MJERNI TRANSFORMATORI

Mjerni transformatori se djele na strujne i naponske mjerne transformatore. Koriste se za

transformisanje visokih izmjeničnih struja i napona na relativno male vrijednosti bezopasne za ljude i
mjerne instrumente (na primjer 5(A), 100(V)). Korištenjem mjernih transformatora u kolima visokog
napona postiže se sigurnost ljudi, koji mjere, pošto su instrumenti uzemljeni i spajaju se na
niskonaponskoj strani. Isto tako, konstrukcija instrumenata je jednostavnija zbog toga što se radi o
niskom naponu.
Mjerni transformatori imaju dva međusobno izolovana namotaja, primar sa brojem namotaja N 1 i
sekundar sa brojem namotaja N2 (Slika 1.).

I1 Φ I2 B1
A1
Φr Φr
U1 N1 N2 U2 Z
A2
B2

Slika 1. Shema mjernog transformatora

Na primarni namotaj dovodi se napon U1 pod čijim djelovanjem teče struja I1. Stvara se
magnetnopobudna sila primara I1N1 koja u magnetnom kolu stvara magnetni fluks Φ . Pošto su
primarna struja I1 i njen fluks Φ izmjenični, to će se u sekundarnom namotaju indukovati
elektromagnetna sila E2 pod čijim će djelovanjem kroz opterećenje Z proticati struja I2. Tako nastaje
na krajevima sekundara napon U2. Odabiranjem podesne konstrukcije i materijala velike magnetne
propustljivosti za magnetno kolo transformatora, postiže se da gotovo cio magnetni fluks, generisan
djelovanjem struje primarnog namotaja, obuhvata namotaje sekundara. Ako nema rasipanja fluksa,
onda se govori o idealnim transformatorima. U realnim uslovima uvijek postoji fluks rasipanja.
U pravilu, kod mjernih transformatora, primarna struja I1 je veća od sekundarne struje I2 i zbog toga je
N1>N2. Primarni namotaji se rade sa različitim presjekom u funkciji nominalne primarne struje I 1N.
Kod transformatora sa primarnom strujom I1N većom od 500(A), primar može predstavljati jedan
namotaj u obliku bakarne šine koja prolazi kroz otvor jezgra.
Kod naponskih transformatora napon na primaru U1 je veći od sekundarnog napona U2 i zato je
N1>N2. Oba namotaja (i primar i sekundar) rade se od provodnika relativno malog presjeka. Prema
standardima sekundarni nominalni napon U2N je ili 100(V) ili 100 3 (V) u ovisnosti od nominalnog
primarnog napona U1N.
Primarni i sekundarni namotaji se namataju na feromagnetnu jezgru prema shemama priključka kao na
slici 2.

1
 U Z
I1

P1 K  N1 P2 L  AU  U1 BV 

Φ Φ
N1

N2 N2

S1 S2
k  l a u  U2
bv 
I2
A V

Slika 2. Sheme priključaka mjernih transformatora (strujnih i naponskih)

Naponski mjerni transformatori se mogu priključiti ili na linijski ili na fazni napon kao na slikama 3.a)
i 3.b), respektivno.
Prema shemama priključivanja u mjernom kolu i prema uslovima rada strujnih i naponskih mjernih
transformatora, postoje međusobne razlike. Kod strujnih mjernih transformatora primarni namotaji
spojeni su u seriju sa potrošačem i pad napona na namotaju treba biti neznatan prema naponu
potrošača. Kod naponskih mjernih transformatora primarni namotaji spojeni su paralelno sa trošilom
čiji se napon mjeri. Struja kroz primarni namot mora biti dovoljno mala (većinom je znatno manja od
struje potrošača).
Mjerni uređaji se u oba slučaja uključuju na sekundarnoj strani.

L1 L1
L2 L2
L3 L3
N N
A B A B

a b a b

a) b)
Slika 3. Priključivanje naponskog mjernog transformatora

Prema pokazivanju instrumenta, koji je spojen na sekundarnoj strani, može se odrediti vrijednost
mjerene veličine. Zato se pokazivanje instrumenta množi sa koeficijentima K I i KU.
Za strujne transformatore važi:

I1
KI  , (1.)
I2

dok za naponske transformatore važi:

2
 U1
KU  . (2.)
U2

Koeficijenti KI i KU nazivaju se stvarni koeficijenti transformacije.

