listu, Jako
populacijom TBI + lspitivanje je intervencijska
svijestio _Skupina imala
cruttverom bolle rezultate
zakijutivanju
nakon tretmana
nna rezultatima crasin, jednog oblika
odgovarajuce
dijelovi 1, 213 mjere, nije bilo
ratte ed
* Skala skupina u
poihoseclne seratvnom
sot
Spinone One
(SPRS), enon
trenutni status !2raza lica it
psihosocijalnoj
reintegraciji.
Jednomjeseéni
rezultati praéenja
u dijelu lijegenja
Dili suznatno veti
= samoprocjene
nego prije
ijetenja na svim
mjerama
Sona
Bornhofeni18 ——_Vrlojako (bol) Ci ovog istrativanjaY Mjere primarnog _Objeterapijske
McDonald bio je usporedit hea skupine
2008 udinkovitost dviju Bez sadréaja: ishoda: skromno su se
strategja,uéenja bez kontrolna grupa . poboligalew
pogresaka (EL)! Lista gekanja MW Audiovizualni ——ercepei
tenes ; emocionalni _emodiaspostoje
samoutvraivanja (SIT), heen ogranitent
za poboljganje deficita prikeaz: TASIT, 1 dokazi koji
{percepeij emoca dio (obrasci AB) ypuéyjuna toda
drustven zakjuée SIT moze bit
temeljeni na povoljan pristup
emocionainom Syne
ponaSanju
M Donofenje
zakljutaka videg
veda: TASIT, dijelovi
213 (obrasci AiB)
W Identifikacija
statigkih emocija:
Tzraz lica isti /
razliGit, imenovanje
iodgovarajuéi
zadaci
+ Mjere generalizacije:
mw Trenutno
stanjeRelativne ‘vanes 167
Dahlberg et 52
al
Umjereno - tesko Studija procjenjuje
udinkovitost grupnog
programa lijecenja koji Bez sadré
kontrolna grupa
Lista éekanja
cilja Siru definiciju
socijalnih vjeStina,
koristi pristup grupnog,
procesa, naglafava
samoprocjenui
individualno
postavijanje ciljeva te
potite generalizaciju
kroz domaéu zadaéu i
ukljugivanje obitelj ili
prifatelja,
y
ocjene (SPRS,
Relativno)
Skale stresa
anksioznosti
depresije (DAS)
W Katzova ljestvica
prilagodbeRelativni
obrazac invjeSéa
(KAS. R)
W Relativne ocjene
(SPSS-pozitivne i
SPSS-negativne)
mM Raspored
istrativanjao
socijalno}
uuspjeSnosti
Wm SPRS i SPRS-Self
+ Upitnik o PFIC podskale
okazale su vie
integraciji pokazal
rac poboljSanja za
zajednice, Iijetenje u odnosu
socijalna na kontrol
integracija i co lave
podskale SCSQ-A pokazale
produktivnosti su vise
(cig) poboljSanja za
Iijegenje u odnosu
. nna kontrolu, Vage
sCraighendikep 3 pokazale
procjena i tehnika trenutno
iavjeStavanja _poboljanje, uz
kratki obi odFedena
socijalne pobolisanja
Integracijei __nakon 316
zanimanja mjeseci praéenja
podskale (CHART-
SF)
«+ Skaliranje
postizanja cilja
(cas) McDonald 39
etal
Velo jako (boli)
+ Profil
funkcionalnog
oiteéenjau
komunikacii
(PFIC)
+ Zadovoljstvo
ivotnom skalom
(SLs)
+ Upitnik prilagoden
vjeStinama
socijalne
komunikacije
(ScsQ-a)
Cilj ovog istrazivanja Y ‘Primarni ishodi:U odnosu na
bio je utvrditi bili kontrolu liste
sanacija bila uéinkovita Bez sadrZaja i Zekanja, sama
1 Emocionalna
tipobolfanju deficta »sadréaja Koji nije drustvena
socijalnih vjeStina, kao CRT: kontrolna prilagodba: aktivnost nije
Sto jenekvalificirano, grupaliste ass dovela do
neprikladno ponaSanje; ekanay Skupina poboljSanih
drustvena pereepaja;t drustvenih ugtveno _Petformansi na
poreme¢aj aktivnosti_ Dru bilo kojoj varijabli
Taspolozenja (npr. ponaganje: ishoda.Skupina
depresijai BRISS-R, PDBS za
anksioznost) ip tsposobljavanje
vjeStina razlizito
se poboljfala na
WDrustvena —ppRs-u BRISS-R-
percepcija: a, dok nisu
TASIT pronadeni ueine!
Iijegenja za druge
. primarne ishode
Sckundarni ishodi: le hol
sekundarnt ishod.
