Metodički Priručnik

V. Galešev • M. Korać • Z. Soldo • G. Sokol • B.
Kocijan
METODIČKI PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE

uz udžbenik informatike i računalstva za srednje strukovne škole
SysPrint
ŠK. GOD. 2014./2015.
Informatika i računalstvo MP
metodički priručnik za nastavnike uz udžbenik informatike i računalstva za srednje strukovne škole
Autori:
Vinkoslav Galešev, Milan Korać, Zlatan Soldo, Gordana Sokol, Bojan Kocijan
Nakladnik:
SysPrint d.o.o.
Medarska 69, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: (01) 655 8740, fax: (01) 655 8741
e-mail: udzbenici@sysprint.hr, web: www.sysprint.hr
Za nakladnika:
Robert Šipek
Urednik:
Vinkoslav Galešev
Priprema za tisak:
Tomislav Stanojević, Vinkoslav Galešev
Uz ovaj se priručnik koriste i sadržaji uz udžbenik dostupni na webu:

www.sysprint.hr/infST - multimedijske datoteke
www.sysprint.hr/infSTapl - repozitorij aplikacija
© SysPrint d.o.o, Zagreb, 2014.

METODIČKI PRIRUČNIK
PREDGOVOR
Metodički priručnik pred vama namijenjen je nastavnicima koji predaju nastavu

informatike i računalstva u srednjim strukovnim školama po SysPrintovom udžbeniku. Stoga
je prije svega usmjeren na pripremu i provedbu nastave sukladno SysPrintovom izvedbenom
planu i programu.
U novom udžbeničkom kompletu za 2014./2015. godinu puno je novina u odnosu na
prijašnji. Unatoč tomu, zadržali smo osnovi koncept po kojem su naši udžbenici
prepoznatljivi – usmjerenost na praktičnu primjenu stečenoga znanja. Zato je i dalje naglasak
na mnoštvu vježbi, multimedijskim datotekama za lakše razumijevanje gradiva i samostalnu
provjeru znanja.
U priručniku smo posebnu pozornost posvetili mlađim nastavnicima s relativno malo
iskustva u poučavanju. Zato u prvom uvodnom poglavlju, osim upoznavanja s konceptom
SysPrintovog udžbenika, detaljno opisujemo kako organizirati uvjete za izvođenje nastave
informatike i računalstva, kako planirati i instalirani potrebnu programsku podršku te dajemo
niz praktičnih prijedloga i savjeta koji će vam, nadamo se, olakšati provođenje nastave.
U drugoj cjelini predstavljamo nastavni plan i program po kojem ćete raditi, i to
modularno, u par varijanti. U trećoj cjelini dajemo metodičke naputke i prijedloge kako
planirati, organizirati i poučavati pojedine nastavne cjeline. U završnoj cjelini predložene su
metodičke pripreme za izvođenje nastave.
Vama i vašim učenicima želimo puno uspjeha u idućim školskim godinama.

autori
1
ŠK. GOD. 2014./2015.
SADRŽAJ
I. UVOD ……………………………………………………………………………………….. 5
* Sadržaji za nastavnika …..……………………………………………………………………… 6
1. Koncept SysPrintovog udžbenika …………………………………………………………. 7
1.1. Sastavni dijelovi udžbeničkog kompleta ……………………………………………..………….……… 7
1.2 Udžbenik ……………………………………………………………………………..………..………………………. 8
1.2.1. Elementi udžbenika ……………………………………………………………...………………………. 8
1.2.2. Multimedijski sadržaji …………………………………………………….…………………………….. 9
1.3. Sadržaji na Webu …………………………………………………………………..…………………………….. 11
1.3.1. Web za učenike i nastavnike …..…………………………………..……………………………….. 12
1.3.2. Web za nastavnike ..………………………………………………………..……………………………. 12
1.4. Elektronički udžbenik …………………………………………………………..………………………………. 13
1.5. Plakati za nastavu ………………………………………………………………………….…………………….. 14
1.6. Tiskana zbirka zadataka ……………………………………………………………………………………….. 15
1.7. Registracija udžbenika ………………………………………………………………….……………………... 15
1.8. Važne web-adrese ……………………………………………………………………………………………….. 17
2. Organizacija nastavnih uvjeta ……………………………………………………………. 18

2.1. Priprema računala i plan instalacije programa ……………………………….……………………. 18
2.1.1. Priprema čvrstoga diska ………………………………………………………….……………………. 18
2.1.2. Priprema za prijelaz na novi operacijski sustav ……………………….……………………. 19
2.2. Instaliranje programske podrške ………………………………………………….……………………… 20
2.2.1. Microsoft Windows 7 …………………………………………………………….…………………….. 21
2.2.2. Microsoft Windows 8.1 ……………………………………………………….……………………….. 36
2.2.3. Microsoft Office 2010 ……………………………………………………….………………………….. 38
2.2.4. Audacity ………………………..…………………………………………………….……………………... 61
2.2.5. Cam Studio …………………….…………………………………………………….……………………... 64
2.2.6. Easy GIF Animator ………….…………………………………………………….……………………... 66
2.2.7. Microsoft Movie Maker …………………………………………………….…………………….... 70
2
METODIČKI PRIRUČNIK
2.2.8. Microsoft Expression Web ………………………………………………….…………………….. 74

2.3. Postavke sustava i prilagodba aplikacija ……………………………………….…………………….. 81
2.3.1. Windows 7 …………………………………………………………………………………………………… 81
2.3.2. Windows 8.1 …………………………………………………………………….………………………….. 82
2.3.3. Office 2010 ………………………………………………………………………………………………….. 84
2.4. Sigurnost i zaštita sustava …………………………………………………………..………………………. 85
2.4.1. Zaštita sustava od štetnih programa ……………………………………………………………. 85
2.4.2. Zaštita sustava od štetnih sadržaja ………………………………………………………………. 86
2.4.3. Zaštita sustava od neželjenih promjena ……………………………………………………….. 87
2.5. Savjeti i prijedlozi ………………………………………………………………………………………………... 97
3. Informatika i računalstvo u nastavi …….…………………………………………..… 89

3.1. Temeljne odrednice odgojno-obrazovnog i nastavnog rada ………………..…………..…. 89
3.2. Vrednovanje i poticanje znanja ………………………………………………………….…………..…… 90
3.3. Kriteriji vrednovanja i ocjenjivanja ………………………………………………….…….…………… 95
II. NASTAVNI PLAN I PROGRAM ……………………………………………….. 97

1. Opće smjernice predmeta Informatika (i računalstvo) .………..……………. 98
2. SysPrintov izvedbeni plan i program ………………………………………………..… 102
III. METODIČKI NAPUTCI …………………………………………………..……… 117

Uvodne napomene ………………………………………………………………………………. 118
1. Osnove informatike ……………………………………………………..……………………. 119
2. Sklopovlje i programska podrška …………………………………….…………………. 124
3. Osnove rada s računalom ………………………………………………………………….. 129
8. Računalne mreže ………………………………………………………..…………………….. 132
9. Internet …………………………………………………………………………………………….. 134
4. Obrada teksta ………………………………………………………………….………………… 137
5. Proračunske tablice ……………………………………………….………………………….. 140
6. Izrada prezentacija ……………………………………………………………….……………. 143
3
ŠK. GOD. 2014./2015.
10. Multimedija ……………………………………………………………….……..…………….. 146

11. Izrada web-stranica …………………………………………………………………………. 149
7. Baze podataka …………………………………………………………….…………………….. 152
12. Tehničko crtanje na računalu ………………………………………………………….. 157
13. Rješavanje problema programiranjem …..………………….…………………….. 161
IV. PRIPREME ZA IZVOĐENJE NASTAVE ...................................... 165

1. Osnove informatike …………………………………………………………………………… 166
2. Sklopovlje i programska podrška ……………………………………………………….. 189
3. Osnove rada s računalom …………………………………………………………..……… 217
8. Računalne mreže ……………………………………………………………………..………… 239
9. Internet ……………………………………………………………………………………………… 249
4. Obrada teksta ………………………………………………………………………….………… 282
5. Proračunske tablice …………………………………………………………………..………. 319
6. Izrada prezentacija ……………………………………………………………..…………… 363
10. Multimedija ……………………………………………………………………………………. 393
11. Izrada web-stranica …………………………………………………………………………. 413
7. Baze podataka …………………………………………………………………………………… 439
12. Tehničko crtanje na računalu ………………………………………………………….. 455
13. Rješavanje problema programiranjem …..………………….…………………….. 475
4
* Sadržaji za nastavnika
I. UVOD
5
I. UVOD
* Sadržaji za nastavnika
Navodimo pregled nastavnih sredstava i sadržaja koji su na raspolaganju nastavnicima za
pripremu i provedbu nastave informatike i računalstva u strukovnim školama:
1. Udžbenik
Napomena: multimedijske i radne datoteke za provođenje vježbi iz udžbenika dostupne su na
namjenskim web-stranicama (više o tome u poglavlju 1.2.2. Multimedijski sadržaji)
2. Elektronički udžbenik
Hipermedijski udžbenik s direktnim poveznicama na multimedijske datoteke i web-stranice.
3. Web za nastavnike
• izvedbeni plan i program
• pripreme za izvođenje nastave
• dodatni metodički sadržaji
• prezentacije uz metodički priručnik
• programi i multimedijske datoteke uz metodički priručnik
• testovi za ispite znanja
• dodatni sadržaji za nastavu
• slikovne datoteke
4. Web za učenike i nastavnike

• multimedijske i radne datoteke
• repozitorij aplikacija iz udžbenika s uputama za instalaciju
5. Metodički priručnik
• organizacija nastavih uvjeta
• stručni savjeti i prijedlozi
• pedagoški kriteriji
• metodički naputci
• izvedbeni nastavni plan i program
• testovi za ispite znanja
6. Zbirka zadataka (iz prijašnjeg izdanja)
7. Edukativni plakati
6
1. Koncept SysPrintovih udžbenika
U ovome dijelu opisujemo koncept SysPrintovih udžbenika, odnosno od kojih dijelova se sastoji
i kako su ti dijelovi međusobno povezani u integrativnu cjelinu.
1.1. Sastavni dijelovi udžbeničkog kompleta

SysPrintov udžbenički komplet sastoji se od tri međusobno povezana i dopunjujuća se dijela:
1. udžbenik
2. web-sjedište za nastavu – za učenike i nastavnike
3. web-sjedište za nastavnike – sadržaji namijenjeni (samo) nastavnicima
U SysPrintovom didaktičkom konceptu naglasak je na zornosti i praktičnosti. U tu svrhu

nastavni sadržaji obiluju slikovnim sadržajima. Također, udžbenik je popraćen vježbama unutar
nastavnih jedinica kako bi se netom obrađeno gradivo odmah utvrdilo praktičnom primjenom
na računalu. Na kraju manjih nastavnih jedinica navedene su multimedijske datoteke pomoću
kojih učenik utvrđuje gradivo (prezentacije, videoisječci i sl.) ili pak provjerava stečeno znanje,
obično pomoću edukativnih kvizova. Takve datoteke prepoznaju se po znakovitoj ikoni .
Sve multimedijske datoteke iz udžbenika kao i većina aplikacija koje se koriste u udžbeniku
nalaze se na SysPrintovom webu i dostupne su za slobodno preuzimanje pojedinačno, po
pojedinim poglavljima ili pak u cijelosti.
1.2 Udžbenik
Format udžbenika je 205 x 240 mm u spiralnom uvezu.
Prednosti spiralnog uveza
1. Udžbenik se može presaviti na pola tako da zauzima dvostruko manje
prostora nego udžbenik s klasičnim ljepljenim uvezom. Time se dobiva
dodatni prostor na često skučenoj klupi u informatičkom kabinetu.
2. Učenik ne mora rukom pridržavati otvoreni udžbenik kako se
stranice/korice ne bi zatvorile kao što je to slučaj kod klasičnog ljepljenog uveza. To osigurava
učeniku slobodne obje ruke za rad na računalu.
Kad god je to moguće, savjetujte učenicima da presaviju udžbenik na pola.
7
I. UVOD
1.2.1. Elementi udžbenika
Elementi stranice
Stranica u udžbeniku sastoji se iz osnovnog teksta na bijeloj pozadini i margine na obojanoj
pozadini.
Osim toga, pojavljuju se standardizirani grafički oblici određenog značenja:
oblik značenje
Ključni pojmovi koji se obrađuju u nastavnoj jedinici
Imenovana datoteka/mapa nalazi se na webu:

www.sysprint.hr/infST
Okvir na margini sa savjetom ili napomenom
Okvir na margini s dodatnim informacijama za radoznalce
Multimedijski sadržaji
Ako se ispred naziva datoteke/mape nalazi ikona to je oznaka da se radi o multimedijskoj

datoteci, odnosno mapi s multimedijskim sadržajem, koja se inicijalno nalazi na SysPrintovom
webu. Takve datoteke mogu se koristiti on-line ili preuzeti na lokalno računalo za off-line
(izvanmrežno) korištenje. Detalje o SysPrintom webu i web-lokaciji multimedijskih datoteka
pročitajte u poglavlju 1.3.1. Web za učenike i nastavnike.
8
1.2.2. Multimedijski sadržaji
U udžbeniku se koriste multimedijski sadržaji (prezentacije, videoisječci, kvizovi) i sadržaji za

rad (dokumenti, slike, zvučni zapisi i dr.). Ti se sadržaji nalaze na adresi: www.syspint.hr/infST i
pretražuju se na dva načina.
Indeksno pretraživanje (gornja slika) omogućava pronalaženje multimedijske datoteke bez da

unaprijed znamo gdje se točno nalazi (u kojem poglavlju). Multimedijske datoteke i mape
započinju sa znakovitim prefiksom, primjerice s4video1.avi. Prvi je oznaka obrazovnog
programa (s – strukovni), a drugi je oznaka poglavlja u udžbeniku.
Kataloško pretraživanje (donja slika) slično je pregledavanju mapa u Exploreru – klikom na
pojedino poglavlje otvara se mapa s datotekama koje pripadaju tom poglavlju. Primjerice:
9
I. UVOD
Rad s multimedijskim datotekama

Većinu multimedijskih datoteka možete otvoriti na on-line način, primjerice slikovne datoteke,
HTML datoteke s kvizovima i sl. Međutim, za otvaranje nekih datoteka, posebice ako se radi o
radnom sadržaju kojeg učenici trebaju urediti/doraditi, takve se datoteke moraju preuzeti na
lokalno računalo (download) i dalje raditi s njima u off-line načinu.
Umjesto pojedinačnog preuzimanja, moguće je preuzeti sve multimedijske datoteke koje dolaze
uz udžbenik. Da biste to učinili potražite ovu poveznicu:
Nakon što preuzmete setup.exe datoteku potrebno ju je aktivirati. Time će se multimedijske

datoteke automatski raspakirati u odabranu mapu na čvrstom disku ili nekom drugom
odabranom uređaju vanjske memorije.
Spremnica - repozitorij aplikacija

Osim multimedijskih datoteka i datoteka s radnim sadržajem, na SysPrintovom su webu
dostupne i aplikacije koje se koriste uz udžbenik. Većina tih aplikacija je besplatna (freeware ili
shareware). Izuzetak su operacijski sustav Microsoft Windows i programski paket Microsoft
Office koji su komercijalni programi, jednako kao i AutoCAD.
Repozitorij (spremnica) aplikacija nalazi se na web-adresi www.sysprint.hr/infSTapl.
10
1.3. Sadržaji na Webu

Sadržaji na webu podijeljeni su u dvije kategorije. Da se ne bi međusobno miješali, nalaze se na
odvojenim web-mjestima.
1.3.1. Web za učenike i nastavnike
Web-mjesto gdje učenici i nastavnici pregledavaju i preuzimaju multimedijske datoteke koje su

sastavni dio udžbenika. Takve datoteke prepoznatljive su po ikoni .
Multimedijske datoteke dostupne su na web-adresi: www.sysprint.hr/infST.
Osim tih sadržaja, učenici i nastavnici mogu preuzeti s weba i sve aplikacije, odnosno
programsku podršku koja se koristi u udžbeniku. To mjesto nazvali smo spremnica, odnosno
repozitorij aplikacija, a nalazi se na web-adresi: www.sysprint.hr/infSTapl.
Korištenje i preuzimanje ovih sadržaja opisano je u poglavlju 1.2.2. Multimedijski sadržaji.
Nakon što se registrirate svi sadržaji na Webu za učenike i nastavnike mogu se

slobodno koristiti i preuzimati na lokano računalo.
1.3.2. Web za nastavnike
Na Webu za nastavnike objedinjeni su svi sadržaji potrebni nastavniku za pripremu i izvođenje

nastave kao i neki dodatni sadržaji:
• izvedbeni plan i program
• dodatni metodički sadržaji
• prezentacije uz metodički priručnik
• programi i multimedijske datoteke uz metodički priručnik
• testovi za ispite znanja (A i B forma)
• dodatni sadržaji za nastavu
• slikovne datoteke
Web za nastavnike (tzv. Kutak za učitelje) dostupan je na adresi: www.sysprint.hr/prof.

Budući da se radi o "povjerljivom" sadržaju, Web za nastavnike zahtijeva autorizirani pristup, a
mogu se registrirati samo nastavnici koji koriste, odnosno odaberu SysPrintove udžbenike.
Ova stranica dalje usmjerava na mjesto Moja mapa koja predstavlja svojevrsni portfelj
registriranog korisnika. Više o registraciji i Mojoj mapi u poglavlju 1.7. Registracija udžbenika.
11
I. UVOD
Svi sadržaji na Webu za nastavnike mogu se slobodno koristiti i preuzimati na

lokano računalo. Većina datoteka je editabilna, što znači da nastavnici mogu
mijenjati njihov sadržaj i prilagođavati ga vlastitim potrebama.
1.4. Elektronički udžbenik

Elektroničkim udžbenikom ostvaruju se dodatne didaktičke prednosti uporabe udžbenika:
• sadrži poveznice na multimedijske datoteke iz udžbenika,
• omogućeno je dodavanje anotacija, odnosno kraćih komentara i bilješki ,
• osim na desktop računalu može se pregledavati i na mobilnom uređaju (tabletu),
što omogućava pristup sadržajima s bilo kojeg mjesta,
12
1.5. Plakati za nastavu
Pomoću didaktičkih plakata proširuju se tehnike poučavanja i učenja. Plakat na koncizan način
prezentira pojedini dio gradiva, što može poslužiti za njegovo učinkovito memoriranje i
ponavljanje kao i tijekom usmene provjere znanja. Raspoložive plakate možete pregledati na
adresi www.sysprint.hr/plakati.
Plakati su veličine A1 formata, uspravne ili

vodoravne orijentacije.
Plakati se naručuju po izboru i besplatni su za korisnike SysPrintovih udžbenika.
1.6. Tiskana zbirka zadataka
Prema novom udžbeničkom standardu, zbirka zadataka više ne spada u

udžbenički komplet, odnosno u dopunska nastavna sredstva.
Međutim, mnogim će nastavnicima nedostajati prednost uporabe zbirke

u nastavnom procesu. Zato nastavnici koji to žele mogu naručiti zbirku
zadataka koja se koristila u prijašnjem izdanju.
Zbirka sadrži 1850 zadataka i 90 riješenih primjera.
13
I. UVOD
1.7. Registracija udžbenika

Korisnici udžbenika moraju registrirati udžbenik kako bi mogli nesmetano koristiti digitalne,
odnosno multimedijske sadržaje uz udžbenik. Izuzetak su nastavnici koji ne trebaju registrirati
udžbenike – njima su udžbenici "po defaultu" već registrirani.
Svaki udžbenik ima naljepnicu na
kojoj je otisnut jedinstveni
registracijski kôd udžbenika (na slici
uokvireno crvenom bojom):
Da biste na web-stranici
reg.sysprint.hr registrirali
udžbenik, najprije se
morate registrirati kao
korisnik (desni plavi
kvadrat).
Za potrebe nastave
registrirajte školu kao
korisnika - tzv. školska
licenca. Time će svi
učenici tijekom nastave
koristiti iste pristupne
podatke.
Nastavnici informatike svakako se trebaju registrirati kao korisnik tipa učitelj jer im to osigurava
pristup Kutku za učitelje.
Registracija udžbenika je jednostavna i automatizirana. Čim je udžbenik registriran pojavi se na
"polici" dosad registriranih udžbenika. Osim toga, nakon registracije korisnik dobije potvrdni
mail s linkom za direktno pristupanje multimedijskim sadržajima.
Link s direktnim pristupom multimedijskim sadržajima spremite kao prečac

(shortcut) na radnu površinu (desktop). Tako ćete jednim klikom moći doći do
željenih sadržaja.
14
Čim korisnik registrira barem jedan udžbenik, kreira se virtualni prostor Moja mapa u kojem se
pamte udžbenici koje je dosad registrirao. Ovisno o tomu, prikazuju se ostali sadržaji koji su mu
na raspolaganju – multimedijske datoteke uz udžbenik, repozitorij aplikacija, udžbenici u
digitalnom obliku itd. (lijevo na slici).
U desnom okviru prikazuje se sadržaj Kutka za učitelje namijenjen samo registriranim

nastavnicima (ostali korisnici ne mogu vidjeti taj sadržaj).
Tu se nalaze svi metodički sadržaji potrebni za pripremu i izvođenje nastave kao i neki dodatni
sadržaji (npr. plakati, školski kalendar i sl.). Opseg sadržaja Kutka za učitelje ovisi o registriranim
udžbenicima
Podsjetimo – sadržaje u Mojoj mapi i Kutku za učitelje možete vidjeti tek nakon što se prijavite
svojim pristupnim podacima.
Objasnite učenicima postupak registriranja udžbenika i korisnika. Učenici koji

namjeravaju koristiti udžbenik kod kuće, morat će proći kroz obje procedure
registracije.
15
I. UVOD
1.8. Važne web-adrese
Informacije o udžbenicima
www.sysprint.hr Glavna, početna SysPrintova web-stranica.
www.sysprint.hr/udzbenici Informacije o SysPrintovim udžbenicima.
www.sysprint.hr/prof Web-mjesto za nastavnike (tzv. Kutak za učitelje) - sadržaji

za pripremu i izvođenje nastave, upute za korištenje
udžbenika te drugi dodatni sadržaji. Stranica omogućava
neautoriziran ali ograničen pristup.
www.sysprint.hr/mojamapa Mapa sa svim sadržajima koji su dostupni (samo)
registriranim korisnicima. Tu se nalazi Kutak za učitelje s
neograničenim pristupom, a zahtijeva autorizirani pristup.
Datoteke iz udžbenika
www.sysprint.hr/infST Multimedijske i radne datoteke iz udžbenika (označene s
ikonom ).
www.sysprint.hr/infSTapl Repozitorij aplikacija koje se koriste u udžbeniku.
Pitanja i odgovori
www.sysprint.hr/prof/faqST.asp Često postavljana pitanja i odgovori.
16
2. Organizacija nastavnih uvjeta

Poučavanje informatike je specifično jer iziskuje umješnost ostvarivanja informatičkih,
pedagoških i metodičkih zahtjeva istovremeno. U ovome poglavlju opisani su glavni koraci za
pripremu računalnog sustava (sklopovlja i programske podrške) za izvođenje nastave
informatike, posebice što se tiče aspekata učinkovite uporabe SysPritovih nastavnih sadržaja.
2.1. Priprema računala i plan instalacije programa

Za siguran i olakšan rad računala prvi preduvjet je odgovarajuća priprema čvrstoga diska i
pravilne postavke operacijskog sustava.
2.1.1. Priprema čvrstoga diska
Iz sigurnosnih i drugih praktičnih razloga glavni čvrsti disk potrebno je particionirati na

najmanje dvije particije – sistemsku i jednu ili više korisničkih, radnih. Poželjno je da se na
sistemskoj particiji (obično C:) drže samo operacijski sustav i instalirane aplikacije, a da na radnu
particiju (obično D:) preselite sve korisničke podatke (dokumente, slike, glazbu itd.).
Zašto particionirati disk? U slučaju potrebe za formatiranjem sistemske particije (npr. kod
mijenjanja operacijskog sustava ili nakon napada virusa), podaci na radnoj particiji ostaju
netaknuti i na sigurnom.
Čvrsti disk možete particionirati tijekom instalacije operacijskog sustava ili kasnije, kada je
operacijski sustav već instaliran (ako imate dovoljno slobodnog prostora na disku).
Ako tijekom instalacije sistemskoj particiji dodijelite manji prostor od raspoloživog (kao na slici),
preostali prostor moći ćete dodijeliti drugoj particiji.
17
I. UVOD
Za naknadno particioniranje možete upotrijebiti neki od besplatnih alata, kao što je npr.
Paragon Partition Manager. Međutim, budući da se u ovom slučaju radi o particioniranju diska
na kojem već postoje podaci, alat s kojim particionirate disk mora biti izuzetno pouzdan kako ne
biste izgubili podatke ako nešto krene po zlu tijekom particioniranja. Zato za particioniranje
predlažemo uporabu profesionalnog alata kao što je npr. Acronis Disk Doctor.
Veličina sistemske particije

Minimalna veličina sistemske particije za Windows 7 operacijski sustav je 16 GB. Međutim, u
praksi je to nedovoljno. Treba imati na umu da svako ažuriranje (Update) sustava zauzme
određeni prostor na disku, a također i pamćenje točaka vraćanja sustava (Restore Point). Osim
toga, veći programski paketi, kao što je Microsoft Office, zauzmu po nekoliko GB slobodnog
prostora. Prema našem iskustvu, veličina sistemske particije ne bi smjela biti manja od 40 GB.
2.1.2. Priprema za prijelaz na novi operacijski sustav
Ako još uvijek koristite Windows XP operacijski sustav i razmišljate da li prijeći na novu inačicu,
vjerojatno je glavni razlog nedoumica zbog sistemskih zahtjeva koje postavljaju novi Windowsi.
Od svih tih zahtjeva jedino je važno da imate dovoljno RAM memorije i naravno, dovoljno
slobodnog prostora na sistemskoj particiji.
Prema našem iskustvu, Windows 7, a posebice Windows 8.1, može upotrebljivo

raditi već sa 800 MB RAM-a. Osim toga, Home Basic inačica zahtijeva samo 512
MB. Ako se potpuno isključe grafičke opcije Aero sučelja zahtjevi su još i manji.
Dva su dodatna razloga za prijelazak na novi operacijski sustav:

• Windows XP nema dobar mehanizam čišćenja registry datoteke, odnosno uklanjanja
zaostalih dijelova softvera iz nje. Preglomazna registry datoteka jadan je od glavnih
razloga usporavanja računala i obično je jedino učinkovito rješenje reinstalacija
operacijskog sustava.
• od travnja 2014. godine prestaje službena podrška Windows XP od strane Microsofta,
a to znači da se ne razvijaju sistemske i sigurnosne zakrpe.
Kada se odlučite prijeći na novi operacijski sustav predlažemo da ne odaberete nadogradnju

starog sustava, nego da učinite tzv. "čistu" instalaciju, koja podrazumijeva brisanje sistemske
particije. Naime, nadogradnjom se nasljeđuju slabosti staroga sustava, uključujući i prikriveni
maliciozni softver.
Naravno, prije instalacije novog operacijskog sustava pohranite sve važne sistemske i korisničke
podatke na neki od medija vanjske memorije.
Za nastavnike koji ostaju na operacijskom sustavu Windows XP priredili smo

separat pomoću kojeg će obraditi gradivo iz poglavlja 1. Prvi koraci i 3. Osnove rada
računala. Za korisnike našoj udžbenika (nastavnike i učenike) separat je besplatan.
18
2.2. Instaliranje programske podrške
Za izvođenje nastave informatike i računalstva nužno je opremiti računala odgovarajućom

programskom podrškom. Osim uobičajenog dvojca – operacijskog sustava Windows i
programskog paketa Office, uz SysPrintov se udžbenik koriste još neke aplikacije, odnosno
aplikacijski programi.
Većina je tih aplikacija besplatna i dostupna za preuzimanje u SysPrntovom repozitoriju
aplikacija (spremnici) na adresi www.sysprint.hr/infSTapl
U tablici lijevo prikazane su aplikacije koje se koriste u udžbeniku. Aplikacije se mogu preuzimati
pojedinačno ili u kompletu. Za svaku aplikaciju na raspolaganju su upute koje detaljno opisuju
postupak preuzimanja, instaliranja i pokretanja aplikacije.
Popis aplikacija koje možete preuzeti iz repozitorija:
• Audacity
• Cam Studio
• Easy GIF Animator
• Movie Maker
• Microsoft Expression Web
Podsjetnik: AutoCAD je komercijalni program pa stoga nije (tj. ne može biti) dio repozitorija.
Preporučamo da instalirate i aplikaciju VMware Player koja omogućava kreiranje virtualnih
računala pomoću kojih se može npr. sigurno testirati novi softver i slično. Detaljan opis uporabe
ove aplikacije nalazi se na kraju ovoga poglavlja.
19
I. UVOD
2.2.1. Microsoft Windows 7
Windows 7 je novija verzija operacijskog sustava Windows (iz 2009. godine), a ujedno i
nasljednik operacijskog sustava Vista. Namijenjen je za IBM kompatibilna osobna računala.
Isporučuje se u 32-bitnoj i 64-bitnoj verziji. Windows7 raspoloživ je u šest izdanja – Windows 7
Starter, Windows 7 Home Basic, Windows 7 Home Premium, Windows 7 Professional, Windows
7 Enterprise i Windows 7 Ultimate. Izdanje koje koristimo u nastavi je Windows 7 Professional.
Razlike u značajkama pojedinih izdanja možete vidjeti u sljedećoj tablici
Windows Osnovna XP mod Višejezično
Izdanja Aero grupa sučelje
Starter
Home Basic
Home Premium + +
Professional + + +
Enterprise + + + +
Ultimate + + + +
Prezentaciju o Windowsu 7, njegovim izdanjima, zahtjevima instalacije, novitetima,

mogućim problemima i njihovih rješenja možete pogledati u prezentaciji Windows 7 u
nastavi.ppsx.
Želite li provjeriti koja verzija najbolje odgovara vašim željama i zahtjevima posjetite
Microsoftovu stranicu windows.microsoft.com, odaberite Trgovina > Windows 7 i pronađite
naslov Istražite sva izdanja sustava Windows.
Ako želite nadograditi sustav drugačijim izdanjem Windowsa 7 postupak olakšava značajka
Windows Anytime Upgrade.
Moguća je nadogradnja sa slabije na jaču verziju:
Home Premium,
Starter
Professional, Ultimate
Home Premium Professional, Ultimate
Professional Ultimate
Više informacija pronaći ćete na Microsoftovim stranicama windows.microsoft.com. Odaberete

Trgovina > Windows 7 > Usporedba izdanja sustava Windows.
20
1. Neke od novih značajki
Windows orb – umjesto tipke Start
Nova organizacija i funkcioniranje izbornika Start
Organizacija podataka – podaci su

organizirani u četiri (pet) glavnih kategorija:
Favoriti, Biblioteke, Računalo, Mreža i
Osnovna grupa Skočni popisi (Jump List) – pristup nedavno
korištenim datotekama iz njihova popisa
Minijature (Thumbnails ) – ako je program otvoren, prilikom zadržavanja pokazivača iznad ikone
programa u programskoj traci prikazuju se minijature otvorenih prozora.
21
I. UVOD
Promjena formata datuma – Programčići (Gadgets) – mogućnost smještanja

dd.mm.yyyy. (s točkom na kraju) programčića bilo gdje na radnoj površini
Aero pogled (AeroPeek) Aero pretres (AeroShake) Aero zrcaljenje (AeroFlip)

(Ctrl+tipka Win +Tab)
Aero značajke – objedinjuju privlačne grafičke elemente s novim načinima upravljanja.

XP način rada (XP mode)– dostupna besplatna nadogradnja koja dopušta korištenje XP resursa
unutar Windows 7. Osnovni preduvjeti: 1 GB RAM-a, 15 GB slobodnog prostora na tvrdom
disku, instaliran program Windows Virtual PC te procesor koji podržava virtualizaciju.
Windows Touch – dodirom prsta omogućeno pregledavanje web-a, listanje fotografija.
2. Sigurnosni elementi
UAC (User Account Control) – kontrola korisničkog računa omogućava promjene sistemskih i
dugih važnih postavki samo uz izričito odobrenje korisnika, pri čemu treba znati lozinku računa.
Ušteda energije – opcije upravljanja potrošnjom energije organizirane su u tri plana potrošnje:
balansirano, štednja energije, visoke performanse.
Akcijski centar (Action Center) – zamjena za Security Center u Visti i XP-u, pruža informacije o
sigurnosti i stanju cijelog sustava.
Osnovna grupa (Home group) – jednostavno dijeljenje datoteka s drugim korisnicima koji
također koriste Windows 7.
Windows 7 više ne sadrži Windows Movie Maker, Photo Gallery, Windows Messenger,
Windows Mail (ranije Outlook Express) . Ti programi sada su dio Windows Live Essentials
paketa i mogu se preuzeti s Microsoftove stranice windows.microsoft.com/hr-HR/windows-
live/essentials-home.
22
3. Novi alati i programi
Alat za izrezivanje (Snipping Tool) Ljepljive bilješke (Sticky Notes)
Snimač koraka problema (Problem Steps Recorder) – dokumentira potrebne akcije

koje su dovele do greške.
Ploča za unos matematičkih izraza (Math Uređivač korisničkih znakova (Private

Input Panel) Character Editor)
23
I. UVOD
Poveži s projektorom (Connect to a Projector) – povezivanje s projektorom.
Povezivanje s mrežnim projektorom (Connect to a Network Projector) – održavanje

prezentacije u situacijama kada nismo u istoj prostoriji, ili čak u istoj zgradi u kojoj se nalazi
projektor.
Internet Explorer (bez dodataka) (No Add-ons)
4. Kao nabaviti operacijski sustav Windows 7

Svim osnovnim i srednjim školama omogućeno je preuzimanje Microsoftovog softvera u Centru
za preuzimanje Microsoft softvera za škole u Republici Hrvatskoj koji se nalazi na stranici
msdc.skole.hr. Željeni program mogu preuzeti administratori koji imaju elektronički identitet u
sustavu AAI@EduHr.
Detaljne upute za preuzimanje softvera te kreiranje instalacijskih medija nalaze se u Dodatku

na kraju ovog priručnika pod nazivom Preuzimanje Microsoftovog softvera.
5. 64-bitna ili 32-bitna verzija Windowsa 7

Prije nego što preuzete datoteku za instaliranje Windowsa trebate donijeti odluku hoćete li
instalirati 32-bitnu ili 64-bitnu inačicu operacijskog sustava. To prije svega ovisni o procesoru
kojeg imate ugrađenog u računalu, ali i nekim drugim parametrima.
Hardverske i softverske značajke 32-bitnog i 64-bitnog sustava Windows 7:
24
32-bitna verzija Windowsa 7 64-bitna verzija Windowsa 7

do ≈ 3,5 GB RAM-a do 8 GB (Starter, Home Basic) / 16 GB (Home Premium) /
192 GB RAM-a (Ultimate, Enterprise, Professional)
32/64-bitni procesor 64-bitni procesor
32/64-bitni driveri 64-bitni driveri
Pojmovi 32-bitni i 64-bitni odnose se na širinu pristupa podacima. Za 32-bitnu verziju sustava
Windows svejedno je imate li 32-bitni ili 64-bitni procesor, za razliku od 64-bitne verzije koju
može instalirati samo ako računalo ima 64-bitni procesor. Koristite li 64-bitnu verziju
Windowsa, morate instalirati 64-bitne upravljačke programe (drivere) za svaku hardversku
komponentu ugrađenu ili povezanu s računalom.
Mnogi korisnici smatraju da 32-bitne aplikacije neće dobro raditi na računalu koje
ima 64- bitnu verziju Windowsa. To je pogrešno uvjerenje. No valja napomenuti
da će se programi načinjeni za 64-bitnu verziju operacijskog sustava izvoditi brže,
poglavito tijekom izvršavanja zahtjevnijih zadataka.
Kako saznati koja je verzija Windowsa instalirana u računalu?
25
I. UVOD
6. Prelazak s Windowsa XP na Windows 7

Instalacija Windowsa 7 moguća je u dvije varijante – nadogradnja i prilagođena (tzv. čista)
instalacija.
Odabirom opcije Nadogradnja stare datoteke, postavke i programi ostaju sačuvani, dok kod
postavke Prilagođeno, odnosno, „čiste“ instalacije svi podaci na sistemskoj particiji biti će
izbrisani.
Sistemski preduvjeti za instalaciju operacijskog sustava Windows 7

Osnovni sistemski preduvjeti koje trebate imati su sljedeći:

32-bitni procesor brzine 1 GHz ili brži 32/64-bitni procesor brzine 1 GHz ili brži
1 GB RAM 2 GB RAM
16 GB slobodnog prostora na HDD-u 20 GB slobodnog prostora na HDD-u
Grafičko sučelje DirectX 9 s Windows Display Driver Model (WDDM )1.0 ili novijim
upravljačkim programom te 128 megabajta (MB) memorije (za Aero efekte)
Monitor sa minimalnom razlučivošću zaslona 1024 x 768 piksela
Unutarnji ili vanjski DVD uređaj
Tipkovnica i miš ili kompatibilan pokazivački uređaj
Veza s internetom
Priprema računala
Prije početka instalacije potrebno je pomoću programa Windows 7 Upgrade Advisor provjeriti
je li računalo spremno za instalaciju operacijskog sustava Windows 7. Program je besplatan te
ga možete preuzeti na Microsoftovoj stranici rabeći poveznicu www.microsoft.com/en-
us/download/details.aspx?id=20. Nakon provjere potrebno je osigurati korisničke podatke i
kopirati ih s računala na neki vanjski medij.
Za prijenos postojećih datoteka i postavki na novi sustav možete koristiti alat

Windows Easy Transfer. Ako imate operacijske sustave Windows XP, Windows
Vista ili Windows 7, na računalo sa sustavom Windows 7 možete prenijeti i
datoteke i postavke. Za prijenos datoteka i postavki na više računala koristite
User State Migration Tool.
Nakon što ste provjerili osnovne preduvjete za instalaciju operacijskog sustava Windows 7,
slijedi priprema tvrdog diska. Vrlo važno je pripremiti tvrdi disk za instalaciju novog operacijskog
sustava, što uključuje podjelu na particije, odnosno, logičke i fizičke dijelove tvrdog diska.
26
Tijek instalacije
1. korak – podizanje sustava sa DVD diska.
Da biste podigli sustav sa DVD-a, morate ući u BIOS te u polju Advanced Bios Features ili slično
označiti da prvo pokretanje (engl. FirstBoot ) bude optički pogon. Nakon tog ubacite instalacijski
DVD medij i ponovno pokrenite računalo.
Ulazak u BIOS obično je moguć tipkama F1, F2, F10, ESC ili DEL. Negdje na
zaslonu obično piše kojom tipkom se ulazi u BIOS.
Ubacite instalacijski DVD. Ukoliko se program automatski ne pokrene, otvorite optički pogon s
instalacijskim DVD-om te dvostruko kliknite na datoteku setup.exe.
2. korak – nabavljanje važnih

ažuriranja: preporučamo da
odaberete automatsko ažuriranje
(prva opcija) koje kasnije, ako
želite, možete i isključiti.
3. korak – prihvaćanje uvjeta

licence.
27
I. UVOD
4. korak – odabir željene

instalacije: Prilagođeno ili
Nadogradnja.
5. korak – odabir particije sustava

za koju ćete rezervirati od 60 do
100 GB. Preostali prostor na disku
kasnije možete porazdijeliti na više
particija.
Preostala količina slobodnog prostora na disku može se particionirati, tj.

