MAKROEKONOMIJA VJEŽBE NAJBITNIJE !!

VJEŽBE 1. – 1. i 2. predavanje
a) Stopa nezaposlenosti u UK je mnogo manja nego stopa nezaposlenosti u zemljama
EU.
b) Federalne rezerve smanjuju kamatnu stopu kada žele izbjeći recesiju i uvećavaju
kamatnu stopu kada žele usporiti stopu rasta ekonomije.
c) Stopa nezaposlenosti ima tendenciju pada za vrijeme ekspanzije i tendenciju rasta za
vrijeme recesija.
d) Kada je stopa nezaposlenosti visoka, stopa participacije je također visoka. NETOČNO
e) Ako je japanski IPC jednak 108, a američki IPC jednak 104, stopa inflacije u Japanu
je veća od stope inflacije u SAD-u. NETOČNO (nije bitan iznos indeksa, već
promjena indeksa)
f) Okunov zakon potvrđuje pravilnost : kada je stopa rasta BDP-a manja od normalne,
stopa nezaposlenosti raste.
g) Philipsova krivulja je odnos između INFLACIJA cijena i razina nezaposlenosti.

VJEŽBE 2. – 3. i 4. poglavlje
Potrošnja je najveća komponenta BDP-a.
BDP = C(potrošnja)+I(investicije)+G(državna potrošnja) = ZATVORENA EKONOMIJA 
nema neto izvoz jer država ne trguje s drugim državama
BDP = C + NETO IZVOZ = OTVORENA EKONOMIJA
Granična sklonost potrošnji (c1) mora biti pozitivna, i mora biti između 0 i 1.
G.S.P = kako se mijenja potrošnja, kada se mijenja raspoloživi dohodak… ili kako se mijenja
jedna varijabla ako se mijenja druga varijabla..
Povećanje jedne jedinice državne potrošnje dovodi do više nego jediničnog povećanja Y
zbog djelovanja multiplikatora. Što je veći c1 to je djelovanje multiplikatora veći.
1
C 1= = c1 = 0,5 = 1 kroz 1 – 0,5 = 2
1−C1

Potražnja za novcem ovisi o kamatnoj stopi, što je veća kamatna stopa to je potražnja
za novcem manja.
Centralna banka prodajom obveznica na otvorenom tržištu smanjuje ponudu novca.
Ako središnja banka kupuje obveznice, znači da za te obveznice daje novac ( nekom )
ubacuje novac u sustav i što je više novca u sustavu ponuda novca je veća i to će doći do
smanjenja kamatne stope… u drugom slučaju ona prodaje obveznice i za te obveznice dobiva
novac, to znači da se novac povlači iz sustava tj. Ponuda novca pada i IS krivulja se
pomiče u lijevo
Cijene obveznica i kamatne stope uvijek se kreću u obrnutom smjeru.
Kada kamatna stopa raste, cijena obveznica pada zato jer obveznica sa nižom kamatnom
stopom ima manju potražnju.. ako imamo veću kamatnu stopu kupovat ćemo obveznice sa
većom kamatnom stopom..
PITANJA:
1) Koji čimbenici uzrokuju pomake i promjene nagiba krivulje potražnje (krivulje ZZ)
prikazane u 3. poglavlju (tržište dobara).
Ukupan dohodak i ukupna proizvodnja uvijek moraju biti jednaki = To je ravnotežni
uvjet.
C1 određuje koliko će biti multiplikator, kakva će biti krivulja, c0 utječe na ZZ krivulju, ako
raste co (autonomna potrošnja) raste i Z, također utječu i INVESTICIJE, što su veće I veći je
Z, što je veća državna potrošnja veći je Z, što su veći t(POREZI), manji je Z
Co: kolika je potrošnja ako je raspoloživi dohodak 0
Na nagib krivulje utječe c1, a na promjenu krivulje utječu varijable: c0, I, G, T
2) C=160+0.6 Y D
I =150
G=150
T =100
Co = 160, c1 = 0,6

I (investicije) su ovdje EGOZGENE VARIJABLE.

