Fakultet za islamske studije

Seminarski rad na temu:

Namaz bolesnika

Student: Mentor:

Maida Halilović Hajdarević dr. Hajrudin Balić

Novi Pazar, 2022.

 Namaz bolesnika

Sadržaj

Sadržaj.......................................................................................................................2
Uvod..........................................................................................................................3
Obaveznost namaza...................................................................................................4
Način obavljanja namaza...........................................................................................4
Hadisi vezani za ovaj namaz.....................................................................................6
Namaz sjedeći............................................................................................................8
Namaz na brodu.........................................................................................................9
Zaključak.................................................................................................................10

2
 Namaz bolesnika

Uvod

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

Hvala pripada Allahu, Svemoćnom koji je svako živo i neživo biće stvorio, rok mu
odredio, a u roku propisanom prava zagarantovao. Nebrojeni salavati i selami nek su na
Njegovog posljednjeg poslanika i miljenika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.

Tema mog seminarskog rada jeste Namaz bolesnika. Kroz ovaj seminarski rad želim
istaći važnost namaza bolesnika.

Kur'an je Allahov govor i on je daleko ispred znanja i govora ljudi po pitanju svih
aspekata. On je mudžiza u svakom pogledu. I sa naučnog i sa jezičkog i bilo kog drugog aspekta.

Upravo zato, koristićemo se Allahovim govorom koji je Poslanik izrekao – hadisom.

Za izradu ovog seminarskog rada koristili smo različite zbirke hadisa.

Zahvaljujem se svima onima koji pročitaju ovaj naš seminarski rad i upute
nam korisne savjete i kritike.

3
 Namaz bolesnika

Obaveznost namaza

Namaz je obaveza koja ne spade sa muslimana sve dok je svjestan i

razuman, bez obzira u kakvoj se situaciji našao. Međutim, islam je imao obzira
prema različitim kategorijama ljudi i prilikama u kojima se nađu, pa tako bolesnik
ima poseban status u pogledu namaza.

Allah, dželle šanuhu, u Kur'anu kaže:

‫اَل ُيَك ِّلُف الَّلُه َنْف ًس ا ِإاَّل ُو ْسَعَه ا ۚ َهَلا َم ا َك َس َبْت َو َعَلْيَه ا َم ا اْك َتَس َبْت‬
Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih... (El-Bekare, 286)

Također On nam poručuje:

ۗ ‫َفاَّتُقوا الَّلَه َم ا اْس َتَطْع ُتْم َو اَمْسُعوا َو َأِط يُعوا َو َأنِف ُقوا َخ ْيًر ا َأِّلنُفِس ُك ْم‬
Bojte se Allaha koliko ste u mogućnosti... (Et-Tegabun, 16)

Iz navedenih ajeta uviđamo da Allah, dželle šanuhu, ne želi otežati svojim

robovima, i upravo zato je objavio ove ajete koji u mnogome olakšavaju
obožavanje Njega uzvišenog.

Način obavljanja namaza

U situaciji bolesti, vjerniku je opravdano da namaz obavlja na drugačiji

način od uobičajenog, upravo zbog njegove bolesti i nemogućnosti, međutim kada
bolest prođe on će nastaviti obavljati namaz onako kako mu je propisano u osnovi.
U situaciji bolesti, vjerniku je opravdano da namaz obavlja na drugačiji način od
uobičajenog, upravo zbog njegove bolesti i nemogućnosti, međutim kada bolest
prođe on će nastaviti obavljati namaz onako kako mu je propisano u osnovi.

4
 Namaz bolesnika

U situaciji bolesti, vjerniku je opravdano da namaz obavlja na drugačiji

način od uobičajenog, upravo zbog njegove bolesti i nemogućnosti, međutim kada
bolest prođe on će nastaviti obavljati namaz onako kako mu je propisano u osnovi.

 Kijam – stajanje u namazu spada kao obaveza sa bolesnika ako ne može

stajati, ili mu stajanje predstavlja opterećenje ili loše utiče na razvoj i
prolazak bolesti i bolova. U tom slučaju, bolesnik će namaz obavljati
sjedeći. Ako nije u stanju ni da sjedi, onda će obavljati namaz na boku,
ležeći, odnosno u onom stanju koje mu odgovara. Allahov Poslanik, Allah
mu mir i spas darovao, rekao je: “Obavljaj namaz stojeći, pa ako ne možeš,
onda sjedeći, a ako i to ne možeš, onda ga obavljaj na boku.” (El-Buhari,
1066).