raspodijeliti na više particija. To možete učiniti iz Windowsa (Računalo >
Upravljaj > Upravljaj diskovima) ili koristeći neki od programa za
particioniranje (primjerice Mini Tool Partition, Acronis Disk Doctor i dr.).
28
6. korak – počinje proces instalacije

sustava koji traje otprilike 30-ak
minuta. Za vrijeme trajanja
instalacije, računalo će se ponovno
pokrenuti tri puta.
7. korak – nakon dovršenja instalacija i restarta, slijedi priprema računala za prvo korištenje.
8. korak – određivanje parametara za Državu, vrijeme i valutu te Izgled tipkovnice.
9. korak – upisivanje korisničkog

imena, nakon čega slijedi postavljanje
lozinke (opcija).
29
I. UVOD
10. korak – pridonošenje zaštite računala i

poboljšanju sustava Windows.
11. korak – postavke vremena i datuma.
12. korak – odabir vrste mreže (Kućna,

Uredska, Javna). Za rad u školi odaberite
jednu od prve dvije opcije.
30
14. korak – priprema radne površine.
Za podešavanje Windowsa 7 potrebno je instalirati sve drivere, podesiti

zaslon i rezoluciju. Drivere možete instalirati pomoću Windows Update-a ,
alata koji pregleda računalo, kontaktira mrežnu bazu podataka Microsoft
Update te preporuča ili automatski instalira dopune raspoložive za operacijski
sustav, Microsoftove programe ili hardver.
7. Prelazak s Viste na Windows 7

Ako na računalu imate instaliran Windows Vista, sistemski su preduvjeti zadovoljeni:
32-bitni procesor brzine 1 GHz ili brži 32/64-bitni procesor brzine 1 GHz ili brži
1 GB RAM 2 GB RAM
16 GB slobodnog prostora na HDD-u 20 GB slobodnog prostora na HDD-u
Grafičko sučelje DirectX 9 s Windows Display Driver Model (WDDM ) 1.0 ili novijim
upravljačkim programom te 128 megabajta (MB) memorije (za Aero efekte)
Monitor sa minimalnom razlučivošću zaslona 1024 x 768 piksela
Unutarnji ili vanjski DVD uređaj
Tipkovnica i miš ili kompatibilan pokazivački uređaj
Veza s internetom
31
I. UVOD
Priprema računala
Prije nego počnete s instalacijom potrebno je:
• provjeriti postoji li na vašem računalu jedan od servisnih paketa – Service Pack 1 ili
Servis Pack 2 za sustav Windows Vista
• spojiti se na Internet kako biste mogli dobivat ažuriranja za instalaciju
• odaberite 32-bitni ili 64-bitni sustav za instaliranje (više o 32-bitnom i 64-bitnom
sustavu pojašnjeno je u potpoglavlju 1.4. 64-bitna ili 32-bitna verzija Windowsa 7)
• preuzmite iso datoteku s Microsoftove stranice rabeći poveznicu msdc.skole.hr
• pronađite ključ proizvoda kojeg možete preuzeti u Centru pod nazivom „Instalacijski
ključevi“, rabeći poveznicu msdc.skole.hr/Stranice/instalacijski-kljucevi.aspx.
Budući da Windows Vista zadovoljava sistemske preduvjete za operacijski sustav Windows 7,

moguće je instalirati Windows 7 Nadogradnjom, čime će sve datoteke, postavke i programi
ostati sačuvani. Unatoč tomu, preporučamo provjeriti preduvjete instalacije pomoću programa
Windows 7 Upgrade Advisor. On će otkriti potencijalne poteškoće s hardverom ili programima
te vas uputiti što dalje napraviti da bi se problemi uklonili. Program možete pronaći na
Microsoftovim stranicama www.microsoft.com/en-us/download/details.aspx?id=20.
Windows 7 Upgrade Advisor
Ukoliko imate izdanje operacijskog sustava Vista koje ne dozvoljava instalaciju Windowsa 7
Nadogradnjom, odabrat ćete opciju Prilagođeno. čime pokrećete čistu instalaciju pa programi,
postavke i datoteke ne ostaju sačuvani. Zato osigurajte podatke na način da ih kopirate na neki
vanjski medij. Windows Easy Transfer je alat koji će vam pomoći u prijenosu datoteka, postavki
i programa na vanjski čvrsti disk.
32
Windows Easy Transfer
Tijek instalacije
Tijek "čiste" instalacije je prethodno opisan kod instalacije Windowsa 7 na Windows XP.
Mogućnosti nadogradnje operacijskog sustava Vista:

nadogradnja na nadogradnja na nadogradnja na nadogradnja na
Windows 7 Windows 7 Windows 7 Windows 7
Ako imate: Home Premium Professional Ultimate Enterprise
Windows Vista Home Basic + +
Windows Vista Home + +
Windows Vista Business + +
Windows Vista Ultimate +
Windows Vista Enterprise +
8. Aktivacija Windowsa 7
Aktivacija se može napraviti najkasnije 30 dana od dana instalacije. Njome se potvrđuje
autentičnost operacijskog sustava, da se ne koristi na više računala nego što je dozvoljeno u
uvjetima licence. Za provedbu aktivacije potreban je aktivacijski ključ kojeg možete preuzeti u
Centru pod nazivom „Instalacijski ključevi“ msdc.skole.hr/Stranice/instalacijski-kljucevi.aspx.
a) Aktivacija putem interneta izravnom vezom: Start > Računalo > Svojstva > Aktiviraj Windows
odmah > Aktivirajte Windows putem interneta sada > upisivanje ključa… > Dalje (slijedite upute)
33
I. UVOD
Aktivacija Windowsa 7
b) Aktivacija putem modema: Start > Računalo > Svojstva > Aktiviraj Windows odmah > Pokaži
mi ostale načine aktivacije > upisivanje ključa… > Dalje > Koristi moj modem za direktno
povezivanje s uslugom aktivacije > kliknite najbliže mjesto > Dalje (slijedite upute)
c) Aktivacija putem telefona: Start > Računalo > Svojstva > Aktiviraj Windows odmah > Pokaži
mi ostale načine aktivacije > upisivanje ključa… > Dalje > Koristite automatizirani telefonski
poziv > kliknite najbliže mjesto > Dalje (slijedite upute)
34
2.2.2. Microsoft Windows 8.1
Postupak instaliranja Windowsa 8.1 sličan je opisanom postupku instaliranja Windowsa 7.

Međutim, znatne su razlike u korisničkom sučelju i načinu njegove uporabe.
Operacijski sustav Windows 8.1. poglavito je namijenjen korisnicima koji rade na uređajima s
dodirnikom, odnosno zaslonom osjetljivim na dodir. Iz tog koncepta proizlaze brojne razlike u
odnosu na Windows 7, kako u vizualnom tako i u funkcionalnom smislu. Budući da je razlika u
korisničkom iskustvu bitno drugačija, spomenut ćemo neke glavne značajke.
U Windowsu 8.1 egzistiraju dva korisnička sučelja:
• sučelje radne površine, slično kao u Windowsu 7
• moderno sučelje (Modern User Interface) ili kolokvijalno "Metro sučelje", koje vizualno i
funkcionalno nalikuje operacijskom sustavu Windows Phone za mobilne uređaje.
Slušanje glazbe u aplikaciji modernog sučelja (lijevo) i u radnoj površini (desno).
Uočite da aplikacija iz modernog sučelja radi u full screen načinu te da nema uobičajene
elemente prozora - rub, gumbe za standardne veličine prozora itd. Štoviše, na zaslonu možete
imati najviše do 3 istovremeno otvorene i vidljive aplikacije, i to samo ako imate dovoljno velik
monitor.
Budući da je Windows 8.1 koncepcijski usmjeren na korisnike mobilnih uređaja s dodirnikom,
moderno je sučelje primarno i zadano (default) sučelje – ono se prvo otvara nakon podizanja
operacijskog sustava. Ova značajka u mnogome otežava uporabu u nastavi gdje se
podrazumijeva uporaba sučelja radne površine.
Primjerice, u Windowsu 8.1. ne postoji klasični glavni izbornik (izbornik Start) u kojem su
prikazane sve instalirane aplikacije i koji vas vodi do glavnih funkcionalnih dijelova računala, kao
što su primjerice korisničke mape Dokumenti, Glazba, Slike ili npr. Upravljačka ploča. Umjesto
toga, aplikacije pokrećete iz početnog zaslona (Start Screen) koji je sastavni dio modernog
sučelja.
35
I. UVOD
Početni zaslon ima dva izgleda, tj. prikaza: zadani Start (lijevo) i izbornik Aplikacije (desno).
Kao što je vidljivo na slici, u početnom su zaslonu (lijevo) prikazane aplikacije samo iz modernog
sučelja. U ovom prikazu ne možete pokrenuti "klasične" aplikacije iz radne površine. Naime, u
ovom je prikazu radna površine tek samo jedna od aplikacija.
Da biste iz početnog zaslona mogli pokretati aplikacije iz radne površine, morate pozvati
drugačiji izgled početnog zaslona – tzv. izbornik Aplikacije (na slici desno). Iz jednog u drugi
prikaz početnog zaslona prebacujete se klikom na gumb , odnosno .
Zato Windows 8.1 treba prilagoditi "klasičnom" izgledu i uporabi. Pod time mislimo na dvoje:
1. automatsko pokretanje sučelja radne
površine nakon podizanja sustava,
2. zadani izgled početnog zaslona namjestiti
na pogled Aplikacije.
Ove postavke namještaju se u prozoru

Svojstava radne površine. Na kartici
Navigacija odaberite dvije postavke:
 Kada se prijavim ili zatvorim sve aplikacije na
zaslonu, idi na radnu površinu umjesto na
početni zaslon
 Kada prijeđem na početni zaslon, automatski
prikaži prikaz aplikacija
Obratite pažnju na još neke izmjene:

1. Sistemska mapa Računalo zove se Ovaj PC.
2. Windows Explorer ima naziv Eksplorer za
datoteke.
36
2.2.3. Microsoft Office 2010
Sustav Microsoft Office 2010 nasljednik je programskog paketa Microsoft Office 2007 i u
odnosu na njega ne donosi toliko noviteta koliko u odnosu na Office 2003. Od ukupno šest
paketa Microsoft Office 2010 u školama se koristi Microsoft Office Professional Plus 2010.
Korisnici koji su nadogradili Office paket s verzije 2007 na 2010 lakše će se priviknuti na
promjene zato što su relativno male. Međutim, korisnicima koji su prethodno koristili verziju
2003, prelazak na 2010 zahtijevat će znatno više prilagođavanja na novo korisničko sučelje i
novitete koje donosi ova inačica.
Upute za prijelaz s izbornika na vrpce u Office aplikacijama preuzmite u Kutku

za učitelje pomoću poveznice Prijelaz s Office 2003 na 2010.
Paket Office 2010 Professional Plus sadrži programe Word, PowerPoint, Excel, Access, Outlook,
InfoPath, OneNote i Publisher.
Alati sustava Office 2010
Microsoft FrontPage više nije sastavni dio Office paketa, zapravo više i ne
postoji. Umjesto njega tu su Microsoft SharePoint Designer i Microsoft
Expression Web, ali kao zasebne aplikacije.
1. Neke od novih značajki

Navesti ćemo neke nove značajke, zajedničke svim programima Office 2010 paketa, od kojih je
većina bila ugrađena već u Office 2007. Zapravo, jedina važna promjena u sučelju Officea 2010
u odnosu na Office 2007 je promjena izgleda i funkcionalnost glavnog izbornika.
Umjesto okruglog gumba Orb u novoj inačici rabi se pravokutni tab Datoteka .
No, razlika nije samo u obliku gumba glavnog izbornika, nego i u razmještaju njegovih naredbi
te nekim dodatnim mogućnostima. U inačici Office 2010 glavni izbornik se zove Pozadinski
prikaz (Backstage View).
37
I. UVOD
Sve aplikacije dijele novo korisničko sučelje (Fluent) koje ima niz prednost:
 stalno prisutna vrpca (Ribbon) zamjenjuje brojne izbornike i alatne trake iz prijašnjih
inačica Officea
 lakše dolaženje do naredbi – naredbe su organizirane u logičke cjeline po karticama i
unutar grupa naredbi
 brže dolaženje do naredbi – naredbe više ne treba tražiti u višestrukim podizbornicima,
nego su plošno raspoređene po karticama na vrpci
 novo korisničko iskustvo, primjerice predpregled u živo, mini alatna traka, galerije i sl.
značajno ubrzava pisanje i olakšava uređivanje dokumenta.
Vrpce (Ribbon) (novitet još iz Officea 2007) – padajuće izbornike zamijenila je nova, vizualno i
funkcionalno potpuno drugačija alatna traka, tzv. vrpca.
kartice izbornik
grupe
gumb dijaloškog okvira
38
Mini alatna traka – pojednostavljuje i ubrzava oblikovanje teksta tijekom pisanja
Alatna traka za brzi pristup – prilagodljivi izbornik često korištenih naredbi
Nova pisma – Calibri je zamijenio zadani OpenType – sadrži širi skup osnovnih znakova
Times New Roman
39
I. UVOD
Dodatna SmartArt grafika (novitet još iz Officea 2007) – vizualni prikaz ideja i informacija
Veći izbor tema – prelaskom miša preko pojedine teme vidi se kako bi prezentacija izgledala
nakon primjene teme
Pretpregled uživo – omogućava da vidimo kako bi dokument izgledao nakon primjene

oblikovanja
40
Snimka zaslona – dostupna u programima Excel, Word, PowerPoint i Outlook
Formati datoteka – međunarodni standardni Office Open XML (OOXML) je datotečni format
kojeg karakterizira manja veličina datoteka te poboljšana sigurnost.
alat vrsta dokumenta nastavak
Dokument .DOCX
Dokument s makronaredbama .DOCM
Word 2010
Predložak .DOTX
Predložak s makronaredbama .DOTM
Radna knjiga .XLSX
Radna knjiga s makronaredbama .XLSM
Excel 2010
Predložak .XLTX
Predložak s makronaredbama .XLTM
Prezentacija .PPTX
Prezentacija s makronaredbama .PPTM
Predložak .POTX
Predložak s makronaredbama .POTM
PowerPoint 2010
Projekcija .PPSX
Projekcija s makronaredbama .PPSM
Slajd .SLDX
Slajd s makronaredbama .SLDM
Baza podataka .ACCDB
Baza podataka u samoizvršnom modu .ACCDE
Access 2010
Predložak .ACCDT
Datoteka zaključavanja baze .LACCDB
Dokumenti napravljeni u novoj verziji Office paketa ne mogu se otvoriti

odgovarajućim programom iz prijašnje verzije Officea, dok je obratno
moguće.
41
I. UVOD
Da biste u starijem Officeu otvorili dokument nastao u aplikaciji iz Officea 2007/2010 dvije su
mogućnosti:
1. Pohraniti Office 2007/2010 dokument u neku od prijašnjih verzija Officea.
2. Instalirati softverski dodatak Office 2003 Compatibility Pack for 2007 koji omogućava
da se dokumenti načinjeni u Office 2007/2010 učitaju i uređuju u Officeu 2003.
Suradnja – omogućava istovremeno uređivanje istog dokumenta više korisnika s različitih

mjesta, dostupna u programima Word, Excel Web App, zajedničkim bilježnicama OneNote.
Nove serverske aplikacije – omogućavaju suradničko dijeljenje dokumenata i zajednički rad na
njima. Microsoft SharePoint Server 2010, Microsoft Project Server 2010, Microsoft SharePoint
Search Server 2010, Microsoft SharePoint Search Server Express 2010, Microsoft Office Web
Apps 2010.
2. Kako nabaviti Office 2010?

Office 2010 možete preuzeti sa Centra za preuzimanje Microsoft softvera za škole u Republici Hrvatskoj
rabeći poveznicu msdc.skole.hr. Programe mogu preuzimati školski administratori koji imaju elektronički
identitet u sustavu AAI@EduHr .
42
3. Instalacija Office 2010

32-bitna ili 64-bitna verzija Office 2010
Microsoft Office 2010 pruža podršku za 32-bitne verzije programa sustava Office 2010 koje se
izvode u 64-bitnom operacijskom sustavu.
Zbog problema s kompatibilnošću s ostalim 32-bitnim programima, naročito s

dodacima drugih proizvođača također dostupnih samo za istu verziju preporučuje
se 32-bitna verzija Microsoft Office 2010.
Microsoft Office po zadanom instalira 32-bitnu verziju unatoč instaliranom 64-bitnom

operacijskom sustavu, što bi značilo da klikom na setup.exe pokrećete instalaciju 32-bitne
verzije. Međutim, ukoliko na svoje računalo želite instalirati 64-bitnu verziju Office 2010,
pronaći ćete je u posebnoj mapi na disku
1. korak – odabir vrste instalacije
– opciju Instaliraj sada odabrat ćete u

slučaju kada želite instalaciju s unaprijed
postavljenim odabirom opcija.
Odabirom opcije Prilagodi sami birate

dijelove koje želite instalirati.
43
I. UVOD
2. korak – prihvaćanje uvjeta licence.
3. korak – počinje tijek instalacije koji

traje otprilike 15-ak minuta.
4. korak – završetak instalacije.
44
4. Aktivacija Officea 2010

Office 2010 možete aktivirati najkasnije 30 dana od dana instalacije. Aktivacijom se potvrđuje
autentičnost paketa Office 2010, da se ne koristi na više računala nego što je dozvoljeno u
uvjetima licence. Za provedbu aktivacije potreban je aktivacijski ključ kojeg možete preuzeti u
Centru pod nazivom Instalacijski ključevi, msdc.skole.hr/Stranice/instalacijski-kljucevi.aspx.
Za aktivaciju potrebno je učiniti sljedeće:
1. Otvoriti bilo koji program Office paketa, primjerice Word, zatim odabrati Datoteka >
Pomoć > Promijeni ključ proizvoda.
2. Upisati aktivacijski ključ koji je

prethodno preuzet sa Centra
za preuzimanje Microsoftovog
softvera.
45
I. UVOD
3. Nakon unosa aktivacijskog

ključa, slijedi potvrda o
uspješnoj aktivaciji.
5. Jezični paketi i paketi jezičnog sučelja

Jezični paketi sadrže skup alata na raznim jezicima za programe sustava Office 2010: Excel,
Word, PowerPoint, InfoPath, OneNote, Outlook i Publisher. Pomoću njih možete mijenjati
zaslonski jezik i pristupati pomoći na željenom jeziku. Nude prevedene verzije za najčešće
korištene dijelove korisničkog sučelja. Paketi jezičnog sučelja sadrže alate na nekoliko jezika za
četiri programa sustava Office 2010: Word, Excel, PowerPoint i Outlook. Dostupnost alata ovisi
o jeziku, ali obuhvaća rječnik za provjeru pravopisa.
Značajke Paketi jezičnog Jezični paketi

sučelja
Mijenjanje zaslonskog jezika

+ +
Upisivanje i uređivanje teksta na
+ +
željenom jeziku
Pristup pomoći na željenom jeziku
– +
Prikaz elemenata (stavke izbornika,
naredbe i kartice) na željenom jeziku – +
Korištenje alata za provjeru pravopisa
i gramatike na željenom jeziku – +
Instalirani paket jezičnog sučelja mora odgovarati verziji sustava Office.

U vašem slučaju, instalirat ćete paket jezičnog sučelja za Office 2010.
46
Za provjeru instaliranih verzija jezičnih paketa potrebno je napraviti sljedeće: otvoriti neki od
programa Office paketa, npr. Word > Datoteka > Pomoć > Mogućnosti > Jezik.
Zadani jezik je
hrvatski
Preuzimanje paketa jezičnog sučelja

Paket jezičnog sučelja možete besplatno preuzeti s
Microsoftovih stranica office.microsoft.com/hr-
hr/downloads. Pronađite navedenu ikonu i kliknite na nju:
Ako je neki jezik dostupan kao jezični paket ili kao potpuno lokalizirana verzija,
ne znači da je dostupak kao paket jezičnog sučelja. Takav je slučaj s hrvatskim
jezikom i zato ga nema na inicijalnom popisu
47
I. UVOD
Na stranici gdje se preuzimaju paketi

jezičnog sučelja s desne strane
nalazi se poveznica Jezični paketi
sustava Office.
Odabirom navedene poveznice doći
ćete na stranicu gdje se odabire
željeni jezik.
Klikom na Preuzimanje otvara se sljedeći dijaloški okvir:
6. Usporedba značajki Office 2003, Office 2007 i Office 2010
Značajke Office Office Office

2003 2007 2010
Alati za uređivanje slika + ++ +++
Prilagodljiva vrpca ++ +++
Backstage prikaz ++
Dodatna SmartArt grafika ++ +++
Pretpregled ljepljenja ++
Umetanje snimki zaslona ++
48
Oporavak nespremljene verzije ++

Tekstualni efekti + ++ +++
64-bitna podrška za Office 2010 ++
Minigrafikoni programa Excel ++
Rezač programa Excel ++
Ugrađivanje video zapisa iz vlastitih ++
Uređivač zvuka u PowerPointu ++
Preslikač animacije u PowerPointu ++
Suradnja u PowerPointu ++
Navigacijsko okno programa Word + ++ +++
Tipografija OpenType u Wordu ++
Suradnja u Wordu ++
Digitalna bilježnica programa OneNote ++
Brzi programi u programu Outlook ++
Pretpregled kalendara u Outlook-u ++
Predloženi kontakti u Outlooku-u ++
Stvaranje PDF-ova i XPS-ova ++ +++
Outlook Social Connector ++
Legenda:
+ uvedena značajka
++ nova značajka
+++ poboljšana značajka
Bug u Wordu 2010

Ako dokument načinjen u Wordu 2010 otvorite u nekoj drugoj inačici Worda,
može se dogoditi da nasumično nestanu prazna mjesta između riječi.
Pojavljivanje ove greške je nepredvidivo i nije posve jasno gdje nastaje
pogreška – u Wordu 2010 ili u prijašnjim inačicama.
49
I. UVOD
2.2.4. Audacity
1. Opis
Audacity je besplatan, open source program(program otvorenog izvornog koda) koji služi za
snimanje zvuka i obradu audio zapisa.
Program je vrlo jednostavan za upotrebu. Nudi mnogo mogućnosti, a neke od njih su:
• snimanje zvuka i reprodukcija
• usporedni rad na više audio zapisa (njihovo spajanje i preklapanje)
• dodavanje digitalnih efekata
• mogućnost uklanjanja buke i šumova
Program podržava sve poznate audio formate kao što su: AVI, MP3, FLV, MPEG i ostali.
2. Instalacija
Program možete preuzeti sa SysPrintove spremnice aplikacija http://www.sysprint.hr/infSTapl.
Preuzeta datoteka Audacity.zip je u komprimiranom zip formatu. Potrebno ju je spremiti na
čvrsti disk računala i raspakirati. Instalaciju započinjemo dvostrukim klikom na izvršnu datoteku
audacity-win-2.0.5.exe.
Tijek instalacije opisat ćemo u nekoliko koraka:
1. Nakon što ste preuzeli

program, otvara se
dijaloški okvir
sigurnosnog upozorenja
gdje je potrebno
odabrati opciju Pokreni.
50
2. Slijedi odabir jezika instalacije - odaberite engleski. Program će kasnije sam prepoznati da imate
Windows na hrvatskom jeziku, pa će tome prilagoditi sučelje.
3. Uvod u proces instalacije.
4. Slijedi prihvaćanje licenčnih odredbi i odabir odredišne mape za instalaciju programa.
5. U sljedećih nekoliko koraka potrebno je kliknuti na Next te odabrati opciju Install za početak
instalacije.
6. Tijek instalacije.
7. Klikom na Finish otvara se prozor dobrodošlice.
51
I. UVOD
3. Pokretanje
Nakon uspješno provedene instalacije u

glavnom izborniku Windowsa pojavljuje se
prečac programa Audacity.
Program pokrećemo klikom na Start > Svi

programi > Audacity.
52
2.2.5. Cam Studio
1. Opis
CamStudio je besplatni program kojim je moguće snimiti sve aktivnosti koje radite na ekranu
računala.
Program je vrlo jednostavan za upotrebu. Nudi mnogo mogućnosti, a neke od njih su:
• mogućnost snimanja pripovjedača (uz dodatak kamere)
• precizno određivanje veličine ekrana koja se snima (mogućnost snimanja cijelog ekrana, prozora
ili proizvoljnog dijela ekrana)
• dio ekrana koji se snima ne mora biti fiksan, već može pratiti pomak kursora po cijelom ekranu
• mogućnost isticanja (highlight) kursora prilikom snimanja
• automatsko ubacivanje kontrolne trake sa mogućnošću zaustavljanja reprodukcije
Za bolju kvalitetu snimljenog zapisa potrebno je instalirati CamStudio Lossless Codec.
2. Instalacija
Preuzeta datoteka CamStudio.zip je u komprimiranom zip formatu. Potrebno ju je spremiti na
čvrsti disk računala i raspakirati. Instalaciju započinjemo dvostrukim klikom na izvršnu datoteku
CamStudio_2.7_r316_setup.exe.
1. Uvod u proces instalacije.
53
I. UVOD
2. Slijedi prihvaćanje licenčnih odredbi i odabir odredišne mape za instalaciju programa.
3. U sljedećih nekoliko koraka

potrebno je kliknuti na Next
te odabrati opciju Install za
početak instalacije.
4. Klikom na Finish
završavamo proces instalacije.
54
3. Pokretanje
Nakon uspješno provedene instalacije u glavnom izborniku Windowsa pojavljuje se prečac
programa CamStudio.
Program pokrećemo klikom na Start > Svi programi > CamStudio 2.7 > CamStudio.
2.2.6. Easy GIF Animator
1. Opis
Easy GIF Animator jedan je od najpoznatijih programa za izradu i uređivanje animiranih gif
datoteka. Program je vrlo jednostavan za upotrebu. Nudi osnovne mogućnosti za izradu
animiranih GIF datoteka, a neke od njih jesu:
55
I. UVOD
• Kreiranje animiranih slika

• Dodatno uređivanje slika i animacija
• Upravljanje animacijama
• Stvaranje animiranog teksta s efektima
• Spremanje datoteka u obliku Flash animacije
• Upravljanje prozirnošću na slikama
• Stvaranje animacija različitih dimenzija
• Stvaranje animacije s pozadinskim zvukom
Program podržava formate datoteka: GIF, PNG, JPEG, BMP, ICO, SWF s pozadinskim zvukom,
animirani GIF i AVI.
U nastavne svrhe koristimo inačicu 5, probnu (trial) verziju koja daje potpunu funkcionalnost
programa tijekom 20 pokretanja, što će biti dovoljno za potrebe obrade nastavne cjeline u kojoj
upoznajete učenike s izradom animacija.
2. Instalacija
Preuzeta datoteka EasyGifAnimator.zip u komprimiranom je zip obliku što znači da ju je
potrebno spremiti na čvrsti disk računala i raspakirati.
Nakon raspakiranja instalaciju programa započinjemo dvostrukim klikom na izvršnu datoteku
egifan5.exe te klikom na gumb Run.
Slijedi odabir jezika, a u našem slučaju odabrat ćemo English (slika 1).
Slika 1. Odabir jezika.
Nakon odabira jezika slijedi nastavak automatizirane instalacije pomoću Easy GIF Animator
instalacijskog čarobnjaka (slika 2.).
56
Slika 2. Easy GIF Animator Setup Wizard.
Kroz slijedećih nekoliko koraka potvrđujemo: uvjet korištenja programa (slika 3.), mjesto
instaliranja programa, kreiranje prečice programa na radnu površinu, potvrdu postavki
instalacije programa (slika 4.), kao i tijek instalacije programa (slika 5.).
Slika 3. Prihvaćanje licenčnih odredbi. Slika 4. Potvrda postavki instalacije programa.
57
I. UVOD
Slika 5. Tijek instalacije. Slika 6. Prozor Welcome to Easy GIF Animator.
Instalaciju uspješno završavamo klikom na Finish nakon čega se otvara prozor Welcome to Easy
GIF Animator koji nas informira o preostalom broju pokretanja programa (You free 20-use trial
period has 20 uses remaining) (slika 6.).
Klikom na Evaluate otvara se korisničko sučelje programa Easy GIF Animator (slika 7.) gdje
klikom na Create New Animation pokrećemo stvaranje nove animacije.
Slika 7. Korisničko sučelje programa Easy GIF Animator.
58
3. Pokretanje
Nakon uspješno provedene instalacije u glavnom izborniku Windowsa pojavljuje se programski
prečac (slika 8.), odnosno kreira se programska grupa Easy GIF Animator (slika 9.).
Slika 8. Programski prečac Easy GIF Animator. Slika 9. Programska mapa Easy GIF Animator.
2.2.7. Microsoft Movie Maker
1. Opis
Movie Maker je program koji omogućuje stvaranje amaterskih filmova i dijaprojekcija na
računalu. Nudi gotovo sve mogućnosti potrebne za kreiranje, uređivanje i distribuciju videa:
• uvoz novog videozapisa s videovrpce na digitalnu (DV) videokameru
• uvoz postojećih videodatoteka, slika i audiozapisa
• obrezivanje, razmještanje i kopiranje uvezenih audio i videoisječaka
• dodavanje prijelaza i efekata u projekt
• dodavanje filmskih naslova i zahvala u projekt
• objavljivanje filma
59
I. UVOD
Program je dostupan u više inačica, a u nastavne svrhe koristimo inačicu 2.6.
Iako postoje i novije inačice ovoga programa (Windows Live Movie Maker 2011 i
2012), one imaju nekoliko nedostataka:
• ne podržavaju Windows XP
• često neće raditi ili neće raditi kako treba s pojedinim grafičkim karticama,
• rad se temelji na načelu "izaberi gotovo rješenje", umjesto da učeniku omogući
razumijevanje procesa nastajanja i samostalnog/slobodnog uređivanja videouratka
Napomena: Korisnici Windowsa XP (SP2 i SP3) mogu rabiti Movie Maker 2.1 koji dolazi u sklopu
Windowsa, tj. SP-a. Program se nalazi u mapi C:\Program Files\Movie Maker.
2. Zahtjevi sustava
U operacijskom sustavu Windows Vista, Movie Maker 2.6 je sastavni dio sustava, međutim zbog
problema s hardverskom akceleracijom na nekim računalima program ne radi. U tom slučaju,
potrebno je preuzeti zasebni paket Movie Maker-a, inačicu 2.6.
Od Windows 7 nadalje Movie Maker više nije sastavni dio OS-a te ga je potrebno preuzeti preko
Windows Livea i instalirati na fizički dio računala.
3. Instalacija
Preuzeta datoteka MovieMaker.zip je u komprimiranom zip formatu, što znači da ju je
potrebno spremiti na čvrsti disk računala i raspakirati. Instalaciju započinjete dvostrukim klikom
na izvršnu datoteku MM26_enu.msi.
1. Nakon što ste preuzeli program, otvara

se dijaloški okvir sigurnosnog
upozorenja gdje je potrebno odabrati
opciju Pokreni.
60
2. Prihvaćanje licenčnih
odredbi i početak instalacije
odabirom opcije Install.
3. Klikom na Finish
završavamo proces instalacije.
3. Pokretanje
Nakon uspješno provedene instalacije u glavnom izborniku Windowsa pojavljuje se prečac

programa Windows Movie Maker 2.6.
Nakon instalacije Movie Maker 2.6 ne kreira programsku grupu u glavnom

izborniku Windowsa.
61
I. UVOD
Program pokrećemo klikom na Start > Svi programi > Windows Movie Maker 2.6.
62
2.2.8. Microsoft Expression Web
Microsoft Expression Web profesionalni je alat za vizualnu izradu web-stranica i kompletnih

web-mjesta u skladu s modernim HTML standardima. Do nedavno je bio sastavni dio
programskog paketa Microsoft Expression Studio 4.
Programom je moguće otvoriti sve standardne tipove datoteka, poput HTML, CSS, JavaScript,
ASP.NET, ASP.NET AJAX, PHP i XML. Microsoft Expression Web 4 je WYSIWYG (What You See Is
What You Get ) uređivač, pomoću kojeg korisnici mogu bez poznavanja HTML sintakse kreirati
web-stranice. Temelji se na Microsoft FrontPage-u, ali producira web-stranice koje su u
potpunosti u skladu s najnovijim HTML standardima. Iako je FrontPage izvrstan u edukativne
svrhe, nije usklađen s modernim pravilima izrade web-stranica:
• koristi nestandardna HTML rješenja (primjerice, upotrebljava navigacijske botove)
• generirani HTML kôd loše je strukturiran i sadrži suvišne i danas nepodržane naredbe
FrontPage je bio sastavni dio Office-a 2003 i tu je njegov razvoj stao. Kao njegova alternativa
nameće se upravo Microsoft Expression Web, posebice inačica 4 koja je besplatna (što prije
nije bio slučaj). Vizualno i funkcionalno je vrlo sličan FrontPage-u, što olakšava proces tranzicije i
prilagodbe - Expression Web omogućava učitavanje web-stranica i kompletnih web-mjesta
napravljenih u FrontPage-u.
1. Expression Web značajke

Expression Web je dizajnerski alat za vizualno stvaranje web-stranica i web-mjesta:
• stvara čisti HTML kôd
• gotovo je u potpunosti kompatibilan s FrontPageom, jedino što ne podržava FrontPage
ekstenzije (iz sigurnosnih razloga)
• podržava moderne i napredne tehnike uređivanja web-stranica
63
I. UVOD
• „live“ uređivanje stranice – mogućnost povezivanja s FTP serverom, gdje se svaka promjena
lokalne web-stranice automatski odražava na strani servera
• dok korisnik dizajnira stranicu automatski u pozadini stvara odgovarajući HTML kôd
• opcija SuperPreview
omogućuje
usporedni prikaz
stranice iz različitih
internetskih
preglednika
• nudi širok spektar simbola i posebnih znakova

• nudi mogućnost ispravljanja pravopisnih pogrešaka
• slikovni formati GIF, JPEG, PNG-8, PNG-24 (preporučljivi GIF i JPEG)
• funkcija IntelliSense – u
prikazu koda tijekom
unosa daje padajuću
listu izbora te služi za
smanjivanje pogrešaka u
kôdu.
• CSS (kaskadni opisi stilova) – omogućavaju odvajanje sadržaja web-stranice od njenog rasporeda
i dizajna.
64
2. Preuzimanje Microsoft Expression Web 4

Kao što je prethodno već spomenuto, aplikacija Microsoft Expression Web bila je sastavni dio
paketa Microsoft Expression Studio-a, ali je od nedavno besplatna i slobodna za preuzimanje.
Možete je preuzeti sa SysPrintova repozitorija aplikacija www.sysprint.hr/infSTapl ili s
Microsoftovog centra za preuzimanje:
http://www.microsoft.com/en-us/download/details.aspx?id=7764.
Microsoft Download Center
Zahtjevi za instalaciju:
• Operacijski sustav: Windows XP SP2 ili noviji, Microsoft Server 2003 SP1
ili noviji.
• Instaliran Microsoft.NET Framework.
3. Instalacija Microsoft Expression Web 4

Instalaciju programske aplikacije opisat ćemo u nekoliko koraka.
65
I. UVOD
1. korak – prihvaćanje
uvjeta licence.
2. korak – poziv
korisnicima za davanje
povratnih informacija o
programu.
3. korak – odabir
programa za instalaciju i
smještaj instaliranog
programa.
66
4. korak – počinje proces

instalacije.
S obzirom da je Expression Web besplatan, aktivacija nije potrebna.
Nakon uspješno provedene instalacije u

glavnom izborniku Windowsa pojavljuje se
nova programska grupa Microsoft
Expression.
Nakon pokretanja programa prikaže se glavni prozor Microsoft Expression Web 4:
67
I. UVOD
❶
❷
❼
❸
❺
❹
❽
❻
❾
Radno okruženje Microsoft Expression Web 4
❶ Izbornici ❹ Opcije svojstava tagova i CSS stilova ❼ Prozor s tagovima

❷ Alatna traka ❺ Sadržaj radnog prozora ❽ Prozor sa CSS stilovIma
❸ Popis mapa i datoteka ❻ Pogledi na dokumente ❾ Statusna traka
4. Korisničko sučelje (User Interface) Expression Web-a
Početni prozor Microsoft Expression Web 4 po zadanom ima crno-sivo sučelje. Ukoliko želite
bolju čitljivost odaberite bijelu boju. To ćete učiniti na sljedeći način:
1. U izborniku Tools odaberite Application Options
2. Na kartici General, u polju General odaberite ili maknite kvačicu kod opcije Use your
current Windows color scheme
3. Kliknite OK.
68
Novi izgled radnog okruženja Microsoft Expression Web 4
Za isključivanje elemenata vizualne pomoći odaberite View > Visual Aids pa isključite Show.
Microsoft Expression Web 4 prema zadanim

postavkama otvara četiri okna:
1. Popis mapa
2. Opcije tagova i CSS stilova
3. Prozor s alatima
4. Prozor stilova
Opcijom Panels omogućeno je dodavanje novih

okana, kao i njihovo uklanjanje, a možete ih i
ručno premještati.
Ukoliko želite raspored okana vratiti u njihov

originalni položaj kliknite na opciju Panels >
Reset Current Workspace.
69
I. UVOD
2.3. Postavke sustava i prilagodba aplikacija

Nakon instaliranja nove programske podrške potrebno je prilagoditi postavke njihova izgleda i
rada kako bi u što većoj mjeri bili u funkciji izvođenja nastave. U ovome poglavlju opisujemo
samo važne, odnosno nužne postavke.
2.3.1. Windows 7
Tri su važne postavke u lokaliziranoj, hrvatskoj inačici Windowsa 7 s kojima se morate upoznati i
sva računala u učionici prilagoditi tome. Do tih postavki dolazite slijedom naredbi: Start >
Upravljačka ploča > Regija i jezik.
Postavke datuma
U skladu s novim hrvatskim standardom, na
kraju datuma dolazi točka, pa je u Windowsu
7 to preuzeto kao zadani format datuma.
Ova je nova postavka posebice važna
korisnicima koji su imali bazu podataka
nastalu prije prihvaćanja novog standarda.
Naime, ako takva baza sadrži polje tipa
datum, zbog nastale promjene morat će
mijenjati strukturu tablice i produljiti širinu
toga polja.
Za biste vidjeli ostale važne postavke kliknite

na Dodatne postavke.
Decimalni znak
Sukladno hrvatskom standardu, koristimo
decimalni zarez. Stoga je u lokaliziranom
Windowsu znak za razdvajanje cijelog dijela
broja od decimala zarez, a nikako točka.
Razdjelnik popisa
Znak za razdvajanje članova popisa, niza je ;
a njegova uporaba posebice dolazi do
izražaja u obradi proračunskih tablica,
odnosno u formulama koje koriste raspon ili
niz ćelija. Npr. =SUM(B2;B5).
70
Prikazivanje datotečnog nastavka

