4 Socijalna infrastruktura za zdravu dugovjeénost U ovom se poglaviju utvrduju kijuéniciljevi za postizanje ciljeva socijalne Infrastrukture za viziju 2050, prikazani na slicl 4, ~ 1, zajedno s preporukama i potpornim strukturama za pomoé u tom procesu. Komisija smatra da je gradnja th vainih aspekata socijalne infrastrukture kjuéna za zdravu dugovjednost, ali da se ‘mora provesti zajedno s naporima u drugim podruéjima o Kojima se raspravlja w ovom izvjeséu. Za potrebe ovog izvje8éa povjerenici se nadovezuju na definiciju socijalnih odredinica zdravija (SDOH) Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kao uvjeta li okolnosti u kojima se Ijudi radaju,rastu,Zive, rade i dobi, a sve to oblikuju drustvene, cekonomske i politiéke snage (WHO, 20228). U idealnom sluéaju, SDOH bi jzravno ‘omoguéio zdravu dugovjetnost, ali nacionalni i globalni drustveni, politi i ‘ekonomski uvjeti umjesto toga ometali su sposobnost Ijudi da ostanu zdravi kako stare. Ti uvjetiukljuguju nepravedne gospodarske strukture, loSe osmisljene politike | programe, Stetne prakse upravljanja, nejednake udjele socijalnih i gospadarskih resursa ili kombinaeiju svih th Zimbenika i joS mnogo toga. Slijedem toga, mnogi aktivistl i znanstvenicl trde da je SDOH todnije uokviren kao "drustvene odrednice ‘nejednakosti u 2draviju’. Raspodjela resursa i moguénosti - za zdravstvenu za8titu, obrazovanje, zdravo Zivotno okruzenje | zaposijavanje ~ kljuéna je a adravu dugovjeénost i na nju zravno utjege javna politika, Stoga je fokus ovog pogiavlja na ‘dentficiranju politika SDOH-a koje mogu potaknuti zéravstvenu i zdravstvert jednakost prema ostvarenju vizije navedene u poglavlj 2. vo poglavjetakoder predstavija trenutne dokaze o kljuénom SDOH-ui njihovim Interakeljama na individualnoj finstitucionalno} razini, istiéuél programe, strukture | politike koje promidu pravedne ishode u zdravoj dugovjenosti, zajedno s‘Social Infrastructure Key Targets Prosocial strength of older people ageism and age discrimination, soa, ee ees Ea ay Seen SLIKA 4-1, Socialna infrastruldura za plan zdrave dugovjetnost relevantne studije slutaja, Obeéavajuga SDOH rjeSenja, ako se uvedu, mogu imati dalekosetne pozitivne utinke 2a drustva Sirom svijeta i doprinijeti globalno| zdravo) dugovjetnost Ostatak ovog poglavlja opisuje kljuéne ciljeve koje je komisija odabrala na ‘temelju njihove sposobnosti da kataliziraju promjene prema zdravoj dugovjetnosti: iskorigtavanje prosocijalnih snaga starijih judi, borba protiv ageizma, poticanje socijalne ukljuéenosti,osiguravanjefinancijske sigurnosti u mirovin! i postizanje digitalne pismenosti. Rasprava o tim kljuénim ciljevima temelji se na dokazima i preporukama iz medunarodnih izvjeSéa, naglaéavajuet uskladenost s povezanim ‘medunarodnim okvirima, Osim pruéanja pozadinskih informacija, odjeljak na Svaki kj ell pruza obe€anje za kretanje prema zdravoj dugovjetnosti. Naposijetku, nekoliko odjeljaka zakljuéuje se polugama za osnazivanje promyjena, ukljuéujuti mjerne podatke za pprocjenu statusa napretka u ciljui istrativatka pitanja koja treba rijeSiti jere studija sluéaja intervenclja koje pokazuy SOCIALNE ODREDNICE ZDRAVLJA.Razumijevanje | rjeSavanje razliditih vesta SDOH-a tijekom cijelog divotnog vijeka ‘vai su ciljevi jer iskustva u ranom tlt mladom odrastom Zivotu mogu imati dugoroéne posijedice i odrediti ho¢e It judi dobro ii loSe starti{ostvariti svoj punt potencijal. Te se odrednice mogu pojaviti u razliitim toékama tijekom Zivotnog vvijeka i moZda nisu izravno povezane sa zdravljem ili &imbenicima na koje _dravstveni sustav mote utjecati, Slijede primjeri SDOH-a koji mogu utjecati na zdravije i jednakost (WHO, 2022} ‘+ “dohodak i socijalna zastita; + obrazovanje; ‘+ nezapostenost i nesigurnost radnih mjesta; ‘+ uvjeti radnog vijeka; ‘+ nesigurnost opskrbe hranom; ‘+ stanovanje, osnovni sadrZaj i okolig; ‘= razvoj u ranom djetinjstvu; ‘socijalna ukljucenost i nediskriminacija; ‘© strukturi sukob; ‘pristup cjenovno pristupaénim zdravstvenim uslugama pristojne kvalitet ‘+ ndravstvena, financijska I digitalna pismenost.! Istrazivaéi procjenjuju da na 10-20 posto zdravstvenih ishoda utjeée klini¢ka skrb (Magnan, 2017, dak na preostalih 80-90 posto utjetu SDOH i drugi povezani Zimbenici, poput zdravstvenog ponaSanja i okoliga. U skadu s tim, rjeSavanje th Eimbenika od kijuéne je vaznosti za poveéanje potencijala za globalny zdravu ugovjednost. Ovo se poglavije bavi kljuénim ciljevima vezanim us, soc\jalnu infrastruktura 2a koju komisija smatra da je najsastavni dio zdrave dugovjetnosti. KIjuéniciljevi ukijuéuju iskoriStavanje prosocijalnih snaga starijh judi, borbu protiv agelzma, poticanje socijalne ukljugenosti, osiguravanje financijske sigurnost i poboljSanje digitalne pismenosti.O drugim SDOH-ima raspravlja se u poglavljima 3,516, lavan je opsega ovog iavjeséa analizirati uéinke svih SDOH-a, pa su povjerenic dali prednost ukljuéivanju onih koje je najvaznije rijesiti u kratkoroénom razdobliu, " fako zdravstvens, financiska i digtalna pismenost nije sluZbena edrednicekoju je navela S20, komlsjatvrdl da je ona Mijuéna