Na taj način, ako se zna pokazivanje ampermetra I2 i voltmetra U2, mjerena struja I1 i mjereni napon U1
mogu se izračunati kao:
I1  K I I 2

U1  K U U 2 (3.)

Vrijednosti sekundarnih veličina se ne mijenjaju proporcionalno promjenama primarnih veličina, tj. KI

i KU nisu uvijek konstantni. Oni ovise o režimu rada transformatora, odnosno o vrijednosti struje i
napona, karakteristika i vrijednosti opterećenja sekundarnog kola, frekvencije struje, kvaliteta jezgra
itd.
Obično se raspolaže sa nominalnim koeficijentima transformacije koji su za dati transformator
konstantne veličine:
I1N U 1N
KN = = . (4.)
I 2N U 2N

Za strujne transformatore nominalni koeficijent transformacije će se označavati K IN, a za naponske

transformatore KUN.
Određivanje mjerenih veličina preko nominalnih koeficijenata transformacije dovodi do greške.
Relativna greška, zbog razlike između stvarnog i nominalnog koeficijenta transformacije, je:
za strujne transformatore

I1'  I1 K  KI
PI  100  IN 100 , (5.)
I1 KI

gdje je: I1'  K IN I 2 i I1  K I I 2 ;

za naponske transformatore
U1'  U1 K  KU
PU  100  UN 100, (6.)
U1 KU

gdje je: U1'  K UN U 2 i U1  K I U 2 .

Greška PI se naziva prenosna greška strujnog, a PU prenosna greška naponskog mjernog

transformatora.
Osim ovih grešaka kod mjernih transformatora postoji i fazna greška.
Kao što je poznato iz teorije transformatora, u idealnom slučaju, vektor sekundarne struje I2 fazno je
pomjeren prema vektoru primarne struje I1 za ugao 180°. Isti fazni pomak treba da bude između
primarnog i sekundarnog napona. U realnom transformatoru ugao između suprotnog vektora
sekundarne struje –I2 (ili napona –U2) i vektora primarne struje I1 (ili napona U1) nije jednak nuli, već
predstavlja ugao  koji se naziva fazna greška transformatora.

3
Za analizu ponašanja mjernog transformatora može se koristiti nadomjesna (zamjenska) shema (Slika
4.).
Z1 Z2

A1 R1 X1 ωL1 X 2 ωL 2 R2 B1
I0
I1 XωL
I2
E
U1 R0 X 0 ωL 0 U2
Z
Iq Im
R

A2 B2

Slika 4. Nadomjesna shema mjernog transformatora

Na primarni namotaj doveden je napon U1 pod čijim djelovanjem kroz primarni namotaj teče struja I1.
Impedansa primarnog namotaja je Z1 (Z1=R1+j L1 ). Magnetno kolo predstavljeno je impedansom Z0
, paralelno vezanom potrošaču. Kroz impedansu Z0 teče struja I0 (I0=Iq+Im). Impedansa Z0 sastoji se
od paralelno vezanih otpornosti gubitaka magnetnog kola R 0, kroz koju protiče struja gubitaka Iq i
induktivne reaktanse magnetnog kola X0= L 0 kroz koju protiče struja magnećenja Im. Ove dvije
struje su međusobno pomjerene fazno za 90°.
Impedansa Z2 (Z2=R2+j L 2 ) sastoji se od otpornosti i induktiviteta. Na krajevima sekundara je vezan
mjerni instrument impedanse Z.
Na temelju nadomjesne sheme mjernog transformatora može se nacrtati vektorski dijagram napona i
struja mjernog transformatora. Dijagram se, obično, ne crta u razmjeri. Sljedeća predpostavka prilikom
crtanja vektorskog dijagrama, koja služi radi jednostavnijeg predstavljanja je:

N1
1. (7.)
N2

Vektorski dijagram se crta na osnovu poznatih, odnosno izmjerenih sekundarnih veličina, U 2 i I2. Prvo
se crta sekundarni napon U2 u odabranoj razmjeri. Znajući iznos R + jωL dobije se fazni pomak
između struje I2 i napona U2:
X
 2 =arctg .
R
Tako se može nacrtati i vektor sekundarne struje I2. Sekundarna struja I2 stvara odgovarajuće padove
napona na sekundarnom namotaju (R2I2 i X2I2).
U općem slučaju vektorski dijagram izgleda kao na slici 5.