W Katzova
Hestvica
podeSavanja.RI
W Komunikacijski
upitnik La
Trobe
W Raspored
istradivanjao
socijalnoj
UuspjeSnosti
Skala
psihosocijalne
reintegracije u
Sydneyu Nerandomizirana,37 _—_Umjereno-tetka Ova stujaje y + Svakodneyne Ukijuceni
paraleino procijenila vient, spitanici
kontrolirana_ udinkovitost Bez sadréaja: et "i pokazali su
grupa sveobubvatnog —_Pacijent koji se znagajna
programa dnevnog —nisupridruzili FIM verzija poboljSanjau
Hashimoto dr. Iijetenja, dnevnom 30 Tazumbjivosti
prograrmu gover,
Iijetenja mam Tedavanju
problema,
. paméenju, pani
* Druitveno irezultatima
sudjelovanje:socijalne
integracie w FIM
Mpitnico /FAM-us
vps | rezltatina a
Brat Socjalno}
aajednice integracji
ci produktivno
a aktivnosti u C1Q-
sJednice; U svako} sesii terapeut je radio s grupom od dva ill tri pacijenta. 18
sudionila bilo je nasumino rasporedeno u jedno od tri pokusna keraka; Od toga je
bilo pet odustajanja, Mjere ishoda ukljuéivale su prepoznavanje izraza lica,
imenovanje i podudaranje izraza lica, psihosocijalnu reintegraciju te depresiju i
anksioznost, kao i relativne ocjene prilagodbe, drustvene izvedbe i psihosocijalne
reintegracije, Bilo je malo statistigki znaéajnih razlika tim vrlo malim (Eetin ili pet
pacijenata po ruci) u pogledu mjera ishoda istrazivanja,
(2007) korsti
programa lijeenja usmjerenog na poboljSanje vjestina socijalne komunikacije
su randomizirano isp
nje za pracjenu ambulantnog grupnog
nakon TBI. Koristili su radnu kajigu 2a lijetenje (Soctjalne vjestine i TBI: Radna
‘knjiga 2a grupno ljeéenje) i ogranitili velifinu svake grupe na osam sudionika
Svaka skupina sastala se tjedno 1,5 sata tijekom 12 tjedana (18 sati) a voli su je
strutnjact iz socijalnog rada i logopedologije. Rane sesije bile su usredotogene na
samoprocjenu i postavljanje cijeva, sredne sesije usredototene na strategije uéenja
zate ciljeve,a kasnije sesije usmjerene na generalizaciju; domaca zadata dodijeljena
je izmedu sesija, Clanovi obitelji bili su ukljuéeni iavan grupnog okruzenja, 60
odraslih osoba s TBI randomizirano je na trenutno sudjelovanje u programu
socijalne komunikacije ili odgodeno lijetenje 3 mjeseca kasnije; Istrazivanje su
zavrSile 52 osobe. Ruka 7a rano lijeenje praéena je 36 tjedana nakon zavrSetka
programa, a odgodena ruka lj na je 24
objektivna mjera vjestina socijalne komunikacije (na temelju zashjepljenih procjena
cocjenjivaéa snimljenih interakcija sudionika s asistentima istrazivanja, koji su bili
zaslijepljeni 2a grupnu dodjelu); subjektivna procjena drustvene komunikacije; i
rmjeru skaliranja postizanja clja, Sekundarni ishodi bile su dvije procjene integracije
zajednice i jedna mjera zadovoljstva tivotom, Istraéivati su otkrili da je 12 tiedana
sdna, Primarni ishodi bili su
fa pi ‘sanies 170
nakon zavrfetka lijegenja intervencija u odnosu na Kontrolnu skupinu imala bolje
rezultate na 7 od 10 jestvica mjere primarog ishoda, Sto je bila objektivna mera
vjeStina druftvene Komunikacije, kao i subjektivna procjena druitvene
omunikacije, Nije bilo razlka u pogledu mijera sekundarnog ishoda, PoboliSanja
rerultata zadrZana su uobje supine tijekom Sestomjeseénog pracenja.