odrednica zdravstvene jednakosti, Uéinci tijekom cijelog Zivotnog vijeka “arava dugovjetnast mote se postiéi samo promjenama tijekom Zivotnog vijeka Komisija naglagava brojne moguénosti za poboljSanje zdrave dugovjetnosti medu mladim Ijudima,u vrijeme kada njihovi postupc, iskustva i izlozenosti okoliSu imaju znaéajan utjecaj na njthovu zdravstvenu putanju tijekom cijelog Zivotnog vijeka. ako su Kini ciljevi u ovom izvjeSéu vatini za danainje starije osobe iu vetini sluéajeva, sve Ijude, bit ée potrebne i druge interveneije usmjerene na mlade osobe kako bi se poboljSala zdrava dugovjetnoststarijih osoba buduénostl. Na pritnjer,vvisokokvalitetni “razvo} i obrazovanje u ranom djetinjstvu kljugne su odrednice buduéeg zdravlja i dobrobiti" (Pariz, 2018, str. 16).Povoljni cjelozivotnt uéine! potpornog i sigurnog djetinjstva te korisna uloga socioemocionalne kompetencije u 2zdraviju i dobrobiti pojedinca utjetu na buduée zdravlje, Na primjer, studija sa sjedistem na Jamajct prouéavala je ishode kod djece koja su bila dio programa u ‘kojem su zéravstvent radnici u zajednici poduéavali roditeliske vjeStine i pruali dodatke prehrani tijekom dvogodisnjeg razdoblja (Gertler i sur, 2014), Djeca koja su primila intervenciju ostvarila su 25 posto ve¢u zaradu 20 godina kasnije u usporedbi skontrolnom skupinom, Stoga razvo) u ranom djetinjstvu postavlja temelje za cjelotivotni napredak | isplativo je ulaganje koje zemlje mogu uloditi u pobol)Sanje cjelotivotnog zdravlja | dobrobiti Tako je izvan apsega ovog iavjedéa detaljno raspravljato takvim intervencijama i njihovima uéineima, minoga izvjeSéa, kao Sto je Iayje8ée S70-a (2009) Socijalne odrednice zdravlja i dobrobiti medu mladima, bave se odnosom izmedu SDOH-a i mladih judi Prevencija siromastva, obrazovanje, sigurno i sigurno stanovanje, sustavi socijalne podrske i pristup integriranim zéravstvenim sustavima u svim dobnim skupinama takoder su vatni za osiguravanje zdrave dugovjetnosti, Strukturne promjene u socijalnim politikama i praksama mogu pomo¢i u izbjegavanju negativnih uéinaka na zdravije koji proizlaze iz socijalnog i ekonomskog nepovoljnog polozaja. Razumijevanje javnosti da su lo8i zdravstveniishodi i nezdravo starenje drustveno odredeni mote osnatiti ude da zahtijevaju promjene od svojih viada, Medikalizacija ovih drustvenih odrednica i potreba i fokusiranje na njih na individualnoj razini poboljSat €e zdravstveno stanje samo za one pojedince u tom odredenom trenutku. Da bi se ostvario stvaran uéinak na stanovnistve, moraju se Uulagati u zajednicu,rjeSavajudi socijalne potrebe i rizike na razinisustava, uz silazme koristi za cijelu zajednicu. Na primjer, pruzanje pristupa hrani za pacijenta koji se predstavlja u zdravstvenoj klinici pomoét ée to asobi w diskretnom vremenskom razdoblju, dok osiguravanje da postoje trinice u susjedstvu ber pristupa hrani moze pomo¢i cijelojzajednici Sustavna ulaganja kljuéna su za iskori8tavanje dosad nezabiljezene prilike za poboliSanje zdravlja na globalnoj razini usmjeravanjem pozornasti na potrebe stanovnistva u nepovoljnom polozaju, Kako bi predstavila odnose izmedu strukturnih pokretaéa i razliitih SDOH-a i njthov zajednigki uéinak na vlasnigki kapital, komisija je prilagodila konceptualni okvir tvrtke Solari Irwin (2010) (vidi sliku 4, - 23‘vanes 82 Slika 4-2. Konceptualni okvit za strukturne i socijaine odrednice zdravha. [2VOR: Prilagodeno tz konceptualnog okvira za djelovanje na drustventm odrednicama ‘dra, Solar t Irwin, 2010. Utjecaji siromastva i nejednakosti na o¢ekivano trajanje Zivota Nedavna istrazivanjailustriraju kritignu vainost odredenth dru8tventh odrednica 2a postizanje 2drave dugovjetnosti Oéekivano trajanje Zivota slijedi drustvent sgradijent, pri Zemu Sto je podrutje zakinutie, to je kraéi Zivotni vijek njegove populacije (Marmot, 2020). "Oskudica susjedstva, mjerena kao udio stanovnika s niskim primanjima,niskim obrazovanjem i nezapasleno8éu’, jedan je od pokazatelja koncentriranih nejednakosti (Bender i sur, 2015, str. 2) Istrafivadi su prouéavali uvinke karakteristika susjedstva u Sjedinjenim DrZavama na Sest wobitajenih kroniénih stanja -hipertenziju sréane probleme, motdani udar,dijabetes, rak | artritis. Otkrili su da "Zene koje ive u siromasnim Setvetima imaju veéu _jerojatnost od drugih Zena da razviju sréane bolesti, ak i nakon kontrole Individualnh karakteristika | aspekata fizitkog okoli8a (npr: Gusto€a naseljenost, zagadenje, prohodnost)" (Freedman I sur, 2011, stz 83). Kako je nejednakosttrajala, ‘ova) drustveni gradient postao je strmiji, a razlike u ofekivanom trajanju Bivota su ‘se povetale. To je sua u svim zemljama, bez obzira na razinu dohotka. Na primjes, nnedavni pregled ispitao je razlike u oBekivanom trajanju Zivota u regijama Engleske, ‘Studija je pokazala da je i za muSkarce i za Zene ofekivani Zivotni vijek bio niti u ‘najpotrebitijim podruéjima, a veéi u najmanje zapostavljenim podruéjima, IstraZivatt pretpostavljaju da su “socijalni i ekonomski uvjeti narusili zdravije" (Marmot, 2020, str 10) tako da "jul koji Zive u siromaSnijim podrugjima provode vile svog