You are on page 1of 2

ADATCI IZ DEMOGRAFSKE STATISTIKE

1. Izračunaj apsolutnu godišnju promjenu stanovnika u međupopisnom razdoblju 2021. -


2011. Oduzmi broj stanovnika (2021. - 2011.) i podijeliš s brojem proteklih godina (10)

2. Izračunaj prosječan broj stanovnika sredinom međupopisnog razdoblja 2011.-2021. Zbroji


broj stanovnika (2011. + 2021.) i podijeliš sa dva (2).

3. Izračunaj prosječnu godišnju stopu promjene stanovnika u međupopisnom razdoblju 2011.-


2021. Podijeliš apsolutnu godišnju promjenu stanovnika u tom međupopisnom razdoblju sa
prosječnim brojem stanovnika sredinom međupopisnog razdoblja.
Podijeli rezultat prvog zadatka s rezultatom drugog zadatka i pomnoži sa 100 ili 1000.
Obavezno dopiši % ili oznaku za promile.

4. Izračunaj postotni udio određene skupine ljudi (ili površine) u ukupnoj populaciji (ili
površini). Podijeli broj ljudi određene skupine s ukupnim brojem ljudi pa taj koeficijent
pomnoži sa 100. Rezultatu obavezno dopiši oznaku %.

5. Izračunaj koeficijent maskuliniteta (feminiteta). Podijeli broj muškaraca (žena) s brojem


žena (muškaraca) pa dobiveni količnik pomnoži sa 100. Rezultatu ne dopisuj oznaku % nego
napiši da je to koeficijent maskuliniteta (feminiteta).

6. Izračunaj indeks starosti (mladosti). Podijeli broj starijih od 60 g. s brojem mlađih od 19 g. pa


taj koeficijent pomnoži sa 100. Podijeli broj mlađih od 19 g. s brojem starijih od 60 g. pa
količnik pomnoži sa 100. Rezultatu ne dopisuj oznaku % nego napiši da je to indeks I (npr. I =
100)

7. Izračunaj stopu fertiliteta ako znaš točan broj živorođene djeca i točan broj fertilnih žena.
Stopa plodnosti ili stopa fertiliteta označava koeficijent koji pokazuje broj
rođene djece po ženi u plodnom razdoblju života (15-49 godine) * 1000. Rezultatu obavezno
dopiši oznaku za promile!

8. Izračunaj bazni indeks promjene broja stanovnika 2021. i 2001. Podijeli broj stanovnika
2021. s brojem stanovnika na prvom popisu 2001. i količnik pomnoži sa 100. Rezultatu ne
dopisuj oznaku % nego napiši da je to indeks I (npr. I = 100)

9. Izračunaj verižni ili lančani indeks promjene broja stanovnika 2021. i 20011. Podijeli broj
stanovnika 2021. s brojem stanovnika na prethodnom popisu 2011., a dobiveni količnik
pomnoži sa 100. Rezultatu ne dopisuj oznaku % nego napiši da je to indeks I (npr. I = 100)

10. Izračunaj apsolutno prirodno kretanje. Oduzmi broj umrlih od broja rođenih (R=N-M)

11. Izračunaj stopu rođenih ili umrlih. Podjeli broj rođenih s ukupnom populacijom i pomnoži sa
1000. Podjeli broj umrlih s ukupnom populacijom i pomnoži sa 1000. Dopiši oznaku za
promile!
12. Izračunaj relativno prirodno kretanje (stopu). Oduzmi stopu broja umrlih od stope broja
rođenih (r=n-m) ili odmah podjeli apsolutan broj prirodnog kretanja s ukupnom populacijom i
pomnoži sa 1000 (R : P) * 1000

13. Izračunaj apsolutni migracijski saldo (prostorno kretanje). Oduzmi broj Imigranata i
emigranata (MS = I-E)

14. Izračunaj stopu (relativni pokazatelj) imigracije ili emigracije. Podijeli broj imigranata ili
emigranata s ukupnom populacijom i pomnoži sa 1000. Dopiši oznaku.

15. Izračunaj stopu migracijskog salda. Podijeli apsolutni migracijski saldo s ukupnom
populacijom i pomnoži sa 1000 (ms=(MS/P)*1000), tj. od stope imigranata oduzmi stopu
emigranata (ms= i-e)

16. Izračunaj apsolutno opće, tj. ukupno kretanje stanovništva. Zbroji apsolutno prirodno
kretanje i apsolutni migracijski saldo (N-M) + (I-E)

17. Izračunaj relativno opće kretanje (stopu). Zbroji stopu prirodnog kretanja i stopu
migracijskog salda (n-m) + (i-e)

18. Izračunaj vitalni indeks. Podijeli broj rođenih N sa brojem umrlih M i taj količnik pomnoži sa
100.

19. Izračunaj gustoću naseljenosti na temelju površine i broja stanovnika. Izračunaj površinu na
temelju gustoće i broja stanovnika. Izračunaj broj stanovnika na temelju gustoće i površine.
Podijeli broj stanovnika sa površinom i dobit ćeš gustoću ili pomnoži gustoću s površinom i
dobit ćeš broj stanovnika. Rezultatu obavezno dopiši mjeru (stan, km2, stan/km2)

20. Izračunaj koliko centimetara na karti biti duga cesta koja je u prirodi duga 10 km, ako je
mjerilo karte 1:100.000. Mjerilo 1:100.000 znači da jedan centimetar na karti predstavlja
100.000 cm u prirodi, tj. 1000 m, tj. 1 km u prirodi. Dakle, cesta će biti duga 10 cm. Međutim,
zadatak se može riješiti i postavljanjem omjera (UDALJENOST NA KARTI : UDALJENOST U
PRIDODI) = (1 : MODUL MJERILA). U gornjem primjeru modul mjerila iznosi 100.000, pa se
zadatak može postaviti ovako
X:10 km = 1:100.000 cm, tj. X:1.000.000 cm = 1: 100.000.
X * 100.000 = 1.000.000 * 1, X =( 1.000.000*1):100.000

21. Izračunaj mjerilo karte ako je cesta na karti duga 10 cm, a u prirodi 10 km.

You might also like