4
 I1 X1
U1
I1 R 1

E1   E 2
I1

I0
Iq Φ

Im

2
I2

U2
R 2 I2
E2
X2 I2

Slika 5. Vektorski dijagram mjernog transformatora

Kad se crtaju vektorski dijagrami za realan mjerni transformator, kod kojeg brojevi namotaja primara i
sekundara nisu međusobno jednaki, moraju se sve veličine, naponi i struje uzeti, preračunati ili na
primar ili na sekundar.
Ako se računa sa veličinama koje se na primjer preko broja namotaja reduciraju na sekundarnu stranu,
dobije se:
2
N N N 
U1''  U1 2 , I1''  I1 1 , R 1''  R 1  2  ,
N1 N2  N1 

2
N  N1 N1
X1''  X1  2  , I '0'  I1 , I 'q'  I q (8.)
 N1  N2 N2

2 2
N1 N  N 
I 'm'  I m , R '0'  R 0  2  , X '0'  X 0  2  .
N2  N1   N1 

NAPONSKI MJERNI TRANSFORMATORI

Naponski mjerni transformatori imaju funkciju da obezbjede mjerenje visokih napona kao i da zaštite
instrument i osoblje od previsokih napona dodira.

5
Na slici 3. data je principijelna shema priključivanja mjernih naponskih transformatora ako se radi o
trofaznoj mreži (priključivanje na linijski ili na fazni napon).
Za razliku od strujnog mjernog transformatora, koji radi u režimu blizu kratkog spoja sekundarnog
kola, naponski mjerni transformatori rade u režimu blizu praznog hoda obzirom da se na sekundarne
namotaje spajaju instrumenti sa relativno velikim unutrašnjim otporom.
Treba naglasiti da su ranije oznake primara U i V, odnosno sekundara u i v, zamjenjene sa A i B (ili
N), odnosno a i b (ili n).
Prazan hod sekundara (sekundarni namotaji otvoreni) kod ovih mjernih transformatora je uobičajena
pojava.
Isto tako, za razliku od strujnih mjernih transformatora, kod naponskih mjernih transformatora
instrumenti u sekundarnim kolima spajaju se paralelno.
Na slici 6. data je shema trofaznog mjernog naponskog transformatora, koja je nešto rjeđa od
jednofaznog transformatora. Nove oznake primara su A, B, C, N za razliku od starih U, V, W i X dok
su oznake sekundara a, b, c i n za razliku od nekadašnjih u, v, w i x.

A B C N

a b c n

Slika 6. Priključak trofaznih naponskih mjernih transformatora

Na slici 7. dat je vektorski dijagram naponskog mjernog transformatora (uzeto da je N 1=N2 mada je u
stvarnosti N1>N2).
Vektor napona U2 na sekundaru transformatora (instrumenta) i elektromotorna sila E2 se dobiju iz
sljedećih jednačina:

U 2  I 2 R  jX 

E 2  U 2  I 2 R 2  jX 2  , (9.)

gdje su R i X ekvivalentni aktivni i reaktivni otpori instrumenta koji je priključen na sekundaru, a R2 i

X2 aktivni i reaktivni otpori sekundarnog namotaja.

6
Vektor primarnog napona U1 dobija se kada se na zarotiranu elektromotornu silu E2 za 180° doda pad
napona na aktivnim i reaktivnim otporima primara.
U1  E 2  I1 R 1  jX1  (10.)

Ako se uzme u obzir jednačina (9.) i odnos I 1 = I 0 +(– I 2 ) dobije se:

U1   U 2  I 0 R1  j I 0 X1  I 2 (R1  R 2 )  j I 2 (X1  X 2 ) . (11.)