(2008) proveo je randomizirano isptivanje drustvenog, ponaSanja { treninga
socijalne / emocionalne percepcije u usporedbi sjednom kontrolnom skupinam koja
je primala isto vrijeme w grupiranim drustvenim aktivnostima; Druga kontrolna
sheupina je na list ekanja CRT intervencijatrajala je 12 thedana w 4 sata tjedno, ik
ukupno 48 sali, u ambulantnom ili drugtvenom objeltu. Ukjudivala je grupne sesije
svaki tjedan s nagiaskom na trening drustvenog ponatanja (2 sata) i trening
drustvene percepcije kako bi se pomoglo u dekodiranju izraza emocija i drustvenih
zakljudaka (1 sat). Cetvrti sat svakog tena bila je indvidualna sesjas Klinigkimn
psthologom koji je koristio kognitivne
tehnike bihevioralne terapije (KBT) za rjeSavanje emocionalne prilagodbe, Kroz tri
pokusna orudja, 51 ispitanik je bio upisan i randomiziran, Zbog sukoba u raspored,
devet subjekata je nakon randomizacije prerasporedeno na druga oruija i kako bi se
uuravnotevilibrojevipreko oruija, lzmjereni ishodi ukljutivali su. drustveno
ponaanje (na temelju zashijepljenih ocjenjivaéa procjena snimljenih susreta
sudionika $ glumcem), mjereno skalom ponaganja usmjerenom prema partner i
Ijestvicom osobnog stila razgovora; obje su Kestvice dio sustava ocjenjivanja
posrednigkth socijalnih vjestina (revidirano) koji se odnosi na ponaéanje. Ostali
primarni ishodi bili su TASIT za procjenu drustvene percepeije, te samoprocjena
epresije 1 ankstoznosti, Sckundarni ishodi ukljutivali su relativnu ocjenu
GruStvenog ponaSanja na Katzovoj ljestvici prilagodbe, anketu 0 drustveno}
uspjeSnosti, komunikacijski upitnik i samo-i relativne ocjene na psihosocijalnoj
Ijestvici reintegracije, Nalazi su pokazalt da je ruka za lijegenje socijalnih vjestina
mala znatna bolje rezultate na Ijestvici pona’anja usmjerenom prema partnert
uusporedbi s drustvenim aktivnostima ili probnim oruZjem na listi Cekanja (p = 0,004;
veligina udinka 0,70), Nije bilo drugih razlika medu orutjem w pogledu bilo koje
You might also like
- Medicinska Etika U Palijativnoj Skrbi Radovi Simpozija Etika I Palijativna Medicina (Morana Brkljačić Žagrović (Urednik) ) (Z-Library)Document120 pagesMedicinska Etika U Palijativnoj Skrbi Radovi Simpozija Etika I Palijativna Medicina (Morana Brkljačić Žagrović (Urednik) ) (Z-Library)Dragutin PetrićNo ratings yet
- 10Document32 pages10Dragutin PetrićNo ratings yet
- Psihotropni LijekoviDocument1 pagePsihotropni LijekoviDragutin PetrićNo ratings yet
- 2Document13 pages2Dragutin PetrićNo ratings yet
- 6Document7 pages6Dragutin PetrićNo ratings yet
- Psihijatrijska RehabilitacijaDocument15 pagesPsihijatrijska RehabilitacijaDragutin PetrićNo ratings yet
- 5Document18 pages5Dragutin PetrićNo ratings yet
- 14Document12 pages14Dragutin PetrićNo ratings yet
- 8Document23 pages8Dragutin PetrićNo ratings yet
- SocijalnoDocument16 pagesSocijalnoDragutin PetrićNo ratings yet
- 7Document11 pages7Dragutin PetrićNo ratings yet
- 0Document12 pages0Dragutin PetrićNo ratings yet
- 1Document10 pages1Dragutin PetrićNo ratings yet
- FilozofijaDocument234 pagesFilozofijaDragutin PetrićNo ratings yet
- SocijalnoDocument13 pagesSocijalnoDragutin PetrićNo ratings yet
- 31Document2 pages31Dragutin PetrićNo ratings yet
- Liječenje Ovosnika MetadonomDocument10 pagesLiječenje Ovosnika MetadonomDragutin PetrićNo ratings yet
- Liječenje Ovosnika MetadonomDocument14 pagesLiječenje Ovosnika MetadonomDragutin PetrićNo ratings yet
- 43Document28 pages43Dragutin PetrićNo ratings yet
- Liječenje Ovosnika MetadonomDocument13 pagesLiječenje Ovosnika MetadonomDragutin PetrićNo ratings yet
- 30Document1 page30Dragutin PetrićNo ratings yet
- Liječenje Ovosnika MetadonomDocument15 pagesLiječenje Ovosnika MetadonomDragutin PetrićNo ratings yet
- Liječenje Ovosnika MetadonomDocument7 pagesLiječenje Ovosnika MetadonomDragutin PetrićNo ratings yet
- 6Document1 page6Dragutin PetrićNo ratings yet
- 13Document1 page13Dragutin PetrićNo ratings yet
- 35Document4 pages35Dragutin PetrićNo ratings yet
- 38Document33 pages38Dragutin PetrićNo ratings yet
- 45Document13 pages45Dragutin PetrićNo ratings yet
- 19Document71 pages19Dragutin PetrićNo ratings yet
- 37Document8 pages37Dragutin PetrićNo ratings yet