Riješite jednadžbu po sljedećim varijablama:

a. ZATVORENA EKONOMIJA: Ravnotežni BDP (Y) = Y= C+I+G

Ravnotežni uvjet je onaj u kojem je dohodak jedan potrošnji, zbroju potrošnji
investicija i g-a

Y = (160+0,6Yd) + 150 + 150 YD = Y-T

Y = 160+0,6(Y-T) + 300
Y = 160+0,6Y – 0,6T + 300
1Y – 0,6Y = 460 – 60
0,4Y = 400
Y = 400/0,4 = 1000

b. Raspoloživi dohodak Y D
YD = Y – T = 1000 – 100 = 900
 c. Potrošnju C
C = 160 + 0,6YD
C = 160 + 0,6*900
C = 700
d. Pretpostavite da je G sada jednak 110. Riješite jednadžbu po
ravnotežnom outputu. Izračunajte ukupnu potražnju. Jeli potražnja
jednaka output, objasnite?
G = 150
G“ = 110
PROMJENA G-a = G-G“ = 40

1) Način(isti način kao pod a), samo umjesto G 150, uvrstimo 110): Y = C+I+G
0,4y = 360/0,4
Y = 900 …… TAJ JE LAKŠI !!!!!!!
2) Način: deltaz= deltaG = 40  potrošnja se smanjila za 40
MULTIPLIKATOR: 1/1-c1 = 1/1-0,6= 1/0,4 = 40*1/0,4 = 100
1000 – 100 = 900
Potražnja je jednaka outputu, ako se nalazimo u ravnoteži potražnja je UVIJEK jednaka
outputu.

e. Pretpostavite da je G i dalje 110 i da je output dan u d). Izračunajte

privatnu i javnu štednju. Je li suma privatne i javne štednje jednaka
investicijama? Objasnite.
G = 110
Y = 900

1. PRIVATNA ŠTEDNJA:
Y-C-T (ukupni dohodak, ono što smo potrošili, porezi) = 900 – 160 – 0,6(800) -
100 = 160

2. JAVNA ŠTEDNJA:
T-G = 100 – 110 = -10
S = UKUPNA ŠTEDNJA(NACIONALNA) = 160-10 = 150
S = I.. NACIONALNA ŠTEDNJA JE JEDNAKA INVESTICIJAMA
3) Funkcija potražnje za novcem, ponuda novca i ravnoteža na novčanom tržištu.

POTRAŽNJA ZA NOVCEM: MD
MD=$Y*L(I)  Y = REALNI BDP (OUTPUT), $ = NOMINALNI BDP (OUTPUT),
L (funkcija)
POTRAŽNJA ZA NOVCEM OVISI O KAMATNOJ STOPI!!!!!!!!!!!!!
Što je veći nominalni dohodak, veća je potražnja za novcem !
Smanjenje kamatne stope, povećava potražnju za novcem i OBRNUTO !!!!!
a. Što će se dogoditi s potražnjom za novcem ako poraste nominalni dohodak?

- Narasti će kamatna stopa.

b. Uz grafički prikaz potražnje za novcem nacrtajte i funkciju ponude novca.

Koja varijabla je određena u sjecištu ove dvije krivulje? Zašto je ta varijabla
bitna za gospodarstvo?

- Određena je ravnotežna kamatna stopa. Npr dođe do recesije, SAD upadne u krizu,
CB može smanjiti kam stopu jer tako potiče investicije i pomaknuti će krivulju u
desno.

- Smanjenje kamatne stope, povećava investicije, agregatnu potražnju, onda rast

agregatne potražnje dovodi do rasta dohotka…

c. Grafički prikažite utjecaj povećanja ponude novca na grafikonu iz prethodnog

zadatka. Što se događa s kamatnom stopom kao posljedica ove monetarne
ekspanzije?

- Povećanje MS dovodi do smanjenja kamatne stope.

d. Nakon toga, na novom grafikonu ponude i potražnje za novcem prikažite

utjecaj smanjenja nominalnog dohotka na kamatu stopu.

- Ako se smanji nom. Dohodak, MD se pomiče u lijevo.

6) Objasnite koje vrste politika središnja banka može provesti da smanji kamatnu
stopu.
i. Operacija na otvorenom tržištu
- Ako želimo povećati MS, odnosno smanjiti kamatnu stopu onda CB kupuje obveznice
- Ako žele smanjiti MS i povećati kamatnu stopu, CB prodaje obveznice.
ii. Obvezne rezerve
- HETA (obvezna pričuva)
 - Ako želimo smanjiti kamatnu stopu, onda ćemo smanjiti stopu obvezne rezerve.
- Obvezna rezerva je rezerva koje poslovne banke moraju držati kod centralnih banaka.