kraéeg Zivota u loSem zdravlju u odnosu na one u manje zapostavljenim podrugjima" (str 3) Sjedinjene Drdave takoder imaju geografske razlike u ofekivanom trajanju Zivota ‘medu Zupanijama koje su se poveéale u posljednjih 35 godina (Chetty | sur, 2016). Socior ‘samo ekonomski, rasni i etnigki timbenici sada objasnjavaju 60 posto oéekivanog ‘ivotnog vijeka u SAD-u (Dwyer-Lindgren i sur, 2017). PoboljSanja o€ekivanog ‘ivotnog vijeka u dobi od 50 godina u veéinskim crnim Zupanijama zaostaju gotovo 30 godina za Zupanijama u kojima je manje od 5 posto stanovnika crno (Tan, 2020),Predvida se da Ge smanjenje a¥ekivanog divotnog vijeka u SAD-u u 2020. premasiti otekivano trajanje divota u veCini drugih zemalja s visokim dohotkom, Sto ukazuje na to da Ge Sjedinjene DrZave - koje su veé imale ofekivani Zivotnl vijek ispod ofekivanog Zivotnog vijeka svih drugih razvijenih zemaljas visokim dohotkom prije ‘pandemije - doZivjeti jo8 veéi pad Zivotnog vijeka svojih veSnjaka« (Andrasfay 1 Goldman, 2021, str 3).$ obzirom na brojne razlike u zdraviju i bogatstvu, nije izmenadujuée da pad ofekivanog ivotnog vijeka u Sjedinjenim Dréavama nije ravnomjerno rasporeden, Andrasfay i Goldman (2021,) procjenjuju da ¢e, medu populacijom crnaca i latinksa, pandemija rezultirati smanjenjem o€ekivanog, ivotnog vijeka tri do Zetii puta vetim od smanjenja medu bijelim populacijama. 'Nerazinjeran teret smeti u crnatko) i latinoameriéko) populaciji odrazava temeljne drustvene razlike koje su desetljeéima dokumentirane i pojaéane tijekom trenutne ppandemije’, pokazujuei da su drustveni éimbenici u korijenu grubih nejednakosti w 2zdravstvenim ishodima (Andrasfay i Goldman, 2021, ste 4). U svim zemljama svijeta rastuée razine nejednakosti - mjerene kao raziika izmedu bruto domaéeg proizvoda (BDP) zemlje i raspodjele bogatstva (¥. neto vrijednosti sobe) ili prihoda (f. koligine novea koju osoba redovito prima) unutar svog stanovnistva - prijete postizanju pravedne zdrave dugovjetnosti. Syjetsko socijalno ‘avjeSée Ujedinjenih naroda (UN) pokazalo je 2020, povecanje nejednakosti dohotka za vise od 70 posto globalnog stanovnistva, to otezava gospodarski razvo) u zemlfi (UN, 20208), Osim toga, Svjetski ekonomski forum je 2021, napomenuo da se, jako se nejednakost dohotka medu zemljama smanjilatijekom posljednjih desetljeéa, nejednakost dohotka unutar zemalja zapravo poveéala (Myers, 2021.) Praznine u nejednakosti bogatstva jo8 su veée. Tako se Zivotn vijek zemlje opéenito pove¢ava s nacionalnim dohotkom, neke zemlje « postiéi(e] vet ili niai o€ekivani Bivotni vijek nego Sto bi se moglo predvidjeti njihovim dohotkom po glavi stanovnika« (Freeman et al, 2020, str 1). ‘Analiza Brazila,Etiopije i Sjedinjenth Dréava pokazala je da je Etiopija imala 3 ‘godine vige o€ekivanog divotnog vijeka nego Sto se otekivalo na temelju njezina BDP-a po glavi stanovnika, a Brazil je imao jo dvije godine (Freeman et al, 2020), Istrazivati su dodatne 3 godine ofekivanog divotnog vijeka u Etiopiii pripisali “zdravstvenim strategijama u zajednici, pobol/Sanju pristupa sigurno} vod brazovanju Zena i rodnom osnadivanju te usponu organizacija civilnog drustva’ (Freeman et al, 2020, ste 1}-S druge strane, ofekivani Zivotni vijek u Sjedinjenim Dr¥avama bio je 2.9 godina niti od ofekivanog, na temelju BDP-a po glavi stanovnika, Sto pokaizuje da samo nacionalni dohodak zemlje ne diktira ofekivant Zivotni vijek. Zemlje mogu poduzeti korake za rjeSavanje identificiranih Eimbenikea za smanjenje razine nejednakosti medu stanovnicima Uskladivanje s ciljevima odraivog razvoja Postoji znatan prijelaz izmedu pokretata zdrave dugoyjegnosti socijalnom i fizitkom okrudenju i UN-ovih ciljeva odrZivog razvoja (navedenih u poglaviju 2), Zemlje koje jaéaju institucionalne strukture kako bi poboljSale zdravu dugovjetnost takoder ée ostvariti napredak u postizanju ciljeva odrZivog razvoja.Globalno ée ostvarivanje zdrave dugovjetnosti zahtijevati napredak u pogledu ciljeva odr2ivog‘azvoja u pogledu uklanjanja siromastva u statijoj dabi (clj br. 1), osiguravanja ‘rodne ravnopravnostitijekom cijelog Zivotnog vijeka, promicanja dostojanstvenog rada 2a Ijude svih dobnih skupina (cll) br 8), smanjenja nejednakosti | okonéanja disiriminacije u kasnijem Zivotu (cilj br 10), izgradnju ukljuéivih i pristupaénih ‘ajednica (cil) br 11), "lako ée djelovanje na ciljeve odréivog razvoja vjerojatno utjecatt izravno ili neizravno na zdravstvenu i zdravstvenu jednakost, uéinke na nejednakosti u SDOH-u trebat Ge procijenitt i pratiti” (Marmot and Bell, 2018, str 6), U tu ée svrhu provedba Imjera za postizanje clljeva odrZivog razvoja morati obuhvaéat tradicionalne silose, pri Zemu Ge se pozornost posvetiti tome kako djelovanje u jednom cilju moze utjecati na ciljeve u drugim podruéjima kako bi viade | drugi dionici mogli ‘maksimizirati dodatne korist. Stoga ée, kako bi se zajedni¢ki ubrzao napredak prema ciljevima odrBivog razvoja, biti ano pronaéi nadine za rad u svim sektorima i osigurati da djelovanje u jednom sektoru ne utjete negativno na druge. Pronalazenje 4-1: Drustvene odrednice zdravlja imaju