Prema zadanim postavkama, Windows ne prikazuje datotečni nastavak. Osim što time gubimo
informaciju o vrsti podataka koja se nalazi u datoteci, to može dovesti do neželjenih posljedica.
Primjerice, ako korisnik u privitku elektroničke pošte dobije datoteku naziva file.docx.exe,
pomislit će da je dobio Wordov dokument file.docx (jer ne vidi pravi datotečni nastavak) pa
dvoklikne na datoteku da je otvori. To dobro znaju tvorci zlonamjernog softvera pa u takve
datoteke sakriju virus ili kakvu drugu štetočinu.
Zato na svim računalima obavezno uključite
prikaz datotečnog nastavka. Podsjetimo kako:
• u Windows Exploreru odaberite Alati >
Mogućnosti mape
• u novootvorenom prozoru odaberite karticu
Prikaz
• negdje u sredini popisa Dodatne postavke
potražite opciju Sakrij datotečne nastavke za
poznate vrste datoteka i isključite ju. Dakle,
mora biti bez "potvrdne kvačice".
Da biste postavku primijenili na sve mape,

morate kliknuti na gumb Primjeni na mape,
inače će postavka vrijediti samo za trenutnu
mapu.
2.3.2. Windows 8.1
Sve što smo dosad spomenuli za Windows 7 vrijedi i za Windows 8, tj. 8.1. Međutim, da biste
bezbolno izvodili nastavu s ovim operacijskim sustavom, morate učiniti par prilagodbi.
Inicijalno, Windows 8.1 se ne
podiže u radnoj površini, nego u
tzv. početnom zaslonu koji je dio
modernog sučelja (Moderno User
Intergace).
Budući da su aplikacije potrebne
za izvođenje nastave u desktop
sučelju, svaki puta nakon
podizanja Windowsa 8.1 treba se
premjestiti iz modernog u
desktop sučelje.
Osim toga, početni zaslon ne sadrži pregled svih instaliranih programa pa treba kliknuti na
gumb da bi se početni zaslon otvorio u načinu Aplikacije.
71
I. UVOD
Ističemo da je ovo jedini

izbornik aplikacija dostupan u
Windows 8.1. Naime, glavni
izbornik Start s pregledom
instaliranih aplikacija kakvog
smo poznavali u Windowsu 7
ovdje ne postoji.
Početna organizacija Windowsa
8.1 znatno odstupa od
korisničkog iskustva stečenog u
radu s dosadašnjim inačicama
Windows operacijskog sustava,
pa će biti potrebno određeno vrijeme za se učenici priviknu na njega. Ipak, ovu pomalo
nespretnu organizaciju unekoliko možete olakšati dodatnim postavkama sustava.
Da biste osigurali da se operacijski sustav

Windows 8.1 podiže neposredno u radnoj
površini i da se početni zaslon otvara u
pogledu aplikacija trebate učiniti sljedeće:
1. kliknite desnom tipkom miša na praznu
površinu programske trake i u skočnom
izborniku odaberite Svojstva
2. kliknite na karticu Navigacija i odaberite
sljedeće dvije postavke:
 Kada se prijavim ili zatvorim sve
aplikacije na zaslonu, idi na radnu
površinu umjesto na početni zaslon
 Kada prijeđem na početni zaslon,
automatski prikaži prikaz aplikacija
Time ćete učenicima znatno olakšati
snalaženje u sučelju Windowsa 8.1.
Osim navedenog, preporučamo da na radnoj površini učeničkih računala kreirate prečace do

većine aplikacija koje se koriste u udžbeniku. Naime, iako u Windowsu 8.1 postoji naredba
Pošalji > Radna površina (napravi prečac) kao u prijašnjim inačicama Windowsa, ovdje je to
ponešto kompliciranije jer učenik mora otvoriti mapu u kojoj se nalazi željeni program pa tek
onda kreirati prečac. Ako se u tim postupku datoteka programa slučajno odznači, većina
učenika neće znati prepoznati koju datoteku treba selektirati pa će cijeli postupak morati
započeti iznova.
72
2.3.3. Office 2010
Proces prilagođavanja modernih aplikacije izvođenju (i) na mobilnim uređajima te u oblaku ima
za posljedicu da se iz aplikacija izbacuju 3D efekti pa njihovim grafičkim dizajnom dominira
izraziti minimalizam. Toga nije pošteđen ni programski paket Office, što je posebice uočljivo u
inačici 2013.
Takav minimalizam donosi i negativne posljedice – grafički elementi, odnosno objekti teže su
uočljivi jer su nijanse boja svedene na minimum.
Stoga preporučamo da u aplikacijama
iz programskog paketa Office 2010
uključite shemu boja koja doprinosi
boljem razlikovanju radne površine od
ostalih elemenata prozora.
Dajemo primjer kako ćete to učiniti u
Wordu 2010:
• odaberite Datoteka > Mogućnosti
• na kartici Općenito promijenite
shemu boja iz Srebrna u Plava
Office 2010 ima mogućnost potpune kontrole i prilagodbe sadržaja alatne vrpce. To ujedno
znači da iz alatne vrpce možete privremeno ukloniti sve alate koji su višak, odnosno koji mogu
zbuniti učenike koji se tek susreću s ovim programskim paketom i njegovim za početnika često
(pre)bogatim mogućnostima. Pokažimo na primjeru u Wordu 2010 kako pojednostaviti alatnu
vrpcu (primjer na slici).
• odaberite Datoteka > Mogućnosti
• na kartici Prilagodba vrpce desno
je prikaz svih trenutačnih dijelova
vrpce
• čekirajte koje kartice želite
odnosno ne želite imati na vrpci
• za uklanjanje programske grupe iz
pojedine kartice kliknite na gumb
<< Ukloni
• Ako želite vratiti početno stanje,
kliknite na gumb Vrati izvorno
Na sličan način možete urediti i Alatnu traku za brzi pristup.
73
I. UVOD
2.4. Sigurnost i zaštita sustava

Sigurnost računalnog sustava može biti ugrožena izvana, ali isto tako i iznutra, posebice u
školskom sustavu. Razvijeno je puno kurativnih mjera zaštite, ali učinkovitije je ako su one
preventivne.
2.4.1. Zaštita sustava od štetnih programa
O potrebi zaštite računalnog sustava od štetnih programa (malware) i instaliranju antivirusnog

programa ne treba trošiti riječi – to se mora imati! Dovoljno je pogledati popis vrsta štetnih
programa:
• Adware (Advertising-supported Software) – prikazivanje reklama na različite načine: pop-up prozori,
mijenjanje početne adrese, banneri itd..
• Backdoor – omogućava preuzimanje kontrole nad računalom, bez znanja/dopuštenja vlasnika.
• Boot virus – virus koji zaražuje boot-sektor diska ili diskete.
• Bot – omogućava neovlašteno daljinsko upravljanje računalom.
• Botnet – mreža zombi računala koje kontrolira vlasnik bota.
• Cookie ("kolačić") – tekstualna datoteka koju po defaultu stvara web-preglednik, sadrži podatke vezane
uz (neke) posjećene web-stranice.
• Crv (Worm) – program/algoritam koji se sam replicira na mreži i pri tome obično čini neku štetu.
• DoS (Denial of Service) – napad u kojem veći broj računala napada određeni poslužitelj, čime ga
preopterećuju i čine (privremeno) neupotrebljivim.
• Dialer – program koji preusmjerava modemsku internetsku vezu na drugi (obično skuplji) broj.
• Exploit – tehnika/program napisan s ciljem iskorištavanja sigurnosnih propusta u sustavu.
• Flooding – šalje velike količine poruka preko instant messenger programa.
• Keylogger – bilježi pritisnute tipke na tipkovnici i tako otkriva zaporke i/ili brojeve kreditnih kartice i sl.
• Link virus – virus koji modificira adresu pohranjivanja određene datoteke tako da je preusmjeri na sebe.
Macro virus – virus pisan kao makro program (obično za aplikacije iz Microsoft Office paketa).
• Nuke – napad na računalo s ciljem njegovog smrzavanja/rušenja.
• Password stealer – program specijaliziran za krađu zaporki.
• Phishing – pribavljanje korisnikovih podataka putem lažnog predstavljanja.
• Pop-up window – iskačući prozori, najčešće s reklamama.
• Rootkit – sam nije maliciozan ali skriva određene (obično maliciozne) procese od korisnika.
• Spam – neželjena elektronička pošta, najčešće s reklamama.
• Spyware (Spying Software) – skuplja podatke o korisnikovim navikama (najčešće tijekom surfanja) i
prosljeđuje ih trećoj osobi bez znanja korisnika.
• Trojanski konj (Trojan Horse) – program koji glumi, tj. predstavlja se kao „pravi" program. Jednom
instaliran, može nekontrolirano slati povjerljive podatke i datoteke na određenu adresu.
• Virus – zlonamjerni program koji se širi i zaražuje računala sa širokim spektrom posljedica.
• Višestruka opasnost (Blended Threat) – korištenje kombinacije virusa, crva i trojanaca za napad.
• Zombie – računalo pod kontrolom vlasnika instaliranog bota.
Kao cjelovit sustav protuvirusne zaštite škole imaju na raspolaganju Microsoft System Center
Endpoint Protection pa preporučamo da ga svakako instalirate.
74
Ako korisnik zbog nekog razloga nije u mogućnosti instalirati predloženu zaštitu (npr. učenici),
poslužit će i neki od besplatnih antivirusnih programa. Osim što se u nekoliko razlikuju po
stupnju ispravne detekcije, većina ih ima isti problem – nemaju vlastiti firewall (dočim
komercijalne inačice u pravilu imaju).
Pod ispravnom detekcijom podrazumijeva se balansirani omjer između in the wild detekcije i
false positive (false alarm) detekcije. Osim toga, uspješna detekcija mora se sastojati kako od
klasične, tako i od proaktivne, odnosno heurističke metode.
Još je jedno važno mjerilo kvalitete, odnosno odabira antivirusnog programa – koliko često
obnavlja virusne definicije. Naime, i najbolji antivirusni program sa zastarjelim definicijama
virusa postaje – neupotrebljiv.
U repozitoriju dodatnih sadržaja za nastavnike proučite tekst Kako se postavlja i

kako radi antivirusna zaštita.
2.4.2. Zaštita sustava od štetnih sadržaja
Neželjeni (npr. spam) i nepoćudni (npr. pornografija) sadržaji sve su više u porastu, a njihovi
štetni učinci posebice pogađaju mlađu populaciju u razvoju. Stoga je nastavnik dužan provesti
mjere zaštite učenika od takvih sadržaja.
a) Windows
U Windowsu 7 već su ugrađeni mehanizmi za nadzor i zaštitu od nepoželjnih sadržaja pod
nazivom Roditeljski nadzor. Putem ove značajke možete upravljati načinom na koji učenici
(zapravo korisnički račun učenika) koriste računalo. Između ostaloga, možete postaviti
ograničenja na programe koje učenici smiju pokrenuti.
Do ove mogućnosti dolazi se slijedom naredbi: Start > Upravljačka ploča > Sustav i sigurnost >
Korisnički računi i obiteljska sigurnost (lijevo) > Roditeljski nadzor.
75
I. UVOD
Nakon što odaberete opciju Dopusti i blokiraj određene programe aplikacija će u novom
prozoru prikazati sve izvršne programe koje možete pojedinačno uključiti i isključiti (za pojedini
korisnički račun).
Da biste mogli aktivirati Roditeljski nadzor moraju biti ispunjena dva preduvjeta:
• administratorski račun s kojim se kreira nadzor mora imali postavljenu lozinku
• račun nad kojim se uspostavlja Roditeljski nadzor ne smije biti administratorski račun
Osim ovih ugrađenim mogućnosti, možete aktivirati i dodatni roditeljski nadzor kao što je
filtriranje Weba i izvješćivanje o aktivnostima. Međutim, za to treba instalirati dodatne
roditeljske kontrole koje nisu u sklopu Windowsa.
Jedan od načina da se spriječi pristup do nepoćudnih sadržaja je filtriranje web-odredišta u
postavkama web-preglednika. Osim toga, moguće je prilagoditi još neke postavke:
• podešavanje i prilagodba sigurnosnih zona (zone Pouzdana odredišta i Ograničena odredišta)
• isključivanje/brisanje "kolačića" (cookies)
• ograničavanje diskovnog prostora za privremene datoteke
• brisanje datoteka iz mape za privremeno čuvanje sadržaja s interneta.
b) Specijalizirani programi za nadzor

Pred iskorištavanja Windowsovih značajki, možete instalirati specijalizirane programe za
blokiranje nepoćudnih sadržaja. Primjerice SurfWatch, NetNanny, CyberNanny, CyberPatrol. Ovi
programi blokiraju ne samo pristup pojedinim URL adresama, nego i analiziranju sadržaj web-
stranice. Ako naiđu na ključne riječi koje korisnik označi kao nepoćudne, program blokira
prikazivanje takve web-stranice.
2.4.3. Zaštita sustava od neželjenih promjena

Do promjena u sustavu može doći iz više razloga, odnosno izvora – djelovanjem malicioznog
softvera, pogrešnim namještanjem postavki, slučajnim ili namjernim brisanjem sistemskih
datoteka itd. Zato je potrebno poznavati što više tehnika za prevenciju, detekciju i suzbijanje
takvih promjena.
1. Korisnički račun s ograničenim ovlastima
Jedna od prvih mjera za zaštitu od neželjenih promjena sustava je kreiranje standardnog
korisničkog računa kojim će se učenici prijavljivati za rad na računalu. Ova vrsta računa ima
ograničene ovlasti mijenjanja postavki sustava a do nekih dijelova sustava nije moguće ni doći
(primjerice, instaliranja i deinstaliranja programske podrške).
Iako učenicima svakako trebate namijeniti ovakvu vrstu računa, standardni korisnički račun ne
predstavlja dovoljnu zaštitu.
Svakom korisničkom računu kojeg kreirate uvijek odredite pristupnu lozinku.
76
2. Kontrola korisničkog računa

Kontrola korisničkog računa (UAC) je značajka kojom do određene mjere kontrolirate promjene
koje se događaju u sustavu. Naime, ako neki program pokuša izvršiti promjenu koja zahtijeva
dozvolu na razini administratora, o tome ćete biti obaviješteni i ovisno o razini zaštite, sustav će
tražiti potvrdu. Samo administratorski račun s lozinkom može potvrditi zahtjev za izmjenom.
Na ovaj način možete spriječiti zlonamjerni ili špijunski softver da se instaliraju na računalu ili
izvrše promjene na njemu.
Četiri su razine kontrole korisničkog računa
koju možete postaviti:
• Uvijek me obavještavaj (o bilo kakvoj
promjeni sustava)
• Obavještavaj me kada programi pokušavaju
obavljati izmjene u računalu (zadano)
• Obavještavaj me samo kada programi
pokušavaju obavljati izmjene u računalu
(nemoj prigušiti osvjetljenje radne
površine)
• Nikad me ne obavještavaj
Ni pod kojim uvjetom nemojte postaviti najnižu kontrolu korisničkog računa (opcija
Nikada). Time zapravo isključujete kontrolu.
3. Zaštita podataka
Ultimate i Enterprise inačice Windowsa 7 opremljene su vrlo korisnim alatom pod nazivom
BitLocker. Pomoću njega kriptiraju se podaci na disku čime se onemogućavanja njihovo
neovlašteno korištenje. Nakon što uključite BitLocker, svaka datoteka koju spremite na pogon
pod zaštitom BitLockera automatski će se šifrirati.
Do aplikacije se dolazi slijedom naredbi:
Start > Upravljačka ploča > Sustav i
sigurnost > BitLocker šifriranje pogona
Osim šifriranja podataka cijeloga diska,

postoji i inačica pod nazivom BitLocker
To Go za enkripciju prijenosnih,
eksternih diskova i USB memorije.
77
I. UVOD
4. Kontrola aplikacija
Pomoću alata AppLocker u Windowsima 7 (samo Ultimate i Enterprise inačica) moguće je
odrediti dozvolu, odnosno zabranu izvršavanja (pokretanja) pojedinih aplikacija.
Tri su osnovna pravila za kontrolu pokretanja aplikacija:
• Allow – lista dozvoljenih programa
• Deny – lista zabranjenih programa
• Exception – lista iznimaka
Definiranje pravila svodi se na dozvolu (Allow) ili zabranu (Deny) pokretanja neke datoteke. To
može biti izvršna, skriptna, dll ili instaler datoteka. Unutar ta dva pravila moguće je definirati i
iznimke od pravila (Exception). Ova pravila moguće je kombinirati u definiranje kompleksnih
pravila poput "dozvoli pokretanje programa ako je verzija veća od 2007" i sl.
Za određivanje AppLocker pravila može se koristiti Group Policy (gpedit.msc) ili Local Security
Policy (secpol.msc) konzola.
Group Policy: Local Computer Policy > Computer Configuration > Windows Settings > Security
Settings > Application Control Policies > AppLocker
Local Security Policy: Security Settings > Application Control Policies > AppLocker
5. Slika sustava
Za razliku od sigurnosne kopije datoteka (Backup) gdje sami birate podatke za arhiviranje, slika
sustava (Image) je potpuna i doslovna kopija sistemske particjie diskovnog uređaja. To je
preslika svih podataka na njemu.
a) Windows
Da biste u Windowsu 7 pokrenuli stvaranje slike sustava izvršite sljedeći slijed naredbi:
Start > Upravljačka ploča > Sustav i sigurnost > Sigurnosno kopiranje i vraćanje > Stvaranje slike
sustava (lijevo)
Slika sustava sprema se u datoteku s VHD nastavkom. To je portabilna datoteka koju možete
otvoriti na nekom drugom računalu ili virtualnom stroju. Potrebno je spomenuti da VHD format
ima lošu, tj. malu kompresiju pa će slika iole veće particije zauzeti puno mjesta na drugom
mediju. Posebice je to problem ako se odlučite za pohranu na DVD medij.
Drugi značajan nedostatak Windowsovog postupka kreiranja slike sustava je što nije podržano
inkrementalno, odnosno diferencijalno spremanje (kada se u postojeću sliku sustava spremaju
samo u međuvremenu nastale promjene sustava).
Slika sustava ne smije se pohraniti na particju čiju presliku slika sadrži.
78
b) Specijalizirani programi
Iako postoji nekoliko solidnih besplatnih programa za izradu slike sustava (npr. Paragon Drive
Backup, Clonezilla, DriveImageXML), budući da se radi o osjetljivoj operaciji preporučamo
uporabu profesionalnih (što obično znači i komercijalnih) alata. Jedan o ponajboljih i
najpouzdanijih je Acronisov True Image. Nekoliko je prednosti ovoga programa:
• izrada bootabilnog medija
(optički mediji ili USB
memorijski štapić) pomoću
kojeg možete "podići"
računalo čak iako je sistemska
particija izbrisana ili
neupotrebljiva
• velik izbor opcija za kreiranje
slike sustava: podešavanje
kompresije, razina prioriteta
tijekom snimanja, kreiranje
inkremantalne slike itd.
• kreiranje zaštićene zone na
nesistemskoj particiji za
čuvanje slika sustava
• povrat čitavog sustava za 15-20 minuta, ovisno o veličini sistemske particije i količini podataka
6. Poništavanje brisanja
Fizički gledano, podaci na disku zapravo se uopće ne brišu, nego se samo novi podaci prepisuju
preko starih. Upravo ta činjenica omogućava povrat obrisanih datoteka, čak i ako su obrisane
kombinacijom tipki SHIFT+DELETE.
a) Windows
Obrisane datoteke ili prijašnje verzije mogu se vratiti naredbom Vrati prethodne verzije.
Problem: Radi samo nakon kreirane točke vraćanja i ako je uključena opcija Vrati postavke
sustava i prethodne verzije datoteka.
b) Specijalizirani programi
Programi kao što su R-Studio, File Scavenger ili Restoration.
Da bi se maksimalno povećala vjerojatnost učinkovitog vraćanja obrisanih

podataka ne smije se ništa raditi (spremati, brisati, premještati itd.) na particiji gdje
se nalazila obrisana datoteka. Najbolje je istog trena primijeniti alat za undelete.
79
I. UVOD
7. Poništavanje svih izmjena

Specijalizirani komercijalni program: Deep Freeze, Clean Slate ili Rollback Rx.
Napomena: Microsoft Shared Computer Toolkit (kasnije Steady State) i Windows Guest Mode
ukinuti su u finalnoj verziji Windowsa 7.
8. Virtualna računala
Aplikacije za kreiranje i rad s virtualnim računalima primarno nisu namijenjene za zaštitu
računala od neželjenih promjena, ali se mogu upotrijebiti u tu svrhu.
Radi se o programima za kreiranje virtualnog (jednog ili više) računala unutar pravog fizičkog
računala (host). Novo, virtualno računalo (guest) nastaje kao potpuno neovisno računalo, i to u
hardverskom i softverskom smislu (ima čak i vlastiti BIOS). Driveri za strojne komponente
također su virtualni, tj. neovisni o stvarnom hardveru host računala. Kompletno virtualno
računalo zapisuje se u dvije datoteke: u jednoj se čuva opis konfiguracije virtualnog računala, a
druga predstavlja njegov tvrdi disk. Prednost je što su ove datoteke portabilne – mogu se
prenijeti na drugo računalo i tamo „podignuti“ kao gotovo, već priređeno virtualno računalo.
Naravno, na drugom računalu treba biti instaliran program za rad s virtualnim računalom.
a) Windows
Windows Virtual PC specijaliziran je za samo za Microsoftove operacijske sustave. Na host
računalo podržava samo Windows 7, a na guest računalo Windows XP SP3, Vista Bussines,
Enterpise i Ultimate te Windows 7 Professiona, Ultimate i Enterpise.
b) Specijalizirani alati
Za razliku od Windows Virtual PC-a, alati tvrtke VMware omogućavaju instaliranje operacijskih
sustava raznih proizvođača - Windows, Linux, Unix itd. VMware Workstation profesionalni je i
komercijalni program velikih mogućnosti i dodatnih opcija. Njegova freeware inačica je VMware
Player koji je besplatan, ali i nešto manjih mogućnosti.
Za uporabu programa za virtualizaciju potrebno je nešto više RAM memorije (barem 2 GB).
Značajke virtualnog računala lako se mogu iskoristiti za zaštitu računala u informatičkoj učionici.
Nastavu izvodimo tako da učenici rade na virtualnim računalima. Ako se nešto i poremeti ili
slučajno obriše, dovoljno je samo prekopirati sigurnosnu kopiju datoteke u kojoj je pohranjen
čvrsti disk virtualnog računala (što traje oko 1 minute, ovisno o veličini virtualnog diska). Još je
jednostavnija mogućnost "isključiti" virtualno računalo pomoću naredbe Power Off, nakon čega
se kompletan sustav vraća u prijašnje stanje.
Na idućim stranicama opisano je kako instalirati VMware Plaer i iskoristiti njegove mogućnosti u
nastavi informatike.
80
VMware Player
VMware Player podržava više vrsta operacijskih sustava: sve Windowse (od 3.1 do
8), razne distribucije Linuxa, Novel Netware, Sun Solaris, a možete instalirati i bilo
koji drugi operacijski sustav. Za većinu modernih operacijskih sustava omogućena je
skraćena, tj. ubrzana instalacija – Easy Install.
Napomena: Značajke VMware Playera prezentirat ćemo na pomalo "egzotičnom" primjeru: na
fizičkom računalu pod Windows XP-om kreirat ćemo virtualno računalo s Windows 7
operacijskim sustavom. Time ćemo demonstrirati fleksibilnost VMware Playera i njegove
gotovo neograničene mogućnosti.
Instaliranje WMware playera

Besplatnu inačicu možete preuzeti s adrese
www.vmware.com/products/player.
Nakon što instalirate player i pokrenete ga, na
raspolaganju su tri opcije:
• kreiranje novog virtualnog računala
• otvaranje (pokretanje) postojećeg virtualnog
računala
• nadogradnja player na punu (ali komercijalnu)
inačicu VMware Workstation.
U ovoj demonstraciji u središtu pozornosti je prva opcija – kreiranje virtualnog računala (Create
a New Virtual Machine).
Kreiranje virtualnog računala
Kao što smo spomenuli, namjera nam je na fizičkom računalu (host) s operacijskim sustavom
Windows XP kreirati virtualno računalo (guest) s operacijskim sustavom Windows 7. Za potrebe
ovog primjera bit će dovoljno da guest računalo ima 1 GB RAM-a te čvrsti disk od 15 GB.
Postavke pojedinih komponenti guest računala ograničene su značajkama stvarnih,

fizičkih komponenti host računala. Primjerice, ako host računalo ima 2 GB RAM-a,
guest računalo može imati samo manje od toga. Slično vrijedi i za kapacitet čvrstog
diska virtualnog računala. Naravno, Player će vas obavijestiti o tim ograničenjima
81
I. UVOD
1. korak:
program pita za izvorišno mjesto
instalacijskog programa. To može biti
optički disk ili ISO datoteka, a moguća je
instalacija operacijskog sustava i preko
mreže.
Ako odaberete opciju I will install
operating system later, samo će se
kreirati virtualno računala, bez instaliranja
operacijskog sustava (što se, naravno,
može i kasnije učiniti).
U primjeru na slici odabrali smo instaliranje pomoću ISO datoteke. Player je analizirao sadržaj
ISO datoteke i detektirao o koje se operacijskom sustavu radi (Windows 7) te predložio
jednostavnu instalaciju (Easy Install). Jednostavna instalacija pretpostavlja zadane (default)
vrijednosti za određeni OS pa postavlja samo najnužnija pitanja.
2. korak: upis ključa proizvoda (Windows Product Key) i pristupnih podataka korisnika
(korisničko ime i zaporka).
3. korak: naziv virtualnog računala i mapa u
kojoj će se čuvati njegovi podaci (npr.
virtualne hardverske postavke računala,
virtualni čvrsti disk itd.)
Po defaultu, svako virtualno računalo dobije

svoju podmapu u sistemskoj mapi My Virtual
Machines unutar Moji dokumenti (My
Documents). Naravno, mape virtualnih
računala možete smjestiti gdje god želite.
82
4. Veličina virtualnog diska. U skladu s

veličinom fizičkog čvrstog diska i zahtjevima
virtualnog operacijskog sustava Player predloži
veličinu virtualnog diska (u rasponu
vrijednosti).
Ako datoteku virtualnog diska ne namjeravate
kopirati na memorijski štapić manjeg
kapaciteta, odaberite spremanje virtualnog
diska kao jedne datoteke (Store virtual disk as
single file).
5. Pregled odabranih postavki prije početka

instaliranja
Virtualni hardver možete dodatno

podešavati klikom na gumb Customize
Hardware.
6. Podešavanje svih postavki hardverskih

komponenti virtualnog računala (na slici
primjer za RAM memoriju).
Svaku komponentu možete dodatno

prilagoditi potrebama i stanju sustava ili je
privremeno isključiti iz sustava. Klikom na
gumb Add dodajete nove komponente (npr.
USB, Bluetooth adapter).
83
I. UVOD
7. Početak instaliranja virtualnog računala i

odabranog operacijskog sustava.
Virtualno računalo ponaša se kao pravo

računalo u hardverskom smislu. U skladu s
time, ima i BIOS u čije postavke ulazimo
pomoću tipke F2.
8. Slijedi uobičajena instalacijska procedura odabranog operacijskog sustava…

9. Slika prikazuje završni rezultat – na host računalu s operacijskim sustavom Windows XP u
VMware playeru "pokrenuto" je virtualno računalo s operacijskim sustavom Windows 7.
Unutar prozora VMware Playera funkcionira kompletno Windows 7 računalo, sa svim svojim
hardverskim i softverskim komponentama. Dakle, virtualno guest računalo ponaša se kao svako
drugo računalo: vidimo ga kao dio lokalne mreže a i ono vidi lokalnu mrežu, omogućen je
drag&drop datoteka između fizičkog i virtualnog računala itd.
84
U mapi host računala gdje je pohranjeno

virualno Windows 7 računalo su dvije glavne
datoteke: .vmx u kojoj se pamte postavke
guest računala te .vmdk koja predstavlja
njegov čvrsti disk. Prednost ovakvog rješenja
leži u tome što su ove dvije datoteke
portabilne - možemo ih prenijeti na neko
drugo računalo s instaliranim VMware
playerom i na njemu pokrenuti isto virtualno
računalo.
Host i guest računalo funkcioniraju kao dva zasebna samostalna računala. Tako guest računalo
možete koristiti za isprobavanje novog ili
sumnjivog softvera bez straha da će naškoditi
host računalu. Ako na virtualnom računalu
ipak nešto krene po zlu (primjerice, zarazi se
računalnim virusom), uvijek ga možete
isključiti pomoću naredbe Power Off. U tom
slučaju nijedna promjena nastala nakon
"uključivanja" virtualnog računala neće ostati
sačuvana, pa samim time ni instalirani virus.
Za punu funkcionalnost guest računala instalirajte VMware Tools dodatak

(Player > Manage > VMware Tools Installation). Instalira se zasebno za svako
virtualno računalo.
Primjeri uporabe VMware Playera u nastavi

Uporaba virtualnih računala posebice je zanimljiva za održavanje softvera u informatičkom
kabinetu. Uporabom VMware playera pružena je mogućnost testiranja novih operacijskih
sustava kao i raznih programa potrebnih za izvođenje nastave. Velika prednost korištenja
virtualnih računala jest u tome što pruža mogućnost održavanja softvera, odnosno, učenicima
ne dozvoljava mijenjanje zadanih postavki. Navodimo nekoliko mogućih primjera uporabe.
VMware player možete koristiti:
• Tijekom čitave školske godine – učenici obrađuju sve nastavne teme u virtualnom
računalu, čime je onemogućeno mijenjanje zadanih postavki host računala. (korištenje
VMware playera u full screen načinu).
• Za određene nastavne teme koje se protežu u više faza, primjerice izrada web-stranica.
Nakon što učenici web-grupe završe s prvom fazom izrade školskih web-stranica (na
virtualnom računalu), potrebno je sačuvati njihov uradak i upamtiti stanje računala jer će
85
I. UVOD
kasnije nastaviti s izradom weba. U međuvremenu, drugi učenici će imati nastavu u kojoj
će trebati "čista"računala pa je virtualno računalo potrebno vratiti u stanje netom nakon
instalacije.
Da biste sačuvali postavke virtualnog računala, potrebno je:

• pohraniti trenutačno stanje virtualnog računala (.vmx i .vmdk datoteke) na sigurno,
• na računalo kopirati sigurnosne kopije svježe instaliranog računala.
U primjeru korištenja playera za određene nastavne teme potrebno je kopirati pohranjeno

stanje virtualnog računala kako bi učenici nastavili s radom od prethodne godine.
Načini kreiranja postavki virtualnog računala:
1. Kreirati virtualno računalo sa svim potrebnim softverom i postavkama sustava. Nakon izlaska iz
virtualnog računala (Start > Isključi računalo), pohraniti ključne datoteke na sigurno (napraviti
sigurnosne kopije .vmx i .vmdk datoteka).
Ako se bilo što dogodi s virtualnim računalom, prekopirati sigurnosne kopije u

odgovarajuću mapu virtualnog računala.
2. Nakon prethodno pripremljenog (kod kuće) virtualnog računala sa svim potrebnim značajkama,
na memory stick prenesete dvije ključne datoteke. U školi ih iskopirate na sva učenička računala
te postavite da se u VMware playeru otvara u full screen načinu.
2.5. Savjeti i prijedlozi

1. Automatsko stvaranje točki vraćanja
Ovo je postavka koju biste svakako trebali uključiti na svim računalima u informatičkoj učionici.
Pokrenite slijed naredbi: Start > desni klik na Računalo > Svojstva > Zaštita sustava.
U okviru Postavke zaštite označite sistemsku
particiju i kliknite na gumb Konfiguriranje.
Prvo, za vrstu vraćanja sistemskih podataka
odaberite opciju Vrati postavke sustava i
prethodne verzije datoteka.
Zatim u okviru Upotreba prostora na disku
pomoću klizača odredite koliko će prostora na
disku biti rezervirano za pohranu točki vraćanja.
Što rezervirate više prostora, to će se pamtiti
više točaka unazad. No, ne treba pretjerivati u
tome - pet do šest točaka sasvim će biti
dovoljno.
86
2. Redirekcija mapa s važnim podacima

Jedan od glavnih razloga zašto korisnici nevoljko reinstaliraju operacijski sustav je što su im
važni podaci pohranjeni na sistemskoj particiji. Uzmimo za primjer mapu Moji dokumenti (kreira
se na sistemskoj particiji). To je mapa koju operacijski sustav dodijeli korisniku i u nju se zadano
spremaju dokumenti korisnika. Primjerice, kada u Wordu želite spremiti novootvoreni
dokument, Word će ga po defaultu spremiti u mapu Moji dokumenti. Slično je i sa mapama
Moje slike, Moja glazba itd.
Osim što podaci u ovim mapama zauzimaju prostor na sistemskoj particiji, izloženi su vanjskim
napadima npr. malicioznog softvera. Zato je sigurnije držati ih na nesistemskoj particiji.
Međutim, problem je što ove mape ne možete premještati jer su pod kontrolom operacijskog
sustava. Rješenje je u redirekciji ovih mapa. Evo primjera kako to učiniti:
• na nekoj nesistemskoj particiji kreirajte mapu
My Documents (naziv može biti bilo koji)
• na sistemskoj particiji pronađite vašu glavnu
korisničku mapu (ima naziv po korisničkom
imenu s kojim ste kreirali korisnički račun u
Windowsu)
• unutar te mape nalazi se mapa Moji dokumenti
pa kliknite na nju desnom tipkom miša i
odaberite naredbu Svojstva
• u dijaloškom prozoru odaberite karticu Mjesto
• u okviru upišite putanju do prije kreirane mape
My Documents ili kliknite na gumb Pronađi cilj
kako biste je potražili s pomoću Explorera
• kliknite na gumb U redu
Nakon toga, svaki dokument koji će se pokušati

spremiti u mapa Moji dokumenti bit će
preusmjeren u mapu My Documents.
Slično možete učiniti s ostalim mapama s vama važnim podacima. Ako sistema particija iz bilo
kojeg razloga bude onesposobljena ili obrisana, vaši podaci ostat će na sigurnom.
3. Postavke grafičkog sučelja

Grafičko sučelje Windowsa 7 i njegove tzv. Aero značajke izgledaju lijepo, ali znatno opterećuju
grafički sustav i radnu memoriju računala. Osim toga, u nekim situacijama preglednosti radne
površine je smanjena pa čak i njena čitljivosti. Pokazat ćemo to na konkretnom primjeru.
87
I. UVOD
4. Isključivanje prozirnosti prozora

Ako imate dovoljno snažnu grafičku karticu, Windows 7 će se nakon instalacije automatski
podići s Aero grafičkom temom. Ova tema podrazumijeva transparentnost prozora, sjene oko
grafičkih oblika i još neke druge značajke. Uočite na slici lijevo slabu čitljivost teksta u naslovnoj
traci prozora, što je posljedice značajke Aero prozirnosti prozora. Ako se transparentnost
isključi (na slici desno), čitljivost će se vidno popraviti, što je na nastavu itekako važno.
Za isključenje transparentnosti kliknite desnom tipkom miša na radnu površinu > Prilagodi >
Boje prozora > isključite opciju Omogući prozirnost i kliknite na gumb Spremi promjene.
5. Smanjene širine ruba prozora

Možete smanjiti i inicijalno nepotrebno veliku širinu ruba prozora. Kliknite desnom tipkom miša
na prazni dio radne površine > Prilagodi > Boje prozora > Personaliziraj > Boje > Napredne
postavke izgleda > kliknite na rub nacrtanog prozora (stavka Obrub aktivnog prozora) i
namjestite vrijednost na 1 ili najviše 2.
6. Uvjeti u učionici
Informatička učionica treba biti uređena tako da potiče na učenje. Više izazova, inovacija,
uključivanja osjećaja, boje i povratne informacije idealni su za razvoj mozga. Da bi se to
postiglo, osvježavajte izgled učionice mijenjanjem panoa, rasporeda sjedenja, namještaja, boja
itd. U tu svrhu preporučamo korištenje SysPrintovih didaktičkih plakata.
Prednji dio prostorije neka bude jednostavan. Naime, najvažniji vizualni poticaji su na bočnim
zidovima. U jednoj je studiji otkriveno da, dok se dosjećanje gradiva s predavanja smanjilo,
dosjećanje natpisa na zidovima se povećalo! Ne pokušavajte usmjeravati pažnju na materijale
na zidovima jer je njihova svrha utjecati na nesvjesnoj razini. Poruke na zidu često su snažnije
od standardnih strategija poučavanja iz prednjeg dijela prostorije.
88
3. Informatika i računalstvo u nastavi
3.1. Temeljne odrednice odgojno-obrazovnog i nastavnog rada
Nastavni sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije moraju učenicima

omogućiti: stjecanje umijeća uporabe današnjih računala i primjenskih programa (vještine),
upoznavanje s osnovnim načelima i idejama na kojima su sazdana računala odnosno
informacijska i komunikacijska tehnologija (temeljna znanja) te razvijanje sposobnosti za
primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u različitim primjenskim područjima
(rješavanje problema).
Umijeća, temeljna znanja i rješavanje problema tri su sastavnice obrazovnoga procesa koje se
mogu razmatrati i djelomično odvojeno, ali tek njihovo međusobno prožimanje dat će
učenicima dobru podlogu za buduće cjeloživotno učenje.
U okviru nastavnoga predmeta učenici moraju naučiti djelotvorno upotrebljavati računala i biti
sposobni ugraditi osnovne zamisli algoritamskoga načina razmišljanja u rješavanje
svakodnevnih problema.
Nastavni program informatike(i računalstva) mora osposobiti učenike za:

 rješavanje problema
 komuniciranje posredstvom različitih medija
 prikupljanje, organiziranje i analizu podataka te za njihovu sintezu u informacije
 razumijevanje i kritičku ocjenu prikupljenih informacija
 donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija
 timski rad pri rješavanju problema.
Kvalitetno izvođenje nastavnog programa informatike pretpostavlja samostalni rad pojedinog

učenika na računalu. Pri tome treba obratiti pozornost na svrhovitu i metodički opravdanu
uporabu tehnologije. Bez pažljive i svrsishodne metodičke pripreme uporaba informacijske i
komunikacijske tehnologije može se svesti na puko prezentiranje vizualno dopadljivih podataka,
umjesto njihovo procesuiranje u smislenu i upotrebljivu informaciju.
Osim toga, potrebno je kod učenika razviti nazore koji će omogućiti razlikovanje ali i integraciju
virtualnoga i stvarnoga te kritičkoga prihvaćanja sadržaja – nije sve istinito što je objavljeno na
Internetu, nije sve dobronamjerno, anonimnost ne znači neodgovornost i sl.
Više o ulozi informatike i informacijsko-komunikacijske tehnologije u srednjoškolskom
obrazovanju naći ćete u poglavlju II. Nastavni plan i program.
89
I. UVOD
3.2. Vrednovanje i poticanje znanja