 Bolesnik koji ne može učiniti ruku’ ili sedždu kako je propisano, onda će ih
učiniti blagim naginjanjem tijela ili glave naprijed, koliko situacija
omogućava.

 Ako klanjač nije u stanju da sjedi uobičajeno u namazu kako propisi nalažu,
sjedit će na stolici ili nečemu sličnom.

 Osobi kojoj predstavlja opterećenje abdest i taharet za svaki namaz

pojedinačno, dopušteno je da spaja podne i ikindiju, te akšam i jacija-namaz.
Onome kojoj predstavlja za svaki namaz pojedinačno, dopušteno je da spaja
podne i ikindiju, te akšam i jacija-namaz.

 Kome zbog bolesti šteti korištenje vode prilikom uzimanja abdesta,

dozvoljeno je uzimati tejemum da bi se obavio namaz, Kome zbog bolesti
šteti korištenje vode prilikom uzimanja abdesta, dozvoljeno je uzimati
tejemum da bi se obavio namaz.

5
 Namaz bolesnika

Hadisi vezani za ovaj namaz

Ko ne može da stoji u namazu ili se boji da će mu se pogoršati bolest zbog

stajanja, klanjat će sjedeći, čineći ruku' i sedždu. 1

Podloga za način klanjanja kada je čovjek bolestan je hadis Umrana ibni

Husajna (Allah bio zadovoljan njime) koji kaže:

"Imao sam hemoroide pa sam pitao Vjerovjesnika, alejhi's-selam, kako da

klanjam i on mi je rekao: "Klanjaj stojeći, a ako ne možeš stojeći, klanjaj na
strani." (Buhari, 150). Nesai dodaje: "Ako ne možeš ni tako, onda ležeći, jer :
Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih (Kur'an: 2/286) (Nasbu'r-
raje, 2/175).

Prenosi se od Abdullaha ibni Abbasa (neka je Allah zadovoljan njime) da je

Vjerovjesnik, alejhi' s-selam, rekao: "Bolesnik će klanjati stojeći, a ako mu je
teško, klanjat će sjedeći, ako mu je i to teško, klanjat će išaretom dajući znak
glavom, ako mu je i to teško, onda će tesbih činiti." (Tabereni u djelu El-Evsat,
Medžmu'z-zevaid, 1/271).

Hafiz u Fethu'l-bari kaže: "Ovaj hadis je dokaz onima koji kažu da bolesnik
ne klanja nafilu ako je nemoćan da se pomakne iz ležanja na leđima u drugi
položaj, kao npr. da daje znak nekim organom, onda uči Kur'an i čini zikr jezikom,
a ako ne može ni to, onda u srcu, jer to se ne navodi u hadisu. Ovo je stav hanefija,
malikija i nekih šafija" (1/484).

Prenosi se od Džabira (neka je Allah zadovoljan njime) da je rekao: Allahov

Poslanik (alejhi' s-selam) posjetio je jednog bolesnika, a i ja sam bio s njim, i vidio
je kako bolesnik klanja i sedždu čini na jastuku, pa mu Poslanik to zabrani rekavši:
"Ako možeš da činiš sedždu na zemlji, ti je čini, a ako ne možeš, onda išaretom,
tako da činiš sedždu niže od ruku'a" (Bezar; prenosioci ovog hadisa su pouzdani
prema kriteriju sahih hadisa; tako stoji u djelu Medžmeu'z-zevaid, 1/201)

1
Ibrahim Halebi, Multeqal Ebhur- Stjecište mora, Sarajevo 1986. godine

6
 Namaz bolesnika

Ako ne može činiti ni ruku' ni sedždu, klanjat će sjedeći, dajući znak

glavom, tako da će mu sedžda biti niža od ruku' a. On neće ništa prema licu
podizati kod sedžde, a ako bi to učinio, a on spušta glavu radi sedžde takvo
klanjanje išaretom bit će uredu; u protivnom, ako ne bude spuštao glavu, neće biti
uredu.