I1 X1
I1 R1
U1

- U2

E1   E 2
I1
- I2

I0
Iq Φ

Im

2
I2

U2
I2 R 2
E2
I2 X2

Slika 7. Vektorski dijagram naponskog transformatora

Iz posljednje jednačine se vidi da naponi U1 i U2 nisu jednaki bez obzira na to što se uzelo u obzir da
je N1=N2. Veličina tog odstupanja, a samim tim i greška u prenosnom odnosu p u i faznog pomaka
 U ovise od struja I2 i I0 i otpora namotaja transformatora. Najviše utiče opterećenje sekundarne
grane.
Zbog padova napona od struje magnetiziranja kod naponskog transformatora u praznom hodu,
prenosna greška je negativna. Porastom opterećenja tj. sekundarne struje I2, ona raste u istom smjeru
(pravac 1, Slika 8.).
Zato je potrošač naponskog transformatora, za određenu klasu tačnosti, ograničen. Bolja klasa tačnosti
naponskog transformatora može se postići oduzimanjem nekoliko namotaja primara, odnosno
smanjenjem njihovog broja. Na taj način se pravac greške translatorno pomjera na pozitivnu stranu te

7
se, u mjernom opsegu, greška raspoređuje na pozitivnu (manje opterećenje naponskog transformatora)
i na negativnu (veće opterećenje naponskog transformatora) – pravac 2 na slici 8.

pu

1-bez korekcije broja namotaja

2-sa korigovanim brojem namotaja
06

04

02
2 VA n
0
VA
02
1
04

Slika 8. Naponska greška naponskog mjernog transformatora

u ovisnosti o opterećenju

Naponska greška pu već i pri praznom hodu je ili nula ili negativna sa tendencijom povećanja pri
porastu opterećenja.
Opterećenje mjernih transformatora izražava se u (VA), a njegov nominalni iznos daje se na natpisnoj
pločici (VA)n . Preporučuju se sljedeći nominalni iznosi 10(VA), 25(VA), 50(VA), 100(VA), 200(VA),
500(VA).
Granični dopušteni iznosi grešaka za naponske mjerne transformatore (za napone između 80% i 120%
nazivnog napona sa opterećenjem između 25% i 100% nazivnog opterećenja faktora snage 0,8
induktivno) dati su u tabeli 1. i oni ne smiju biti premašeni.

Tabela 1. Granični dopušteni iznosi grešaka za naponske mjerne transformatore

Indeks Granice naponskih Granice faznih
klase tačnosti grešaka (%) grešaka ( ' )
0,1  0,1 5
0,2  0,2  10
0,5  0,5  20
1  1,0  40
3  3,0 nisu ograničene

Za mjerenje visokih naponskih nivoa (110(kV) i više) upotrebljavaju se kapacitivni naponski mjerni
transformatori.
Sastoje se od dva kondenzatora C1 i C2 (C1<<C2). Mjerni napon U1 se raspodjeljuje srazmjerno veličini
reaktansi (X2<<X1) pa se na klemama A i B javlja mali napon. Ustvari, radi se o kapacitivnom
djelitelju napona (Slika 9.).

8
 C1
A
U1
C2 V U2

Slika 9. Kapacitivni djelitelj napona

Sa slike 9. odnos napona je:

1 1

U1 C C2
= 1 ,
U2 1
C2
odnosno:

U1 C
=1+ 2 . (12.)
U2 C1

Na mjerenje ne utiče frekvencija kao i viši harmonici. Pošto je C 1<<C2 to je U1>>U2.

Ako se računa samo sa aktivnim otporom paralelno spojenim sa kondenzatorom C 2 dobije se sljedeća
slika sa vektorskim dijagramom.

I1 U c1 U1
C1 U c1

I2 U2
U1

I c2 C2 R U2 I c2
I2
I1

Slika 10. Djelitelj napona

Ako se paralelno kapacitetu C2 priključi induktivitet X nastaje samo naponska greška a fazna greška je
jednaka nuli.