ogromne posljedice koje ‘mogu utjecati na sposobnost judi da pastignu zdravu dugovjetnost. Zakljuéak 4-1: Pri osmisijavanju i provedbi politika 2a promicanje 2drave dugovjetnosti bit ée kijuéno priznati kumulativne utinke drustvenih odrednica _2dravija tjekom cijelog Zivotnog vijeka. S pravednoséu u sredistu ovih politika, vlade se mogu pozabaviti povijesnim i strukturnim nejednakostima koje su se pretvorile u lsu osnovu zdravlja za neke populacije dok ulaze u drugu polovicu Bivota. DRUSTVENI KAPITAL STARIJIH ODRASLIH OSOBA Osim SDOH-a, drustvene veze vani su pokretaéi zdravlja i dobrobiti Vaznost druStvenog angaémana za zdravu dugovjetnost na individualno} i drustveno} razini rhe mode se precijeniti.Naslici 1-4. u poglavlju 1. prikazani su Kuni pokretaét i disruptori zdrave dugovjetnosti te je prikazano kako drustveni angaéman moze suradivati s drugim pokretagima kako bi utjecao na zdravstvenu putanju osobe, Ljudi stare unutar drustvenih mreza élanova obitej, prijatlja i drugs nizom pretpostavki, ofekivanja i uvjerenja koja oblikuju njihovo iskustvo starenija Drugtvene percepeije 0 tome Sto znat! imati ispunjen, uspjeSan ii dostojanstven Zivot raznolike st | mijenjaju se tijekorn vremena, ali svi keulturama, Drustveni kontekst! i zemlje, nstitueije zajednice imaju ulogu u pruzanju znagajnih ‘moguénosti u kojima stare odasle osobe mogu sudjelovatl Drustveni kapital definiran je kao "veze medu pojedincima, drustvenim mreéama i rnormama reciprociteta i pouzdanosti koje iz njih proizlaze” (Putnam, 2000, str. 19) "kontinuiranog procesa razvijanja dobrobiti osje¢aja pripadnosti i dobrovoljnog drustvenog Novija literatura sugerira nova definiciju socijalne kohezije ka sudjelovanja Zlanova drustva, wz razvo) zajednica koje toleriraju | promiéu mnostvo vrljednosti i kultura te istovremeno daju jednaka prava i moguénostiu drustvu’ (Fonseca i sur, 2019, ste Odsutnost ili pad socijalne kohezije takoder se moze smatrati druStvenom erozijom, s manje gradana koji vjeruju da su dio moralne ‘zajednice | imaju povjerenje jedni u druge (Larsen, 2014),Srarica 9 ako snana struktura socijalne koheaije pruza mnoge koristzajednicl,jedna poaitivna posljedica je poveéana sposobnost kolektivne uEinkovitost,stakvim ishodima kao Sto su manje sukoba i naslja uzajednict i povetano formiranje poduzeéa za samopomoé i éestit clus od tih Koristi do poboljSanog premoSéivanja i povezivanja drustvenog kapitala. Utvrdeno je da drustveni kapital u zajednicama {ma "tampon" uéinak koji se suprotstavlja nepovoljnijim Eimbenicima, Na primjer, jedno je istrazivanje pokazalo da Latinoamerikanct i gradani rodeni u inozemstvu u Sjedinjenim Dréavama imaju dui tivotni vijek od domorodatkih ne-Hispanaca, sto autor! pripisuju snaznim drustvenim vezama unatoé nizim razinama dohotka (Ginger et al, 2017), Socijalni kapital takoder je zabiljezen kao kljuéni Zimbenile w cotpornesti na katastrofe | oporavku od njth. Na primjer; nakon potresa u Nepalu 2015. godine, istraZivati su otkrili da su “visoke razine poveaivanja i premoséivanja kapitala medu stanovnicima smanjile prepreke kolektivnom djelovanju’ i pomogle w nnaporima spaavanja i oporavka (Panday et al, 2021), U kontekstu starenja stanovnistva, razvo) th veza kroz generacije mote se opisati kao medugeneracijska kohezija, to takoder moze imati brojne prednosti za obitelji i dru8tva. Ujedinjent narodi prepoznaju medugeneracijsku koheziju kao kljuénu za zdrava drustva (Butts etal, 2012), Starije odrasle osobe imaju sposobnost igrati znaéajnu ulogu u poboljSanju socijalne kohezije unutar i medu generacijama, kao i u pove¢anju drustvenog, kapitala, iako su moguénosti 7a iskoriStavanje te sposobnosti do sada uglavnom bile neiskorigtene,U viziji Komisije za zdravu dugovjeénost (vidi poglavlje 2), odravanje zdravlja u drugo} polovici Zivota omogueit ée starijim osobama da costanu ukljudene u svoje zajednice.S pravim strukturama, stati Iu ddonijeti desetega akumuliranog znanjai iskustva u zajednicu i pomo¢i mladim. |judima da postignu uspjeh pri ulasku u radnu snagu, Stari judi takoder pruzaju skrb 2a unuke, Pozitivne dimenzije starenja i odgovarajuce koristi za drustve mogu stvoriti drustvent i ljudski kapital koji moe pomoéi u rjeSavanju nezadovoljenih potreba i pove¢anju drustvene dobrobiti (Fried, 2016), Druétveni kapital moze se strateSki i namjerno izgraditi, na primjer, pomaganjem Ijudima koji to ele gh bi rad u kasnijoj dobi ostaje u radnoj snazi i stvara moguénosti volontiranja, kako je opisano u poglavlju 3 KLJUCNA META: PROSOCIJALNE SNAGE STARIJIH LJUDI Biti ugraden u veéu drustvenu skupinu ima snaine evolucijske prednosti jer su judi drustvena biéa, Medutim, priroda drustvenih mreta mijenja se s godinama, Brojni dokazi pokazuju pozitivne razvojne trendve u drustvenom i emocionalnom funkcioniranju kako judi stare, ukljueujuél dokaze da su starjt judi prosocijalniji od mladih Ijudi. Prosocijalna ponaéanja su radnje koje koriste drugima (Cutler i sur, 2021) Kvalitetni odnosis obiteljima, mreZe srodstva i prijateljstva te veze u zajednici, kao i utjecaj drustvenih veza na 2dravlje,t dalje su van