Kroz načine ocjenjivanja, vrednovanja i izražavanja rezultata nastavnik šalje učenicima jasnu
poruku o tome što da uče, kako da uče, koje su kvalitete znanja najvažnije i, što je vrlo bitno –
koje rezultate od njih očekuje. Ako stavimo na stranu predznanje i motivaciju (posebice
intrinzičnu), postignuće učenika odraz je načina na koji poučavamo i kako ih ispitujemo, tj. kako
provjeravamo njihovo znanje. Iz toga proizlazi da je znanje i vrednovanje znanja učenika pod
utjecajem "subjektivne jednadžbe" nastavnika.
Prvi korak u rješavanju ovoga problema je svijest o postojanju problema. To je preduvjet za
rješavanje problema. A ako problem možemo riješiti, onda problema – nema. Proces
osvješćivanja možete započeti malim eksperimentom. Zadajte učenicima sljedeći zadatak:
Tri radnika iskopala su rupu za dva dana. Za koliko će dana takvu istu rupu
iskopati dva radnika?
Zapišite si negdje na papir predviđanje koliko će učenika u razrednom odjeljenju uspjeti
matematički riješiti ovaj zadatak. Pod matematički riješiti mislimo na postavljanje osnovne
logičke jednakosti:
r1 · d1 = r2 · x
(gdje su ri – broj radnika, di – broj dana).
Obratite pozornost da će određeni broj učenika zadatak riješiti intuitivno. Međutim, to ne
možemo vrednovati kao uspjeh, jer nije odraz matematičkog, nego nekog drugog znanja. Broj
učenika koji će matematički riješiti zadatak zasigurno će biti ispod očekivanja.
Svijest o tome da je broj učenika koji su uspješno riješili ovaj banalan zadatak značajno manji od
predviđenog poziva na rješavanje tog problema. U tome nam može pomoći Bloomova
taksonomija.
Bloomova taksonomija
U opetovano potvrđenim rezultatima istraživanja (McKeachie (1986), Crooks (1988), Wergin
(1988)), pokazalo se da učenici uče ono što očekuju da će biti pitani. To nas vraća na polaznu
tezu – znanje učenika je u velikoj mjeri rezultat načina poučavanja i očekivanja nastavnika.
Primjerice, ako nastavnik tijekom poučavanja insistira na činjenicama, to će rezultirati
činjeničnim znanjem učenika. I ništa izvan, tj. iznad toga!
Tijekom poučavanja, utvrđivanja i provjeravanja znanja nastavnik se oslanja na ciljeve koje si je
zadao tijekom planiranja nastave. Stoga je iznimno važno dobro razraditi nastavne planove i
programe. Znanja, vještine i spretnosti koje planiramo realizirati kroz nastavne ciljeve
zahtijevaju pedagoško-didaktičku sistematizaciju, koja ima uporište u određenoj taksonomiji.
Taksonomija može poslužiti kao izvor i osnova za postavljanje i razradu nastavnih ciljeva. Jedna
od najpoznatijih je Bloomova taksonomija kognitivnih ciljeva učenja.
90
Bloomova taksonomija temelji na modelu klasifikacije mišljenja. Sastoji se od šest hijerarhijski

strukturiranih kognitivnih razina. Prijelaz na višu kognitivnu razinu pretpostavlja ovladavanje
svim prethodnim razinama.
Hijerarhijski strukturirana kognitivna domena sa šest

kumulativnih razina mišljenja (po Bloomu)
Osim klasifikacije procesa mišljenja i učenja, Bloomova taksonomija ima veliku uporabnu
vrijednost jer predstavlja alat za planiranje i izvođenje učeniku usmjerene nastave. Naime,
svaka kognitivna razina može se didaktički operacionalizirati. Na osnovi odgovarajućih ključnih
riječi koje zadaje nastavnik potiče se i razvija određena vrsta, kvaliteta znanja kod učenika. Na
sljedećim shemama prikazana je didaktička operacionalizacija pojedinih kognitivnih razina.
Znanje - 1. (najniža) kognitivna razina
91
I. UVOD
Razumijevanje - 2. kognitivna razina
Primjena - 3. kognitivna razina
92
Analiza - 4. kognitivna razina
Sinteza - 5. kognitivna razina
93
I. UVOD
Sinteza - 6. (najviša) kognitivna razina
Bloomovu taksonomiju u nastavi možemo koristiti na više načina: kao alat za ispitivanje
mišljenja učenika, kao sredstvo za poticanje kvalitetnijeg znanja i kao okvir za realizaciju
učeniku orijentiranog nastavnog procesa. Osim toga, nastavniku nudi pedagoško i psihološko
uporište u planiranju nastave i nastavnih ciljeva.
Devedesetih godina prošlog stoljeća bivša Bloomova studentica Lorin Anderson neznatno je
preuredila originalnu klasifikaciju (Revised Bloom's Taxonomy, RBT).
Neki stručnjaci, posebice nastavnici, mišljenja su da je u praksi teško razlučiti i primijeniti svih
šest Bloomovih kognitivnih razina. Tako je nastala pojednostavljena i sažeta taksonomija s tri
poopćene kognitivne razine (Crooks, 1988):
• znanje (pamćenje i prisjećanje)
• razumijevanje i primjena znanja
• rješavanje problema
Neovisno o tome da li se koristi originalna ili "sažeta" verzija, Bloomova taksonomija se

pokazala kao pogodan okvir za planiranje i izradu modernih, učeniku usmjerenih obrazovnih
standarda.
94
3.3. Kriteriji vrednovanja i ocjenjivanja
Jedna od vrlo bitnih okolnosti objektivnog vrjednovanja i ocjenjivanja učenika iz predmeta

Informatika i računalstvo jest tehnička opremljenost kabineta. Ako jedan učenik sjedi za
računalom, mogu se realizirati postavljeni nastavni ciljevi i zadaci, te primijeniti kriteriji
vrjednovanja i ocjenjivanja navedeni u tablici. Ako dva ili čak tri učenika sjede za jednim
računalom, nastavniku je najveći zadatak kontrola discipline i raščlanjivanje sličnih zadatka na
više učenika koji dijele isto računalo. Za rad u otežanim tehničkim uvjetima gdje više učenika
sjedi za jednim računalom kriteriji vrjednovanja i ocjenjivanja trebaju se prilagoditi realnim
uvjetima.
5 Brzo, samostalno, točno, temeljito i argumentirano odgovara na teoretska pitanja. Naučeno

primjenjuje u rješavanju zadataka.
4 Umjereno brzo, samostalno, uz povremenu pomoć nastavnika s potpitanjima odgovara na

teoretska pitanja. Naučeno primjenjuje u rješavanju zadataka.
ZNANJE
3 Polako i uz pomoć nastavnika odgovara na teoretska pitanja. Zadatke rješava sporo i bez
primjene naučenog, povremeno opaža svoje pogreške i popravlja ih.
2 Samo uz pomoć nastavnika odgovara na teoretska pitanja. Jednostavne zadatke rješava sporo,
bez primjene naučenog i uz puno pogrešaka, slabo sudjeluje u radu na nastavi.
1 Ni uz pomoć nastavnika ne uspijeva odgovoriti na teoretska pitanja i riješiti jednostavne

zadatke, nezainteresirano i neaktivno odnošenje prema radu na nastavi.
Zadatke na računalu rješava samostalno, brzo, točno, uredno i pazi na detalje. Vješt u
5 analiziranju uvjeta zadataka. Ima osobit smisao za isticanje važnih podataka. Rješenja često
originalna. Konstrukcije algoritma precizne, crteži i sheme u funkciji zadatka.
Zadatke na računalu rješava redovito, uredno i točno uz povremenu pomoć nastavnika.

4 Rješenja zadataka odgovaraju najvažnijim postavkama, no ne uvijek i svim mjerilima.
Konstrukcije algoritma nisu uvijek točne. Složenije probleme ne uspijeva samostalno riješiti.
VJEŠTINE
Zadatke na računalu rješava uglavnom redovito, ne uvijek i u cijelosti točno i samostalno.

3 Konstrukcije algoritma nisu uvijek točne. Rješenja zadataka često ne odgovaraju zadanim
postavkama. Nema naknadne samokontrole rješenja.
2 Zadatke na računalu rješava sporo i nezainteresirano, ne uvijek i u cijelosti točno i samostalno.

Rješenja netočna, a postupci manjkavi. Konstrukcije algoritma često nisu u funkciji zadataka.
1 Zadatke na računalu ne rješava i ne obavlja svoje obaveze na satu.
95
I. UVOD
U bilježnicu zapisuje sve redovito, uredno i točno. Aktivan kod obrade novog gradiva i
5 ponavljanja. Na satu sve zadatke uspješno savladava. Ne ometa nastavu. Zainteresiran uvijek
za dodatne mogućnosti zadataka.
U bilježnicu zapisuje redovito, ali ne u cijelosti i točno. Aktivno sudjeluje u nastavi i raspravama.
4 Na satu sve zadatke savladava uz povremenu pomoć nastavnika. Ne ometa nastavu. Nije
ZALAGANJE (AKTIVNOST)
zainteresiran za dodatne mogućnosti zadataka.
U bilježnicu zapisuje neredovito i s pogreškama. Ne sudjeluje aktivno u nastavi i raspravama.

3 Na satu sve zadatke savladava uz čestu pomoć nastavnika. Nesamostalan u radu, ali
povremeno pokazuje interes za svladavanje nastavnog gradiva.
U bilježnicu zapisuje neredovito, nedovoljno uredno i s pogreškama. Gradivo i zadaci

2 nepotpuno prepisani s ploče. Postupci manjkavi. Algoritmi i programi često nisu u funkciji
zadataka. Nesamostalan u radu i povremeno ometa nastavu.
Ne prati nastavu, upozorenja za mirno i aktivno praćenje nastave ne usvaja, ne nosi pribor i
1 bilježnicu na sat. Ne rješava zadatke zadane za samostalni rad ili ne zapisuje u bilježnici što se
piše po ploči. Neaktivan i nemaran u praćenju nastavu. Tijekom duljeg vremena nemaran u
rješavanju zadataka za vrijeme nastavnog sata.
Ovi kriteriji ocjenjivanja služe da uz vlastito znanje, redovito i precizno rješavanja zadataka,
aktivno praćenje nastave i uzorno vladanje svaki učenik dostigne ocjenu koju želi i koja je u
skladu s njegovim realnim mogućnostima.
96
1. Opće smjernice predmeta Informatika i računalstvo
II. NASTAVNI PLAN I PROGRAM
97
Nastavni plan i program predstavljen u ovom poglavlju temelji se na nastavnim

programima koje Centar za vanjsko vrednovanje koristi kao sadržajni okvir za provedbu ispita
Državne mature te općih smjernica zacrtanih u važećem Nacionalnom okvirnom kurikulumu iz
2011. godine.

Europska je Unija odredila osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje koje su
postale sastavnicom obrazovne politika u nas: 1. komunikacija na materinskomu jeziku, 2.
komunikacija na stranim jezicima, 3. matematička kompetencija i osnovne kompetencije u
prirodoslovlju i tehnologiji, 4. digitalna kompetencija , 5. učiti kako učiti , 6. socijalna i
građanska kompetencija, 7. inicijativnost i poduzetnost te 8. kulturna svijest i izražavanje
Digitalna kompetencija odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu

informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad u osobnomu i društvenomu životu te u
komunikaciji. Njezini su ključni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vještine i
sposobnosti: upotreba računala za pronalaženje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje,
prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje suradničkih mreža putem interneta.
Za osmišljavanje i provođenje nastavnih planova posebice je važno što je uporaba informacijske

i komunikacijske tehnologije predviđena kao jedna od pet glavnih međupredmetnih
(interdisciplinarnih) tema. To iziskuje da se teme iz ovog područja obrađuju "korelativno" i
zahtijeva timski rad nastavnika iz više predmeta, pa smo tomu posvetili dodatnu pozornost u
našim izvedbenim nastavnim planovima.
1.1. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije - međupredmetna

tema
Informacijska i komunikacijska tehnologija ima mogućnosti najsuvremenijega dostupnoga

nastavnoga pomagala i sredstva u svim odgojno-obrazovnim područjima. Osigurava trenutačni
pristup informacijama iz cijeloga svijeta omogućujući ujedno i njihovo pretraživanje. Uz to,
pridonosi razvoju učeničkih sposobnosti samostalnoga učenja i suradnje s drugima te njihovih
komunikacijskih sposobnosti. Pridonosi razvoju pozitivnoga odnosa prema učenju,
unaprjeđenju načina na koji učenici prikazuju svoj rad te njihovim pristupima rješavanju
problema i istraživanju. Isto tako učinkovita i racionalna primjena informacijske i
komunikacijske tehnologije u različitim situacijama daje bitan prinos razumijevanju temeljnih
koncepata u području tehnike i informatike.
98
Stoga je odgovarajući pristup informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji nužno omogućiti svim

učenicima. Oni se tom tehnologijom trebaju služiti u svim predmetima i tako dobiti mogućnost
za istraživanje i komunikaciju u lokalnoj sredini, ali i šire, kako bi stekli vještine razmjene ideja i
podjele rada sa suradnicima te pristupa stručnim sadržajima različitim načinima.
U skladu s time postavljeni su i ciljevi informatike kao međupredmetne teme:
• biti osposobljeni za prepoznavanje i izbor informacija potrebnih za određene situacije te
vrjednovati odgovarajuće izvore informacija,
• biti osposobljeni prikazati informacije na jasan, logičan, sažet i precizan način,
• razložno i učinkovito rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za:
o traženje i prikupljanje podataka te njihovu pohranu, pretraživanje, obradbu i
organizaciju,
o analizu i sintezu strukturiranih informacija,
o istraživanje, modeliranje i simuliranje različitih procesa i pojava u prirodi i društvu,
o rješavanje problema u različitim situacijama,
o stvaranje i prikazivanje vlastitih ideja i materijala,
o učinkovito samostalno učenje služeći se računalom kao medijem,
o komunikaciju i suradnju s drugima,
• razviti svijest o primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u društvu i njezinim
posljedicama,
• razviti kritičan i misaon stav o pitanjima vezanima za valjanost i pouzdanost dostupnih
informacija te o pravnim i etičkim načelima interaktivnoga korištenja tehnologijama
informacijskoga društva.
U nacionalnom okvirnom kurikulumu informatika je inkorporirana u modulu pod nazivom

Tehničko i informatičko područje, budući da informatika već po svome izvornom nazivu
obuhvaća teme iz područja informacijskih znanosti te iz područja računarstva.
1.2. Očekivana postignuća učenika
U Nacionalnom okvirnom kurikulumu očekivana postignuća učenika definirana su kroz četiri

ciklusa. U središtu zanimanja nam je četvrti ciklus koji se odnosi na gimnazije i strukovne škole.
Ovdje moramo istaknuti problem s kojim se susreću srednjoškolski nastavnici tijekom planiranja
i izvođenja nastave. Informatika u osnovnom obrazovanju nije obavezan predmet pa se
nastavnici nerijetko nađu u situaciji da moraju ponoviti ili čak ispočetka obraditi pojedine teme
predviđene u prijašnja tri obrazovna ciklusa. Taj prijepor ne samo što opterećuje vremenske
resurse, nego neposredno utječe na planiranje nastavnih planova i programa. Toga smo i mi bili
svjesni tijekom planiranja SysPrintovog nastavnog plana i programa.
99
Pogledajmo koja su očekivana postignuća učenika u četvrtom obrazovnom ciklusu vezana za

informatiku (i računalstvo):
III. INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA

1. Osnove informacijske i komunikacijske tehnologije
Učenici će:
• vrjednovati normirane oblike i načine pohranjivanja različitih digitalnih sadržaja s
obzirom na veličinu spremničkoga prostora i brzine prijenosa te pretvorbe iz jednog
oblika u drugi,
• usvojiti stav o potrebi zaštite podataka od neovlaštena dobavljanja te razmotriti moguće
načine zaštite,
• imenovati postupke zaštite podataka kojim se nesigurni komunikacijski kanal može
pretvoriti u siguran kanal za komuniciranje.
2. Internet i mrežne usluge

Učenici će:
• vrjednovati kakvoću sadržaja te obrađivati sadržaje dobavljene posredstvom Interneta,
• kritički razmatrati i obrazložiti mogućnost usluge kupovanja robe i usluga putem
Interneta.
IV. RJEŠAVANJE PROBLEMA POMOĆU RAČUNALA

1. Algoritmi i strukture podataka
Učenici će:
• objasniti važnost algoritama u procesu rješavanja problema,
• razmotriti tipične strukture podataka i pripadnih algoritama te prepoznati važna svojstva
algoritama,
• odabrati i osmisliti algoritme za rješavane jednostavnijih problema,
• osmisliti podatkovne objekte prilagođene pojedinim problemima te metode za njihovu
obradbu,
• upotrijebiti prikladan programski jezik za programiranje i ispitivanje algoritama te
rješavanje jednostavnih problema,
100
2. Rješavanje problema računalom

Učenici će:
• utvrditi da za rješavanje kakva problema treba odabrati prikladan način njegova prikaza
• upotrebljavati prikladne načine raščlanjivanja složenoga problema na lakše savladive
podzadatke (za koje su moguća poznata rješenja),
• odabirati primjerene algoritme za rješavane podzadataka,
• koristiti se prikladnim heurističkim postupcima za rješavanje zadataka koji na drugi način
nisu rješivi (uključujući i pregledavanje svih mogućnosti).
3. Proračunske tablice i baze podataka

Učenici će:
• obavljati tabličnu obradbu podataka,
• pripremati različite oblike grafičkoga prikazivanje tablično prikazanih podataka,
• čitati i vrjednovati grafičke prikaze podataka,
• upotrebljavati baze podataka za sustavno pohranjivanje složenih podataka,
• koristit upitni jezik za dobavljanje podataka iz baza.
4. Interdisciplinarne primjene
Učenici će:
• vrjednovati gotove raspoložive programe s obzirom na njihovu uporabe u izučavanju
različitih predmeta,
• prepoznati da se računala upotrebljavaju u svim granama gospodarstva, u svim
djelatnostima, u znanosti i obrazovanju,
• prepoznati da su mnoga računala ugrađena u različite tehničke, naprave i sustave u
kojima mjere, nadziru i upravljaju procese koji se u njima odvijaju.
Kao što je razvidno, okvirnim kurikulumom obrađene su samo neke nastavne teme. Osim njih,
predviđena su još i neka okvirna predmetna područja (npr. praktični rad i dizajniranje, tehnika)
te moduli:
• upoznajmo računalo,
• multimedijske primjene računala,
• programiranje igranjem,
• osnove programiranja.
101
2. SysPrintov izvedbeni plan i program
Na sljedećim stranicama predstavljamo SysPrintov izvedbeni plan i program za nastavu

informatike i računalstva za srednje strukovne škole. Međutim, kako je udžbenik namijenjen za
više različitih obrazovnih programa, što pretpostavlja različite predmetne sadržaje i različitu
satnicu, plan i program, naravno, nije jedinstven.
Obrazovni programi predmeta Informatika i računalstvo u strukovnim se školama u mnogo
čemu razlikuju, kako formalno tako i sadržajno. Primjerice, u nekim se školama predmet
obrađuje dva sata tjedno dvije školske godine, dočim je u drugima zastupljen samo jednu
školsku godinu i to po skraćenoj tjednoj satnici. Osim toga, u različitim obrazovnim programima
zastupljenost pojedinih nastavnih cjelina različita je u ekstenzivnom i intenzivnom smislu.
2.1. Sadržaj izvedbenog plana i programa
U koncipiranju metodičkog priručnika oslonili smo se na obrazovni program u trajanju od dvije

godine, kako bismo dobili „prostor“ za što detaljniju metodičku obradu pojedinih nastavnih
cjelina. Također, takav nam je pristup omogućilo da obradimo širok spektar nastavnih tema.
Nedostatak spomenutog koncepta je što će sadržaj ovog metodičkog priručnika pojedinim
nastavnicima vjerojatno biti preopširan, odnosno predetaljan. Stoga preporučamo da sadržaju
ovog metodičkog priručnika pristupite modularno – iskoristite samo one sadržaje koji su
zastupljeni u vašem obrazovnom programu. U skladu s time, prilagodite svojim potrebama i
predloženi nastavni plan i program.
Svaki nastavnik ima obavezu izraditi izvedbeni nastavni program za svaki razredni odjel u kojem
predaje. Dobro programiranje doprinosi kvaliteti realizacije nastavnih sadržaja i postizanju
željenih ishoda učenja, imajući u vidu konkretnu, stvarnu populaciju učenika, što može varirati
između pojedinih razrednih odjeljenja istog razreda u jednoj školi.
U svoj godišnji izvedbeni program ne morate (i ne možete) uključiti sve sadržaje iz udžbenika jer
su u udžbeniku uključeni nastavni sadržaji koji „pokrivaju“ različite obrazovne programe.
Odaberite sadržaje propisane i primjerene obrazovnom programu, struci, vrsti škole i njenim
materijalnim mogućnostima.
Osnovna je značajka kvalitetnog nastavnog programa da je prilagođen uvjetima u kojima se
nastava realizira, učenicima te njihovim potrebama i sposobnostima. Ciljeve je u procesu
programiranja poželjno postaviti umjereno ambicioznije od mogućnosti učenika kojima je
namijenjen jer će to na njih djelovati poticajno. Međutim, skrećemo pozornost da se pretjerano
ambicioznim izvedbenim programom kod učenika može postići suprotan učinak, odnosno da ne
postignu i ostvare ni one programske zadaće koje bi inače mogli.
102
2. SysPrintov izvedbeni plan i program
Učenike koji žele i mogu više uputite na sadržaje koji se nude u udžbeniku, a nisu dio
propisanog nastavnog programa. U program uvrstite i teme koje nisu obuhvaćene udžbenikom,
a koje su dio nastavnog programa i za koje smatrate da će doprinijeti postizanju željenih
vještina i ishoda učenja. Takav primjer je uvrštavanje teme o primjeni ergonomskih principa na
radnom mjestu s računalom, računalstvo u oblaku, društvene mreže i drugo.
Tijekom realizacije izvedbenog programa može doći do određenih odstupanja uvjetovanih
konkretnim uvjetima rada (postignućima učenika, stanju opreme, vremenu ostvarivanja
pojedinih sadržaja itd.). Ta odstupanja treba uvažavati tijekom planiranih provjera usvojenosti
nastavnih sadržaja.
Napomena: Neka poglavlja iz udžbenika, kao što su Tehničko crtanje na računalu i Rješavanje
problema programiranjem nismo uvrstili u predloženi izvedbeni nastavni plan i program, iako
smo ih metodički obradili. To je stoga jer su te teme ili rijetko zastupljene u obrazovnim
programima strukovnih škola ili se detaljnije obrađuju u sklopu drugih, strukovnih predmeta.
2.2. Redoslijed nastavnih cjelina
Osim izbora nastavnih cjelina i prilagodbe njihova sadržaja, i redoslijed njihova izvođenja
tijekom nastavne godine potrebno je uskladiti s pojedinim strukovnim obrazovnim programom
pa čak i s konkretnim razredom, odnosno razrednim odjeljenjem.
Osim toga, preporučeno je slijed tema prilagoditi stvarnim trendovima uporabe računala. Zato
smo u izvedbenom planu i programu izmijenili slijed nastavnih cjelina pa se unekoliko razlikuje
od redoslijeda poglavlja u udžbeniku. Nakon prva tri „nužna“ poglavlja (1. Osnove informatike,
2. Sklopovlje i programska podrška, 3. Osnove rada s računalom) stavili smo poglavlja koja
učenike upoznaju s pojmom računalne mreže i uporabom interneta (8. Računalne mreže, 9.
Internet). Ta nam se izmjena čini opravdana, gotovo nužna, jer je internet postao dominantan
izvor informacija kao i medij za njihovu razmjenu te međusobnu komunikaciju korisnika.
Također, nastavnik treba procijeniti s kojoj će nastavnom cjelinom započeti drugi razred
poučavanja nastavnog predmeta Informatika i računalstvo. Naime, ako postoje ikoji
distraktibilni čimbenici koji utječu na odvijanje nastave, prikladnije je započeti izvedbeni plan s
poglavljem 6. Izrada prezentacija, jer je peto poglavlje Proračunske tablice prilično zahtjevno i
traži od učenika kao i od nastavnika popriličan angažman.
Savjet: Tijekom nastavne godine pratite koliko ste uspješno programirali svoj rad i vodite o
tome bilješke. Te bilješke će poslužiti kao korektiv za kvalitetnije programiranje u idućim
školskim godinama.
103
SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE
2 razreda 2 sata tjedno
PRVA GODINA UČENJA - PRVO POLUGODIŠTE
Red.br. Nast. Br.

Mj. sata cjelina Nastavna tema Nastavna jedinica Obrazovna postignuća Ključni pojmovi Suodnos sati
• Usvojiti osnovne informatičke pojmove podatak, informacija, računalo,
Osnovni pojmovi u informatici i opći i strukovni
1. Osnovni pojmovi informatika, računalstvo, sklopovlje,
predmeti
1
računalstvu programska podrška
• Upoznati usavršavanje načina obrade ručna obrada, mehanička obrada,
Povijesni razvoj računala podataka kroz povijest elektromehanička obrada, povijest, fizika,
2. Povijesni razvoj računala elektronička obrada, osobno računalo, matematika
1
Vrste računala
Osnove informatike
kompatibilnost računala,
• Upoznati binarni zapis kao temelj binarni zapis, bit, bajt,
Binarni zapis zapisivanja podataka u računalu
rujan
3. • Usvojiti mjerne jedinice za količinu

1
Mjerne jedinice za količinu memorije
memorije
• Upoznati binarni, heksadekadski i brojevni sustavi, kodiranje, ASCII, matematika,
Matematičke osnove rada Brojevni sustavi oktalni brojevni sustav Unicode
4. strukovni 1
računala Kodiranje • Upoznati standarde kodiranja predmeti
• Logičkim operatorima povezivati Boolova algebra, negacija, konjunkcija,
Logičke izjave, logički operatori jednostavne logičke izjave disjunkcija
5.-6. • Upoznati logičke sklopove kao temeljne
2
Logički sklopovi
elemente rada računala
7.-8. ponavljanje i provjera znanja provjera usvojenosti nastavnih sadržaja 2
• Razumjeti funkcionalnu shemu von Neumannov model računala
Sklopovlje i programska podrška
9. Načela rada računala Načela rada računala računala - ulogu procesora, memorije i 1
ulazno-izlaznih jedinica
• Upoznati učenike s namjenom i tipkovnica, miš, skener, optički čitač
Ulazni uređaji načelima djelovanja ulaznih i izlaznih monitor, pisač, zvučnici
10.-11. 2
listopad
Izlazni uređaji uređaja, s naglaskom na one koji se fizika,

koriste u struci matematika,
• Upoznati namjenu i osnovne značajke središnja procesorska jedinica, strukovni
Sklopovlje računala Procesor procesora registar, memorijska lokacija, predmeti
12. • Upoznati vrste memorije i njihovu primarna memorija, sekundarna 1
Memorija
namjenu memorija, RAM, ROM, cache, flash
• Razumjeti sabirničku ulogu matične matična ploča, ulazno-izlazni priključci,
13.-14. Matična ploča ploče i na koje se načine realizira sabirnica, serijski pristup, paralelni 2
pristup
104
Red.br. Nast. Br.
• Upoznati učenike s namjenom i mediji za pohranu podataka, CD, DVD,
načelima djelovanja uređaja za pohranu BD, USB štapić
Sklopovlje i prog. podrška

fizika,
Sklopovlje računala podataka matematika,
15. Sekundarna memorija • Razlikovati svojstva optičkih medija 1
(nastavak) • Opisati prednosti poluvodičkih medija
strukovni
predmeti
• Razlikovati vrste i značajke programske sistemska programska podrška,

podrške aplikacijska programska podrška,
engleski jezik,
Sistemska programska podrška • Razumjeti razliku između legalne i inačica programa, licenca programa,
16. Programska podrška nelegalne programske podrške programi otvorena koda, piratski strukovni 1
Aplikacijska programska podrška predmeti
• Upoznati načela otvorenog softvera programi
studeni

• Znati se prijaviti za rad s računalom operacijski sustav, grafičko sučelje,
• Pravilno se odjaviti i isključiti računalo prijava korisnika, restart računala,
• Razumjeti namjenu pojedinih odjava korisnika, radna površina,
Pokretanje operacijskoga sustava elemenata korisničkog sučelja, posebice pokazivač miša, prozor, skočni
Elementi sučelja prozora kao osnovnog elementa izbornik, ikona, programska traka,
19.-22. Operacijski sustav 4
Osnove rada s računalom
Pokretanje programa i otvaranje • Usvojiti načine pokretanja programa glavni izbornik

datoteka • Usvojiti načine otvaranja i zatvaranja
datoteka
engleski jezik,
• Upoznati imenovanje pogona imenovanje uređaja, mapa, datoteka, strukovni
• Razumjeti stablastu strukturu podataka stablasta struktura podataka, pristup predmeti
Mapa Računalo i navigirati kroz nju do datoteka, rad s mapama i
23.-26. Rad s podacima i uređajima • Upoznati pravila rada s datotekama i datotekama 4
Struktura podataka
uređajima za pohranu podataka
prosinac
• Upoznati postupke i alate za personalizacija, vraćanje sustava,

Prilagođavanje i održavanje Prilagođavanje sustava prilagođavanje i održavanje operacijskog mapa sažetih datoteka
27.-28. sustava 2
sustava Održavanje sustava
105
DRUGO POLUGODIŠTE
Red.br. Nast. Br.

• Upoznati osnovna načela i prednosti mreža računala, vrste mreža, model
Mreža računala
Računalne mreže
umrežavanja računala korisnik/poslužitelj, mrežno
Vrste mreža • Razlikovati značajke načina povezivanja povezivanje, mrežni uređaji, paketni
31.-33. Povezivanje računala računala u mrežu prijenos podataka, mrežni protokol, IP
3
Načini povezivanja računala fizika, strukovni
Mrežni uređaji • Usvojiti namjenu pojedinih mrežnih adresa
predmeti
uređaja
• Znati objasniti svrhu paketnog paketni prijenos podataka, zaglavlje
Paketni prijenos podataka
34. Prijenos podataka mrežom prijenosa podataka paketa, TCP/IP protokol 1
siječanj
IP adresa računala • Razumjeti strukturu i svrhu IP adrese

Povijest interneta • Upoznati značajke Interneta ARPAnet, CARNet, organizacija
• Razumjeti internet kao skup usluga interneta, regionalni čvor,
35. Značajke interneta Struktura i organizacija interneta • Razlikovati osnovne usluge i servise na korisnik/poslužitelj, protokol, usluge
1
Usluge interneta internetu interneta
• Znati opisati način povezivanja s davatelj internetskih usluga (ISP),
Davatelj internetskih usluga Internet mrežom korisnički račun
36. • Znati objasniti ulogu ISP-a i nužnost
1
Korisnički račun
Povezivanje s internetom posjedovanja korisničkog računa
• Razlikovati vrste i značajke veza s veza na poziv, stalna pretplatnička
Vrste internetske veze
37. internetom veza, dijeljena veza, analogni modem, 1
Pristupni uređaji • Znati navesti svrhu pristupnih uređaja ISDN adapter, DLS modem
• Prepoznati elemente strukture adrese IP adresa, simbolička adresa, DNS
Adrese računala, resursa i osoba
računala, resursa i osoba sustav, URL adresa, e-mail adresa,
38.-40. Pregledavanje interneta WWW usluga
• Rabiti web-preglednih za pregledavanje web-stranica, web-preglednik,
engleski jezik, 3
veljača
Web-preglednik hrvatski jezik.,

Internet
sadržaja na Webu poveznica, HTML

povijest,
• Razlikovati načela rada i indeksni pretraživač, web-katalog, geografija,
Indeksni pretraživač
41.-43. Pretraživanje interneta prednosti/nedostatke indeksnog web-portal strukovni 3
Web-katalog pretraživača i web-kataloga predmeti
• Razumjeti način rada sustava e-mail, adresa elektroničke pošte,
Adresa elektroničke pošte
44. elektroničke pošte webmail, webmail klijent 1
Mail klijent • Razumjeti načela rada webmaila
Elektronička pošta CARNetov webmail • Znati sastaviti, poslati i primiti zaglavlje poruke, tijelo poruke, privitak
45.-46. Primanje i slanje poruke elektroničke elektroničku poruku webmailom 2
pošte
• Upoznati načela korištenja FTP servisa FTP protokol, anonimni pristup,
ožujak
Razmjena datoteka na Prijenos pomoću FTP protokola

47.-48. • Znati spremiti web-stranicu na lokalno download, upload 2
internetu Spremanje web-stranica računalo
Vrste zlonamjernih programa • Razlikovati vrste štetnih programa zlonamjerni računalni program,
49.-50. Virusi i protuvirusna zaštita Načini zaraze • Opisati pravila primjene protuvirusne računalni virus, crv, trojan, špijunski 2
Mjere zaštite zaštite programi, protuvirusna zaštita
106
Red.br. Nast. Br.
• Usvojiti i rabiti osnovne dijelove obrada teksta, dokument, odlomak,
korisnipkog sučelja Worda pismo, otvaranje, zatvaranje i
Elementi programa Word 2010 • Usvojiti naredbe za otvaranje novog/ spremanje dokumenta, označivanje
53.-54. Uvod u obradu teksta Otvaranje i spremanje dokumenta postojećeg dokumenta, spremanje teksta 2
Označivanje (selektiranje) teksta dokumenta na određenu lokaciju te
zatvaranje dokumenta
• Rabiti tehnike za označavanje teksta
travanj
Vrste pisma • Razlikovati osnovne značajke pisma pismo, odlomak, tabulator, stil
Mijenjanje obilježja pisma • Usvojiti naredbe za promjenu pisma
Oblikovanje teksta i odlomka • Usvojiti postupke za uređivanje
55.-57. Oblikovanje teksta odlomka i primjenu tabulatora i stilova 3
Uporaba tabulatora
• Upoznati neke od mogućnosti
Uporaba stilova dodatnog oblikovanja teksta
Dodatna oblikovanja
• Upoznati naredbe za oblikovanje veličina stranice, usmjerenje stranice,
Oblikovanje stranica stranice zaglavlje, podnožje
58. Oblikovanje dokumenta • Usvojiti postupke za kreiranje i
1
Uređivanje zaglavlja i podnožja
uređivanje zaglavlja i podnožja
Obrada teksta
Pregled dokumenta prije ispisa • Znati koristiti pretpregled prije ispisa pretpregled ispisa hrvatski jezik,
59. Ispis dokumenta • Znati ispisati dokument engleski jezik, 1
Ispisivanje dokumenta
opći predmeti,
Umetanje tablice • Upoznati naredbe za umetanje i elementi tablice, visina retka, širina
strukovni
Označivanje i upisivanje u tablicu oblikovanje (uređivanje) tablica stupca, spajanje ćelija, položaj tablice,
predmeti
Podešavanje visine retka i širine • Prilagoditi veličinu retka i stupca rubovi tablica, razvrstavanje podataka
60.-61. Uređivanje tablica • Unijeti podatke u tablicu 2
stupca
• Sortirati podatke u tablici
Umetanje elemenata tablice
Razvrstavanje podataka tablice
Umetanje crteža i slika • Upoznati postupke za umetanje crteža i gotov crtež, isječak crteža, Clip Art,
svibanj
Crtanje u Wordu slika te njihovo uređivanje slikovne datoteke, crtanje oblika

62.-63. Grafika u dokumentu • Usvojiti postupak umetanja simbola u 2
WordArt
tekst
Umetanje simbola
• Usvojiti naredbe za jezične postavke postavke jezika, postavke tipkovnice,
Postavke jezika teksta kao i dijela teksta jezična traka, provjera pravopisa i
64.-65. Dodatne mogućnosti Provjera pravopisa • Znati rabiti provjeru pravopisa gramatike, samoispravak, 2
Pronalaženje i zamjena izraza • Koristiti postupke pronalaženja i pronalaženje i zamjena izraza
zamjene izraza u tekstu
Skupno pismo • Upoznati postupak kreiranja i slanja skupno (cirkularno) pismo, slanje
Slanje i razmjena skupnog pisma dokumenata, prilagodba alatne vrpce
66. Priprema i slanje dokumenta • Upoznati postupke za pripremu i slanje
1
dokumenata Prilagodba alatne vrpce dokumenta

lipanj
69.-70. zaključivanje ocjena 2
107
DRUGA GODINA UČENJA - PRVO POLUGODIŠTE
Red.br. Nast. Br.