7) Pretpostavimo da imamo obveznicu koja obećaje isplatu 100 KN jednu godinu od

danas.

a. Koliko iznosi kamatna stopa na obveznicu, ako je cijena obveznica danas

75 KN, 85 KN i 95 KN?

i = 100kn – Pb / Pb

75 kn = 100 – 75 / 75 =33%
85 kn = 100 – 85 / 85 = 18%
95 kn = 100 – 95 / 95 = 5%
b. Koja je relacija između kamatne stope i cijene obveznice? Kako se
povećava cijena kamatne stope, dolazi do pada cijena obveznica.

c. Ako je kamatna stopa 8%, kolika je cijena obveznica danas?

I = 8%
PB = CF / 1+i = 100 / 1+ 0,8 = 93 kn

8) Potražnja za novcem dana je pomoću formule M d = $Y*(0,3 – i), pri čemu je $Y

= $120, a ponuda novca iznosi $30.
a. Koliko iznosi ravnotežna (tržište je u ravnoteži, znači da je ponuda jednaka
potražnji ) kamatna stopa?
i=?
MD = MS
$Y (0,3-i) = 30  120 (0,3-i) = 30
36 – 120i = 30
120i = 6/120
i = 5%

b. Ako središnja banka želi smanjiti kamatnu stopu za 2%, na kojoj razini
treba postaviti ponudu novca?
Promjena i = -2%
MS = 120 (0,3 – 0,03) 0,03 = 5%-2% = 3%
MS = 32,4
 9) Novac i bankarski sustav

U četvrtom poglavlju knjige i na predavanjima je opisan monetarni sustav koji uključuje

bankarski sustav. Pretpostavimo sljedeće:

i. Ljudi ne drže gotovinu

ii. Stopa rezervi (odnos rezervi i depozita) iznosi 0.1

iii. Potražnja za novcem dana je jednadžbom

M d =$ Y (0.8−4 i)

Inicijalno, ponuda novca centralne banke iznosi 100 bilijuna dolara, a nominalni dohodak
iznosi 5 trilijuna dolara.

a. Koliko iznosi potražnja za novcem centralne banke?

b. Pronađite ravnotežnu kamatnu stopu tako da izjednačite potražnju za

novcem centralne banke i ponudu novca centralne banke.

HD = HS

Heta$Y(0,8-4i) = 100B
0,1*5000(0,8-4i) = 100B
500(0,8-4i) = 100B
I = 15%

VJEŽBE 3. IS i LM KRIVULJE
IS KRIVULJA – kombinacija kamatne stope i dohotka u kojem je tržište dobara u ravnoteži.
Svaka točka na IS krivulji predstavlja ravnotežu na tržištu dobara.
Promjena kamatne stope ne utječe na POMAK IS krivulje, nego na POMAKE PO krivulji.
(gore, dolje)
INVESTICIJE su sada ovisne o dohotku i kamatnoj stopi.
ZAŠTO JE NAGIB IS KRIVULJE PREMA DOLJE? (NEGATIVAN)
- Zato što padom kamatne stope, rastu investicije, raste agregatna potrošnja, raste
dohodak, raste osobna potrošnja..
- Pad i, rast I, rast Z, rast Y, rast G..
ŠTO SE DOGAĐA DOK SE GOSPODARSTVO KREĆE UDESNO DUŽ IS KRIVULJE?
- Kamatna stopa pada, rastu investicije, raste ravnotežni output..

LM KRIVULJA – kombinacija kamatne stope i dohotka za koje je financijsko tržište u

ravnoteži
Druga definicija: razina outputa i kamatne stope u kojoj je potražnja za novcem jednaka
ponudi novca
LM krivulja je HORIZONTALNA zato što u modernim gospodarstvima CB određuje
kamatnu stopu kao instrument monetarne politike.. ona ne dopušta da se kamatna stopa
mijenja na tržištu, nego utječe na nju

1) IS-LM grafikon – povećanje državne potrošnje (fiskalna ekspanzija) na

DOHODAK i KAMATNU stopu, dovodi do pomaka IS krivulje u desno, a LM
krivulja se NE miče.
RAST G, PADA T, RASTE Cc

2) IS-LM grafikon – smanjenje državne potrošnje (fiskalna kontrakcija ) na DOHODAK

i KAMATNU STOPU pomiče IS krivulju u lijevo, Lm krivulja se ne mijenja.
PAD G, PADA Z, PADA Y, PADA C, I, Z..
PAD G, RASTE T, PADA Cc