za dobrobit tijekom eijelog ‘ivota (Umberson i sur, 2010). Dokazi sugeriraju da se drustvene mreze suZavaju kako Ijudi stare (Lang i Carstensen, 2002). Medutim, uzduani nalazi sugeriraju da sulavanje drustvenih mreza podinje mnogo prije starosti, sto znati da se ne moze‘sranes 86. pripisati uzroclma specifignim 2a starenje (engleski i Carstensen, 2014). Naprotiv, ‘mreze se selektivno suzavaju, tako da judi zadravaju emocionalno bliske socijalne partnere, a eliminiraju vige perifernih. ‘Trenutna literatura o socijalnom i emocionalnom starenju dokumentira brojne pozitivne trendove u socioemocionalnom funkcioniranju koji su u supromosti sa stereotipima, Starij judi emocionalno su stabilniji od svojih mladih kolega i esto uZivaju pozitivnije emocionalno funkcioniranje u svakodnevnom Zivotu (Carstensen i Chi, 2021, Carstensen i sur, 2011).Znaéajno je da su te emocionalne prednosti bile Vidljive Ea i tijekom pandemije COVID-19, a studije koje patvrduju ovu prednost ddobi tijekom pandemije preslikane su u mnogim zemljama (Sun i Sauter, 2021), Iako jestarenje éesto povezano s padom koghitivnih Funkcija, nedavno istradivanje pokazalo je da su socijalne kognitivne sposobnost i prosocijalno ueenje zrazen\ji kod starjih odraslih osoba u usporedbi s mladima od 36 godina (Cutler | sur, 2021), ‘Takoder je utvrdeno da je nedostatak brige 2a druge nidi medu starijim odraslim osobama, U usporedbi s mladim i sredovjetnim Ijudima, stovise, staf judi ozivljavaju manje negativnih emocija u svakodnevnom Zivotu (Carstensen I sur, 2011), Takoder izraavaju veéu zahvalnost, to je zauzvrat pozitivno povezano s fiziGkim i mentalnim zdravljem (Emmons i sur, 2003; Kubzansky i sur, 2018). Ti bi ddokazi trebali potaknuti one koji su na vlasti da ciljaju izvan jednostavnog reSavanja problema ranjivih starijih judi da rade na izgradnji sustava koji iskorigtavaju drustveni kapital koji €e sve veti broj starijih i zdravijih lui éonijeti aruttvu, Previadavajuct stereotipi o starijim osobama kao redovito krhkim, optereéujuéim | ovisnim ograniéavaju sposobnost drustva da cijeni i kapitalizira svoje potencijalne Ijudske i drustvene resurse, to pak potkopava medugeneracijsku kohezijui solidarnost i ugroBava postizanje ukljudivib, pravednih drustava (WHO, 2020.) Napori na poticanju crustventh veza i izgradnji Kohezije potinju w lokalnim zajednicama, gdje je neformalna briga za clanove obiteli,susjede i poznanike norma, Pronalaenje 4-2: Napredujuéa dob povezana je s poveéanom motivacijom za doprinos drugim Ijudima, mladim generacijama, drustvu i veéem dobru, Osim ‘toga, iskustvo, znanje i emocionalna stabilnost starjihIjudi imaju poteneijal 2a iagradnju drustvenog i judskog kapitala potrebnog za stvaranje i odravanje drave dugoyjetnosti Zakijuéak 4-2: Drustva sa zdravom dugovjeénoseu magu iskoristitt ‘emocionalnu stabiInest i prosocijalne snage starijih Ijudi omoguéuyjuél im uw njihovim postojeéim ulogama i novim ulogama, KLJUCNA META: AGEIZAM I DOBNA DISKRIMINACIJA Jedna od najznatajnijih prepreka postizanju zdrave dugovjetnosti je ageizam, Agelzam obubvaéa sistemske stereotipe i predrasude, bilo usmjerene prema druglma ill prema sebi - Zale i mnogi stariji judi vjeruju u stereotipe temeljene na dob ‘Agelzam se mote pojaviti na meduljudskoj razini, izmedu pojedinaca; na drustveno} ‘azinis ll na strukturno} it institucionalnoj razini (Marques i sur, 2020), Buduei daSrariea 87. Ge svaka osoba koja Zivi u poodmaklo) dobi dozivjeti ageizam, njegov opsegi Sirina su ogromni. U Europskom socijalnom istraZivanju dabna diskriminacija bila je najéeS¢e prijavljivant obltk diskriminacije za svaku dobnu skupinu, Medu europskim zemjama izvjeSéa 0 nepostenom postupanju prema starijim osobama kretala su se 0d 17 posto (u Portugalu i na Cipru) do 54 posto (u CeSko)),s prosjekom od 35 posto (Ayalon, 2014), Pandemija bolesti COVID-19 dodatna je uévrstila ageisti¢ke stavove (vidi Dodatak 8), Strukturni ageizam moze se na¢i iu svim sektorima, ukljuéujuci zabavu, marketing, drustvene medije, radno mjesto i zdravstvenu zastitu (Levy, 202). Ipak, unatof razmjerima njegovil negativnih utjecaja na starje ude | ddrustva, "ageizam ostaje zanemareno globalno 2dravstveno pitanje” (Officer etal, 2020, str 1). ‘Ageizam se teme!ji na uvjerenju da se start Ijudi bitno razlikuju od mladih Ijudh Medutim, start { mladi zapravo imaju mnogo zajedni¢kog; Rade na stim poslovima, odravaju kuéanstva i sudjeluju u drustvu. Medijske i reklamne karakterizacije pojatavaju negativne stavove i pristranosti prema starijim osobama, Studija AARP-a {z-2019. otkrila je da odrasiistarji od 50 godina "predstavljaju samo 15 posto odraslih osoba na slikama internetskih medija i sedam puta je vjerojatnije da ée bitt prikazani negativno", u odnosu na mlade odrasle osobe (Dychtwald, 2021) Uobigajeni dobni stavovi utjelovijeni su u zakonima, politikamai institucijama - posebno onima koji se odnose na zdravstvene, socijalne i pravne sustave, Kada se ne kontroliraju, mogu ometati napredak prema zdravoj dugovjetnost Stari judi najizravnije dokivijavaju Stetne utinke ageizma,jednom kada se percipiraju