Elementi programa Excel 2010 • Usvojiti osnovne elemente od kojih se dijelovi proračunske tablice, radna
sastoji radna knjiga i radni list knjiga, radni list, aktivna ćelija, stupac,
1. Uvod u proračunske tablice Otvaranje i spremanje radne knjige
redak, oblici pokazivača miša,
1
Dijelovi proračunske tablice otvaranje i spremanje radne knjige
Označivanje dijelova tablice • Usvojiti postupke određivanja raspona označivanje, kopiranje, premještanje,
Kopiranje i premještanje ćelija čišćenje, brisanje, poništavanje,
2-3. Prilagođavanje tablice • Usvojiti postupke označivanja, umetanje, podešavanje visine i širine 2
Umetanje redaka, stupaca i ćelija
umetanja i brisanja redaka i stupaca
Promjena visine retka i širine stupca
rujan
Unos i oblikovanje teksta • Razlikovati načine unosa brojčanih, vrste podataka, brojčane vrijednosti,
Vrste podataka i njihovo Unos brojčanih vrijednosti tekstnih i ostalih vrsta podataka unos podataka, oblikovanje podataka,
4.-5. • Usvojiti kreiranje niza podataka niz podataka 2
oblikovanje Ispravljanje podataka
Unos niza podataka
Unos i oblikovanje teksta • Usvojiti postupke za umetanje novih umetanje, brisanje, preimenovanje,
radnih listova i njihovo preimenovanje kopiranje i premještanje radnih listova
Preimenovanje radnih listova
Proračunske tablice
6. Rad s radnim listovima • Premještati, kopirati i brisati radne 1

Premještanje i kopiranje radnih listove matematika,
listova fizika, hrvatski
• Razlikovati relativne i apsolutne adrese apsolutna i relativna adresa, računske jezik, opći
Relativna i apsolutna adresa ćelije predmeti,
ćelija operacije, znak =, formule, funkcije
7.-8. Računanje u Excelu Ručno upisivanje formula • Rabiti osnovne računske operacije za strukovni 2
Uporaba funkcija računanje u Excelu predmeti
• Upoznati vrste grafikona i njihovu vrste grafikona, elementi grafikona,
Izrada i uređivanje grafikona izradu pomoću čarobnjaka pomagalo za izradu grafikona, uvjetno
9. Grafikoni 1
Uvjetno oblikovanje • Razumjeti svrhu uvjetnog oblikovana oblikovanje
• Upoznati naredbe za automatsko razvrstavanje (sortiranje), filtriranje,

listopad
Razvrstavanje podataka
Razvrstavanje, filtriranje i razvrstavanje i filtriranje podataka zaokretna (pivot) tablica
10.-11. Filtriranje podataka 2
grupiranje Zaokretna tablica
Inženjerske funkcije • Upoznati vrste funkcija u Excelu, inženjerske funkcije, logičke funkcije,
poglavito one važne za struku statističke funkcije
12.-13. Dodatne mogućnosti Statističke funkcije
• Rabiti izbornik za umetanje funkcija
2
Logičke funkcije
• Upoznati naredbe za pripremu za ispis zaglavlje i podnožje stranice, pregled
Postavke stranice • Ispisati proračunsku tablicu prije ispisa, ispis radne knjige
14. Priprema za ispis i ispis 1
108
Red.br. Nast. Br.
• Upoznati elemente korisničkog sučelja prezentacija, slajd, tema dizajna,
Elementi programa PowerPoint
programa PowerPoint kreiranje prezentacije
Izrada prve prezentacije • Upoznati osnovne elemente
Dodavanje slajdova prezentacije: slajd, animacija, tranzicija
17. Program PowerPoint 2010 1
Načini pogleda na slajdove • Usvojiti rad sa slajdovima: dodavanje,
Kopiranje, premještanje i brisanje kopiranje, premještanje, brisanje
slajdova
• Usvojiti načine umetanja i oblikovanja rezervirano mjesto, oblikovanje i
studeni
Oblikovanje teksta na Rezervirana mjesta za tekst teksta na slajdu sjenčanje teksta, načini pogleda na
18. 1
slajdovima WordArt tekst slajdove
Umetanje slike iz datoteke • Postaviti slikovnu datoteku na slajd umetanje i oblikovanje ilustracije
19. Umetanje ilustracija • Urediti i oblikovati crtež ili sliku 1
Oblikovanje slika i isječaka crteža
Umetanje tablica • Dodavati različite elemente na slajd tablica, organizacijski dijagram,
Dodatni elementi u (tablice, grafikone, organizacijske grafikon, stil grafikona
20.-21. Grafikoni 2
prezentaciji dijagrame) i uređivati ih
Izrada prezentacija
Umetanje dijagrama
• Izraditi slajd s logotipom u zaglavlju i zaglavlje slajda, podnožje slajda hrvatski jezik,
22. Zaglavlje i podnožje slajda Uređivanje zaglavlja i podnožja tekstom u podnožju opći predmeti 1
(likovna kultura),
• Postaviti hiperveze između slajdova poveznice između slajdova, poveznice strukovni
Vrste poveznica
• Postaviti akcijske gumbe na slajd i između dijelova prezentacije, akcijski predmeti
Postavljanje poveznica na određene odrediti njihova osnovna svojstva gumbi
23.-24. Poveznice slajdova dijelove slajda • Postavljati veze između slajdova 2
Postavljanje poveznica akcijskim
gumbima
• Upoznati naredbe za animaciju i korištenje gotovih animacijskih shema,
Upotreba gotovih animacijskih shema posebne efekte kreiranje animacije pomoću
Animacijski i prijelazni • Dodati animacijske efekte elementima ponuđenih efekata, efekti prijelaza
Oblikovanje animacije pomoću
prosinac
25.-26. na slajdu slajdova 2

efekti ponuđenih efekata • Primijeniti efekt prijelaza između
Efekti prijelaza slajdova slajdova
Ispisivanje prezentacije • Upoznati vrste, odnosno načine ispisivanje prezentacije

27. Ispis prezentacije ispisivanja prezentacije na pisač 1
Ispis brošure
• Upoznati vrste izvedbe prezentacije izvedba prezentacije, postavljanje
Datoteka PowerPointove projekcije • Usvojiti jedan od načina pripreme trajanja slajda, izrada neprekidne
28. Izvedba prezentacije 1
Paket za CD prezentacije za izvođenje prezentacije
109
DRUGO POLUGODIŠTE
Red.br. Nast. Broj

• Upoznati razliku između analogne i multimedija, medij, analogna
digitalne multimedije multimedija, digitalna multimedija,
Osnovni pojmovi multimedije • Razumjeti značaj računala za obradu audio, video, hipertekst, animacija,
31.-32. Uvod u multimediju digitalne multimedije prividna stvarnost
2
Elementi multimedije
• Opisati vrste digitalne multimedije i
njihove osnovne značajke
siječanj
• Snimati zvuk (glas) i pohraniti snimku u zvučna kartica, digitalizacija zvuka,

Snimanje zvuka
zvučnu datoteku kodiranje, ripanje, sažimanje zvučnog
33.-34. Zvuk i glazba Izvori zvuka
• Prepoznati zvučnu datoteku zapisa, bit-rate engleski jezik,
2
Multimedija
Dobivanje glazbe sa CD-a • Koristiti multimedijski svirač opći predmeti

• Upoznati kako nastaje boja u računalu rasterska grafika, vektorska grafika, (likovna kultura),
Boja i rezolucija
35.-36. • Razumjeti razliku između rasterskog i strukovni 2
Prikupljanje grafičkih podataka vektorskog crteža predmeti
Crtež, slika, fotografija • Usvojiti naredbe za provjeru kvalitete i snimak zaslona, skenirana slika,
intenziteta boje digitalni optički uređaji, digitalna
37.-38. Obrada i dorada slika
• Usvojiti naredbe za obrezivanje, obrada slika, obrezivanje slike,
2
rotiranje i zrcaljenje slike rotiranje slike, zrcaljenje slike
• Razumjeti postupak nastajanja kadar, okvir, vremenski slijed,
Snimanje animacije animacije animirani GIF, videomontaža, fps,
39.-40. Animacija i video 2
veljača
Videozapis zaslona • Izraditi jednostavnu animaciju MPEG standard, DivX format

• Snimiti videozapis zaslona monitora
Hiperprostor • Usvojiti osnovne pojmove u vezi Weba i hiperprostor, WWW, Web, web-
web-stranica preglednik, URL adresa, HTTP
Web-stranica
43.-44. Osnove Weba • Razumjeti razliku između web-stranice i protokol, web-stranica, web-mjesto, 2
Web-mjesto web-mjesta HTML
Struktura web-stranice • Znati opisati strukturu web-stranice
• Na web-stranicu umetnuti i oblikovati Microsoft Expression Web, alatni
Izrada web-stranica
Elementi programa Expression Web tekst i sliku paneli, alatne trake, kreiranje web- hrvatski jezik,
• Usvojiti da se slika ne sprema u web- stranice, spremanje web-stranice, engleski jezik,
Upisivanje i oblikovanje teksta
Uporaba vizualnog HTML stanicu nego kao zasebna datoteka oblikovanje teksta, umetanje slika, opći predmeti
45.-48. Umetanje slika
• Umetati poveznicu (link) na tekst ili umetanje poveznica, oblikovanje
4
uređivača Umetanje poveznica (likovna kultura),
sliku teksta pomoću tablica, jezične strukovni
ožujak
Dodatni elementi web-stranice • Rabiti tablicu za povezivanje teksta i postavke predmeti

slika
• Usvojiti način pisanja HTML oznaka HTML jezik, struktura HTML
HTML oznake
49. HTML – jezik web-stranica • Upoznati osnovnu strukturu web- dokumenta, HTML oznake, tagovi, 1
HTML struktura web-stranice stranice skriptni jezici
Uređivanje stranica u HTML Pogled na web-stranicu: Code view i • Samostalno kreirati i urediti osnovu kartica Code view, osnovni HTML
50. strukturu web-stranice elementi web-stranice 1
jeziku Design view
110
Red.br. Nast. Br.
Uređivanje stranica u HTML • Znati rabiti osnovne HTML oznake i HTML oznake: br, h1, hr, p, img, a,
51. Osnovne HTML oznake 1
Izrada web-stranica
odrediti im parametre &bull, &copy
jeziku (nastavak)
• Izraditi web-mjesto od jedne stranice početna stranica web-mjesta, hrvatski jezik,
Izrada web-mjesta u Expression
52-53. Izrada web-mjesta • Upoznati izradu web-mjesta pomoću predložak za izradu web-mjesta, engleski jezik, 2
Webu predloška (template) prilagodba predloška strukovni
• Razumjeti potrebu i načelo FTP prijenos, web-publiciranje, predmeti
FTP prijenos udomljavanja web-stranica udomljavanje web-stranica,
54. Objavljivanje web-mjesta 1
travanj
Objavljivanje iz Expression Weba • Upoznati načine objavljivanja web- sinkronizacija

mjesta
Entitet baze podataka • Usvojiti osnovne pojmove baze baza podataka, entitet, tablica, polje,
Modeliranje baze podataka podataka: entitet, atribut, zapis zapis, pojava (instanca) entiteta,
Osnovni pojmovi i elementi • Razlikovati semantičko i logičko model podataka
57.-58. Veze između entiteta
modeliranje baze podataka
2
baze podataka Primarni ključ • Upoznati način povezivanja entiteta
Sustav za upravljanje bazom podataka pomoću primarnog ključa
• Upoznati i rabiti osnovne elemente sustav za upravljanje bazom podataka,
Elementi programa Access 2010: korisničkog sučelja Access 2010 podatkovni list, tablica, upit, obrazac,
59. Baza podataka Access 2010 • razumjeni namjenu sustava za izvješće
1
tablice, upiti, obrasci, izvješća
održavanje baze podataka
• Napraviti jednostavnu tablicu podataka prikaz podatkovnog lista, prikaz
Stvaranje tablice podataka i pohraniti je dizajna tablice, uređivanje strukture
Baze podataka
Dizajniranje tablice i polja tablice • Razlikovati dva načina rada: podatkovni tablice, vrsta polja, duljina polja,
Uređivanje tablice hrvatski jezik,
60.-62. Upisivanje podataka u tablicu list i dizajn tablice upisivanje podataka, određivanje 3
podataka Zajednička polja u tablicama • Odrediti vrstu polja tj. podataka primarnog ključa, zajednička polja,
engleski jezik,
strukovni
Sortiranje i filtriranje • Upisivati podatke u tablicu podataka strani ključ
predmeti
• Pronaći zajednička polja tablice
svibanj
• Napraviti upisni obrazac koristeći čarobnjak za obrasce, elementi

Izrada obrasca čarobnjakom čarobnjak za obrasce obrasca, list svojstava
63.-64. Izrada upisnog obrasca Ručno uređivanje obrasca • Ručno urediti upisni obrazac i mijenjati 2
Složenija izrada obrasca svojstava elemenata
• Navigirati kroz zapise obrasca
• Napraviti jednostavan upit upit, postavljanje relacije, sortiranje
Združivanje tablica pomoću upita
65. Stvaranje upita • Povezati dvije tablice u upitu podataka u polju 1
Postavljanje relacije između tablica stvaranjem relacije
Stvaranje izvješća pomoću • Napraviti izvješće koristeći čarobnjak za čarobnjak za izvještaje
izvješća
66. Stvaranje izvještaja čarobnjaka za izvješća
• Ručno urediti izvješće i mijenjati mu
1
Ručno uređivanje izvješća svojstava
lipanj
69.-70. zaključivanje ocjena 2
111
SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE
1 razred 1,5 sati tjedno
PRVO POLUGODIŠTE
Red.br. Nast. Broj

Mj. Nastav. tema Nastavna jedinica Obrazovna postignuća Ključni pojmovi Suodnos
sata cjelina sati
Uloga računalstva
• Upoznati učenike sa svrhom predmeta • računalstvo
Upoznavanje, uvod u Upoznavanje, uvod u predmet, u općim i
1. planom i načinom rada, literaturom i • propisana literatura 1
predmet, literatura i pribor literatura i pribor strukovnim
1. Osnove informatike
priborom • povijesni razvoj računala predmetima
• hardver
povijest,
• Učenici će usvojiti osnovne pojmove iz • softver
2. Osnovni pojmovi računalstva Osnovni pojmovi računalstva matematika, 1
računalstva • informatika
engleski jezik
rujan
• računalstvo
• ručna obrada podataka

• Učenici će usvojiti osnovne pojmove iz
3. povijesni razvoj računala povijesni razvoj računala • mehanička obrada podataka Povijest 1
povijesnog razvoja računala
• elektronička obrada podataka
• von Neumannov model
•Upoznati učenike s funkcionalnom
• CPU
4. temeljna građa računala temeljna građa računala shemom računala i ulogom CPU, 1
• memorija
memorije i sabirnice
• sabirnica
• Upoznati učenike s namjenom i • tipkovnica
5. Ulazne jedinice Ulazne jedinice načelima djelovanja ulaznih uređaja, s • miš 1
2 .Građa računala
naglaskom na one koji se koriste u struci • skener struka,fizika,

• Upoznati učenike s namjenom i • monitor matematika
6. Izlazne jedinice Izlazne jedinice načelima djelovanja izlaznih uređaja, s • pisač 1
naglaskom na one koji se koriste u struci • ploter
• magnetski mediji
listopad
• Upoznati učenike s namjenom i • CD/DVD/BD

7. Uređaji za pohranu Uređaji za pohranu 1
načelima djelovanja uređaja za pohranu • USB memorije
• SSD
• kućište
• Upoznati učenike s pravilnim spajanjem
8. Povezivanje dijelova računala Povezivanje dijelova računala • dodatna oprema zaštita na radu 1
i smještajem računala u realnom prostoru
• pravilan smještaj
Ponavljanje gradiva
9.-10. Provjera usvojenosti nastavnih sadržaja 2
i provjera znanja
112
Red.br. Nast. Broj
sata cjelina sati
• operacijski sustav
• Upoznati učenike s imenovanjem
Osnove operacijskog sustava i Osnove operacijskog sustava i • prijava korisnika
11. pogona, dijelovima prozora, radom s 1
komunikacija s računalom komunikacija s računalom • grafičko sučelje
3. Osnove rada s računalom
više prozora • imenovanje pogona
• pogon
• Upoznati učenike s imenovanjem
Organizacija podataka na • prozor
12. pogona, dijelovima prozora, radom s struka, engleski 1
računalu • mapa
studeni
više prozora. jezik

• datoteka
Rad s podacima i uređajima
• kreiranje
• imenovanje
• Upoznati pravila rada s datotekama
13.-14. Rad s podacima i uređajima • brisanje 2
i uređajima za pohranu • kopiranje
• premještanje
Ponavljanje gradiva
i provjera znanja
• mreža računala
• Upoznati učenike s pojmovima • mrežni uređaji
17. Uvod u Internet Uvod u Internet mreža, mrežni uređaji, sustav-klijent • vrste mreža 1
poslužitelj, te Internet usluge i servisi • model klijent/poslužitelj
• protokoli
5. Internet
Upoznati učenike s mrežnim • adresa računala struka, engleski

prosinac
18. Organizacija interneta Organizacija interneta adresama (računala, korisnika i • adresa resursa jezik, zemljopis 1
resursa) • adresa osoba
• adresa elektroničke pošte

• slanje poruke
19. e-mail Uvod u e-mail • Upoznavanje učenika sa sustavom 1
• primanje poruke
elektroničke pošte • privitak
Ponavljanje gradiva Provjera usvojenosti nastavnih
20. 1
i provjera znanja sadržaja
113
DRUGO POLUGODIŠTE
Mj Red.br. Nast. Broj

Nastav. tema Nastavna jedinica Obrazovna postignuća Ključni pojmovi Suodnos
. sata cjelina sati
• vrste pretraživača
Pretraživanje sadržaja na Pretraživanje sadržaja na • Upoznati učenike s vrstama
21. • pravilno pretraživanje 1
5. Internet Internetu Internetu pretraživača i pravilima pretraživanja • filtriranje
• vrste virusa
• Upoznati učenike s vrstama virusa i
siječanj
22. Virusi i antivirusna zaštita Virusi i antivirusna zaštita • antivirusna zaštita 1

pravilima antivirusne zaštite • mjere zaštite
• Usvojiti naredbe za otvaranje novog/ • otvaranje dokumenta

postojećeg dokumenta, spremanje • spremanje dokumenta
23.-24. Uvod u obradu teksta Uvod u obradu teksta 2
dokumenta na određenu lokaciju. • zatvaranje dokumenta
Označavanje teksta. • označavanje teksta
• pismo (font)
Oblikovanje odlomka i • Usvojiti naredbe za promjenu pisma
25.-26. • oblikovanje odlomka 2
stranice • uređivanje odlomka i stranice • oblikovanje stranice
Oblikovanje teksta • Upoznati naredbe za oblikovanje
6. Obrada teksta
Oblikovanje podnožja i • zaglavlje

Primjena
27.-28. podnožja i zaglavlja i njihovo pravilno 2
zaglavlja • podnožje
korištenje obrade teksta u
veljača
strukovnim i
• predpregled
•Upoznati učenike s naredbama za općim
29. Ispis dokumenta Ispis dokumenta • format papira
predmetima
1
ispis dokumenta • odabir pisača
• tablica
• Upoznati učenike s naredbama za • ćelija
30.-31. Rad s tablicama Rad s tablicama 2
umetanje i oblikovanje tablica • redak
• stupac
• Upoznati učenike s naredbama za • umetanje slike
32. Umetanje slike Umetanje slike umetanje i oblikovanje slika u • umetanje crteža 1
dokument • obrezivanje slike
Ponavljanje gradiva i
provjera znanja
• Upoznati učenike s elementima
ožujak
•ćelija
7. Proračunske tablice
radnih knjiga, rasponom ćelija,

• adresa Primjena
35. Elementi proračunske tablice Elementi proračunske tablice označavanjem redaka i stupaca, 1
• raspon ćelija proračunskih
unosom izmjenama i brisanjem • radna knjiga tablica u
sadržaja ćelija strukovnim i
• Upoznati učenike s osnovnim • osnovne računske operacije općim
36.-37. Računanje u Excelu Računanje u Excelu računskim operacijama, te relativnim i • relativna adresa ćelije predmetima 1
apsolutnim adresama ćelija • apsolutna adresa ćelije
114
Red.br. Nast. Broj
sata cjelina sati
• funkcija
• Upoznati učenike s osnovnim
38.-39. 7. Proračunske tablice Upotreba funkcija Upotreba funkcija • argument 2
funkcijama • raspon ćelija
Primjena
proračunskih
• vrste grafikona tablica u
• Upoznati učenike s izradom
40. Grafikoni Grafikoni • elementi grafikona 1
travanj
grafikona pomoću čarobnjaka strukovnim i

• pomagalo za izradu grafikona općim
predmetima
• pretpregled
•Upoznati učenike s naredbama za
41. Ispis dokumenta Ispis dokumenta • format papira 1
ispis dokumenta • odabir pisača
Ponavljanje gradiva i
provjera znanja
• Upoznati učenike s osnovnim • digitalni tehnički crtež
44. Programi za tehničko crtanje Programi za tehničko crtanje karakteristikama programa za • rasterska grafika 1
tehničko crtanje • vektorska grafika
8. Tehničko crtanje na računalu
• traka s izbornicima
• Upoznati učenike s osnovnim
45. Sučelje programa za crtanje Sučelje Autocada • naredbeni redak 1
sučeljem Autocada • priprema za crtanje
svibanj
• point
Primjena
• Upoznati učenike s osnovnim • line
46.-47. Alati za crtanje i uređivanje tehničkog 2
naredbama za crtanje i uređivanje • pline
crtanja u struci
• circle
• Layer
• Upoznati učenike s uporabom nivoa
48.-49. Crtanje i uređivanje Rad s nivoima i tipovi linija • Linetype 2
i vrstama linija • dimension
• Upoznati učenike s uporabom • Osnap

• Orto
50.-51. Pomoćni alati i ispis osnovnih pomoćnih alata i načinom 2
• Chanfer
lipanj
ispisa • Plot
Provjera znanja učenika i
52.-53. Provjera usvojenosti nastavnih sadržaja i zaključivanje ocjena 2
vrednovanje njihova rada
115
116
Uvodne napomene
III. METODIČKI NAPUTCI
117
Uvodne napomene
Obrazovni programi predmeta Informatika i računalstvo u strukovnim se školama u mnogo
čemu razlikuju, kako formalno tako i sadržajno. Primjerice, u nekim se školama predmet
obrađuje dva sata tjedno dvije školske godine, dočim je u drugima zastupljen samo jednu
školsku godinu i to po skraćenoj tjednoj satnici. Osim toga, u različitim obrazovnim programima
zastupljenost pojedinih nastavnih cjelina različita je u ekstenzivnom i intenzivnom smislu.
Zbog navedenih razloga gotovo je nemoguće prirediti univerzalni metodički priručnik koji bi bio
primjeren svim obrazovnim programima strukovnih škola.
U koncipiranju ovog metodičkog priručnika oslonili smo se na obrazovni program u trajanju od

dvije godine, kako bismo dobili „prostor“ za što detaljniju metodičku obradu pojedinih
nastavnih cjelina. Također, takav nam je pristup omogućilo da obradimo široki spektar
nastavnih tema. Nedostatak spomenutog koncepta je što će sadržaj ovog metodičkog priručnika
pojedinim nastavnicima možda biti preopširan, odnosno predetaljan. Stoga preporučamo da
sadržaju ovog metodičkog priručnika pristupite modularno – iskoristite samo one sadržaje koji
su zastupljeni u vašem obrazovnom programu. U skladu s time, prilagodite svojim potrebama i
predloženi nastavni plan i program.
Neke nastavne cjeline, kao što su Tehničko crtanje na računalu i Rješavanje problema
programiranjem nismo uvrstili u predloženi nastavni plan i program, iako smo ih metodički
obradili. To je stoga jer su te teme ili rijetko zastupljene u obrazovnim programima strukovnih
škola ili se detaljnije obrađuju u sklopu drugih, strukovnih predmeta.
Na kraju gotovo svake nastavne cjeline predviđeno je ponavljane, odnosno utvrđivanje gradiva
s provjerom znanja učenika. Naravno, provjeravanje znanja ne mora biti u obliku klasičnih
testova znanja. U tu svrhu možete iskoristiti kvizove koje smo pripremili uz ovaj metodički
priručnik. Kao i ostali metodički i multimedijski sadržaj uz udžbenik, kvizovi su dostupni na web-
adresi www.sysprint.hr/infST.
118
1.1. Značajke planiranja i provođenja nastave
Svrha nastavne cjeline Osnove informatike je dvojaka, što je čini sadržajno razmjerno
složenom. Prvi je cilj da učenici upoznaju važnost informacija te ulogu računala u njihovoj
obradi. što ima neposredne posljedice na ukupnost ljudskog znanja. Drugi je cilj da učenici
razumiju matematično-logičke osnove na kojima se temelji obrada informacija pomoću
računala, odnosno u samome računalu (ne u smislu hardvera, nego na apstraktnoj razini).
Zbog tako postavljenih ciljeva ova je nastavna cjelina razmjerno metodički zahtjevna. Gradivo
koje se u njoj obrađuje zahtijeva od nastavnika pažljivu pripremu i planiranje kako poučavanje
ne bi ostalo samo na razini iznošenja naizgled međusobno nepovezanih činjenica. Također,
zahtjevna je i za učenike jer se, poglavito u drugom dijelu, traži razumijevanje nastavnih
sadržaja na apstraktnoj razini te njihovo sukcesivno, odnosno kumulativno usvajanje.
Sukladno postavljenim ciljevima, predlažemo da tijekom programiranja izvedbenog plana ovu
nastavnu cjelinu podijelite na dvije tematske cjeline. U prvoj obuhvatite nastavne jedinice
Osnovni pojmovi, Povijesni razvoj računala i Vrste računala. Druga tematska cjelina u kojoj ćete
obraditi četvrto potpoglavlje iz udžbenika Matematičke osnove rada računala sastoji se od
nekoliko nastavnih jedinica: Binarni zapis, Mjerne jedinice za količinu memorije, Brojevni sustavi,
Kodiranje, Logičke izjave i logički operatori te Logički sklopovi. Ove nastavne jedinice ne morate
obraditi jednakim intenzitetom. U skladu s obrazovnim programom za koji izvodite nastavu
sami odredite koje nastavne jedinice ćete detaljnije obraditi, odnosno koju razinu znanja i
postignuća ćete zahtijevati od učenika.
Iako je ova nastavna cjelina prva u udžbeniku, nije nužno da je kao prvu planirate i u vašem
izvedbenom nastavnom planu i programu. U pojedinim obrazovnim programima i/ili realnim
nastavnim prilikama biti će primjerenije započeti poučavanje s nekim konkretnijim nastavnim
temama, kao što su primjerice Sklopovlje i programska podrška ili pak Osnove rada s
računalom. Na nastavniku je da procijeni što je u konkretnoj nastavnoj situaciji prikladnije.
Tome treba prilagoditi i predloženu satnicu izvedbenog plana (u tablici na kraju).
1.2. Metodičke napomene za provođenje nastave
Kao što smo već ukazali, ova se nastavna cjelina prirodno cijeli na dva tematska bloka, koji po
svome sadržaju zahtijevaju i drugačiji metodički pristup.
119
A. UVOD
Prve dvije nastavne jedinice (Osnovni pojmovi i Povijesni razvoj računala) pretežito su teorijskog
značaja, zato je poželjno da nastavnik tijekom poučavanja prezentira što više konkretnih
primjera i poveznica s realnim okruženjem učenika. Središnji pojmovi su informacija, znanje,
informacijska i informatička pismenost te razvoj i usavršavanje računala kao stroja za obradu
podataka u svrhu pružanja informacija. Podsjetimo - nije svaki podatak koje računalo daje
ujedno i informacija. Korisno je povući paralelu s internetom kojeg učenici u današnje vrijeme
(pre)često koriste s nedovoljnom razinom kritičnosti, odnosno vrednovanja "informacija" koje
nudi.
Posebno ističemo da se nastavnu jedinicu Povijesni razvoj računala ne smije obraditi na način
prezentiranja suhoparnih činjenica, niti se od učenike smije zahtijevati memoriranje iznesenih
podataka. Svrha ove nastavne jedinice je ukazati na postupan razvoj metoda obrade podataka
kako bi učenici razumjeli zašto je računalo u današnje vrijeme najsavršeniji i najuniverzalniji
stroj za njihovu obradu.
Te dvije nastavne jedinice ujedno su uvod u obradu središnjeg pojma, tj. računala i njegovih
podvrsta (treća nastavna tema – Vrste računala), koje unatoč raznim oblicima i varijantama
povezuje jedinstvena funkcionalnost – digitalna obrada podataka. Središnji pojam koji
učenicima treba objasniti do razine potpunog razumijevanja je međusobna kompatibilnost
računala i posljedice koje proizlaze iz njihove eventualne nekompatibilnosti.
Prije prijelaska na matematičke osnove rada računala provjerite jesu li učenici u potpunosti
razumjeli i usvojili pojmove iz definicije suvremenog računala - elektronički, digitalni,
automatski i programabilni stroj za obradu podataka.
B. MATEMATIČKE OSNOVE RAČUNALA
Nastavna tema Matematičke osnove rada računala namijenjena je razumijevanju osnovnih

pojmova povezanih s načinima na koje možemo učenicima poznatim matematičkim jezikom
objasniti, zapisati, izračunati te prikazati rad kojeg obavlja stroj, odnosno računalo. Osim toga,
namijenjena je i razvijanju problemskog i logičkog mišljenja učenika primjenjivog u
svakodnevnom životu i u drugim nastavnim predmetima. Kroz rješavanje zadataka s različitim
brojevnim sustavima, logičkim funkcijama i logičkim sklopovima učenici se postupno na
prirodan način uvode u proces logičkoga razmišljanja. Ovo je važna međupredmetna tema jer
kod učenika razvija predodžbe koje će im olakšati svladavanje gradiva iz matematike kao i
drugih strukovnih predmeta.
Učenicima će ovi sadržaji pomoći u razumijevanju pojma računala kao uređaja koji je građen od
elektroničkih komponenti u kojima teku električni impulsi koje čovjek zapisuje određenim
zapisima kako bi ih jednostavnije prikazao te s njima manipulirao. Stoga je tijekom obrade ovih
sadržaja od velike važnosti naglasiti učenicima da računalo ne razumije matematičke pojmove
120
kao što ih percipira čovjek. Međutim sve što se zbiva u računalu svodi se na dobro poznate
matematičke operacije po kojima je računalo i dobilo ime (eng. to compute).
Metodički naputci:
• Tijekom uvodnog dijela sata učenike motiviramo za obradu novoga sadržaja, primjerice na
sljedeće načine:
o postavimo učenicima pitanje i razgovaramo, raščlanjujemo problem, zajednički
dolazimo do zaključka,
o učenicima demonstriramo primjere, a zatim ih navodimo na zaključak o postupku
njihova rješavanja.
• Učenike se može potaknuti da individualno ili radom u timu istraže vezane sadržaje uz
određenu nastavnu jedinicu, te da rezultate prezentiraju tijekom nastavnog sata, pri čemu
je sadržaj i vrijeme izlaganja prezentacije potrebno unaprijed definirati.
• Pri obradi novih sadržaja posebno je važno primijeniti analogiju s poznatim matematičkih
sadržajima ili već usvojenim novim sadržajem iz područja ove cjeline.
• Novi sadržaji poučavaju se u kraćim segmentima na način da učenici dobivaju verbalne
upute uz demonstraciju, nakon čega ih se potiče na rješavanje zadataka.
• Učenike treba poticati da samostalno bez pomagala izvršavaju npr. pretvorbe brojeva iz
jednog sustava u drugi, binarnu aritmetiku i slično. Na taj način učenici ponavljaju izvođenje
osnovnih matematičkih računskih operacija koje u nekim slučajevima predstavljaju problem
upravo zbog sve većeg korištenja digitalnih pomagala. Stoga predlažemo da se samo
kontrola konačnih rješenja provede uz pomoć kalkulatora ili drugih digitalnih pomagala
(npr. uz pomoć Windows-ove aplikacije Kalkulator s uključenim programerskim prikazom).
• U skladu sa sposobnostima i karakteristikama učenika osmisliti odgovarajuću težinu
zadataka čime će se omogućiti jednaka mogućnost napredovanja svim učenicima (od onih
koji teže napreduju do onih koji žele znati više).
• Utvrđivanje gradiva se tijekom svakog nastavnog sata ili na kraju obrade nastavne cjeline
može realizirati rješavanjem određenog broja zadataka različite težine ovisno o
obrazovnom okruženju.
• Ponavljanje i provjeru usvojenog gradiva moguće je provesti na kraju svakog nastavnog
sata uz pomoć kratke provjere znanja (nastavni listić, max. 15 min) čiji se rezultati mogu
bilježiti kao aktivnost na satu ili prema procjeni nastavnika na drugi način:
o Testovi mogu sadržavati pitanja različite težine i vrste, primjerice višestruki odabir,
točno/netočno, aritmetičko rješavanje zadatka i sl.
• U razradi priprema za ovu nastavnu cjelinu ponuđen je tijek nastavnog sata za obradu
svake pojedine nastavne jedinice i izbor zadataka iz pratećeg udžbenika. Međutim,
nastavnik može samostalno kreirati određeni broj zadataka prema različitim razinama
(pred)znanja učenika, te podržati (kao što je već ranije naglašeno) različite načine
121
rješavanja zadataka kako bi se učenicima omogućilo napredovanje prema osobnom izboru.

Pri tome je potrebno voditi računa o realizaciji unaprijed definiranog obrazovnog cilja.
Napominjemo da se s obrazovnim sadržajima iz područja matematičkih osnova rada računala

većina učenika upozna već u osnovnoj školi, ali na nižoj informativnoj i spoznajnoj razini. Stoga
predviđamo da će većina učenika moći biti aktivni sudionici tijekom nastavnog procesa.
Predlažemo da učenike usmjerite na izradu prezentacije o zanimljivostima, primjerene
obrazovnom sadržaju pojedine nastavne jedinice. Pri tome je važno unaprijed dogovoriti sadržaj
prezentacije i datum prezentiranja rada.
Nastavna cjelina u uvodu započinje s upoznavanjem pojmova jednog bita i binarnog brojevnog
sustava. Obrađujući prvu nastavnu jedinicu za očekivati je da će učenici relativno lako shvatiti
način na koji računalo „razumije“ znamenke 0 i 1. Slijede opisi karakteristika oktalnog i
heksadekadskog brojevnog sustava te načini na koje se mogu brojevi prevoditi iz jednog sustava
u drugi.
Budući da postoje različite metode prevođenja brojeva iz jednog u drugi brojevni sustav s
kojima su se učenici upoznali u nekom drugom obrazovnom okruženju a nisu opisane u
udžbeniku, podržite takve učenike i dajte im priliku da opišu i pokažu ostalim učenicima
drugačije postupke prevođenja brojeva.
Nakon uvoda u brojevne sustave slijedi tema povezana s kodiranjem i standardima za razmjenu
podataka. U okviru ove teme, pojedinačno ili u timskom radu, učenici mogu izraditi prezentaciju
o standardima kodiranja kojih je tijekom povijesti bilo nekoliko vrsta. U tu svrhu nastavnik može
upotrijebiti gotovu prezentaciju čija se poveznica nalazi u metodičkim pripremama ovog
priručnika. Predlažemo da na kraju nastavne jedinice ponovite obrađeno gradivo uz pomoć
kviza za provjeru znanja čija se poveznica također nalazi u metodičkim pripremama.
Dio o logičkim izjavama i logičkim sklopovima posebice je metodički zahtjevan jer mu je svrha
da učenici shvate način rada računala kao i ostalih uređaja u svakodnevnoj uporabi koji se
temelje na računalnoj tehnologiji. Time se kod učenika razvijaju predodžbe koje će im olakšati
svladavanje gradiva iz matematike ali i drugih strukovnih predmeta. Zato u uvodnom dijelu
učenike dodatno motiviramo za obradu novoga sadržaja, primjerice na sljedeće načine:
• pokažemo učenicima gotovu shemu logičkog sklopa i razgovaramo što nam je na shemi
nepoznato, a što poznato te raščlanjujemo problem,
• postavimo problem koji ćemo riješiti tijekom sata i razgovorom navodimo učenike na
zaključak koja nam je logička funkcija ili logički sklop potreban za rješavanje postavljenog
problema.
Da bi učenici u potpunosti svladali i razumjeli ovaj nastavni sadržaj, u metodičkim pripremama
je detaljno razrađen način na koji ćete pomoću konkretnih primjera objasniti ovo razmjerno
apstraktno gradivo.
122
Provjera znanja i ocjenjivanje provodi se ispitom znanja na kraju obrade predloženih nastavnih
jedinica u izvedbenom planu.
Test znanja može sadržavati teorijska pitanja (manji broj) i praktične zadatke različitih težina.
Prilikom osmišljavanja zadataka treba voditi računa o vrsti i složenosti zadataka. Potrebno je
uključiti zadatke koji će provjeravati znanje na nivou razumijevanja i povezivanja gradiva pri
čemu učenik rješava zadatke slične onima obrađenim na satu. Zatim je potrebno izraditi i
složenije zadatke koji zahtijevaju primjenu stečenog znanja.
U obliku kratkog anketnog upitnika nastavnik može od učenika zatražiti evaluaciju učinkovitosti
i kvalitete izvođenja nastave tijeka nastavnog procesa.
1.3. Prijedlog izvedbenog plana
Broj sata Sadržaj Broj sati
1. 1. Osnovni pojmovi 1
2. Povijesni razvoj računala