9
 I1 U c1
C1 U c1
U1
I2
U1
U2
I c2 C2 X U2
I1 I2

I c2

Slika 11. Induktivitet u paralelnom spoju sa kondenzatorom C2

Za ovaj slučaj važi odnos:

2 2 2
 U1   C2   1 
   1      . (13.)
 U2   C1   X ω C1 

Pošto potrošnja instrumenta može da iznosi i do 100(VA), uticaj bi bio veliki. To se može smanjiti
znatnim povećanjem kapaciteta djelitelja napona.
Jedna od takvih varijanti data je na slici 12.

C1
Tr

C2
V

Slika 12. Povećanje kapaciteta djelitelja napona

Ovdje se može napisati da važi:

U1 C 1
1 2  . (14.)
U2 C1 jω C1 R V

STRUJNI MJERNI TRANSFORMATORI

Od strujnih mjernih transformatora traži se da transformišu struju u stalnom odnosu i bez faznog
pomaka na vrijednost koja je prikladna za mjerenje. Također, kod mjerenja struje u visokonaponskim
mrežama strujni mjerni transformatori služe za izoliranje mjernih instrumenata od visokog napona.
Po novim propisima IEC-a (Međunarodna elektrotehnička komisija) umjesto ranijih oznaka primara K
i L uvedene su jedinstvene oznake P1 i P2, a umjesto oznaka k i l sekundara uvedene su oznake S1 i S 2.
Na slici 13. dati su grafički simboli i oznake strujnih mjernih transformatora prema IEC normama.

10
 C1 C2
P1 P2 P1 P2 P1
P2
S1 S2 S1 S2 S3 S1 S2
a) sa jednim primarnim i b) sa izvodom na c) sa dva primarna
sekundarnim namotom sekundarnom namotu namota
Slika 13. Grafički simboli i oznake strujnih transformatora prema IEC-u
Strujni mjerni transformator se približava idealnom transformatoru kod koga su primarni amperzavoji
jednaki sekundarnim:
I1 N1 = I2 N2. (15.)

Ovo idealno stanje ne može se postići, jer je za postojanje sekundarne struje potreban neki napon. Za
induciranje tog napona potreban je određen broj amperzavoja primara, koji nije iskompenziran
sekundarnim amperzavojima, već služi za magnetiziranje jezgra. Taj dio amperzavoja je uzrok strujne
i fazne greške pa se nastoji da bude što manji. To se postiže upotrebom jezgra sa visokim
permeabilitetom. Zbog toga otpor potrošača ne smije da pređe određenu, vrlo nisku vrijednost.

P1 P2

S1 S2

Slika 14. Shema spajanja strujnog transformatora

Priključak sekundarnog namotaja S strujnog transformatora čiji se primarni namotaj nalazi na visokom
naponu, obavezno se vezuje na zemlju, a također i masa transformatora kao što je prikazano na slici
14.
Strujni mjerni transformator radi u režimu koji je blizu kratkom spoju i zbog toga se kod njih u
sekundarno strujno kolo spajaju potrošači sa malim otporom.
Ekvivalentna shema strujnog mjernog transformatora data je na slici 15. i ona služi za crtanje
vektorskog dijagrama.
Kao što se vidi parametri koji karakterišu strujni mjerni transformator su R 0, L0, R2 i X2 i njih odabira
konstruktor. Režim rada transformatora određuju parametri tereta R i L (otpornosti i induktiviteti
strujnih kola priključenih mjernih instrumenata).