Ako ne može ni sjediti, klanjat će išaretom ležeći na leđima, a njegove noge

treba da budu okrenute prema Kibli; ako bude na strani ležao na leđima, onda će
mu lice biti okrenuto prema Kibli. U slučaju da ne može klanjati išaretom, dajući
znak glavom, odgodit će namaz. On neće davati znak očima, niti obrvama, niti
srcem u mislima, nego će odložiti namaz. 2

Neće prestati obaveza da klanja namaz nego će ga on nadoknaditi kada bude

bio u stanju, makar bilo i više namaza od pet dnevnih namaza ako je malo
vremena. To je ispravno kako stoji u El-Hidaji, a po drugom mišljenju neće
naklanjati ako bude više od dvadeset i četiri sahata, kao kada je onesviješćen. To je
odbrena verzija u mezhebu (Medžme'a, 154). šejh Zafer kaže: "Učenjaci se razilaze
da li mu je dozvoljeno da namaz odgodi i da ga naklanja kada ozdravi, ili to znači
prestanak obaveze namaza u cjelini, tako da dotična osoba nije obavezna ni da ga
naklanja. Za manji broj namaza, a to znači od pet dnevnih namaza svi su saglasni
da ne spada obaveza nego se mogu samo odgoditi za kasnije, i potrebno ih je
naklnjati. Ako broj namaza prijeđe namaze koji se klanjaju u toku dvadeset i četiri
sahata, neki kažu da je ispravno da ih nadoknadi, a većina kaže da takvi namazi
nisu obavezni tj. nije ih potrebno naklanjati. 3

U djelu Ez-Zahirije navodi se da je to odabrani rivajet, i na tome se donosi

fetva. Ovo je navedeno u djelu Nuru'l-idah i Durru'l-muhtar a to je stav i Šafija
(I/795). Mislim da ovaj hadis pruža dvije mogućnosti; iako je spadanje obaveze
namaza u cjelini očiglednije, dok je druga mogućnost koja govori da treba
naklanjati te namaze kada bolesnik ozdravi i oporuči davanje fidije, otkupnine, ako
2
Iibrahim Halebi, Multeqal Ebhur- Stjecište mora, Sarajevo 1986. godine

7
 Namaz bolesnika

čovjek umre za vrijeme te bolesti, a bio je pri svijesti, bolja i sigurnija, a Allah
najbolje zna.

Ističem da fidja iznosi pola sa' a, mjerice za mjerenje žita, pšenice ili sa'
ječma, ili protuvrijednosti toga za svaki pojedini namaz. Tu se ubraja i vitr-namaz.
(Prezeto iz djela ElBahru'r-ra'ik od autora djela Et-Tedžnis koji ističe da je Ebu
Hanife rekao o čovjeku koji je pod abdestom i nije u stanju da klanja na čistom
mjestu a prispio vakat toga namaza, da će da on klanjati išaretom iz poštovanja
prema namaskom vaktu, a onda će ponovo klanjati to što je klanjao išaretom;
Ilau's-sunen, Vll/174-175.)

Napomena: Onaj kod koga rana protekne kada čini sedždu, klanjat će
sjedeći, išaretom, jer je namaz išaretom prihvatljiviji od namaza bez abdesta, ili
kad je nečist, ili kad nije prekrio stidna mjesta, ili kad izostavi učenje Kur'ana u
namazu. Onaj kome je ljekar naredio da leži na leđima da bi mu izvadio tečnost iz
oka, klanjat će išaretom ležeći na leđima, jer je nepovredivost dijela tijela kao i
nepovrdivost cijelog tijela. Bolesnik sa ranama ispod koga je odjeća nečista, i sve
što bi se prostrlo ispod njega i istog časa se onečisti klanjat će u takvom stanju. Isti
je slučaj i kada se ne bi onečestio, ali ima poteškoće ako bi se pokretao. Utopljenik
koji se ima za što držati ili zna plivati dužan je da klanja.

Namaz sjedeći

Ako može da stoji u namazu a ne može ruku' i sedždu da čini onda će davati
znak sjedeći i to je bolje nego davati znak stojeći. Davat će znak sjedeći jer je
stajanje glavno sredstvo koje vodi sedždi, koja pretstavlja krajnje odavanja veličine
i poštovanja Allahu. Sredstvo gubi svoju vrijednost kad nema razloga zbog koga
postoji to sredstvo.