kao "starija adrasla osobs’, izlozeni su vanjskim stereotipimna | diskriminaciji, kao | internaliziranim ageisti¢kim stavovima koji su nesvjesni samo: stereatipi, Loiji zdravstveni ishodi vide se medu onima koji su izlozeni ageizmu, ‘ukdjuujuéislabija i negativaija drustvena ofekivanja starijth generacija,a internalizacija agetstigkih stavova "znaéajno je povezana s loijim fizigkim i mentalnim zdravljem kod starijih odrastih osoba" (Officer eta, 2020, str. 2) Prikupljanje dokaza takoder povezuje strukturni ageizam s nepovoljnim zdravstvenim ishodima, Prema sustavnom pregledu, 85 posto od 149 studlja otkrilo je da je manja vjerojatnost da €e Klini¢ari ponueiti tretmane starijim u ednosu na tmlade pacijente Zak j ako ti tretmani nude jednaku korist bez obzira na dob (Chang t sue, 2020). U isto vrijeme, medutim, mladt Ijudi nisu imvuni na diskriminaciju Fake je potrebno vie podataka,stavovi ps ‘prema starijim osobama (WHO, 20212). Vjerojatnlje je da ée mlade osabe od onih u drugim dobnimn skupinama prijaviti da su bile 3rtve diskeiminacije na temelju dobl Buduei da dokazi o kumulativnim izlogenostima tijekom cijelog Zivotnog vijeka i dalje pokazuju vaznost diskriminacije, postajejasno da je to podrutje kojem je potrebna veta pozornost, Osim ogromnog optereéenja u podrutju zdravija i dobrobiti, ageizam ima ~znatajan ekonomski utjecaj Sto zemlje kosta milijarde dolara godignje (WHO, rmladima u Europi negativniji su od stavova 202), Jedna je studija pokazala da su negativni dobni stereotipl, negativna percepeija sebe i dobna diskriminacija u Sjedinjenim DrZavama doveli do procijenjenih godisnjih troskova od 63 milijarde USD za osam najskeuplih zdravstvenih stanja, au Australiji procjene sugeriraju da bi nacionalno gospodarstva ostvarile dodatnih 48 milijardi AUD godi8nje ako bi bile zapostena 5 posto vise IjudiSanea 0 ‘u dobi od 55 ill vie godina (WHO, 20214). Kao Sto je objasnjeno u poglavlju 3, agelzam je takoder éimbenik smanjenog sudjelovanja radne snage medu starjina osobama, Slozena diskriminacija ‘Agelzam mote komunicirati s drugim oblicima pristranostl i pogorSatl i pogorSati nedostatke koje uzrokuju, uvelike utjetuéi na zdravije i dobrobit pojedinca (WHO, 20212), Sve ve6i bro] studijaistrazivao je sjecista tzmedu agetzma I razlicitih oblika diskriminacij, ukljucujuéi rasizam, seksizam, sposobanost, ” heteroseksizam, klasizam, ksenofobiju i druge, Ageizam i sposobnost, te ageizam i seksizam dva su primjera vigestruke, sloZene i intersekcijske diskriminacije koji su posebno rairen, Zene tine vecinu starije populacije Sirom svijeta ali Zesto ostaju nevidljive -kreatorima politika, Ipak, suofavaju ses jedinstvenim izazovima ageizma koje treba ‘weti u obzir u globalnom odgovoru na starenje, U zemiljama 2, sposobnost je diskriminacija ih predrasude prema osobama s invalidtetom, Nasvim razinama dohotka, Zivotni vijek marginalizacije i diskriminacije, ulgjuéujuéi nejednak i neadekvatan pristup obrazovanju i radnim mjestima, pogorSavaju utinke ageizma za Zene. ‘Vjerojatnije je da ée se Zene od muskaraca baviti neformalnim sektorima ‘gospodarstva i obavljati neplagene poslove, kao Sto su briga o dject i @lanovima obitelji sinvaliditetom te obavljanje kuéanskih poslova, Starije Afrikanke, na primer, doprinose znatnim iznosima neplagenih kuéanskih poslova i postova skrbi te Gesto obavijaju ovu vrstu posla dulje u odnosu na Zene w drugim regijama/zemljama (He et al, 2020), U Latinskoj Americi, na primer, preoptere¢enje neplagenim radom u podrudju skrbi i vremenskim siromagvom s jim se Zene suo€avaju spriegavaju jednakost moguénosti, prava i ishoda u odnosu ‘na muSkarce u pogledu sudjelovanja na tris rada, alti drustvenog i poitickog sudjelovanja te uaivanja slobodnog vremena, U Konadnicl, preopterecenje ove vrste ada na Zenama ogranigava njlhove moguénosti stoji na putu njlhovors ekonomskom osnativanju, kao i moguénosti da utivaju svoja prav smuBiarcima, (UN, 2020a, st avnopravno $ Tako mnoge stare Zene znatno doprinose nacionalnim gospodarstvima njlhova ‘ida stopa sudjelovanja u plaéeno) radnoj snazi u odrasto} dobi ima kumulativne negativne posijedice, ukljuéujuél veGi rizik od stromastva zbog ograniéenog pristupa rmirovinama ili niskih mirovina (Bonnet i sur, 2019), Teret skrbi koji esto snose ‘ene pogorSava se u kriznim situacijama kao Sto su rat, glad, prisilne migracije te epidemije ii pandemije, Starije Zene su negativno pogodene w tim situacijama ako nisu ekonomski osnazene jer se uvelike oslanjaju na podrSku mladih odraslih osoba, Za borbu protiv nejednakostt bit ée kljuéno rije i temeline uzroke | sjeciste predrasuda kao Sto su ageizam I seksizam. Primjer lz Libanona usmjeren je na ‘angadman i osnativanje starijih Zena (vidi okvir 4-1).Srariea 99 oKVIR 4.4 Pruzanje platforme starijim Zenama za izrazavanje zabrinutosti [akon eksplozije u bejrutskoj luc, velik bro) starijib Zena koje su 4Zivjele same u pogodenim podruéjima nisu mogle napustitl svoje domove | male su poteskoéa s pristupom pomoéi, Kao visokoriaiéna skupina, starije ‘ene posebno postaju sve osjetlivije na zanemarivanje, izolactju, siromaitvo