11
 Z2

I1 I2 X 2 ωL 2 R2 S1
P1
XωL

E R0 Iq Im X 0 ωL 0

R
S2
P2

Slika 15. Ekvivalentna shema strujnog mjernog transformatora

Na slici 16. dat je opšti – kvalitativni vektorski dijagram strujnog mjernog transformatora, što znači da
se sve veličine preračunavaju na sekundar.
Znači, strujni mjerni transformator radi u režimu, koji je blizu kratkog spoja, jer se na sekundar spajaju
instrumenti malog unutrašnjeg otpora.
Vektor napona sekundara dobije se kao zbir vektora padova napona I2R i I2X na aktivnom R i
reaktivnom X otporu opterećenja sa strujom u sekundaru I2. Elektromotorna sila sekundara E2 usljed
postojanja fluksa u jezgri Φ dobije se kao rezultat slaganja vektora U2 sa vektorima I2R2 i I2X2 kao
padova napona na aktivnom R2 i reaktivnom X2 otporu sekundara.
Sa dijagrama se vidi da su vektori I2 i I1 skoro pomjereni za 180°. Može se pisati da je:
I1=I0+(–I2).
Samim tim su i vektori magnetopobudnih sila I2N2 i I1N1 pomjereni za skoro 180°.
Sa slike 16. vidi se da je procentualna strujna greška jednaka:

 N2 I cos ( 0  ψ 2 ) 
PI  1   0 . (17.)
 N1 K IN K IN I 2 

Izraz za ugaonu grešku δ I može se dobiti takođe iz dijagrama uz sljedeće pretpostavke: (N 1>>N2) i
cos(0  ψ 2 ) <1,

I 0 N1 sin ( 0  ψ 2 )
δI  . (18.)
I2 N2

12
 I1
 0  2

δI
- I2
Φ
I0 Iq
0
 0  2
Im

I2 R
U2
I2 X
2
I2 R 2 E2

I2 X2
I2

Slika 16. Vektorski dijagram strujnog mjernog transformatora

Može se zaključiti da se greška strujnog mjernog transformatora povećava sa povećanjem

magnetnopobudne sile (amperzavoja) I 0 N1 .Strujna greška se kod određenih vrijednosti struje I2 može
dovesti do nule ako je ispunjen uslov:

I 0 cos ( 0  ψ 2 ) N2
1 , (19.)
K IN I 2 N1 K IN

gdje je KIN – nominalni koeficijent transformacije. Ovaj se uslov obično i pravi prikladnim odabirom
namotaja sekundara N2.
Već kod drugih vrijednosti struje I 2 greška neće biti jednaka nuli pošto se struja I0 ne mjenja
proporcionalno struji I2. Struja I0 ovisi od kvaliteta materijala jezgre, njenih dimenzija, broja namotaja
kao i od karaktera i vrijednosti opterećenja na sekundaru.
Povećanje otpora sekundarnih namotaja i povećanje opterećenja tj. uključivanjem većeg broja
instrumenata u sekundar dovodi do povećanja elektromotorne sile E2, što za rezultat ima povećanje
struje I0 kao i greške.
Odnos između aktivnih i reaktivnih komponenti na sekundaru kao i parametara istrumenata koji se
spajaju u sekundar utiče kako na veličinu grešaka P I i I tako i na njihov znak. Ugao  0 praktično
ostaje konstantan dok ugao ψ2 ovisi od odnosa između induktivnog i aktivnog otpora namotaja i
instrumenta.
Kod povećanja induktivnog otpora opterećenja ugao 2 se povećava što dovodi do povećanja strujne
greške PI i smanjivanja ugaone greške I.

13
Strujni mjerni transformatori su podjeljeni u šest klasa tačnosti. Granice grešaka strujnih mjernih
transformatora date su u tabeli 2.

Tabela 2. Granice grešaka strujnih mjernih transformatora

Procentualne
Vrijednosti granice
primarne sekundarnog
Granične Granične
struje (u opterećenja u
Klasa vrijednosti vrijednosti
procentima) odnosu na
tačnosti strujne ugaone
u odnosu na nominalne
greške (%) greške ( ' )
nominalnu vrijednosti
% In (cos  = 0,8)
120 – 100 ±0,1 ±5
0,1 20 ±0,2 ±8 -
10 ±0,4 ±15
120 – 100 ±0,2 ±10
0,2 20 ±0,35 ±15 25 – 100
10 ±0,50 ±20
120 – 100 ±0,50 ±30
0,5 20 ±0,75 ±45 25 – 100
10 ±1,0 ±60
120 – 100 ±1,0 ±60
1 20 ±1,5 ±90 25 – 100
10 ±2,0 ±120
nisu
3 120 – 50 ±3,0 50 – 100
ograničene

nisu
5 120 – 50 ±5,0 -
ograničene

14