3) IS-LM grafikon – povećanje poreza (fiskalna kontrakcija) na DOHODAK i

KAMATNU STOPU pomiče IS krivulju u Lijevo, a LM se ne miče.
RAST T, PAD YD, PAD C, PAD Z
4) Smanjenje poreza (fiskalna ekspanzija) dovodi do pomaka IS krivulje u desno, a LM:
se ne miče.
Pad T, raste Yd, raste C, raste Z, raste Y, raste I..
DOHODAK RASTE ZA SVAKU RAZINU KAMATNE STOPE.

5) Monetarna ekspanzija smanjuje kamatnu stopu, te se LM krivulja pomiče prema

dolje, a IS krivulja se ne miče.
Pad i, rast I, rast Z, rast Y
 6) Prodaja obveznica (B) – ako dolazi do prodaje obveznica , (monetarna kontrakcija)
raste kamatna stopa, a smanjuje se ponuda novca. LM krivulju pomičemo prema
gore, dok se IS krivulja ne mijenja.
Rast i, pad I, pad Z, pad Y..

7) Smanjenje pričuve (monetarna ekspanzija), LM krivulja se pomiče prema dolje.

Pad i, rast I, rast Z, rast Y

8) Povećanje Y (dohotka ) uz držanje kamatne stope (fiskalna ekspanzija) konstantnom,

investicije će se povećati jer dovodi do rasta G.

9) Smanjenjem fiskalnog deficita možemo postići ili da povećamo T ili da smanjimo

G.. IS krivulja pomaknuti će se u lijevo.
Ako želimo postići da Y bude konstantan moramo smanjiti kamatnu stopu.
Ako se ne promjeni i doći će samo do pomaka po LM krivulji i dohodak će se smanjiti.

PITALICE:
a. Ključne determinante investicija su razina prodaje (output) i kamatna stopa
b. IS krivulja ima padajući nagib jer ravnoteža na tržištu dobara implicira da povećanje
kamatne stope dovodi do niže razine outputa.
c. LM krivulja je horizontalna na razini izabrane kamatne stope od strane centralne
banke.
d. Realna ponuda novca je konstantna duž cijele LM krivulje.
e. Ako je nominalna ponuda novca 400 mil KN, a razina cijena raste s razine indeksa
cijena od 100 na razinu 103, realna ponuda novca se smanjuje
f. Ako se državna potrošnja i porezi povećaju za isti iznos, IS krivulja će se pomaknuti u
desno.

VJEŽBE 4.
EGZAKTNA realna kamatna stopa – izračunava točno koliko iznosi realna kamatna stopa,
ako znamo nominalnu kamatnu stopu i očekivanu inflaciju
Npr:
i = 4% , πe = 2%
1 + rt = 1 + 0,04 / 1 + 0,02 = 1,04 / 1,02 -1 = 1,96 %
APROKSIMIRANA kamatna stopa – izračunava koliko otprilike iznosi
r = i – πe = 4% - 2% = 2%

ZAMKA LIKVIDNOSTI – kamatne stope su jako blizu nuli i u toj situaciji ljudi su
motivirani da drže keš i monetarna politika u toj situaciji postaje neefikasna

Koja 3 faktora na tržištu obveznica dovode do pozitivne premije rizika?

i) RIZIK OGLUHENO PLAĆANJE (DEFAULT)
- Nećemo vratiti svoje dugove.. npr. Ako se zadužimo u banci, dignemo kredit na 30
godina i nakon 10 godina prestanemo plaćati jer smo npr izgubili posao i to se zove
DEFAULT
ŠTO JE DEFAULT RIZIKA VEĆI, PREMIJA RIZIKA ĆE BITI VEĆA.

ii) AVERZIJA PREMA RIZIKU

- Koliko je banka spremna preuzeti rizike u danom poslu

iii) ZDRAVLJE FINANCIJSKOG SUSTAVA

- što su veći problemi financijskog sustava, to je veća premija rizika

Zašto je bitno održavati pozitivnu očekivanu inflaciju kada je nominalna „policy“ kamatna
stopa na nultoj donjoj granici?
- Zato što je r = i - πe i ako je i=0 onda je r = - πe
- i=0 (najčešće se događa u krizama).. zato jer banka snižavanjem kamatne stope želi
potaknuti agregatnu potražnju