Ako bi se čovjek razbolio u toku namaza, nastavit će onako kako može. Ako
bi namaz počeo klanjati sjedeći, čineći i ruku' i sedždu, a onda postao sposoban da
klanja stojeći, nastavit će stojeći, a Muhammed misli da treba ponovo početi.

Ako počne klanjati namaz išaretom, a postane sposoban da obavi ruku' i

sedždu, on će ponovo početi namaz. Odnosno ako nije u stanju, jer pristajanje
onoga koji čini ruku' i sedždu za onim koji klanja išaretom nije dozvoljeno, a isto
8
 Namaz bolesnika

tako i nastavljanje klanjanja, nego je dozvoljena prva situacija jer ono što je niže
može se graditi na višem, pa je dozvoljeno, npr. , da onaj koji klanja išaretom
pristaje da klanja za onim koji je zdrav.

Namaz na brodu

Onaj koji klanja dobrovoljne namaze, može da se osloni na nešto ako je

umoran, a ako bi čovjek klanjao u brodu koji se kreće, sjedeći, bez ikakve isprike,
namaz će mu biti uredu.

Ebu Jusuf i Muhammed misle suprotno. Ako klanja na brodu koji je usidren,
onda nije dozvoljeno klanjati sjedeći bez razloga. Ko bude onesviješten ili bude
poludio i to bude trajalo dvadeset i četiri sahata nadoknadit će ono što je prošlo, a
ako bude prošlo samo jedan sahat preko toga, neće nadoknaditi. Po mišljenju
Muhammeda, dotična osoba će naklanjati, ako nije nastupio vakat šestog namaza. 4

Ako bi klanjao farz na brodu koji se kreće sjedeći dozvoljeno je prema

istihsanu, jer pretežno se javlja vrtoglavica, pa se uzima kao ostvareno.
Muhammed ibni Sirin (Allah mu se smilovao) kaže: "Krenuo sam sa Enesom ibni
Malikom (neka je Allah zadovoljan njime) prema Sirinu i kada smo bili na rijeci
Tigris, bilo je vrijeme podne-namaza On nam je bio imam, i to sjedeći na prostirci
broda, a brod se kretao i ljuljao nas" (Taberani u djelu El-Kebir; svi prenosioci su
pouzdani; Medimeu'z-zevaid, 1!207).

Ebu Jusuf i Muhammed kažu da se može klanjati samo stojeći, jer je stajati u
tom slučaju moguće, a ostaviti kijam u namazu nije dozvoljeno bez opravdanog
razloga. Šejh Zafer kaže poslije riječi: "Dozvoljen je namaz na brodu, stojeći, na
osnovu jednoglasnog suda, bez obzira da li brod bio usidren na obali ili se kretao,
kako se navodi u djelu Ed-Durr i drugim djelima: "Mislim, takoder da je
dozvoljeno i u vozu i avionu, jer su ta dva sredstva slična su brodu."

4
Ibrahim Halebi, Multeqal Ebhur- Stjecište mora, Sarajevo 1986. godine

9
 Namaz bolesnika

Zaključak

Iz priloženog vidimo da je pitanje namaza bolesnika veoma tretirano u

hadisima Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, kao i u eminentnim djelima velikih
islamskih učenjaka.

U ovom radu smo se potrudili objasniti različite propise obavljenja namaza

bolesnika u različitim situacijama i prilikama.

Nadamo se da će ovaj radi doprinijeti nauci u našem društvu, ako ne i šire i

da će redovi koji slijede ostaviti utjecaj na one koji ih budu čitali ili bili u
neposrednoj prilici da iste čuju.

Nadam se da je ovaj rad uspio dostaviti ono što je najbitnije i da će isti biti
doprinos na naučnom polju islamskih istraživanja.

10
 Namaz bolesnika

Literatura

1. Jahja B. Šeref En-Nevevi, Vrtovi pobožnjaka, Sarajevo, 2017. godine

2. Muslimova zbirka hadisa – sažetak, Sarajevo, 2009. godine
3. Muhammed b. Ismail el-Buhari, Sahihul-Buhari, Sarajevo, 2008. godine
4. Ibrahim Halebi, Multeqal Ebhur- Stjecište mora, Sarajevo 1986. godine

11