2. 1
3. Vrste računala
4. Matematičke osnove rada računala

3. 4.1. Binarni zapis 1
4.2. Mjerne jedinice za količinu memorije

4. 4.3. Brojevni sustavi 1
4.4. Kodiranje

5. – 6. 4.5. Logičke izjave, logički operatori 2
4.6. Logički sklopovi
7. – 8. Ponavljane gradiva i provjera znanja 2
123
2. Sklopovlje i programska podrška
Nastavna cjelina Sklopovlje i programska podrška namijenjena je upoznavanju učenika s

računalom, njegovim osnovnim značajkama i dodatnim mogućnostima te temeljnim načelima
rada računala na razini integracije hardvera i softvera. Shodno tome, poglavlja u udžbeniku
mogu se podijeliti u tri tematska bloka:
• načela rada računala
• sklopovlje računala (hardware)
• programska podrška (software)
Učenici će najlakše svladati gradivo ako im pokažete svaki pojedini dio strojne i programske
opreme, te zorno demonstrirate njihovo međusobno djelovanje, što je i smisao ove nastavne
cjeline. Naime, u ovoj nastavnoj cjelini učenici trebaju usvojiti temeljna načela rada računala:
• računalo je spoj hardvera i softvera
• hardver računala može se proširivati priključivanjem i/ili ugradnjom dodatnih uređaja
• softver u računalu može se nadopunjavati instaliranjem i nadograđivanjem programske
podrške
• programska se podrška sprema („pamti“) u memoriji računala
• podaci između ulaznih i izlaznih uređaja protječu sabirnicama
• središnje mjesto sabiranja podataka je matična ploča
• središnje mjesto obrade podataka je procesor, pri čemu mu pomaže memorija računala
Potrebno je uložiti dodatan napor da se učenike motivira za ovaj nastavni sadržaj jer kod većine
učenika prevladava mišljenje da već znaju sve potrebno o radu računala i manipulaciji njime pa
više nemaju što novo i/ili korisno naučiti o tome. U današnje vrijeme učenici doista intenzivno
rabe računala, ali je njihovo znanje često površno i fokusirano na nekoliko ustaljenih
funkcionalnih operacija. Zato je nužno da se nastavnik dobro pripremi za poučavanje ove
cjeline, posebice u pogledu motiviranja učenika. Stoga predlažemo da za početak nastave
prikupite i priredite barem jedno računalo s otvorenim kućištem te što više računalnih dijelova,
komponenti i vanjskih uređaja kako biste zorno demonstrirali sposobnost nadogradnje računala
i mogućnosti priključivanja raznih dodatnih uređaja. Osim toga, ova je značajka jedna od glavnih
prednosti računala nad sličnim (digitalnim) uređajima.
Također, priredite demonstraciju različite programske podrške, posebice open source i free
softvera. Ta je tema posebice važna za univerzalnost primjene računala, što je jedan od glavnih
spoznajnih ciljeva ove nastavne cjeline. Štoviše, u sklopu cjeloživotnog učenja slobodan softver i
koncept otvorenog programskog koda spadaju u osnove informatičke pismenosti.
124
U tu svrhu nastavnik može upotrijebiti virtualno računalo kreirano pomoću aplikacije VMware
Player u koje će instalirati tu vrstu softvera (u svrhu demonstracije). Upute o instaliranju i
korištenju programa VMware Player naći ćete u uvodnom dijelu ovoga priručnika.
Na kraju svakoga nastavnog sata (ili blok sata) nastavnik od učenika traži evaluaciju vlastitoga
rada: procjenu razumljivosti, korisnosti i zanimljivosti onoga što se na satu radilo, te prijedloge
za budući rad. Radi ekonomičnosti to može biti u formi kratkoga upitnika.
Spomenimo još i činjenicu vezanu za suvremeno učenje. Nastavnik mora biti ravnopravan
sudionik, koji svojim znanjima, profesionalnim vještinama edukatora i ljudskim pristupom
aktivira, motivira, usmjerava i potiče učenike na samostalan istraživački rad. Što to konkretno
znači za ovu nastavnu cjelinu? Gradivo prezentirano u udžbeniku važno je ne kao određena
količina pojmova koje učenik mora svladati, već kao uvod u čarobni svijet računala i njegovih
gotovo neograničenih mogućnosti primjene, što treba poslužiti kao daljnji poticaj učenicima za
učenje sadržaja informatike i računalstva.
Kao što smo spomenuli u uvodu, namjena ove nastavne cjeline je dvojaka. Prvi je obrazovni cilj
da učenici spoznaju i razumiju kako se odvijaju osnovne računalne funkcije na strojnoj razini. U
tu svrhu potrebno je objasniti tri glavna procesa u računalu: predstavljanje i pohranu podataka,
obradu podataka i njihovu razmjenu unutar računala (kroz sabirnice) te između računala i
vanjskih uređaja (kroz ulazno/izlazne pristupe). Budući da je taj dio pretežito teorijski i da se
računalo može praktično koristiti samo tijekom obrade ulazno/izlaznih pristupa, potrebno je
prirediti i učenicima pokazati što više slikovnih prezentacija koje zorno prikazuju procese unutar
računala.
Drugi je obrazovni cilj vrednovanje svojstava računala i neposredno se nadovezuje na prvi
obrazovni cilj. Iz toga proizlazi da učenici trebaju s razumijevanjem svladati prvi dio gradiva kako
bi mogli procjenjivati svojstva računala i mogućnosti njegove primjene nakon nadopunjavanja i
nadograđivanja strojnom i programskom podrškom.
1. Načela rada računala
Preporučamo nastavu informatike započeti pričom o računalu, njegovoj upotrebljivosti i

prednostima, o involviranosti u svakodnevni život, a isto tako i o mogućem daljnjem razvoju
računala i onome što nam informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT) može donijeti u smislu
napretka sveopćeg znanja civilizacije. Pustite učenicima da upotrijebe svoju maštu i zamisle svijet za
nekoliko desetljeća unaprijed te ulogu računala u njemu.
125
Nakon početnog promišljanja o mogućnostima računala, ispričajte učenicima što je svrha nastave
informatike i računalstva te kako će upravo u sklopu toga razviti informatičke vještine i znanja koja
su im potrebna u budućem obrazovanju. Time što ćete ih naučiti kako rabiti elektronički stroj za
osobno kreativno izražavanje i rješavanje praktičnih zadaća, učenici će na kraju moći iskoristiti u cilju
razvoja svoje osobnosti, produktivnosti i kreativnosti.
U uvodnom dijelu ponovimo osnovna znanja o biranom sustavu brojeva i binarnom zapisu
(gradivo koje je obrađeno u prvom poglavlju udžbenika). Podsjetimo učenike da računalo sve
podatke, pa tako i slova abecede, zapisuje u obliku brojeva.
Podsjetimo učenike na razvoj računala kroz povijest, toliko da se učenici prisjete dva važna
čimbenika: ulogu sklopke i njenu binarnu strukturu koja je osnova za konstruiranje elektroničkih
logičkih sklopova.
Za razumijevanje funkcionalnog rada računala učenicima detaljno pojasnimo sliku 1. u
udžbeniku. U ovom uvodnom dijelu od učenika ne treba zahtijevati višu razinu znanja, ali treba
inzistirati na razumijevanju prikazane sheme von Neumannovog modela računala, odnosno
protoka i procesuiranja podataka od ulaza do izlaza.
2. Sklopovlje računala
Učenike upoznajemo sa strojnom opremom (računalo izvana, računalo iznutra) i programskom

podrškom (sistemski i aplikativni softver) te osnovama rada s računalom (uporaba miša,
tipkovnice, uključivanje i isključivanje računala). Pri tome je važno naglasiti da je računalo
fleksibilni sustav, odnosno stroj čija se funkcionalnost može proširiti ugradnjom i/ili
priključivanjem raznih ulaznih i/ili izlaznih komponenti.
Opći naputci:
• U uvodnom dijelu sata (5 – 10 minuta) učenike motiviramo za obradu novog nastavnog
sadržaja. Prilikom obrade novih sadržaja posebno je važno držati se načela "od
konkretnoga prema apstraktnom".
• Novi sadržaji se poučavaju u kraćim segmentima, pri čemu učenici dobivaju verbalne upute
uz demonstraciju nastavnika na za tu svrhu posebno priređenom pokaznom računalu.
• Prilikom obrade novih sadržaja koristi se jednostavan i razumljiv jezik, a tuđice i engleski
izrazi koriste se uz dodatno pojašnjenje. Podsjećamo da je ovo nastavno gradivo posebice
bogato engleskim izrazima koje ne treba izbjegavati jer su duboko ukorijenjeni u praksi i
kolokvijalnom govoru. Međutim, treba nastojati ponuditi učenicima odgovarajući hrvatski
izraz ili barem jasan opis ("prijevod") engleskoga nazivlja.
Tematski naputci:
• Uloga matične ploče od iznimnog je značaja za razumijevanje funkcioniranja računala. Zato
su za obradu ove nastavne teme predviđena dva nastavna sata, iako se to prema opsegu
sadržaja u udžbeniku naizgled ne čini potrebnim. Zato prije obade matične ploče temeljito
126
obradimo ulogu registra jer je to središnji pojam s kojim će učenici operirati u drugom
dijelu gradiva (posebice ako ćete u svojem nastavnom planu i programi uključiti poglavlje
Rješavanje problema programiranjem, u kojem se obrađuju logičke varijable i primjena
logičkih funkcija u programiranju).
• Metodičke pripreme za nastavu dopunjene su sadržajem o elektroničkim logičkim
sklopovima koji zbog ograničenog prostora nisu stali u udžbenik pa preporučamo da to
gradivo svakako obradite tijekom nastave.
• Kod obrade ulazno-izlaznih pristupa najprije obradite serijski pa tek onda paralelni pristup,
jer je to didaktički primjerenije. Na taj su način (suprotno pristupu u udžbeniku)
koncipirane i metodičke pripreme.
• U metodičkim je pripremama USB standard detaljnije obrađen nego u udžbeniku jer USB
postaje univerzalni standard za priključivanje vanjskih uređaja pa su učenicima ta znanja
praktično korisna, ako ne i nužna.
3. Programska podrška računala
Pored sadržaja obrađenih u udžbeniku, preporučamo da posebice istaknete podjelu

programske podrške na legalnu i nelegalnu, tj. piratsku. Naime, velika je većina učenika navikla
koristiti piratske inačice softvera, a neki od njih niti ne znaju da je to pravno kažnjivo pa je
potrebno (neprestano) podizati svijest o tome.
Također, istaknite da osim komercijalnog softvera kojeg se smije legalno koristiti samo ako ga
se kupi, postoji i tzv. slobodni softver koji je većinom besplatan ako ga se rabi za osobne, tj.
nekomercijalne potrebe.
Ova distinkcija posebice dolazi do izražaja u novijim inačicama operacijskog sustava Windows
(od verzije 8 naviše) u kojima se dodatna programska podrška nabavlja online, odnosno putem
specijalizirane web-trgovine Microsoft Apps Store.
Ponavljanje gradiva i provjera znanja

Usvojenost znanja većinom se ne može provjeriti praktičnim radom za računalom, ali se može
provjeriti manipulacijom i pravilnom uporabom računalnih komponenti, barem tijekom obrade
nastavne jedinice o sklopovlju računala. Budući da su znanja u ovoj nastavnoj cjelini
kumulativna potrebno je sustavno pratiti njihovu usvojenost tijekom obrade novih ključnih
pojmova i provjeravati učenikovu sposobnost povezivanja ranije obrađenih/naučenih sadržaja s
novima.
Osim toga, nastavu ove nastavne cjeline treba koncipirati tako da učenici većinu znanja usvoje
na nastavi u školi, vodeći pri tome računa da nemaju svi učenici kod kuće slobodan pristup
127
računalu, a posebice da im nije omogućeno da ga otvaraju i istražuju njegove hardverske i

softverske komponente.
Utvrđivanje gradiva treba osmisliti tako da omogućimo dovoljno ponavljanja za sve učenike. Na
kraju svake nastavne jedinice učenicima treba ponuditi operativne zadatke ili problemske
situacije na kojima će učenici uvježbati sposobnost generaliziranja stečenoga znanja.
Završnim ponavljanjem utvrđujemo osnovne činjenice koje su učenici usvojili tijekom nastave,
pri čemu se nastavnik može koristiti kvizovima znanja, odnosnom pratećim multimedijskim
sadržajem koji je na raspolaganju na webu uz udžbenik.
1. 1. Načela rada računala 1
2. – 3. 2.1. Ulazni uređaji 2
2.2. Izlazni uređaji
4. 2.3. Procesor 1
2.4. Memorija
5. – 6. 2
2.5. Matična ploča
7. 1
2.6. Sekundarna memorija
8. 3. Programska podrška 1
9. – 10. Ponavljane gradiva i provjera znanja 2
128
3 1. Značajke planiranja i provođenja nastave
Ovu nastavnu cjelinu možemo smatrati ključnom za osposobljavanje učenika za rad s

računalom. Glavni joj je cilj da učenici razumiju i koriste računalo kao namjenski uređaj,
posebice uporabljiv tijekom procesa učenja. Učenici trebaju doživjeti računalo kao uređaj koji
obrađuje podatke, trajno i sigurno ih pamti te koji omogućava jednostavno i brzo pronalaženje
spremljenih podataka.
Učenici usvajaju znanja potrebna za uspješnu uporabu računala putem svladavanja osnova
operacijskog sustava, prije svega iz vidika uporabe programa za rad s podacima, tj. spremanja i
pronalaženja podataka. Konkretno se objašnjavaju pojmovi kao što su spremnik, datoteka i
mapa te osnovne operacije s njima. Na kraju učenike upoznajemo s osnovnim postupcima za
prilagođavanje i održavanje računalnog sustava, poglavito operacijskog sustava Windows.
Gradivo se obrađuje poštujući načelo sistematičnosti i postupnosti gdje učenici usvajaju znanja
koracima primjerenima njihovom predznanju i razvojnim mogućnostima. Osim toga, na zabavan
i maštovit način učenike uvodimo u proces logičkog razmišljanja.
U nastavi provodimo aktivnosti kojima učenicima osiguravamo visok stupanj samostalnosti i
nadzora nad organizacijom, tijekom i smjerom aktivnosti. Da bi se utvrdilo stečeno znanje,
nastavnu cjelinu poželjno je završiti primjerenim zadacima gdje će učenikova kreativnost doći
do izražaja. Potrebno je ponuditi nekoliko zadataka različite težine, uz poticanje učenika na
samostalnost u radu.
• U uvodnom dijelu sata (5 - 10 minuta) učenike motiviramo za obradu novoga sadržaja npr.
na sljedeće načine:
o pokažemo učenicima određenu sliku i razgovaramo što nam je u toj slici nepoznato,
a što poznato te raščlanjujemo problem,
o postavimo problem, odnosno zadaću koju ćemo riješiti tijekom sata pa razgovorom
navodimo učenike na zaključak koji nam je postupak potreban za rješavanje
postavljenoga problema.
• Prilikom obrade novih sadržaja važno je držati se načela "od konkretnoga prema
apstraktnom".
uz demonstraciju. Pritom ih se potiče da zadatke izvršavaju sami uz pomoć računala, a kad
naiđu na poteškoće, pomogne im se toliko da ih dalje samostalno rješavaju. Na takav način
129
oni nauče i ono što zbog razvojnih ograničenja ne bi mogli sami. Osim toga, time se
osigurava primjerenost načina poučavanja različitim stilovima učenja učenika.
• Prilikom obrade novih sadržaja koristi se jednostavan i učenicima razumljiv jezik.
• Utvrđivanje gradiva treba osmisliti tako da omogućimo dovoljno ponavljanja za sve učenike
kako bi se kroz automatizaciju stečenih vještina oslobodio kapacitet radne memorije
(učenika) za usvajanje novih informacija.
• Na kraju svake nastavne jedinice treba ponuditi zadatke različite težine.
• Kvalitetu rješavanja odabranih zadataka treba nadgledati tijekom sata i što češće učenicima
davati povratnu informaciju. Učenike treba poticati da sami uočavaju greške i da ih
samostalno ispravljaju, pri čemu se one ne kažnjavaju, već se učenike potiče da ih
doživljavaju kao priliku da nešto nauče.
• Učenike koji nisu izabrali zadatak primjeren svojim sposobnostima potrebno je diskretno
usmjeriti na odabir primjerenijega.
• Završnim ponavljanjem na svakom satu ponavljamo osnovne činjenice koje su učenici
usvojili na nastavnom satu:
o metodom pitanja i odgovora – npr. kviz znanja, izbor zadataka iz udžbenika
o postavljanjem jednostavnijega zadatka
• Nastavu ove nastavne cjeline treba koncipirati tako da učenici znanje o osnovama rada s
računalom usvajaju u školi vodeći računa da nemaju svi učenici računalo kod kuće.
• U razradi priprema ponuđeno je više aktivnosti. Nastavnik treba tijek sata prilagoditi
učenicima, pa će neke aktivnosti izostaviti, ali vodeći računa da bude ostvaren cilj
nastavnog sata.
Ocjenjivanje se provodi individualnom pisano-praktičnom provjerom znanja. Pritom se učenik

može služiti udžbenikom, svojom bilježnicom i pomoći koja je sastavni dio programa.
Prilikom sastavljanja zadataka treba voditi računa o sljedećim razinama:
• znanje na nivou osnovnoga razumijevanja: uz pomoć bilježaka i udžbenika učenik
rješava isti zadatak koji je obrađen na satu
• znanje na nivou razumijevanja i povezivanja gradiva: učenik uz pomoć bilježaka i
udžbenika rješava zadatak sličan onima koji su obrađeni na satu
• znanje na nivou primjene u novim situacijama: učenik rješava složeniji zadatak koji
zahtijeva primjenu stečenoga znanja.
U proces ocjenjivanja i vrednovanja učenikovih stečenih kompetencija uključen je sam učenik,
kao i ostali učenici, čime se kod njih razvijaju vještine i sposobnosti samovrednovanja, a što
potiče razvoj odgovornosti i podiže motiviranost za daljnje učenje.
130
rada: procjenu razumljivosti, zanimljivosti i korisnosti onoga što se na satu radilo, te prijedloge
za budući rad (radi ekonomičnosti u formi kratkoga upitnika).
1. – 4. 1. Operacijski sustav 4
5. – 8. 2. Rad s podacima i uređajima 4
9. – 10. 3. Prilagođavanje i održavanje sustava 2
11. – 12. Ponavljanje gradiva i provjera znanja 2
131
8. Računalne mreže
Nastavna cjelina Računalne mreže obuhvaća dvije podcjeline – Povezivanje računala i Prijenos
podataka mrežom, a obrađujemo ih u sklopu dvije nastavne jedinice. U njima se objašnjavaju
pojmovi kao što su mreža računala i njene prednosti, elementi računale mreže, vrste računalnih
mreža, načini povezivanja računala u mrežu, mrežni uređaji, mrežni protokol, paketni prijenos
podataka mrežom te IP mrežne adrese.
Specifičnost ove nastavne cjeline je što se uvodi niz pojmova vezanih uz računalnu mrežu, njenu
strukturu i funkcioniranje, a koji su učenicima novi i dijelom apstraktni, što iziskuje pažljivu i
svrhovitu metodičku pripremu za izvođenje nastave u smislu operacionalizacije i konkretizacije
novih sadržaja. Posljedično to znači da tijekom obrade nastavnik mora češće provjeravati jesu li
i kako učenici razumjeli temeljne pojmovne koncepte.
Osim toga, svladavanje gradiva iz ove nastavne cjeline ima neposredan utjecaj na razumijevanje
funkcioniranja interneta i povezivanja s njime. Stoga je iznimno važno da učenici s razumijeva-
njem svladaju opisane sadržaje, odnosno da poučavanje ovih sadržaja bude u skladu s
predznanjem i kognitivnim sposobnostima učenika. To znači da sadržaj o računalnim mrežama
treba tako prezentirati da ga učenici mogu prenijeti i primijeniti u novim situacijama, pri čemu
poglavito mislimo na internet i povezivanje s njime.
U svrhu zornosti poučavanja nastavnih sadržaja, posebice u nastavnoj jedinici Povezivanje
računala, potrebno je osigurati funkcionalnost lokalne mreže u informatičkoj učionici te
vizualnu dostupnost njenih osnovnih sastavnica – računalo nastavnika, mrežni pisač, mrežni
preklopnik i, naravno, računala učenika.
Budući da u današnje vrijeme većina kućanstava ima više od jednog računala, što znači da su
povezani u neki oblik mreže, na primjeru kućne mreže (HAN) i povezivanja tako umreženih
računala s internetom može se objasniti većina ključnih pojmova koji se obrađuju u ovoj
nastavnoj cjelini. Navodeći taj primjer računalne mreže učenici će biti dodatno motivirani za
učenje novih sadržaja s razumijevanjem, što se možete iskoristiti i za zadavanje odgovarajućih
domaćih zadaća.
• U uvodnom dijelu sata (10 minuta) motiviramo učenike za obradu novoga sadržaja. U tu
svrhu iskoristite uvodni motivacijski tekst iz udžbenika napisan u kurzivu na početku
nastavne jedinice. Kroz te primjere raščlanite problem, utvrdite što je učenicima poznato, a
što nepoznato te istaknite što je bitno za obradu novih sadržaja.
• Prilikom obrade novih sadržaja važno je držati se načela od konkretnoga prema
apstraktnom te koristiti jednostavan i učenicima razumljiv jezik. Budući da se u ovoj
132
8. Računalne mreže
nastavnoj cjelini uvodi niz novih, dijelom apstraktnih pojmova, treba ih objasniti na
konkretnoj razini, kroz primjere koji su učenicima dijelom poznati (npr. kućna mreža u
njihovom domu).
• Novi se sadržaji poučavaju u kraćim segmentima, pri čemu učenici dobivaju verbalne upute
uz demonstraciju, koristeći slikovni sadržaj iz udžbenika, prezentacije na Webu te mrežno
sklopovlje kojim je opremljena informatička učionica. Ako neki dio mrežne opreme
nedostaje, poželjno ga je donijeti na nastavu u svrhu demonstracije.
kako bi se kroz automatizaciju stečenih vještina oslobodio kapacitet radne memorije za
usvajanje novih informacija.
• Na kraju svake nastavne jedinice treba ponuditi niz zadataka različite težine.
ispravljaju, pri čemu se učenike potiče da ih doživljavaju kao priliku da nešto nauče.
• Završnim ponavljanjem utvrđujemo osnovne činjenice koje su učenici usvojili tijekom
nastave, primjerice metodom pitanja i odgovora, pri čemu preporučamo koristiti kvizove
znanja na Webu uz udžbenik
• U razradi priprema ponuđeno je više aktivnosti. Tijek sata nastavnik treba prilagoditi
učenicima, pa neke aktivnosti može i izostaviti, ali vodeći računa da bude ostvaren cilj sata.
1. Povezivanje računala
1. – 3. 3
(umrežavanje računala)
2. Prijenos podataka mrežom

4. 1
(paketni prijenos podataka mrežom)
133
9. Internet
Nastavna cjelina Internet namijenjena je upoznavanju učenika s načelima rada Internet mreže,
njegovim osnovnim uslugama, načinima pretraživanja i pribavljanja web-sadržaja te s
potencijalnim opasnostima koje se mogu pojaviti tijekom korištenja interneta, a u svrhu
poticaja istraživanja i pronalaženja relevantnih informacija, što ujedno podrazumijeva i kritički
odnos do istih.
Osim toga, budući da se internet neprestano razvija (pojavljuju se nove usluge i servisi a neki se
ukidaju), u poučavanju ove cjeline nastavnik mora uključiti aktualne i relevantne informacije. To
zahtijeva da prije nastave provjeri svaku web-adresu navedenu u udžbeniku (jer su neke od njih
možda zastarjele, odnosno više nisu aktivne) te da sadržaj iz udžbenika dopuni i prilagodi
nastalim promjenama.
Tako, primjerice, u nastavnoj temi 3. Pregledavanje interneta informacije o web-pregledniku
dopunite s opisom Chrome i Firefox web-preglednika te o mogućnosti instaliranja dodataka
(tzv. Add-on ekstenzija). U nastavnoj temi 5. Elektronička pošta svakako obradite uporabu
Gmail elektroničke pošte i besplatnog pridobivanja e-mail adrese. Tijekom obrade teme 6.
Razmjena podataka na internetu spomenite društvene mreže kao što su Facebook i Twitter te
korištenje specijaliziranih alata za razmjenu podataka i komunikaciju preko interneta (npr.
Skype) te pojasnite pojam usluga i podataka „u oblaku“ (npr. servis Dropbox i sl.).
Na samom početku, učenike upoznajemo s internetom kao globalnom računalnom mrežom i
njenom organizacijom koja temelji na pružanju usluga. U nastavku učenike upoznajemo s
mogućnostima interneta, s posebnim osvrtom na njegove najpoznatije usluge. Pri tome
nastavnik ne smije inzistirati na učenju definicija internetskih usluga napamet, nego njihovom
prepoznavanju, razlikovanju i poznavanju njihovih mogućnosti upotrebe.
Kroz demonstraciju učenicima pojasnimo kako pronaći određeni sadržaj na internetu te koji su
im osnovni načini pretrage na raspolaganju. Učenici uvježbavaju postupak korištenja nekog od
preglednika te uočavaju razlike između pojedinih načina pretrage. Potrebno je poticati pravilno
korištenje načina pretraživanja te naučiti u pravilne svrhe koristiti određenu uslugu.
Učenici će uvježbati postupak korištenja tražilice Google, a time i pravilno korištenje
prezentiranih podataka i pojmova. Praktičnim radom za računalom učenici će naučiti kako
spremiti web-stranicu te koji su još načini i mogućnosti njezinog spremanja. Kod preuzimanja
podataka s interneta vrlo je važno učenike upozoriti na autorska prava i njihovo eventualno
kršenje. Posebice je važno osvijestiti učenike da određeni podaci s interneta nisu opće javno
dobro pa slijedom toga nije dozvoljeno njihovo preuzimanje (download).
U drugom dijelu nastavne cjeline obrađujemo uporabu elektroničke pošte. Osnovna načela
korištenja elektroničke pošte demonstriramo na primjeru uporabe CARNetova webmaila budući
134
9. Internet
da svi srednjoškolski učenici imaju mogućnost njegova korištenja. Pri tom istaknemo da postoje
i drugi wegbmail servisi (većina učenika ih vjerojatno koristi kod kuće, primjerice Gmail) ali i
namjenske desktop aplikacije za rad s elektroničkom poštom (npr. Outlook u sklopu Microsoft
Office paketa). Posvetite dovoljno vremena i pozornosti ovim temama jer doprinose cjelovitoj
informatičkoj pismenosti učenika. Naime, budući da su webmail servisi besplatni i omogućuju
otvaranje korisničkih računa pa time i (besplatno) dobivanje e-mail adrese, učenici ih redovito
koriste niti ne znajući da postoje i drugačija rješenja za rad s elektroničkom poštom.
Posljednjoj nastavnoj jedinici (opasnostima koje vrebaju na internetu i zaštiti od njih) valja
posvetiti dodatnu pozornost, jer se u današnje vrijeme zlonamjeri softver gotovo u pravilu
distribuira putem interneta, odnosno kroz njegove usluge. Zato smo u prijedlogu izvedbe
nastavnog plana i programa ovoj temi dodijelili dva školska sata. Temeljito opišite učenicima
kako funkcionira protuvirusni program da bi ga učenici mogli s razumijevanjem i samostalno
koristiti.
U uvodnom dijelu sata (5 – 10 minuta) učenike motiviramo za obradu novog nastavnog gradiva.
Prilikom obrade novih sadržaja posebno je važno držati se načela "od konkretnoga prema
apstraktnom".
Novi sadržaji poučavaju se u kraćim segmentima, pri čemu učenici dobivaju verbalne upute uz
demonstraciju na nastavničkom računalu. Učenike se potiče da zadatke što više izvršavaju sami
uz pomoć računala, a kad naiđu na poteškoće, pomogne im se toliko da ih dalje samostalno
rješavaju. Na takav način oni nauče i ono što zbog razvojnih ograničenja ne bi mogli sami. Osim
toga, na takav način osigurava se primjerenost načina poučavanja različitim stilovima učenja
učenika (vizualni, auditorni).
Utvrđivanje gradiva treba osmisliti tako da omogućimo dovoljno ponavljanja za sve učenike. Na
kraju nastavne jedinice treba ponuditi više zadataka različite težine.
Završnim ponavljanjem na svakom satu ponavljamo osnovne činjenice koje su učenici na tom
satu usvojili:
• metodom pitanja i odgovora – npr. pomoću kviza znanja uz udžbenik
• postavljanjem zadatka koji je varijacija vježbe iz udžbenika.
Kvalitetu rješavanja odabranih zadataka treba nadgledati tijekom sata i što češće učenicima
davati povratnu informaciju. Učenike koji nisu izabrali zadatak primjeren svojim sposobnostima
treba diskretno usmjeriti na odabir primjerenijega.
Ocjenjivanje se provodi na razini tima učenika (u skupinama do najviše šest učenika) te
individualnim praktičnim radom za računalom. Pri tome se učenik može služiti udžbenikom,
svojom bilježnicom i pomoći koja je sastavni dio određenog programa, odnosno aplikacije.
135
Broj sata Nastavna tema Broj sati
1. 1. Značajke interneta 1
2. – 3. 2. Povezivanje s internetom 2
4. – 6. 3. Pregledavanje interneta 3
7. – 9. 4. Pretraživanje interneta 3
10. – 12. 5. Elektronička pošta (webmail) 3
13. – 14. 6. Razmjena datoteka na internetu 2
15. – 16. 7. Virusi i protuvirusna zaštita 2
136
4. Obrada teksta
4. Obrada teksta
Preporučamo da ovu nastavnu cjelinu obradite nakon što učenici steknu osnovna znanja o radu
s računalom, uporabi interneta i korištenju multimedije, što znači u drugom razredu poučavanja
nastavnog predmeta Informatika i računalstvo.
Namjena je nastavne cjeline Obrada teksta stjecanje vještina u pisanom izražavanju uporabom
računala, razvijanje estetike i kreativnosti te unaprjeđivanje informatičke pismenosti učenika.
Iako većina učenika već ima iskustva u pisanju dokumenata uporabom računala, odmah na
početku potrebno im je ukazati da napisati tekst pomoću računala i kreirati korektan, posebice
poslovni, dokument, nije jedno te isto. Zato predlažemo da na samom početku nastavnik priredi
i učenicima prezentira nekoliko primjera dobro i loše uređenog pisanog dokumenta, što treba
poslužiti kao dodatna motivacija za ovu nastavnu cjelinu.
U ovoj cjelini učenici će proširiti svoje znanje oblikovanja teksta te upoznati načine i vrste
oblikovanja te ispis dokumenta. Dodatne je pozornost posvećena ispravljanju pogrešaka te
slanju i razmjeni dokumenata, kao što je primjerice skupno (cirkularno) pismo. Tako će učenici
naučeno gradivo moći primjenjivati u svakodnevnom životu kao i u poslovnoj korespondenciji
gdje su forma i razmjena dokumenata od izuzetne važnosti.
Gradivo se obrađuje poštujući načelo sistematičnosti i postupnosti, a učenici znanja usvajaju
koracima primjerenima njihovim predznanjima i razvojnim mogućnostima. Pored toga, na
zabavan i maštovit način učenike uvodimo u proces logičkog razmišljanja te mu omogućavamo
daljnje razvijanje već stečenih vještina pisanja i oblikovanja dokumenata. Heurističkim
podučavanjem učenike postupno vodimo do rješenja što im omogućuje da sami dođu do
određenog zaključka i konačnog rješenja. U nastavi provodimo aktivnosti kojima učenicima
osiguravamo visok stupanj samostalnosti i nadzora nad organizacijom, tijekom i smjerom
aktivnosti.
Da bi se kontinuirano utvrđivalo stečeno znanje, posebice stoga jer je u ovoj cjelini stjecanje
znanje izrazito kumulativno, poželjno je da nastavnik proradi većinu vježbi predloženih u
udžbeniku. Osim toga, predlažemo da nastavnu cjelinu završi primjerenim zadacima gdje će
učenikova kreativnost doći do izražaja. Potrebno je ponuditi nekoliko zadataka različite težine,
uz poticanje učenika na samostalnost u radu. Zato je na kraju nastavne cjeline predviđen i kraći
pisani ispit znanja (predložak takvoga ispita znanja na raspolaganju je u metodičkim
pripremama, i to u A i B formi).
137
• U uvodnom dijelu sata učenike motiviramo za obradu novoga sadržaja, primjerice na

sljedeće načine:
o pokažemo učenicima gotov dokument i razgovaramo što nam je u tom dokumentu
o prezentiramo dva dokumenta od kojih je jedan dobro a drugi loše oblikovan te u
zajedničkoj raspravi navodimo učenike na zaključke o vrednovanju dokumenata,
o postavimo problem koji ćemo riješiti tijekom sata i navodimo učenike razgovorom
na zaključak koji nam je postupak potreban za rješavanje postavljenoga problema.
apstraktnom".
• Novi se sadržaji poučavaju u kraćim segmentima, pri čemu učenici dobivaju verbalne upute
oni nauče i ono što zbog razvojnih ograničenja ne bi mogli sami. Osim toga, na takav način
se osigurava primjerenost načina poučavanja različitim stilovima učenja učenika.
• Kvalitetu rješavanja postavljenih radnih zadaća (zadataka) treba nadgledati tijekom sata i
što češće učenicima davati povratnu informaciju. Učenike potičemo da sami uočavaju
pogreške i da ih sami ispravljaju, kako bi ih doživjeli kao priliku da nešto nauče.
• Završnim ponavljanjem na svakom satu ponavljamo osnovne činjenice koje su učenici na
tom satu usvojili:
o metodom pitanja i odgovora – npr. kviz znanja, izbor vježbi/zadataka iz udžbenika.
o postavljanjem jednostavnijega zadatka.
o demonstracijom oblikovanog dokumenta za koji učenici moraju zaključiti koju vrstu
oblikovanja prikazuje.
učenicima, pa će neke aktivnosti izostaviti, ali vodeći računa da bude ostvaren cilj sata.
Ocjenjivanje se provodi individualnim praktičnim radom za računalom. Pri tome se učenik može
služiti udžbenikom, svojom bilježnicom i pomoći koja je sastavni dio programa.
Prilikom sastavljanja zadataka treba voditi računa o trima razinama:
• znanje na nivou osnovnog razumijevanja/prepoznavanja: uz pomoć bilježaka i
udžbenika učenik rješava isti zadatak koji je obrađen na satu
138
4. Obrada teksta


Na kraju pojedinih nastavnih tema nastavnik od učenika traži evaluaciju vlastitoga rada –
procjenu razumljivosti, zanimljivosti i korisnosti onoga što se na satu radilo, te prijedloge za
budući rad (primjerice, u formi kratkoga upitnika).

1. – 2. 1. Uvod u obradu teksta 2
3. – 5. 2. Oblikovanje teksta 3
6. 3. Oblikovanje dokumenta 1
7. 4. Ispišimo dokument 1
8. – 9. 5. Uređivanje tablica 2
10. – 11. 6. Grafika u dokumentu 2
12. – 13. 7. Dodatne mogućnosti 2
14. 8. Slanje i razmjena dokumenata 1
139
Kroz nastavnu cjelinu Proračunske tablice učenici će usvojiti znanja potrebna za razumijevanje
važnosti primjene programa za proračune i obradu brojčanih podataka organiziranih u tablice.
Program koji će učenici upoznati jest Microsoft Office Excel inačica 2010, namijenjen za unos,
obradu i ispis većih količina brojčanih podataka smještenih u tablice, a možemo ga koristiti i kao
jednostavnu bazu podataka. Sve te prednosti i mogućnosti Excela najjednostavnije je pokazati
učenicima na konkretnim primjerima radnih knjiga. Učenike je potrebno potaknuti na usvajanje
mogućnosti primjene Excela pri rješavanju matematičkih zadataka ali i pri rješavanju
svakodnevnih poslova kao primjerice vođenje bankovnog računa i izračun prosjeka ocjena.
Iako je Microsoft Excel de facto standard za proračunske tablice, u sklopu cjelovite informatičke
pismenosti ukažite učenicima da postoje i drugi takvi programi, primjerice u sklopu Libre Office,
Open Office, Free Office paketa koji svi redom spadaju u kategoriju slobodno (tzv. „free“)
softvera.
Pri obradi nastavnih sadržaja važno je na zabavan i maštovit način omogućiti učenicima da
vođenim aktivnostima od strane nastavnika, poštujući načelo sistematičnosti i postupnosti,
dođu do zaključka i usvoje nova znanja. Budući da su učenici dosad već upoznali rad s Microsoft
Wordom omogućite im da pokažu svoje znanje i umjesto da vi njima objašnjavate dijelove
programa potaknite ih da to oni sami učine.
Kako bi učenici što bolje svladali nastavne sadržaje potrebno ih je poticati na samostalnost u
radu. Pri rješavanju zadataka ponudite im više sličnih zadataka različitih težina, pomoću kojih će
učenici demonstrirati svoje stečeno znanje.
o pokažemo učenicima gotovu radnu knjigu, tablicu ili grafikon te ih potaknemo na
razgovor što nam je u tom dokumentu nepoznato, a što poznato te raščlanjujemo
problem,
o identificiramo nove nepoznate naredbe i probleme koje ćemo riješiti tijekom sata i
navodimo učenike razgovorom na zaključak koji nam je postupak potreban za
rješavanje postavljenoga problema.
apstraktnom".
140
• Novi se sadržaji poučavaju u kraćim segmentima, „korak po korak“, pri čemu učenici
dobivaju verbalne upute od nastavnika uz prethodnu demonstraciju na njegovom računalu.
Pritom ih se potiče da zadatke izvršavaju sami uz pomoć računala, a kad naiđu na
poteškoće, pomogne im se toliko da ih dalje samostalno rješavaju. Na takav način se
osigurava primjerenost stila poučavanja različitim stilovima učenja učenika.
• Prilikom obrade novih sadržaja koriste se jednostavni primjeri bliski učenicima, a primjeri
se objašnjavaju na njima razumljiv način.
ispravljaju kako bi se kod učenika poticala želja za usvajanjem novih znanja.
• Završnim ponavljanjem na svakom satu ponavljamo osnovne činjenice i postupke koje su
učenici na tom satu usvojili različitim metodama:
o metodom pitanja i odgovora
o rješavanjem jednostavnijega zadatka
• Nastavu ove nastavne cjeline treba koncipirati tako da učenici znanje o primjeni
proračunskih tablica usvajaju u školi vodeći računa da nemaju svi učenici računalo kod
kuće, odnosno da nemaju instaliran Microsoft Office programski paket.
141
1. 1. Uvod u proračunske tablice 1
2. – 3. 2. Prilagođavanje tablice 2
4. – 5. 3. Vrste podataka i njihovo oblikovanje 2
6. 4. Rad s radnim listovima 1
7. – 8. 5. Računanje u Excelu 2
9. 6. Grafikoni 1
10. – 11. 7. Razvrstavanje, filtriranje i grupiranje 2
12. – 13. 8. Dodatne mogućnosti 2
14. 9. Priprema za ispis i ispis 1
15. – 16. Ponavljanje gradiva i provjeravanje znanja 2
142
6. Izrada prezentacija
Kroz nastavnu cjelinu Izrada prezentacija učenici trebaju naučiti koristiti program za izradu
prezentacija: upoznati ulogu pojedinih alatnih vrpci i značenje osnovnih naredbi grupiranih u
grupe, usvojiti i izvježbati postupke kreiranja i uređivanja prezentacije (odabir dizajniranog
predloška, dodavanje novog slajda u prezentaciju), koristiti različite načine pogleda na slajdove
(običan, pogled slajda, pogled obrisa), efekte transformacije slajdova, ugrađivanje poveznica
između slajdova, kreiranje animacija grafičkih objekata te na kraju, pripremu prezentacija za
objavljivanja, odnosno prezentacija.
Osim informatičkih znanja, učenici će se upoznati i s estetskim vrijednostima tijekom
osmišljavanja i dizajniranja prezentacije. Primjerice, učenike ćemo upoznati s poželjnim
odnosom boje pisma i pozadine na slajdu, kao i pravilnim odabirom veličine i vrste slova te
količine teksta na slajdu. Uvježbat će postupke dodavanje ilustracije na slajd kao i mogućnost
dodatnog oblikovanja grafičkih elemenata na slajdu.
Nastavna jedinica omogućit će učenicima da razviju kreativnost, sustavnost u radu i
prezentiranje informacija. Učenici će usvojiti znanja potrebna za razumijevanje važnosti i
potrebe prezentiranja informacija na različite načine (tekstom, slikom, pokretom) pomoću
objekata na slajdu prezentacije.
dođu do zaključka i usvoje nova znanja.
Kako bi učenici što bolje svladali nastavne sadržaje potrebno je učenike poticati na
samostalnost u radu i pred njih staviti više sličnih zadataka, različitih težina, kroz koje će učenici
pokazati stečeno znanje. Zadaci trebaju biti povezani s dosad naučenim nastavnim sadržajima
drugih predmeta, učenici izrađuju prezentacije na različite teme s kojima su se upoznali na
ostalim nastavnim predmetima te izradom prezentacija proširuju, ponavljaju i vježbaju naučene
sadržaje na drugačiji, zanimljiviji način.
• U uvodnom dijelu sata (5 - 10 minuta) učenike motiviramo za obradu novoga sadržaja

npr. na sljedeće načine:
o pokažemo učenicima primjer gotove prezentacije i razgovaramo što nam je u toj
prezentaciji novo ili drugačije, a što poznato te raščlanjujemo problem,
143
o postavimo problem koji ćemo riješiti tijekom sata i navodimo učenike

razgovorom na zaključak koji nam je postupak potreban za rješavanje
postavljenoga problema.
apstraktnom".
• Novi sadržaji se poučavaju u kraćim koracima, pri čemu učenici dobivaju verbalne upute
uz demonstraciju. Pritom ih se potiče da zadatke izvršavaju sami uz pomoć računala, a
kad naiđu na poteškoće, pomogne im se toliko da ih dalje samostalno rješavaju. Na
takav način oni nauče i ono što zbog razvojnih ograničenja ne bi mogli sami. Osim toga, na
takav način se osigurava primjerenost stila poučavanja različitim stilovima učenja učenika.
• Na kraju svake nastavne jedinice treba ponuditi niz zadataka različite težine. Kvalitetu
rješavanja odabranih zadataka treba nadgledati tijekom sata i što češće učenicima davati
povratnu informaciju. Učenike treba poticati da sami uočavaju greške i da ih ispravljaju, pri
čemu se one ne kažnjavaju, već se učenike potiče da ih doživljavaju kao priliku da nešto
nauče.
• Završnim ponavljanjem na svakom satu ponavljamo osnovne činjenice koje su učenici na
tom satu usvojili:
o metodom pitanja i odgovora – npr. kviz znanja, izbor zadataka/vježbi iz udžbenika
o postavljanjem oblikovanog dokumenta za koji učenici moraju zaključiti koju vrstu
oblikovanja prikazuje
• Nastavu ove nastavne cjeline treba koncipirati tako da učenici znanje o izradi prezentacija
usvajaju u školi vodeći računa da svi učenici kod kuće nemaju instaliran odgovarajući
program za izradu prezentacija (odnosno, Microsoft Power Point 2010 koji se koristi u ovoj
nastavnoj cjelini).
Ocjenjivanje učenikovih postignuća provodi se individualnim praktičnim radom za računalom.