1. Moderni bank run (kada banke žele povući svoja sredstva.. banka se može zadužiti od
kućanstava i drugih banaka). Zamislimo jednostavnu banku koja ima imovinu u vrijednosti
100, kapital u vrijednosti 20 i depozite po viđenju u vrijednosti 80. Prisjetite se iz poglavlja 4
da su depoziti obveze banke.
a. Prikažite bilancu banke.
AKTIVA (IMOVINA) = 100
PASIVA (DEPOZITI 80, KAPITAL 20 )

b. Pretpostavimo da percipirana vrijednost banke(vrijednost njezine imovine) padne

za 10. Koja je nova vrijednost kapitala(neto vrijednost) banke? Koliko iznosi
koeficijent poluge banke?
PROMJENA IMOVINE = 100 – 10 = 90
PROMJENA KAPITALA = 20 -10 = 10
KOEFICIJENT KAPITALA: KAPITAL / IMOVINA
KOEFICIJENT POLUGE: IMOVINA / KAPITAL = 90/10 = 9
Što je veći koeficijent poluge, banka je zaduženija !!!!

c. Pretpostavimo da su depoziti osigurani od strane vlade. Unatoč smanjenju

vrijednosti kapitala banke, postoji li razlog da vlasnici depozita povuku soje depozite
iz banke? Bi li se Vaš odgovor promijenio kada percipirana vrijednost banke pala za
10, 20 ili 25? Objasnite.
Ne bi.. zašto bi povlačili depozite ako banka posluje dobro?
DRŽAVA OSIGURAVA (U OVOM SLUČAJU) DEPOZITE !!!!!!!!!!!!!!!!!

Sada pretpostavite drugačiju banku koja ima vrijednost imovine od 100, kapital od 20 , ali i
kratkoročni dug po kreditu (DUG PREMA DRUGIM BANKAMA, BANKA POSUĐUJE
SREDSTVA OD DRUGE BANKE) od 80 umjesto depozita po viđenju. Kratkoročni kredit
mora biti otplaćen ili refinanciran pri dospijeću.
d. Prikažite bilancu banke
AKTIVA = IMOVINA 100
PASIVA = KRATK. DUG 80, KAPITAL 20

e. Ponovno pretpostavite da se percipirana vrijednost banke smanji. Ako su kreditori

nervozni oko solventnosti banke, hoće li nastaviti financirati banku kratkoročnim
kreditima pri niskim kamatnim stopama?
SOLVENTNOST: IMOVINA – OBVEZE… banka je solventna kada je kapital negativan,
odnosno kada su obveze veće od imovine
INSOLVENTNOST: KAPITAL < 0

f. Ako pretpostavimo da banka ne može ulagati novi kapital, kako može pribaviti
sredstva za vraćanje dugova? PRODAJOM IMOVINE.
Ako je mnogo banaka u ovoj situaciji što će se vjerojatno dogoditi s njihovom imovinom?
DOLAZI DO FIRE SALES – PRODAJA IZ NUŽDE
Kako će se to odraziti na namjeru kreditora da nude kratkoročne kredite? KREDITOR NEĆE
HTJETI PRODAVATI NOVE KREDITE I SMANJIVATI ĆE CIJENU NEKRETNINA TE
ĆE SE DODATNO SMANJIVATI IMOVINA U BANKAMA.

2. IS-LM model u svijetu kompleksnih financijskih tržišta. Pretpostavite ekonomiju opisanu

na slici 6-6 u knjizi.
a. Napišite formulu za IS relaciju uvažavajući postojanje financijskih tržišta (realnih
kamatnih stopa, premije rizika i td.)

b. Nacrtajte početni IS-LM dijagram. Koja varijabla se nalazi na x osi?

 c. Ako je nominalna kamatna stopa 5%, a očekivana inflacija 3% koliko
iznosi vrijednost y odsječka na kojem se nalazi LM krivulja? r = i - πe = 5% - 3% = 2%

d. Pretpostavite da je nominalna kamatna stopa centralne banke 5%. Ako očekivana

inflacija padne s 3% na 2%, što centralna banka mora učiniti da održi LM krivulju na
istoj razini? Moramo smanjiti kamatnu stopu za 1%.
RAST X POMIČE LM KRIVULJU U LIJEVO.
PAD X POMIČE LM KRIVULJU U DESNO
CENTRALNA BANKA UTJEČE NA NOMINALNU KAMATNU STOPU, A KROZ NJU
UTJEČE NA REALNU KAMATNU STOPU