i nesigurnost opskrbe hranom te im je potrebna prilagodena pomoé kako bi zadovoljile svoje potrebe. Ujedinjeni narodi i Fond za mir i Jhumanitarnu pomoé za Zene pokrenuli su 2021, fond za potporu organizacijama za Zenska prava t Libanont sciljem jaéanja sudjelovanja Zena u procesu odgovora i oporavka od eksplozije u bejrutskoj luci Sest lokalnih organizacija podiglo je glasove Zena pruzajuéi im. platformu za iz avanje zabrinutosti ukljutivanje u procese donoSenja ‘odluka i doprinos uspostavi nacionalnih planova oporavka koji bi ‘ukljudivali sve marginalizirane skupine. Madaniyat,libanonska neviadina ‘organizacija koja radi na stvaranju ukljutivijeg politi¢kog sustava u Libanonu, takoder se osvrnula na trenutmu marginalizaciju Zena, posebno starijih Zena, u pogledu sudjelovanja u humanitarnim naporima koje poduzimaju opéine i dionici. PodrSka aktivisticama svih dobnih skupina, stvaranje prilika za angaZman i osiguravanje da se njihov glas Cuje pruéanje alata potrebnih za napredak vaéni su koract u nadil dliskriminacije na temelju spola i dabi, IZVORI: UN Women, 2021; UN Women etal, 2020. Intervencije za borbu protiv ageizma Nedavnia meta-analiza sugerira da “relativno jeftine, izvedive strat He koje ukdjuéuju obrazovanje | medugeneracijski kontakt mogu posluiti kao osnova, ucinkavitih interveneija za spretavanje agelzmna" I rijeSiti digital! jaz koji sprjetava _mnoge starije odrasle osobe da koriste tehnologiju (Burnes et al, 2019, steel). U Australijije Dobronamjerno drustvo provelo rasprave fokusnih skupina koje su istaknule vainoststariih iudi koji koriste svoj glas u borbi protiv ageizma sudjelujuéi u raspravama o drustvenim konstruktima dobi za umirovijenje i pruiZajuéi protuinformacije i moguénosti drugim starijim osobama da razmi8ljaju 0 vlastitim internaliziranim predrasudama j agelzmu (Svaka dob je vazna, 2017). Osim obrazovnih kampanja, zakoni | politike mogu donijeti potrebnu snagu vaznosti smanjenja i spregavanja dobne diskriminacije. Kao primjer, Organizacija ameri@kih ddrtava invadila je Meduamerigku konvenciju o zastiti judskih prava starijih osoba (OAS, 2017), NaglaSava da "starje osobe imaju istaIjudska prava i slobode kao i ddruge osobe’, Sto ukljuéuje pravo da ne budu izloZene diskritminaciji iN nasilju natemelju dobi (OAS, 2017.) Potpisnict su se sloZill da Ge to postiét donoSenjem mjera kao Sto su iskorjenjivanje izolacije, prenapuéenost! te osiudice hrane il lijevenja te onoSenjem il ja¢anjem zakonodavnih ili administrativnih mjera kako bi se osigurao odgovarajui pristup pravosudu. ako neki mogu pretpostaviti da medunarodni okviri poput Opée deklaracije o ‘judskim pravima (Opéa skupStina UN-2, 1948) jamée esnovna Ijudska prava starijim osobama, ageizam i dalje postojt i predstavlja krSenje tih prava, Kao Sto jest, Deklaracija ne ide dovoljno daleko da bi se rijeSila dabna diskriminacija starijih ‘soba, a prava starjih osoba Eesto ostaju nevidijiva (Mokhiber, 2018). Cak ni dokumenti poput Madridskog akciskog plana nisu pravno obvezujutl id vlada trade obveze, pa mnogi pozivaju na Konvenciju UN-ao pravima starijh soba za borbu protiv agetzma, pojasnjenje odgovornost, pobolifanje odgovornosti | usmjeravanje dono8enja politika (UN, 2010). Prepoznavanje ageizma kao SDOH-a takoder bi moglo pomo¢i u njegovors ‘uklanjanju (WHO, 2020). Na primjer, WHO Aftica i HelpAge International onganizirali su regionalnu kampanju za podzanjesvijestio velinii utjecaju ageizma, lavni je ij ojaéati kapaitet aici zemalj dijejenjem resurs alata 7a uspostavljanjezajednice mladih zagovornika koji rade na promjeni narativa oko starenja (WHO Alrica, 2021} Intervencije koje ukljuéuju obrazovanje ‘medugeneracijski kontakt pokazuju posebno snaiine uéinke, posebno za borbu protiv negativnih stavova prema starenju i percepeije starenja (vidh okvir 4-2), OKVIR 4-2 Strategije za borbu protiv ageizma: kampanje podizanja svijesti javnosti i medugeneracijske kontaktne intervencije Globalno iavje8ée Syjetske 2dravstvene organizacije (WHO) 0 ageizmu opisuje dvije strategije za smanjenje agetzma uklanjanjem zabluda o starjim odraslim osobama i poticanjem interakeije izmedu raaliéitih dobnih skupina: kampanje podizanja svijestijavnosti i _medugeneracijske kontaktne intervencije, Kampanje podizanja svijesti javnosti najuéinkovitije su u borbi protiv ageizma kada pruzaju toéne informacije o starijim odraslim osobama i suprotstavljaju se stereotipnim primjerima koji emoguéuju Ijudima | organizacijama da preispitajw t ‘ahuriraju svoja uvjerenja, Medugeneracijske kontaketne intervencije bore se protiv ageizma pruzajuéi platformu razliitim dabnim skupinama za lzgradaju smislenih odnosa. Za starije odrasle asobe ove intervencije mogu dovesti do poboljSanja zdravlja i pstholoke dobrobiti smanjenjem usamljenasti i poveéanjem osje¢aja svrhe. Dva primera u nastavku ilustriraju te pristupe, Promjena narativne kampanje u Coloradu: Zajednizko okonéanje agelzma kroz svakodnevnl aktivizam Promjena narativnog Colorada obutila je zagovornike, kreatore politike 4 druge influencere u koriStenju komunikacijskih alata temeljenth na