Pritom se učenik može služiti udžbenikom, svojom bilježnicom i pomoći koja je sastavni dio
programa.
144

o znanje na nivou osnovnoga razumijevanja: uz pomoć bilježaka i udžbenika
učenik rješava isti zadatak koji je obrađen na satu.
o znanje na nivou razumijevanja i povezivanja gradiva: učenik uz pomoć
bilježaka i udžbenika rješava zadatak sličan onima koji su obrađeni na satu.
o znanje na nivou primjene u novim situacijama: učenik rješava složeniji zadatak
koji zahtijeva primjenu stečenoga znanja.
Na kraju pojedinih tema nastavnik od učenika traži evaluaciju vlastitoga rada, odnosno procjenu
razumljivosti, korisnosti i zanimljivosti onoga što se na satu radilo, te prijedloge za budući rad
(primjerice u formi kratkoga upitnika).
1. 1. Program PowerPoint 2010 1
2. 2. Oblikovanje teksta na slajdovima 1
3. 3. Umetanje ilustracija 1
4. – 5. 4. Dodatni elementi u prezentaciji 2
6. 5. Zaglavlje i podnožje slajda 1
7. – 8. 6. Poveznice slajdova 2
9. – 10. 7. Animacijski i prijelazni efekti 2
11. 8. Ispis prezentacije 1
12. 9. Izvedba prezentacije 1
145
10. Multimedija
Digitalna multimedija segment je IK tehnologije koji se najbrže razvija, a oblici njegove primjene
su raznoliki. Sa stajališta učenika, važnost ovladavanja digitalnom multimedijom danas već
zadire u njihove socijalne kompetencije. Znati snimiti CD s MP3 glazbom ili MP4 video jedna je
od važnih preokupacija učenika u slobodno vrijeme. Osim toga, prepoznati osnovne elemente
digitalne multimedije, znati pravilno imenovati npr. priključke USB, FireWire ili HDMI te rukovati
njima, obraditi digitalnu fotografiju da se može objaviti u školskom listu ili na školskim web-
stranicama spada u gotovo nužna informatička znanja na ovoj obrazovnoj razini.
Zato je ova nastavna cjelina učenicima posebno zanimljiva zbog svojih konkretnih i praktičnih
implikacija, a i zbog izvjesne razine kreativnosti koju mogu iskazati tijekom brojnih vježbi.
U prijašnjim nastavnim cjelinama učenici su se detaljno upoznali sa strojnom opremom i
internetom te su stekli osnovno predznanje koje im je potrebno za razumijevanje pojmova koji
se obrađuju o ovoj nastavnoj cjelini. Stoga je za očekivati da neće biti poteškoća u
razumijevanju novih pojmova i u svladavanju multimedijskh vještina, koje je relativno brojne,
ako nastavu organizirate prema praktičnim uputama koje ovdje detaljno opisujemo. To ujedno
znači da je ovu nastavnu cjelinu preporučljivo planirati tek nakon što se obrade nastavne cjeline
o sklopovlju i programskoj podršci, o osnovama rada s računalom i o internetu.
Budući da je ova nastavna cjelina prilično opsežna, puna novih informacija i praktičnih zadataka,
u obradi gradiva naglasak stavite na kreativnu dimenziju uporabe multimedijskih elemenata.
Nije toliko važno da učenik do kraja razumije npr. postupak analogno-digitalne pretvorbe zvuka
koliko da nauči snimiti i obraditi digitalni zvuk koji će uporabiti u nekoj konkretnoj situaciji (npr.
postaviti ga kao pozadinsku zvučnu sliku neke video prezentacije). Stoga se u izlaganju i obradi
gradiva usmjerite prije svega na praktičnu upotrebljivost znanja i na mogućnosti konkretne
primjene digitalne multimedije.
Ako u školi imate novinarsku grupu ili grupu koja radi na izradi web-stranica, možete ih pozvati
na demonstracijski sat tijekom kojeg ćete svojim učenicima praktično pokazati koja su im znanja
digitalne multimedije potrebna u radu i na koji će se način njima služiti.
Budući da je ovo prilično kompleksna nastavna cjelina, ciljevi su nešto opsežniji: naučiti koji se
mediji mogu rabiti u digitalnoj multimediji, kako se prikupljaju i snimaju digitalni zapisi za
multimediju, svladati osnove digitalne obrade multimedijskih zapisa kako bi učenici mogli
samostalno i kreativno rabiti digitalnu multimediju u praktičnim zadacima.
146
10. Multimedija
o pokažemo učenicima gotov dokument i razgovaramo što nam je u tom dokumentu
o postavimo problem koji ćemo riješiti tijekom sata i navodimo učenike razgovorom
na zaključak koji nam je postupak potreban za rješavanje postavljenoga problema.
apstraktnom".
oni nauče i ono što zbog razvojnih ograničenja ne bi mogli sami. Osim toga, na takav način
se osigurava primjerenost načina poučavanja različitim stilovima učenja učenika.
kako bi se kroz automatizaciju stečenih vještina oslobodio kapacitet radne memorije
(učenika) za usvajanje novih informacija.
• Na kraju nastavne jedinice treba ponuditi zadatke različite težine.
ispravljaju, pri čemu se one ne kažnjavaju, već se učenike potiče da ih doživljavaju kao
priliku da nešto nauče.
• Završnim ponavljanjem na satu utvrđujemo osnovne činjenice koje su učenici na tom satu
usvojili:
o metodom pitanja i odgovora – npr. izborom zadataka/vježbi iz udžbenika,
rješavanjem kviz znanja uz udžbenik
• Nastavu ove nastavne cjeline treba koncipirati tako da učenici znanje o multimediji usvajaju
u školi vodeći računa da nemaju sva djeca kod kuće računalo opremljeno za multimediju.
147
1. – 2. 1. Uvod u multimediju 2
3. – 4. 2. Zvuk i glazba 2
3. Crtež, slika, fotografija

5. – 6. 2
Boja i rezolucija
3. Crtež, slika, fotografija

7. – 8. 2
Obrada i dorada slika
9. – 10. 4. Animacija i video 2
148
11. Izrada web-stranica
Namjena nastavne tema Izrada web-stranica jest naučiti učenike izrađivati i uređivati web-
stranice, stoga obrada gradiva iziskuje razmjerno puno individualnoga rada učenika na računalu.
Pri tome su predviđena dva načina izrade: uporabom vizualnog, grafičkog HTML uređivača te
"ručnim" pisanjem HTML koda bez pomoći HTML uređivača.
Za HTML uređivač odabran je Microsoft Expression Web inačica 4 koji je funkcionalno pa i
vizualno sljednik programa Microsoft Front Page. Program je besplatan i može se preuzeti iz
SysPrintovog repozitorija aplikacija za strukovne škole na adresi www.sysprint.hr/infSTapl.
Za ručno kreiranje web-stranica pisanjem HTML koda nije odabran zaseban tekst editor, nego je
u tu svrhu korištena programska kartica Code View u sklopu Expression Weba. Time je postupak
učenja pojednostavljen jer učenici nisu morali učiti koristiti dva zasebna, potpuno različita
korisnička sučelja.
Svi slikovni i tekstualni sadržaji koji se rabe tijekom izrade web-stranica dostupni su na webu u
sklopu multimedijskih datoteka uz udžbenik.
U drugom dijelu nastavne cjelinu obrađuje se tema kreiranja web-mjesta i postupak
objavljivanja web-mjesta. Učenici trebaju naučiti kako razvijati smišljen i planski pristup radu te
stjecati naviku korištenja različitih izvora znanja. U ovoj temi učenici će proširiti svoje znanje o
izradi web-stranica iz prethodne teme na znanje o izradi web-mjesta, pri čemu se ponovo koristi
program Microsoft Expression Web. Gradivo se obrađuje poštujući načelo sistematičnosti i
postupnosti gdje učenici znanja usvajaju koracima primjerenima njihovim predznanjima i
razvojnim mogućnostima.
Prije obrade teme o objavljivanju web-mjesta nastavnik mora odabrati i prirediti neki od
internet servisa koji nude besplatni hosting kako bi učenicima mogao prezentirati postupak
objavljivanja web-stranica s lokalnog na poslužiteljsko računalo.
U uvodnom dijelu ponovite s učenicima gradivo o Web servisu i web-stranicama obrađeno u

udžbeniku na str. 185 - 186. Posebice ih podsjetite na strukturu i funkciju poveznica i načina
dolaženja do web-stranica.
Osigurajte da svi učenici imaju isto korisničko sučelje programa Expression Web. Preporučene
postavke programa opisane su u prezentaciji s11prez1.ppsx. Nemojte se previše zadržavati na
opisivanje sučelja – sve potrebno bit će objašnjeno tijekom obrade gradiva, odnosno izrade
web-stranica.
149
Odmah na početku objasnite učenicima da će najprije naučiti izrađivati i uređivati pojedinačne

web-stranice, a tek nakon toga obradit će se izrada web-mjesta. Naime, ta dva postupka se
razlikuju, iako vizualno mogu biti slični.
Dodatnom oblikovanju web-stranica u udžbeniku je posvećeno relativno malo prostora. Ako
vrijeme dopušta i ako su učenici posebice motivirani za tu temu, možete je proširiti.
Tijekom obrade nastavne jedinice o HTML jeziku korišten je klasični HTML standard. Smatramo
da je uporaba XHTML standarda ponekad zbunjujuća za početnike u izradi web-stranica.
U udžbeniku dosljedno koristimo boje kojima Expression Web kolorira elemente HTML koda.
Objasnite učenicima da to nije dogovoreni standard – neki drugi HTML uređivač može koristiti
druge boje za koloriranje sintakse HTML jezika.
Korisno je i praktično koristiti IntelliSense mogućnost uređivača pa odvojite potrebno vrijeme
kako bi ju učenici naučili pravilno upotrebljavati.
Završna nastavna jedinica predstavlja uvod, odnosno pripremu za izradu web-mjesta. Kako biste
zaokružili nastavnu cjelinu i nagradili učenike za njihov trud, objavite na Webu web-stranice
koje su učenici izradili tijekom nastave. U tu svrhu pronađite neki od brojnih besplatnih web-
hostinga koji se nude na internetu.
Ocjenjivanje se provodi individualnim praktičnim radom za računalom. Pritom se učenik može

služiti udžbenikom, svojom bilježnicom i pomoći koja je sastavni dio programa.
• znanje na nivou osnovnoga razumijevanja: uz pomoć bilježaka i udžbenika učenik
rješava isti zadatak koji je obrađen na satu
rada: procjenu razumljivosti, zanimljivosti i korisnosti onoga što se na satu radilo, te prijedloge
za budući rad (radi ekonomičnosti u formi kratkoga upitnika).
150
1. – 2. 1. Osnove Weba 2
2. Uporaba vizualnog HTML uređivača

3. – 4. • Elementi programa Expression Web 2
• Upisivanje i oblikovanje teksta
• Umetanje slika
2. Uporaba vizualnog HTML uređivača
5. – 6. 2
• Umetanje poveznica
• Dodatni elementi web-stranice
7. 3. HTML – jezik web-stranica 1
8. – 9. 4. Uređivanje stranica u HTML jeziku 2
10. – 11. 5. Izrada web-mjesta 2
12. 6. Objavljivanje web-mjesta 1
151
7. Baze podataka
Baza podataka je pojam s kojom se učenici susreću u svakodnevnom životu, iako toga nisu ni
svjesni. Stoga je za njihovu informatičku te posebice informacijsku pismenost važno da razumiju
taj pojam te koje su koristi, odnosno prednosti baze podataka (primjerice, u odnosu na tablicu
podataka u Excelu).
Cilj je ove nastavne cjeline upoznati učenike s informatičkim temeljima baze podataka te ih
naučiti osnovama planiranja i izgradnje jednostavne baze podataka. Zadaće koje učenici
trebaju svladati jesu: upoznati se s elementima od kojih se sastoji baza podataka, naučiti
napraviti tablicu u bazi podataka, naučiti upisivati podatke u bazu podataka, naučiti upisivati,
redati i filtrirati podatke u bazi podataka te naučiti izraditi i urediti obrazac za upisivanje
podataka u bazu.
Budući da su učenici već prije detaljno obradili proračunske tablice i program MS Excel, dio koji
se odnosi na mogućnosti baze podataka u Excelu nije detaljnije obrađen u udžbeniku.
Bazu podataka najlakše je razumjeti kroz rad sa stvarnim podacima. Zato predlažemo da gradivo
obradite na primjeru informatizacije školske knjižnice. Učenicima su poznate osnove
funkcioniranja školske knjižnice, tako da neće biti poteškoća u praktičnom razumijevanju gradiva
tijekom projektiranja baze. Kao sustav za upravljanje bazom podataka odabrali smo Microsoft
Access 2010, budući da ova aplikacija dolazi u sklopu softverskog paketa Microsoft Office 2010,
čiji su prepoznatljivi elementi učenicima već dobro poznati. Dodatna je prednost što Access 2010
obiluje čarobnjacima koji olakšavaju početne korake.
U tu svrhu priredili smo i napola gotovu bazu podataka s7Biblio0.accdb kako bi učenici imali već
priređene podatke s kojima će izvoditi vježbe i rješavati zadaće iz udžbenika. Kao i ostale
multimedijske datoteke priređene uz udžbenik Informatika i računalstvo za srednje strukovne
škole, ovu ćete bazu naći na web-adresi www.sysprint.hr/infST.
Učenicima koji žele produbiti svoje znanje o izradi baze podataka kao korisničke aplikacije
možete prezentirati s7Biblio.accdb – primjer gotove aplikacije za vođenje školske knjižnice.
Prije početka izvođenja nastave proučite prezentaciju s7prez1.ppsx u kojoj su objašnjene

preporučene postavke programa MS Access 2010. Predlažemo da te postavke primijenite na
svim računalima u učionici kako bi svi učenici tijekom nastave imali jednako korisničko sučelje,
odnosno da bi lakše pratili vaše prezentacije na projekcijskom platnu u učionici kao i slike u
udžbeniku.
152
7. Baze podataka
Obrada sadržaja ove nastavne teme koncipirana je pretežito praktično, odnosno pragmatično.
U skladu s postavljenim ciljevima i obrazovnim postignućima, naglasak nije na teorijskom
modeliranju, nego na izvedbenom projektiranju baze podataka. Tomu je usmjereno i izvođenje
nastave.
U uvodnom dijelu predlažemo da ponovite s učenicima dosad naučeno o proračunskim
tablicama podataka u Excelu. Posebice dio o vrstama podataka te načinima njihova sortiranja i
filtriranja, jer su osnove vizualno i funkcionalno razmjerno slične i u Accessu.
Učenicima treba pojasniti osnovno ograničenje tablice podataka u Excelu (tj. plošne baze
podataka) – proračunske se tablice ne mogu združivati u nove, dinamički prilagodljive cjeline.
Taj nedostatak proračunske tablice ujedno je jedna od glavnih prednosti baze podataka.
Drugo što u uvodnom dijelu učenicima treba pojmovno razgraničiti jest baza podataka kao
organizirana struktura podataka i program za upravljanje bazom podataka, kao što je primjerice
MS Access.
Za motivacijski uvod u koncept baze podataka iskoristite uvodnu priču iz udžbenika. Primjer
digitalnog kataloga knjiga neposredno je primjenjiv u primjeru informatizacije školske knjižnice,
što je osnovna potka obrade ova nastavne cjeline. Ujedno, time učenike upućujemo na primjere
generaliziranja stečenog znanja i primjene baze podataka u drugim životnim i/ili poslovnim
situacijama. Zato je prilikom obrade novih sadržaja posebice važno držati se načela "od
konkretnoga prema apstraktnom". Navodeći primjere primjene novoga znanja učenici trebaju
samostalno ili uz pomoć nastavnika izreći generalizaciju.
Novi sadržaje poučavajte u kraćim segmentima, pri čemu učenici trebaju dobiti verbalne upute
popraćene demonstracijom na računalu nastavnika. To posebice vrijedi tijekom strukturiranja
baze podataka, odnosno izrade tablice podataka jer sve kasnije dorade baze i izrada upisnog
obrasca temelje na njima. Zato je važno da učenici na svojim računalima točno slijede naputke
nastavnika i primjene svojstva koja će nastavnik prezentirati na svojem računalu.
Prilikom oblikovanja i dizajniranja upisnih obrazaca više nema potrebe inzistirati na izvedbenoj
ujednačenosti zadaća koje postavite pred učenike. Štoviše, u završnom dijelu gradiva gdje se
obrađuje izrada i dizajniranje upisnih obrazaca poželjno je poticati učenike na osmišljavanje i
izradu vlastitih prijedloga i rješenja. Time ćete osnažiti involviranost učenika u nastavni proces i
potaknuti njihovo kreativno izražavanje. Na taj način učenici nauče i ono što zbog razvojnih
ograničenja ne bi mogli sami. Osim toga, na takav način se osigurava primjerenost načina
poučavanja različitim stilovima učenja učenika.
Nadgledajte kvalitetu rješavanja radnih zadaća, tj. vježbi iz udžbenika i učenicima pomažite
davanjem povratnih informacija. Učenike treba poticati da sami uočavaju greške i da ih sami
ispravljaju. Usmjeravajte ih da vlastite pogreške doživljavaju kao priliku da nešto nauče.
153
Završnim ponavljanjem na svakom satu ponovite zajedno s učenicima osnovne činjenice koje su
na tom satu usvojili.
Budući da nemaju svi učenici kod kuće instaliran programski paket Office 2010, a i zbog toga što
Access dolazi isključivo u Professional izdanjima Office paketa, za ovu nastavnu temu ne
preporučamo zadavanje domaćih zadaća.
7.3. Ocjenjivanje i vrednovanje nastavne cjeline
Specifičnost je ove nastavne cjeline što je pretežito praktično usmjerena, pa se usvojenost

znanja može provjeravati praktičnim radom na računalu kontinuirano tijekom obrade većeg
dijela nastavne cjeline. Budući da su znanja u ovoj nastavnoj cjelini sljedno kumulativna,
potrebno je sustavno pratiti razinu njihove usvojenost. Zato prilikom svake nove nastavne
jedinice provjeravamo povezivanje ranije obrađenih sadržaja s novima i učenikovu sposobnost
njihova generaliziranja u novim situacijama.
Znanje i razumijevanje učenika prate se kroz tri razine:
• razina osnovnog razumijevanja nastavnih sadržaja:
učenik rješava zadatak/vježbu uz stalnu pomoć bilježaka i udžbenika, za rješavanje
zadatka jednakih onima rješavanim/demonstriranim tijekom nastave potrebna mu je
pomoć u obliku vođenja korak po korak
• razina razumijevanja i povezivanja (srodnih) nastavnih sadržaja:
učenik uz pomoć bilježaka rješava slične zadatke onima rješavanim / demonstriranim
tijekom nastave i samo u pojedinim koracima traži pomoć pri izradi svojega rješenja
• razina primjene u novim situacijama:
učenik samostalno primjenjuje usvojene postupke u izradi vlastitog rješenja na zadanu
temu bez pomoći nastavnika
Na kraju svakoga nastavnog blok-sata nastavnik od učenika traži evaluaciju vlastitoga rada,
odnosno procjenu razumljivosti, zanimljivosti i korisnosti onoga što se na satu radilo, te
prijedloge za budući rad.
154
7. Baze podataka
1. – 2. 1. Osnovni pojmovi i elementi baze podataka 2
3. 2. Baza podataka Access 2010 1
4. – 6. 3. Uređivanje tablice podataka 3
7. – 8. 4. Izrada upisnog obrasca 2
9. 5. Stvaranje upita 1
10. 6. Stvaranje izvještaja 1
155
Napomena
Kao što smo spomenuli u uvodu, nastavne cjeline Tehničko crtanje na računalu i Rješavanje
problema programiranjem nismo uvrstili u predloženi nastavni plan i program, ali smo ih
metodički obradili. To je stoga jer su te teme ili rijetko zastupljene u obrazovnim programima
strukovnih škola ili se detaljnije obrađuju u sklopu drugih, strukovnih predmeta.
156
Kroz nastavnu cjelinu Tehničko crtanje na računalu učenici će usvojiti znanja potrebna za
razumijevanje važnosti primjene tehničkog crtanja na računalu u struci. Program koji će učenici
upoznati jest AutoCAD (Autodesk), koji je najstariji predstavnik CAD programa na osobnim
računalima i predstavlja nepisani standard za ovu vrstu programskih paketa. Namijenjen je
izradi 2D i 3D crteža, modeliranju i vizualizaciji. Primjenjuje se u svim fazama projektiranja, od
izrade tehničkog crteža, preko uređivanja do ispisa. U novijim inačicama sve više pažnje se
posvećuje zajedničkom radu i razmjeni podataka unutar projektnog tima.
Različite nadogradnje omogućuju maksimalnu prilagodljivost AutoCAD-a specifičnim potrebama
pojedinih struka (strojarstvo, elektrotehnika, arhitektura, graditeljstvo, geodezija itd.). Kod
učenika treba poticati i razvijati pravilnu primjenu određenog segmenta CAD programa u
njihovoj struci. Pri tome je neophodno upoznati učenike da postoje i drugi slični konkurentski
proizvodi iste namjene. Jedan od besplatnih alata koji u dobroj mjeri može zamijeniti AutoCad
je BabaCAD (www.babacad.com). AutoCAD je obrađen u udžbeniku zbog svoje mnogobrojne
raširenosti u praksi.
dođu do zaključka i usvoje nova znanja. Pri tome treba voditi računa o razini znanja iz područja
struke koja su učenici stekli tijekom dosadašnjeg obrazovanja i adekvatno ga dopuniti kroz
primjenu CAD alata u pojedinim segmentima struke.
Kako bi učenici što bolje svladali nastavne sadržaje potrebno ih je poticati na samostalnost u
radu. Pri rješavanju zadataka ponudite im više sličnih zadataka različitih težina, pomoću kojih će
učenici demonstrirati svoje stečeno znanje.
Znanje o tehničkom crtanju na računalu treba zasnivati na općeprihvaćenim standardima i ulozi
tehničkog crteža u pojedinoj struci, neovisno o načinu njegova nastanka – ručno (analogno) ili
pomoću računala (digitalno). Pri tome AutoCAD služi samo kao jedan od mogućih alata pomoću
kojeg se tehnički crtež može realizirati. Vještina korištenja softverskog alata treba biti u funkciji
usvojenih znanja o stvaranju kvalitetnog tehničkog crteža kao komunikacijskog sredstva u
projektnoj dokumentaciji specificiranoj od strane pojedinih struka.
U ovoj nastavnoj cjelini središnji je obrazovni sadržaj primjena računala u struci. Stoga su
metodičke napomene kombinacija metodike nastave informatike/računalstva i metodike
nastave pojedinih segmenata struke.
157
o pokažemo učenicima odgovarajući gotov tehnički crtež, te ih potaknemo na
razgovor čemu jedan takav dokument služi, što im je u tom dokumentu nepoznato,
a što poznato te raščlanjujemo problem,
o identificiramo nove nepoznate naredbe i probleme koje ćemo riješiti tijekom sata te
kroz razgovor navodimo učenike na zaključak koji nam je postupak potreban za
rješavanje postavljenoga problema.
apstraktnom".
• Novi se sadržaji poučavaju u kraćim segmentima, „korak po korak“, pri čemu učenici
dobivaju verbalne upute od nastavnika uz prethodnu demonstraciju na njegovom računalu.
Pritom ih se potiče da zadatke izvršavaju sami uz pomoć računala, a kad naiđu na
poteškoće, pomogne im se toliko da ih dalje samostalno rješavaju. Na takav način se
osigurava primjerenost stila poučavanja različitim stilovima učenja učenika.
• Tijekom obrade novih sadržaja koriste se jednostavni primjeri bliski učenicima, a primjeri
se objašnjavaju na njima razumljiv način.
• Kvalitetu rješavanja odabranih zadataka potrebno je nadgledati tijekom čitavog sata i što
češće učenicima davati povratnu informaciju. Pri tome usmjeravamo učenike da sami
uočavaju i ispravljaju svoje greške kako bi se kod učenika poticala želja za usvajanjem novih
znanja.
• Završnim ponavljanjem na svakom satu primenom različitih metoda ponavljamo osnovne
činjenice i postupke koje su učenici na tom satu usvojili:
o metodom pitanja i odgovora
o rješavanjem jednostavnijega zadatka
• Nastavu ove nastavne cjeline treba koncipirati tako da učenici znanje o tehničkom crtanju
na računalu usvajaju u školi vodeći računa da kod kuće nemaju svi učenici instaliran
AutoCAD.
Napomena: spomenuti besplatni program BabaCAD kompatibilan je s AutoCAD-om na razini
crteža (u DWGformatu) pa je preporuka da ga učenici instaliraju na svoja kućna računala.
158
Specifičnost je ove nastavne cjeline što je pretežito praktično usmjerena, pa se usvojenost

znanja može provjeravati praktičnim radom na računalu kontinuirano tijekom obrade većeg
dijela nastavne cjeline. Budući da su znanja u ovoj nastavnoj cjelini slijedno kumulativna,
potrebno je sustavno pratiti razinu njihove usvojenost. Zato prilikom svake nove nastavne
jedinice provjeravamo povezivanje ranije obrađenih sadržaja s novima i učenikovu sposobnost
njihova generaliziranja u novim situacijama.
Znanje i razumijevanje učenika prate se kroz tri razine:
• razina osnovnog razumijevanja nastavnih sadržaja:
učenik rješava zadatak/vježbu uz stalnu pomoć bilježaka i udžbenika, za rješavanje
zadatka jednakih onima rješavanim/demonstriranim tijekom nastave potrebna mu je
pomoć u obliku vođenja korak po korak
• razina razumijevanja i povezivanja (srodnih) nastavnih sadržaja:
učenik uz pomoć bilježaka rješava slične zadatke onima rješavanim / demonstriranim
tijekom nastave i samo u pojedinim koracima traži pomoć pri izradi svojega rješenja
• razina primjene u novim situacijama:
učenik samostalno primjenjuje usvojene postupke u izradi vlastitog rješenja na zadanu
temu bez pomoći nastavnika
Na kraju svakoga nastavnog blok-sata nastavnik od učenika traži evaluaciju vlastitoga rada,
odnosno procjenu razumljivosti, zanimljivosti i korisnosti onoga što se na satu radilo, te
prijedloge za budući rad.
159
1. 1. Uvod u tehničko crtanje na računalu 1
2. 2. Sučelje programa AutoCAD 1
3. – 4. 3. Priprema za crtanje 2
5. – 8. 4. Crtanje u AutoCAD-u 4
9. – 10. 5. Primjena CAD-a u struci 2
11. – 12. Ponavljanje gradiva i provjeravanje znanja 2
Napomena
Bilo bi idealno kada bi se nastava realizira u učionici u kojoj svaki učenik ima svoje radno mjesto
(jedan učenik na jedno računalo). U slučaju da je učenika u razrednom odjelu više od računala u
računalnoj učionici treba učenike podijeliti u grupe, a raspoloživu satnicu na sate predavanja i
sate vježbi. Za vrijeme predavanja, dok učenici dobivaju verbalne upute od nastavnika, mogu
biti do dva učenika na jednim računalom. Za vrijeme vježbi svaki učenik treba imati osigurane
uvjete za samostalni rad na računalu.
160
13. Rješavanje problema programiranjem
Nastavna cjelina Rješavanje problema programiranjem uvodi učenika u svijet programiranja i

programskih jezika. U ovoj cjelini naglasak je stavljen na teoretsku ideju programiranja te na
uvođenje osnovnih algoritamskih postupaka, njihovu primjenu na konkretnim problemima i
zapisivanje koraka algoritma u pseudojeziku. Na taj način ćemo učeniku približiti ideju
programiranja te dati pregled onog što ga očekuje kada se krene obrađivati konkretan
programski jezik.
Kroz uvodna poglavlja učenika upoznajemo s idejom programiranja, upoznajemo ga s razlikom
između programiranja i programskog jezika, uvodimo povijesni razvoj programskih jezika,
različite ideje pristupa izradi programa te različite razvojne alate koji se koriste u izradi softvera.
Algoritam, kao osnovni pojam u programiranju, uvodimo kroz konkretne primjere iz stvarnog
života. Pored algoritma, uvodimo i pojam dijagrama toka i pseudojezika. Paraleleno s
uvođenjem algoritamskih postupaka uvodimo i osnovne grafičke simbole koji se koriste u
dijagramu toka. Dijagram toka se neće detaljno proučavati jer će njegova primjena u
konkretnim situacijama biti jednostavna kada se prođe kroz pseudojezik i kasnije kroz
konkretan programski jezik.
Upoznavanje s pseudojezikom bitno je jer taj jezik ima sve elemente programskog jezika,
prilagođen je hrvatskom govornom jeziku i koristi se na ispitima Državne mature. U ovom
poglavlju posvećenom pseudojeziku učenika upoznajemo s pojmom varijable te kako učitavati i
ispisivati podatke. Osnovni algoritamski postupci detaljnije se obrađuju i učenik se susreće s
konkretnim izazovima u osmišljavanju koraka algoritma i njihovom zapisivanju u pseudojeziku.
Ovdje treba naglasiti da je postupnost ključ uspjeha. Sam nastavnik, a i učenik, ne trebaju žuriti i
preskakivati korake jer je postavljanje dobrog temelja preduvjet daljnje nadogradnje. Tijekom
predavanja naglasak treba staviti na analizu unaprijed napisanih programskih odsječaka jer će
na taj način učenici lakše prihvatiti nove pojmove. Analizom napisanih odsječaka učenik uočava
primjenu uvedenih pojmova, naredbi i algoritamskih postupaka. Analizu možemo usmjeriti u
dva smjera. Jedan smjer može biti praćenje vrijednosti varijabli tijekom izvršenja zadanog
odsječka te određivanje konkretne vrijednosti zadane varijable. Drugi može biti određivanje
problema koji se rješava zadanim odsječkom.
Nastavni sat obrade novog gradiva treba koncipirati tako da se u uvodnom dijelu, nakon
ponavljanja gradiva s prošlog sata, kroz razgovor s učenicima osvijesti potreba za algoritamskim
postupkom koji se želi uvesti. To se može napraviti rješavajući problem koji je rješiv nekom
drugom metodom ali sporije i neoptimalno. Isto tako, neki problemi nisu rješivi do tada
naučenim metodama.
161
U glavnom dijelu sata, nastavnik predavačkom metodom uvodi nove pojmove i samostalno
pokazuje njihovu primjenu na primjerima. Nakon toga analiza primjera treba se prepustiti
učenicima da prvo samostalno, a zatim zajedno dođu do rješenja. Na kraju nastavnog sata
učenicima treba zadati više zadataka različite težine kako bi kroz samostalni rad utvrdili učeno
gradivo.
Nastavni sat ponavljanja i rješavanja zadataka mora omogućiti učeniku što više samostalnog
rada. Kroz razgovor s nastavnikom i drugim učenicima pojedinac treba doći do mogućeg
rješenja problema. Uloga nastavnika je da ciljanim pitanjima navodi učenike u pravom smjeru.
U situacijama kada postoji više rješenja nekog problema, nastavnik treba pratiti tijek rasprave i
omogućiti učeniku da do kraja iskaže svoje rješenje. U situacijama kada to rješenja ima
pogrešku ili se može poboljšati, nastavnik svojim komentarima navodi učenika da uoči taj
problem i da ga riješi.
Za ovu cjelinu učeniku nije potrebno računalo. Rješavanje težih problema i određivanje koraka
težih algoritama je dosta nepraktično kada ih se treba zapisati na papiru. Zbog toga u ovoj
cjelini treba izbjegavati rješavanje zahtjevnijih problema.
U konačnici, cilj ove cjeline je upoznavanje učenika s osnovama programiranja, stjecanje
dovoljno predznanja i vještina za učenje konkretnog programskog jezika.
Ocjenjivanje se provodi individualno kroz usmeni odgovor ili pismenu provjeru znanja. Većina
zadataka u pismenoj provjeri znanja trebaju biti zadaci analize zadanog programskog odsječka.
Zadaci u kojima treba samostalno osmisliti korake algoritma mogu biti slični onima koji su se
radili na nastavi ili takvi da ne zahtijevaju upotrebu složenih algoritamskih postupaka.
Prilikom kreiranja pismene provjere znanja treba paziti da ima zadataka koji su slični zadacima
rađenima na nastavi i koji se mogu riješiti na razini prepoznavanja i prisjećanja. Pored ovih,
obavezno treba imati zadatak koji neće riješiti svi učenici i koji će zahtijevati kombiniranje više
postupaka i kreativan pristup rješavanju.
162
1. Algoritam 1
2. Osnovni algoritamski postupci 1
3. – 6. Pseudojezik 4
163
164
IV. METODIČKE PRIPREME
1. OSNOVE INFORMATIKE
1.1. Priprema
Nastavni predmet:
INFORMATIKA I Razred: Sat: 1. Datum:
RAČUNALSTVO
Nastavna cjelina: 1. Osnove informatike
Nastavna tema: Osnove informatike i računalstva - uvod
Nastavna jedinica: Osnovni pojmovi
Cilj nastavne
Upoznati učenike s osnovnim pojmovima iz područja informatike i računalstva.
jedinice:
 obrada novih nastavnih sadržaja
Vrsta metodičke  ponavljanje
jedinice (tip sata):  vježbanje
 provjeravanje
Obrazovna Učenici razumiju važnost informacija i njihove obrade pomoću računala za
postignuća: sveukupnost znanja čovjeka.
Podatak, informacija, informatika, računalstvo, računalo, sklopovolje, programska
Ključni pojmovi:
podrška, osobno računalo, informacijska pismenost.
Kognitivno područje: Psihomotoričko područje: Afektivno područje:
Učenici će: Učenici će: Razvijati kod učenika:
- razlikovati podatak i - primjenjivati stečena - vrednovanje informacija
informaciju znanja u svakodnevnome i znanja
- razumjeti važnost informacija životu - vrednovanje računala
Obrazovni ishodi:
za čovjekovo znanje kao univerzalnog stroja za
- razlikovati informatiku i obradu podataka na
računalstvo osnovu kojih dobivamo
- upoznati osnove elemente i informacije i tako
značajke računala povećavamo naše znanje
Oblici rada:  frontalni  timski  u parovima  individualni
 rada na računalu  crtanja  razgovora
Nastavne metode:
 demonstracije  pisanja  usmenog izlaganja
 računala  prezentacija  udžbenik
Nastavna sredstva
 nastavni listići  zbirka zadataka
i pomagala:
Korelacija:
udžbenik: str. 6 – 8
za učenike:
web:
Literatura i izvori:
za učitelja:
web:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
166
TIJEK NASTAVNOG SATA
Uvodni dio:
Nagovijestite učenicima da će u ovoj nastavnoj jedinici doznati značenje ključnih pojmova koji se
rabe u informatici i računalstvu.
Za uvod i početnu motivaciju zapitajte ih da li znaju razliku između podatka i informacije. Zapitajte
ih zašto su informacije toliko važne da su ih neki čak voljni platiti.
Motivacija:
Odaberite nekog učenika/učenicu i dodijelite mu ulogu turista koji se ujutro probudio u Americi i
želi doznati kakva je vani temperatura kako bi se prikladno obukao. Međutim, poznato je da se u
Americi temperatura iskazuje u Fahrenheitima.
Obrada novih nastavnih sadržaja:

Na motivacijsku priču nadovežite uvodni tekst iz udžbenika na str. 6 – 7. te tako zorno objasnite
razliku između podatka i informacije.
Potaknite učenike da se prisjete još takvih primjera gdje raspolažemo s podatkom ali ne i s
informacijom. Primjerice, možete započeti s primjerom mobitela koji ima sučelje na kineskom
jeziku, tj. pismu.
Aktivnost: Pojašnjenje razlike između informatike i računalstva.

Ukratko objasnite razliku između informatike i računalstva kako je opisano u udžbeniku na str. 7.
Zapitajte učenike znaju li gdje se kod nas može studirati informatika a gdje računalstvo. (Opaska –
u RH ne postoji studij informacijske znanosti).
Aktivnost: Direktivna rasprava o pojmu računalo i njegovim ključnim značajkama.

Na početku rasprave zapitajte učenike kako bi opisali računalo sa što manje riječi. Zapišite značajke
računala koje iskažu učenici na ploču. Značajku koja nije ključna stavite u zagrade nakon što
pronađete uređaj/stroj koji također ima tu značajku. Na kraju ispišite značajke koje nisu u
zagradama.
Obradite ključne značajke računala kako je navedeno u udžbeniku na str. 7. – 8.
Zapitajte učenike koje su značajke najvažnije za računalo i po čemu se računalo razlikuje od drugih
sličnih uređaja (primjerice, mobitela). Navedite učenike na zaključak da su programabilnost,
proširivost i univerzalnost glavne značajke po kojima se računalo razlikuje od sličnih uređaja.
Istaknite da je računalo nedjeljivi spoj strojne opreme, tj. sklopovlja i programske opreme, tj,
podrške. Istaknite da nedjeljiv znači da bez jedne od tih dviju komponenti računalo ne može
funkcionirati.
Motivacija:
U današnje vrijeme u porastu je kupovina prijenosnika a u opadanju kupovina desktop računala.
Ako učenici i kupuju desktop računalo, ono je obično već složeno i u njega je već predinstaliran
operacijski sustav te nerijetko i osnovni aplikacijski softver. Stoga je za očekivati da učenici ne
percipiraju da je računalo uređaj koji se sastavlja od strojnih komponenti po izboru te od
167
instaliranja programske podrške također po izboru. Povedite s učenicima diskusiju o tome kako
percipiraju računalo s tog aspekta.
Aktivnost: Sastavni dijelovi računala.