Ako se očekivana stopa inflacije smanji s 3% na 2%, s nepromijenjenom nominalnom

kamatnom stopom centralne banke, promjena realne kamatne stope ne djeluje na pomak po
krivulji nego na pomake po IS krivulji.
Ako očekivana stopa inflacije padne s 3% na 2%, LM krivulje se ne miče
Ako premija rizika na obveznice raste s 5% na 6%, LM krivulja se ne pomiče jer premija
rizika ne utječe na LM krivulju.
Ako premija rizika na obveznice raste s 5% na 6%, IS krivulja se pomiče u lijevo
Koje instrumente ima na raspolaganju monetarna vlast? - SMANJITI ĆE REALNU
KAMATNU STOPU.
Koje instrumente fiskalna politika ima na raspolaganju kako spriječila pad outputa?
- FISKALNU EKSPANZIJU – smanjenje poreza ili povećanje državne potrošnje

3. Sadašnja vrijednost imovine

a. Koliko iznosi diskontirana vrijednost obveznice koja obećaje 100 KN za godinu
dana, uz kamatnu stopu od 10%
CF = 100
I = 10%
SV = CF / (1+1) = 100 / 1 + 10% = 90,91
b. Koliko iznosi diskontirana vrijednost obveznice koja obećaje 100 KN za dvije
godine, uz kamatnu stopu od 10%.
SV = CF / (1+0,1)2 = 82,64
c. Ako je nominalna kamatna stopa 10%, koliko danas treba posuditi pojedinac , ako
želi otplatiti 100 kn u jednoj godini?
SV = CF / (1+1) = 100 / 1 + 10% = 90,91
4. Nekonvencionalna monetarna politika: financijska politika, CENTRALNA BANKA i
kvantitativno popuštanje. Pretpostavimo da imamo IS-LM model dan sljedećim
jednadžbama:
IS relacija :Y =C ( Y −T ) + I ( Y , x+ s )+ G
LM relacija :r =r
Kamatnu stopu centralne banke možete interpretirati kao federal funds rate, korigiranu za
inflaciju. Pretpostavite da je kamatna stopa po kojoj se firme mogu zaduživati mnogo veća od
kamatne stope centralne banke, odnosno da je varijabla x vrlo velika.
a. Pretpostavimo da je vlada poduzela mjere za poboljšanje solventnosti financijskog
sustava. Ako mjera vlade bude uspješna i banke postanu spremnije odobriti više
kredita nefinancijskih tvrtkama i drugim bankama, što će se dogoditi s premijom? Što
će se dogoditi s IS-LM dijagramom? Možemo li financijsku politiku smatrati
makroekonomskom politikom? MOŽEMO JE SMATRATI.
X ĆE SE SMANJITI, IS SE POMIČE U DESNO, A LM SE NE MIJENJA.
b. Suočena s nultom kamatnom stopom, pretpostavite da FED odluči direktno kupovati
vrijednosnice, kako bi utjecala na kreditiranje na financijskim tržištima. Ako politika
centralne banke bude uspješna, odnosno ako bankama i nefinancijskih poduzećima
kreditiranje postane lakše , što će se dogoditi s premijom? Kakav će učinak ova mjera
imati na IS-LM dijagram?
KVANTITATIVNO POPUŠTANJE: politika kojom CB kupuje dugoročne obveznice na
tržištu jer želi utjecati na rizik zaduženja (premiju rizika)

PITALICE:
a. Nominalna kamatna stopa se mjeri u terminima novca, dok se realna kamatna stopa
mjeri u terminima dobara.
b. Dok god je očekivana inflacija otprilike konstantna, promjene u realnoj kamatnoj
stopi su jednake promjenama u nominalnoj kamatnoj stopi.
c. Realna stopa zaduženja i realna stopa centralne banke (policy rate) ne kreću se u
istom smjeru jer ovise o premiji rizika.
d. Sve obveznice imaju isti rizik ogluhe na plaćanje (default) i, stoga, istu kamatnu
stopu. NETOČNO
e. Rast koeficijenta poluge poslovne banke dovodi do rasta očekivanih profita banke i
rizika bankrota banke.
f. Banke i ostali financijski intermedijari imaju imovinu sa znatno manjom stupnjem
likvidnosti od obveza.