You might also like

• 10

  

  Document32 pages

  10

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• Psihotropni Lijekovi

  

  Document1 page

  Psihotropni Lijekovi

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• 2

  

  Document13 pages

  2

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• 6

  

  Document7 pages

  6

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• Psihijatrijska Rehabilitacija

  

  Document15 pages

  Psihijatrijska Rehabilitacija

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• 5

  

  Document18 pages

  5

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• 14

  

  Document12 pages

  14

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• 8

  

  Document23 pages

  8

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• 0

  

  Document12 pages

  0

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• 7

  

  Document11 pages

  7

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• 9

  

  Document10 pages

  9

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• 1

  

  Document10 pages

  1

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• Socijalno

  

  Document13 pages

  Socijalno

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• Socijalno

  

  Document16 pages

  Socijalno

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• 35

  

  Document4 pages

  35

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• Liječenje Ovosnika Metadonom

  

  Document14 pages

  Liječenje Ovosnika Metadonom

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• Filozofija

  

  Document234 pages

  Filozofija

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• Medicinska Etika U Palijativnoj Skrbi Radovi Simpozija Etika I Palijativna Medicina (Morana Brkljačić Žagrović (Urednik) ) (Z-Library)

  

  Document120 pages

  Medicinska Etika U Palijativnoj Skrbi Radovi Simpozija Etika I Palijativna Medicina (Morana Brkljačić Žagrović (Urednik) ) (Z-Library)

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• 13

  

  Document1 page

  13

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• Liječenje Ovosnika Metadonom

  

  Document15 pages

  Liječenje Ovosnika Metadonom

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• 31

  

  Document2 pages

  31

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• Liječenje Ovosnika Metadonom

  

  Document10 pages

  Liječenje Ovosnika Metadonom

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• Liječenje Ovosnika Metadonom

  

  Document13 pages

  Liječenje Ovosnika Metadonom

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• 30

  

  Document1 page

  30

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• Liječenje Ovosnika Metadonom

  

  Document7 pages

  Liječenje Ovosnika Metadonom

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• 43

  

  Document28 pages

  43

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• 19

  

  Document71 pages

  19

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• 38

  

  Document33 pages

  38

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• 6

  

  Document1 page

  6

  Dragutin Petrić

  No ratings yet
• 45

  

  Document13 pages

  45

  Dragutin Petrić

  No ratings yet