Nakon što objasnite pojmove strojne opreme (hardware) i programske podrške (software) kako je
opisano u udžbeniku na str. 7 – 8, zapitajte učenike što je hardver računala bez odgovarajućeg
softvera i to je softver bez odgovarajućeg hardvera. Navedite ih na zaključak da je računalo
upotrebljivo tek u kombinaciji odgovarajućeg hardvera i softvera.
Motivacija:
Proširivost računala u hardverskom i softverskom smislu ključan je pojam za razumijevanje
računala kao najuniverzalnijeg uređaja današnjice. Zato je važno da učenici dobro razumiju
koncept nadogradnje strojnih komponenti i koncept instaliranja programske podrške.
Zapitajte učenike koja je prednost računala pred džepnim kalkulatorom (koji kao i računalo služi za
računanje). Zapitajte ih mogu li se džepnom računalu proširiti/nadograditi uporabna svojstva
ugrađena u tvornici? Primjerice, ako učenik treba izračunati treći korijen iz nekog broja a džepni
kalkulator nema tu operaciju, može li mu se ugraditi takva mogućnost. Navedite primjer današnjih
pametnih mobitela (smartphone) koji po brzini rada i mogućnostima prikaza nimalo ne zaostaju za
računalima pa ih zapitajte mogu li se u njih ugraditi dodatni dijelovi, npr. zvučna ili grafička kartica
kao što se može u računalo.
Aktivnost: Proširivost računala.

U udžbeniku na str. 7. uz pojam sklopovlja spomenuto je da se ono može mijenjati i nadograđivati.
Zapitajte učenike je li netko od njih na svojem kućnom računalu mijenjao neku komponentu ili
ugrađivao novu. Potaknite učenike za iznesu svoja iskustva jer će ostali učenici lakše uvojiti znanja
o proširivosti računala učeći od svojih vršnjaka.
Na str. 8. naveden je pojam ugradnje i nadogradnje programske podrške. To svojstvo imaju i
pametni mobiteli. Objasnite učenicima u čemu je ipak razlika. Primjerice, može li korisnik
pametnog mobitela sam instalirati operacijski sustav po vlastitoj želji.
Zapitajte učenike kako se još mogu proširiti, odnosno nadograditi mogućnosti računala. Navedite
ih na zaključak da se mogućnosti računala mogu proširiti hardverskom i softverskom
nadogradnjom po želji , što je jedna od bitnih značajki računala koja ga čini univerzalnim uređajem.
njom, što je značajka koja ga čini univerzalnim uređajem.
Tek za informaciju, napomenite učenicima da je proširivost strojne i programske opreme samo

uvjetno "po želji", i da će o tome više naučiti na idućem satu kada ćete im objasniti pojam
kompatibilnosti.
Utvrđivanje gradiva:
Za utvrđivanje gradiva o važnosti i značajkama računala inicirajte diskusiju o usporedbi računala i
mobitela/tableta. Ispišite na ploču tablicu dimenzija 2 x 2 i popišite koje su prednosti i nedostaci
obje vrste uređaja. Analizirajte što im je zajedničko, a po čemu se razlikuju. Koja vrsta uređaja, po
mišljenju učenika, ima više prednosti, odnosno manje nedostataka.
168
Postavite učenicima pitanje koja vrsta uređaja će u budućnosti biti najvažnija za njihovu
informacijsku pismenost.
Završni dio sata:

Provjerite koliko su učenici usvojili ključne pojmove iz ove nastavne jedinice. Posebice što se tiče
definicije računala - elektronički, digitalni, programabilni, nadogradiv uređaj.
Plan ploče
Osnovni pojmovi
Podatak – informacija – znanje
Informatika – računalstvo
Računalo
Proširivost i nadogradivost računala
169
1.2. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Povijesni razvoj računala
Povijesni razvoj računala
Nastavna jedinica:
Vrste računala
Objasniti kako je razvoj obrade podataka utjecao na razvoj računala. Upoznati
Cilj nastavne
učenike s vrstama suvremenih računala i značajkama po kojima se međusobno
jedinice:
razlikuju
 provjeravanje
Obrazovna Razumjeti prednosti i nedostatke pojedinih načina obrade podataka tijekom
postignuća: povijesti. Prepoznati osnovne vrste suvremenih računala.
vrste obrade podataka, vrste računala, osobno računalo, kompatibilnost računala,
Ključni pojmovi:
informatička pismenost
kognitivno područje: psihomotoričko područje: afektivno područje:
- razlikovati načine obrade - primjenjivati stečena - znanja, vještine i navike
podataka znanja u svakodnevnom za korištenje računala u
Obrazovni ishodi: - razumjeti utjecaj načina životu svrhu informacijske i
obrade podataka na razvoj informatičke pismenosti
računala
- razlikovati osnovne vrste
suvremenih računala
Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
Korelacija: Povijest, matematika
za učenike:
web: s1prez1.ppsx
Literatura i izvori: udžbenik: str. 8 – 13
za učitelja: web: s1prez1.ppsx, m1prez2.ppsx
http://setiathome.ssl.berkeley.edu
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
170
Uvodni dio:
Pojasnite učenicima da će u ovoj nastavnoj jedinici upoznati načine obrade podataka tijekom
povijesti. Istaknite da svrha ovog nastavnog sadržaja nije da ga učenici nauče napamet, nego da
dobiju uvid kako su se postupno usavršavale metode obrade podataka i što je prethodilo izumu
računala kakvog danas poznajemo.
Prije obrade gradiva nacrtajte na ploču shemu koja prikazuje usporedbu veličine naprave/stroja za
obradu podataka i njegovu snagu, tj. količinu (učinkovite) obrade podataka u jedinici vremena:
Sivi krug predstavlja veličinu naprave, a kružnica njenu snagu. Nagovijestite učenicima da ćete
nakon obrade pojedine vrste naprave za obradu podataka nacrtati na ploču njegovu shemu po
gore navedenom principu. Tako ćete na kraju dobiti zornu usporedbu promjene odnosa snage i
veličine naprava tijekom povijesti.
Podnaslov: Povijesni razvoj računala

Obradite četiri vrste načina obrade podataka tijekom povijesti iznoseći samo bitne podatke iz
udžbenika na str. 8 – 11.
Nakon toga prikažite učenicima prezentaciju s1prez1.ppsx. Na kraju svakog od pojedina četiri
povijesna razdoblja, odnosno načina obrade podataka zadajte učenicima da na ploču nacrtaju
shemu odnosa veličine i snage obrade. Sheme neka crtaju jednu pored druge (dakle, neka ne brišu
prijašnju shemu). Na kraju bi na ploči mogao biti usporedni prikaz sličan ovome:
171
Zapitajte učenike što možemo zaključiti iz usporednog prikaza kojeg su učenici nacrtali na ploči.
Podsjetite ih da veličine kruga i kružnice ne interpretiramo u apsolutnom, nego u relativnom
smislu, tj. u smislu omjera veličine i snage.
Navedite učenike na zaključak da se snaga računala kontinuirano povećavala, a da se veličina
računala najprije postupno povećavala, da bi se pojavom suvremenog računala drastično smanjila,
i to u apsolutnom i relativnom smislu.
Podnaslov: Vrste računala
Kao prijelaz na temu o vrstama računala, istaknite da nisu sva suvremena računala ista. Za
motivaciju upotrijebite uvodni primjer iz udžbenika na str. 11. ili neki drugi, učenicima zorniji i iz
vlastita iskustva.
Aktivnost: Vrste računala.

Budući da većina učenika pod pojmom računalo pretpostavlja osobno računalo, za njihovu
informatičku pismenost je važno da upoznaju i druge vrste računala. Prije nastave priredite
nekoliko primjera koji opisuju super računala "na djelu" kako bi si učenici mogli predstaviti njihovu
snagu.
Primjerice, možete spomenuti IBM-ovo Deep Blue računalo koje je pobijedilo šahovskog
velemajstora u šahu. Pitajte učenike jesu li čuli za program SETI (The Search for Extraterrestrial
Intelligence) koji se bavi potragom za izvanzemaljskim znakovima inteligencije tako što analizira
radio zračenja iz svemira. Ukažite im da se iz toga razvio program SETI@home (čita se SETI at
home) – znanstveni eksperiment koji koristi kućna računala povezana u internet mrežu kao jedno
veliko super računalo. I učenici sa svojim računalima mogu sudjelovati u tom projektu. Učenike koji
se zainteresiraju uputite na web-mjesto setiathome.ssl.berkeley.edu.
Spomenite da u današnje vrijeme većina servisa u oblaku (cloud computing) koristi grid tehnologiju
– povezivanje fizički razmještenih računala u cjelinu koja funkcionira kao jedno računalo.
Aktivnost: Podjela osobnih računala prema proizvođačkom standardu.

Budući da je osobno računalo u središtu zanimanja predmeta informatika i računalstvo, učenicima
nagovijestite da i u toj kategoriji postoji nekoliko vrsta računala koji se mogu međusobno toliko
razlikovati da su nekompatibilna.
Dakle, preporučamo da odmah uvedete i objasnite pojam nekompatibilnosti osobnih računala
kako biste ga mogli aplicirati kod svake podjele osobnih računala koja se obrađuje u udžbeniku na
str. 12 – 13.
Nije toliko važno za u detalje obradite pojedine vrste osobnih računala, koliko je važno da učenici
usvoje pojam međusobne nekompatibilnosti računala i da znaju u kojim primjerima računalnih
komponenti se pojavljuje – na razini procesora, na razini proizvođačkog standarda itd.
Usmjerite pažnju učenika na ulogu osobnog računala kao pomagača u učenju. Ukažite na
potencijalno velike mogućnosti uporabe tablet računala umjesto papirnih udžbenika. Primjerice,
172
demonstrirajte opravdanost ove ideje tako što ćete na stol staviti sve udžbenike za jedan razred i
pored te hrpe jedan tablet ili barem prijenosnik.
Nadalje, pomoću pametnog telefona (smartphone) povežite se s web-stranicom uz udžbenik
www.sysprint.hr/mojamapa i otvorite digitalnu inačicu udžbenika:
(crvenom kružnicom označen je link na

pripadajući digitalni udžbenik)
Potaknite učenike na raspravu o prednostima mobilnog korištenja pristupa elektroničkom

udžbeniku. Uputite ih na promišljanje kako to može utjecati na njihovu informacijsku i
informatičku pismenost.
Završni dio sata:

Prokomentirajte s učenicima prezentacija m1prez2.ppsx i tako ponovite i utvrdite gradivo.
Plan ploče
Razvoj i vrste računala
Vrste obrade podataka: Vrste računala

1. ručna 1. po namjena
2. mehanička 2. po snazi
3. elektromehanička
4. elektronička Vrste osobnih računala
1. po proizvođačkom standardu
2. po proizvođaču procesora
3. po prenosivosti
173
1.3. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Matematičke osnove rada računala
Binarni zapis
Nastavna jedinica:
Cilj nastavne
Razumjeti ulogu binarnog zapisa. Usvojiti mjerne jedinice za količinu memorije.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna Usvojiti binarni zapis kao temelj zapisivanja podataka u računalu.
postignuća: Pravilno koristiti mjerne jedinice za količinu memorije i njihovu pretvorbu.
Ključni pojmovi: Binarni zapis; bit, bajt, mjerne jedinice za količinu mjemorije
- uočiti binarni način zapisa - binarno predstaviti/zapisati - sposobnosti
i prikaza elektroničkih dihotomna stanja generalizacije
impulsa u računalu - izraziti količine podataka tj. - suradnički odnos u radu
Obrazovni ishodi: - upoznati mjerne jedinice i informacija u različitim - potrebu za
pravila za izražavanje mjernim jedinicama istraživanjem i
količine podataka tj. spoznavanjem novih
informacija u digitalnom činjenica
zapisu
Oblici rada:  frontalni  timski  u parovima  individualni

Nastavne metode:
 demonstracije  pisanja  usmenog izlaganja
Nastavna sredstva
 nastavni listići  zbirka zadataka 
i pomagala:
  
Korelacija: Matematika: karakteristike dekadskog brojevnog sustava
za učenike: udžbenik: str. 14 – 15

za učitelja:
web: s1prez2.ppsx
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
174
Uputa:
Iako je ova nastavna tema naizgled jednostavna i relativno kratka, njen je sadržaj ključan za
razumijevanja rada računala i općenito digitalne računalne tehnologije. Zato joj posvetite dodatnu
pozornost, posebice s metodičkog aspekta, kako biste bili sigurni da su je učenici razumjeli i u
potpunosti usvojili.
Prije nastave priredite primjere pomoću kojih ćete zorno objasniti primjenu binarnog zapisa te
memorijske medije kojima ćete prezentirati kapacitet memorije (primjerice, CD i DVD disk,
nekoliko primjeraka čvrstih diskova i UDB memorijskih štapića i slično).
Pokušajte na prethodnim satovima nastave dogovoriti s grupom učenika da prirede prezentaciju
na temu primjene binarnog zapisa u informatici i računalstvu. Prezentacija neka sadrži samo zorne
primjere primjene, bez detaljnih pojašnjena.
Uvodni dio i motivacija:

Potrebno je odabrati primjere kojima ćete na najbolji način olakšati učenicima da shvate način
zapisa dva stanja u kojima mogu biti sklopovi od kojih su građena računala (1 ili 0).
Predlažemo da navedeno učinite s klasičnim primjerom el. žarulje u razredu ili neke druge
sklopke. Budući da su pojmovi binarna znamenka i binarni brojevni sustav već uvriježeni u
općoj kulturi „digitalne generacije“ učenika, očekuje se da će veliki broj učenika poznavati
osnovne pojmove vezane uz binarni zapis podataka/informacija u računalu. Stoga predlažemo
da uvodni dio sata započnete s diskusijom na sljedeće pitanje: da li računalo razumije
znamenke 1 ili 0 te na koji način to čini?
Podnaslov: Binarni zapis

Aktivnost: Dihotomna stanja i binarni zapis.
Zapišite na ploči kratki zaključak diskusije iz uvodnog dijela. Predlažemo da napišete oznake
dva stanja strujnog kruga: 1 - struja teče, 0 - struja ne teče. Zatim napišite 1 bit (eng. binary
digit) = binarna znamenka 1 ili 0.
Objasnite da je računalo građeno od sklopova u kojima teku električni impulsi, a koji mogu biti
u jednom od dva moguća stanja koja označavamo s 1 ili 0. Skup od navedena dva elementa
nazivamo binarni brojevni sustav. Naglasite da je binarna znamenka ili jedan bit ujedno i
najmanja jedinica za pohranu podataka/informacija u računalu, što ćete detaljnije obraditi u
drugom dijelu sata.
Potaknite učenike da nabroje što više dihotomnih stanja iz prirode, odnosno iz bližeg i daljeg
okruženja, koja se mogu zapisati kao 0 ili 1.
Aktivnost: Prednosti binarnog zapisa.
175
Zapitajte učenike što misle zašto se u računalnog tehnologiji koristi binarni a ne dekadski
zapis. S koliko znamenaka operiramo u dekadskom a s koliko u binarnom zapisu? Navedite ih
na zaključak da je lakše izvoditi operacije s brojevima ako su nam za to potrebne samo dvije
znamenke. Zajedno s učenicima iz toga izvucite analogni zaključak - budući da računalo radi s
brojevima daleko brže nego čovjek, računalo će znatno brže izvoditi operacije s brojevima
rabeći pri tome samo dvije znamenke.
Aktivnost: Primjena binarnog zapisa.
Postavite učenicima sljedeće pitanje – jesu li u prirodi stanja isključivo dihotomna. Uzmite za
primjer stanje "dan – noć". Je li to zaista odraz dihotomnog stanja u prirodi? Ako je dnevno
svjetlo dihotomno stanje, u koju kategoriju onda spada sumrak ili pak praskozorje? Navedite
učenike na zaključak da dnevno svjetlo zasigurno nije dihotomno. Neka učenici navedu još
neke primjere iz prirode koji nisu dihotomni, odnosno koji imaju više ili čak beskonačno
mnogo stanja.
Zapitajte učenike što misle kako računalo operira s takvim nedihotomnim stanjima, ako se
računalo bazira na binarnom zapisu, odnosno poznaje samo dva (dihotomna) stanja. Da biste
ih naveli na odgovor, navedite im primjer sive boje i zapitajte ih što misle može li i kako
računalo prikazati njene beskonačne nijanse. Postupno dođite do zaključka da računalo
simulira nijanse sive boje tako što u određenom omjeru pomiješa crne točke (bit = 1) i bijele
točke (bit = 0).
Dakle, iako je računalo digitalno i operira samo s dvije znamenke može simulirati analogna
stanja iz prirode.
Podnaslov: Mjerne jedinice za količinu memorije

U razgovoru s učenicima potrebno je definirati mjerne jedinice za količinu informacije. Učenici
mogu nabrojati nekoliko primjera načina na koji izražavaju količinu memorije potrebnu za
pohranu njihovih digitalnih podataka/informacija na pojedinom uređaju. U ovom trenutku
važno je ponoviti s učenicima da je za predstavljanje većeg broja različitih podataka
neophodan veći broj bitova (npr. 1 slovo = 1 bajt), te razviti s učenicima raspravu o potrebi
definiranja većih mjernih jedinica.
Aktivnost: Bilo bi poželjno na prethodnom satu pojedinom učeniku ili timu učenika zadati
aktivnost izrade prezentacije na temu „Jedinice za količinu memorije i prateći problemi pri
njihovom definiranju“ kako bi se upoznali i s većim jedinicama od terabajta, razlozima
njihovog definiranja, kao i s problemima s kojima se susreću informatičari prilikom njihovog
definiranja. Zatim se može zadati i niz drugih tema, kao primjer „Povijest bita i bajta“,
„Povezanost uređaja za pohranu podataka i mjernih jedinica za količinu memorije“ i sl. Tako se
predlaže da nakon što se na ploču zapišu mjerne jedinice čiji se popis nalazi u udžbeniku na
str. 14, može uslijediti prezentacija učenika na zadanu temu.
176
Ponavljanje i vježbanje:
Aktivnost: Rješavanje zadataka iz udžbenika (str. 15, vježba 1.).
Procjena znanja:
Predlažemo da, ovisno o obrazovnom okruženju, svaki učenik dobije nastavni listić (max. 10 pitanja
različitih vrsta, npr. točno/netočno, višestruki odabir, pisanje točnog odgovora, povezivanje i sl.).
Na opisan način moguće je procIjeniti učenikovo razumijevanje obrađenog nastavnog sadržaja i
kao dio evaluacije nastavnog procesa. Preporuča se da nastavnik sam odluči na koji način će
bodovati aktivnost procjene znanja, te u okviru kojeg će elementa ocjenjivanja upisati ocjenu
nakon obrađene nastavne cjeline.
Plan ploče
Matematičke osnove rada računala
Binarni zapis
ima struje (1) ili nema struje (0)
1 BIT (eng. binary digit) - binarna znamenka 1 ili 0
najmanja mjerna jedinica za količinu podatka/informacije

Jedinice za količinu memorije
Bajt
Kilobajt
Megabajt
Gigabajt
Terabajt
177
1.4. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Brojevni sustavi
Nastavna jedinica:
Kodiranje
Cilj nastavne
Upoznati karakteristike brojevnih sustava i standarde za kodiranje podataka u računalu.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna Razlikovati vrste i osnovne karakteristike brojevnih sustava. Razumjeti svrhu i osnovne
postignuća: standarde kodiranja podataka u računalu.
Ključni pojmovi: binarni, oktalni i heksadekakdski brojevni sustav, kodiranje, ASCII, Unicode
- upoznati binarni, oktalni i -objasniti karakteristike - sposobnosti
heksadekadski brojevni brojevnih sustava generalizacije
sustav -prepoznati, povezati i - suradnički odnos u radu
Obrazovni ishodi: - razlikovati brojevne objasniti pripadnost - potrebu za
sustave na osnovu njihove različitih brojeva određenim istraživanjem i
baze brojevnim sustavima spoznavanjem novih
(binarni, oktalni ili činjenica
heksadekadski)
Oblici rada:  frontalni  timski  u parovima  individualni

Nastavne metode:
Nastavna sredstva
 nastavni listići  zbirka zadataka 
i pomagala:
  
Korelacija: Matematika: karakteristike dekadskog brojevnog sustava
za učenike:
web:
udžbenik: str. 14 - 16
za učitelja:
web: m1prez3.ppsx
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
178
Dekadski sustav brojeva nije jedini koji je koristi u praksi ljudskog djelovanja. Ljudi su od
davnina pokušavali osmisliti učinkovitije brojevne sustave od dekadskog. Neki od njih zadržali
su se u primjeni sve do današnjih dana, poglavito u informatici i računalstvu. Stoga ih je
potrebno upoznati, s time da se u sklopu ovog gradiva učenicima neće prezentirati načini
pretvaranja brojeva iz jednog u drugi brojevni sustav.
Podnaslov: Brojevni sustavi

Raspravite s učenicima i analizirajte osnovne karakteristike dekadskog brojevnog sustava.
Primjerice, spomenite da je nastao zbog toga što čovjek ima deset prstiju pa mu je baza= 10,
odnosno da je to skup od 10 znamenaka.
Za prikaz jednog broja iz brojevnog sustava koristi se univerzalna formula, primjerice 125 = 1 ·
102 + 2 · 101 + 5 · 100 (podsjetite učenika da je broj na 0-tu potenciju jednako 1). Ukažite
učenicima na zajedničku osnovu pretvorbe iz jednog u drugi brojevni sustav, a to je baza
pojedinog brojevnog sustava na sljednu potenciju. Predlažemo da na ploču nacrtate tablicu iz
udžbenika na str. 15. uz objašnjenje pojedinih elemenata.
Učenici ovdje neće učiti pretvorbu iz jednog u drugi brojevni sustav, ali je važno da razumiju
da se po jednakom načelu svaki broj može zapisati u bilo kojem brojevnom sustavu koristeći
bazu brojevnog sustava kao osnovu.
Aktivnost: Za svaki brojevi sustav zadajte primjer broja kojeg učenici trebaju zapisati po
načelu prikazanom u tablici 3. iz udžbenika na str. 15.
Podnaslov: Kodiranje

Da bi učenicima naglasili važnost postupka kodiranja i njegove standardizacije predlažemo da
s učenicima u uvodnom dijelu razvijete diskusiju o načinu razmjene informacije između čovjeka
i stroja, te stroja i stroja. Kao primjer, može se postaviti upit učenicima što se događa nakon
što pritisnemo slovo A na tipkovnici računala? Da li računalo razumije slovo A kao čovjek? Na
opisan način dolaze učenici do zaključka da se svaki znak koji unesemo u računalo najprije
pretvori u određeni broj.
Potrebno je objasniti učenicima da se postupak prevođenja bilo kojeg znaka u broj naziva
kodiranje. Odaberite primjere kojima ćete najbolje demonstrirati razlog stvaranja standarda za
179
razmjenu podataka. Kao primjer, može se navesti pregled mrežnih/web stranica u različitim
preglednicima, prikaz znakova europskih jezika, svjetskih jezika i sl. Predlažemo da u Microsoft
Word-u upotrijebite naredbu Umetanje – Simboli i predstavite, za pojedino slovo, broj ili drugi
znak, brojeve zapisane u različitim sustavima i standardima za razmjenu podataka/informacija.
Važno je naglasiti da se u praksi pojavljuje veći broj različitih standarda koji rabe zapise
različitih dužina (8 bita, 16 bita i sl.) za jedan znak, te da je njihovom kombinacijom moguće
prikazati određeni broj znakova.
Aktivnost: ASCII standard.
Jedan od najstarijih i najraširenijih međunarodnih kodnih standarda je ASCII standard koji je i
danas u uporabi, pa je potrebno objasniti njegove osnovne karakteristike.
Uputite učenike na tablicu ASCII kodova na kraju udžbenika. Objasnite im da je prvotni ASCII
standard bio 7-bitni što je bilo dostatno za slova engleske abecede (velika i mala), brojke,
interpunkcijske znakove te nekoliko standardnih znakova iz engleskog jezika. Problem je
nastao kad je trebalo prikazati slova, tj. grafeme iz drugih jezika koji nisu sadržani u engleskoj
abecedi. ASCII standard je tada proširen na 8-bitni tako da je mogao obuhvatiti 256 znakova.
Uputite učenike da pronađu mjesta gdje se nalaze slova hrvatske abecede. Jesu li im ASCII
kodovi manji ili veći od 127. Zašto?
Aktivnost: Unicode standard.

Opišite standard Unicode pa njegove značajke usporedite s ASCII standardom kako bi učenici
mogli raspoznati razloge nastajanja različitih standarda i prednosti Unicode-a koji je u
današnje vrijeme najrašireniji standard za kodiranje.
Radi zornosti, neka učenici ponovo otvore ASCII tablicu na kraju udžbenika. Zapitajte ih može li
se ta tablica koristiti npr. za arapsko pismo ili pak za kinesko pismo koje ima nekoliko tisuća
hijeroglifa. Navedite ih na zaključak da jedino Unicode standard može objediniti sva pisma,
odnosno grafeme današnjice.
Prikažite učenicima prezentaciju o kodiranju: m1prez3.ppsx.
Procjena znanja:
Predlažemo da, ovisno o obrazovnom okruženju, svaki učenik dobije nastavni listić (max. 10 pitanja
različitih vrsta, npr. točno/netočno, višestruki odabir, pisanje točnog odgovora, povezivanje i sl.).
Na opisan način moguće je procIjeniti učenikovo razumijevanje obrađenog nastavnog sadržaja i
kao dio evaluacije nastavnog procesa. Preporuča se da nastavnik sam odluči na koji način će
bodovati aktivnost procjene znanja, te u okviru kojeg će elementa ocjenjivanja upisati ocjenu
nakon obrađene nastavne cjeline.
180
Plan ploče
Matematičke osnove rada računala
Brojevni sustavi
Najčešće brojevni sustavi
Sustav Baza Znamenka Prikaz broja
binarni 2
oktalni 8
dekadski 10
heksadekadski 16
Kodiranje
Kodiranje - prevođenje brojeva, slova i znakova u brojeve tj. oblik prikladan za računalo.
ASCII standard - 8 bitova, 256 različitih znakova
Unicode standard - jedinstveni standard za sve jezike, 16 bitova, 65536 različitih znakova
181
1.5. Priprema
Nastavni predmet:
INFORMATIKA I Razred: Sat: 5. – 6. Datum:
RAČUNALSTVO
Logičke izjave i logički operatori
Nastavna jedinica:
Logički sklopovi
Cilj nastavne razumjeti načine povezivanja logičkih izjava i logičkih operatora, te pravila za
jedinice: logičke operatore prikazana u tzv. tablicama istinitosti
 provjeravanje
Obrazovna upoznati se s postupcima povezivanja logičkih izjava i logičkih operatora, te
postignuća: značenje važnosti definiranja tablica istinitosti kao pravila za logičke operatore
Ključni pojmovi: Logičke izjave, logički operatori, tablice istinitosti
- uočiti načine i
- definirati osnovna pravila za
upoznati pravila - sposobnosti
logičke operatore
povezivanja logičkih generalizacije
-biti u mogućnosti na osnovu
izjava i logičkih - suradnički odnos u
Obrazovni ishodi: definiranih osnovnih pravila
operatora radu
za logičke operatore (tzv.
- uočiti važnost - potrebu za
tablica istinitosti) napisati
definiranja tzv. tablica istraživanjem i
izlazne vrijednosti za
istinitosti kao osnovnih spoznavanjem novih
pojedine zadane izraze
pravila za logičke činjenica
operatore
 rada na računalu  crtanja  razgovora
Nastavne metode:
Nastavna sredstva
 zbirka zadataka  
i pomagala:
  
Korelacija: Matematika: Matematička logika, Boolova algebra
udžbenik: str. 17 -19
za učenike:
web:
udžbenik: str. 17 - 19
za učitelja:
web: m1kviz2.html
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
182
Predlažemo da uvodni dio sata započnete s primjerom usporedbe dva broja (npr. 2 i 3). Potrebno
je naglasiti da ishod usporedbe može biti točan ili netočan. Važno je učenicima objasniti da ako
ovaj matematički izraz shvatimo kao logičku izjavu tada možemo reći da je izjava „istinita“ ili
„lažna“. Bilo bi poželjno da tim učenika izradi prezentaciju na temu: Boolova algebra (potrebno je s
učenicima unaprijed dogovoriti sadržaj i datum izlaganja prezentacije).
Upotrijebite uvodni tekst iz udžbenika na str. 17. Provjerite što učenici podrazumijevaju pod
pojmom logika i logično. Ukažite na moguća razlikovanja definicije pojmova logično i logički i
načina kako se ti pojmovi rabe u svakodnevnom životu.
Podnaslov: Logičke izjave i logički operatori
Aktivnost: Logika i logička izjava.

Pojasniti što je po definiciji logika i čime se bavi.
Uvesti pojam logička izjava i istaknuti njene značajke:
• logička izjava je samo ona izjava čiji se iskaz može ispitati, odnosno provjeriti
• logička izjava može biti ili istinita ili neistinita (tj. lažna)
Objasnite zašto je logika u svojoj suštini binarna.  Za logiku neka izjava može imati samo dva
"stanja": istinito ili neistinito (laž). U logici nema druge (odnosno treće) mogućnosti.
Na tim osnovama temelji Booleova algebra, odnosno Booleova logika, koja se rabi i u informatici i
računalstvu. Primjerice, povezivanjem bitova u nizove nastaju složeni podaci. To se povezivanje
temelji na logičkom povezivanju po principima Booleove logike.
Aktivnost: Primjeri logičkih izjava.

Navedite primjere jednostavnih logičkih izjava u udžbeniku na str. 17 pri čemu kontinuirano
provjeravajte da li učenici razumiju priložena objašnjenja.
Proradite s učenicima tu vježbu tako da jedna grupa učenika daje prijedloge logičkih izjava a druga
grupa ima zadatak utvrditi što jest a što nije logička izjava. Nakon danih nekoliko izjava grupe neka
zamijene svoje uloge.
Zajedno s učenicima riješite kviz m1kviz2.htm. Svako rješenje dodatno objasnite kroz diskusiju s
učenicima. Ako je potrebno, ponovite kviz sve dok niste sigurni da ga učenici mogu samostalno i s
razumijevanjem riješiti.
183
Aktivnost: Uporaba logičkih operatora.
Objasnite kako se logičkim izjavama obično procjenjuju, odnosno uspoređuju dva pojma ili se
nešto tvrdi o njihovom međusobnom odnosu.
Proširite značenje koje operatori za uspoređivanje imaju u matematici sa značenjima koja se
koriste u logici. Upotrijebiti tablicu značenja operatora iz udžbenika.
Zadajte učenicima da sami osmisle nekoliko primjera logičkog uspoređivanja.
Aktivnost: Zapisivanje logičkih izjava logičkim varijablama.

Radi pojednostavljena i veće preglednosti, logičke izjave možemo zamijeniti simbolima.
Objasnite pojam logičke varijable (proizlazi iz uporabe simbola za nadomještanje logičkih izjava).
Navedite učenike da povuku paralelu s matematikom i uporabom varijabli u matematici. Zapitajte
ih gdje se još koriste varijable (primjerice, u programiranju).
Aktivnost: Zapisivanje vrijednosti logičkih izjava.

Rezultat iskaza logičke izjave, odnosno njena vrijednost može biti dvojaka: izjava je ili istinita ili je
neistinita (laž).
Logička izjava ima samo dva stanja: istina ili laž. Iz toga proizlazi da je logička izjava binarna.
Slijedom toga, vrijednost logičke izjave možemo zapisati binarno.
U tablicama istinitosti u udžbeniku prikazana je „binarizacija“ zapisivanja vrijednosti logičkih izraza:
istina  true  T  1
laž  false  F  0
Ovo znanje povežite s gradivom o elektroničkim logičkim sklopovima. Navedite učenike na

spoznaju kako se ovim načinom računalo može upotrijebiti za „logičko razmišljanje“, poglavito zato
što računalo može obraditi ogroman broj logičkih operacija u jedinici vremena.
Aktivnost: Logičke funkcije.

Izjava može biti u odnosu s nekom drugom izjavom, pa čak ovisiti o njoj, odnosno o njenoj
vrijednosti.
Primjer: Žarulja svijetli ako je strujni krug zatvoren.
Izjava da žarulja svijetli ovisi o istinitosti izjave da je strujni krug zatvoren.
Zamijenimo te dvije izjave simbolima:
Ž – žarulja svijetli
K – strujni krug je zatvoren
Ovisnost izjave Ž od izjave K može se zapisati kao:
Ž=K
ili matematički:
f(Ž) = K
Potonji izraz čitamo, odnosno tumačimo kao:
logička varijabla Ž u funkciji je logičke varijable K
odnosno:
izjava "žarulja svijetli" ovisi o izjavi "strujni krug je zatvoren"
Pokažimo funkcijski odnos na shematskom prikazu s binariziranim vrijednostima izjava:
184
strujni krug je zatvoren (K = 1)  žarulja svijetli (Ž = 1)
strujni krug nije zatvoren (K = 0)  žarulja ne svijetli (Ž = 0)
Zaključujemo da je izjava Ž u funkcijskom odnosu s izjavom K jer neposredno ovisi o njenoj

vrijednosti, odnosno istinitosti.
Napomena: Hoće li žarulja svijetliti ili neće zapravo ovisi u položaju sklopke (prekidača), ali ćemo za
sada to zanemariti.
Aktivnost: Osnovne logičke funkcije.

Podsjetite učenike da su u matematici već koristili zaključivanje na osnovu uspoređivanja dviju
vrijednosti, pri čemu su koristili aritmetičke operatore. Slično je i u logici, samo što se u logici
koristi naziv logički operatori.
Zadajte učenicima da sami osmisle nekoliko sličnih primjera za svaki od logičkih operatora
(funkcija).
Pomoću donje tablice istaknite opća pravila logičkog zaključivanja specifična za pojedinu logičku
funkciju, tj. operator:
Logički operator I Daje istinu samo ako su obje izjave istinite.
Logički operator ILI Daje istinu ako je barem jedna izjava istinita.
Mijenja vrijednost logičke izjave iz istine u laž

Logički operator NE
i obratno, iz laži u istinu.
Aktivnost: Tablica istinitosti.

Pojam tablice istinitosti gradite postupno slijedeći postupak u udžbeniku – u tablicu najprije
upisati logičke vrijednosti, a tek onda binarne.
Proradite svaki od tri primjera iz udžbenika. Zadajte učenicima da sami osmisle nekoliko sličnih
primjera i izrade tablice istinitosti.
Za motivaciju, ponudite svoje primjere logičkih izjava, primjerice:
Ako imaš brata ili sestru, u tvojoj je obitelji dvoje djece.
Ako imaš brata i sestru, u tvojoj je obitelji troje djece.
(pod pretpostavkom da nema još i druge djece)
185
Podnaslov: Logički sklopovi
Motivacija
Podsjetite učenike na primjer žarulje u strujnome krugu iz prijašnjeg primjera. Zapitajte ih o čemu
još može ovisiti hoće li žarulja svijetliti, osim o položaju sklopke (prekidača). Navedite ih na
moguće odgovore: je li žarulja ispravna ili nije, je li baterija (izvor struje) puna ili prazna, jesu li
kontakti u strujnome krugu dobro pričvršćeni i slično.
Aktivnost: Složene logičke funkcije.

U stvarnome životu naše tvrdnje često ovise o više drugih tvrdnji, odnosno o njihovoj istinitosti. Sa
stanovišta logike, tada govorimo o složenim logičkim funkcijama.
Napomena: objasnite učenicima da ćemo radi jednostavnosti, u primjeru sa žaruljom i strujnim
krugom uvest dvije sklopke, a sve ostale moguće uvjete ćemo zanemariti (stanje žarulje, stanje
baterije itd.).
Dvije sklopke s logičkog gledišta predstavljaju dvije logičke izjave o čijim položajima (logičkim
vrijednostima) ovisi stanje žarulje, odnosno istinitost ili neistinitost treće, o njima ovisne logičke
izjave.
S1 = 1 S2 = 1 S1 = 1
 Ž=1
S2 = 1
S1 = 0 S2 = 1 S1 = 0
 Ž=0
S2 = 1
S1 = 1 S2 = 0 S1 = 1
 Ž=0
S2 = 0
S1 = 0 S2 = 0 S1 = 0
 Ž=0
S2 = 0
Budući da se radi o serijski spojenim sklopkama, s tehničkog gledišta gornji shematski prikaz
čitamo:
186
Ako je prva sklopka uključena i ako je druga sklopka uključena, žarulja svijetli.
Ako je prva sklopka isključena i ako je druga sklopka uključena, žarulja ne svijetli.
Ako je prva sklopka uključena i ako je druga sklopka isključena, žarulja ne svijetli.
Ako je prva sklopka isključena i ako je druga sklopka isključena, žarulja ne svijetli.
S logičkog gledišta gornji shematski prikaz čitamo:

Ako je prva izjava istinita i ako je druga izjava istinita, treća (ovisna) izjava je istinita.
Ako je prva izjava neistinita i ako je druga izjava istinita, treća (ovisna) izjava je neistinita (laž).
Ako je prva izjava istinita i ako je druga izjava neistinita, treća (ovisna) izjava je neistinita (laž).
Ako je prva izjava neistinita i ako je druga izjava neistinita, treća (ovisna) izjava je neistinita (laž).
Ne ulazeći u detalje, informirajte učenike da na sličan način funkcionira i računalo, odnosno

aritmetičko-logička jedinica u procesoru, s time da u računalu funkciju sklopke imaju tranzistori.
Aktivnost: Logički sklopovi.

U ciljanoj diskusiji navedite učenike na analogiju između sklopki u strujnome krugu i logičkih
sklopova objašnjenih u udžbeniku.
Logičku funkciju konjunkcije (logičko I) povežite sa serijski spojenim sklopkama u strujnome krugu.
Zapitajte učenike kako bi trebalo postaviti sklopke u strujnome krugu koje bi po analogiji djelovale
kao logička funkcija disjunkcije (logičko ILI). Pomognite učenicima skicirajući na ploči jednostavan
strujni krug s jednom sklopkom spojenom paralelno.
Uputite učenike na zaključak da računalo logički zaključuje koristeći logičke sklopove visokog
stupnja kompleksnosti koji se, pojednostavljeno, baziraju na povezivanju mnoštva prekidača, tj.
sklopki.
Aktivnost: Grafička prezentacija logičkih sklopova.
Proradite s učenicima tablice istinitosti za logičku operaciju disjunkcije (logičko ILI) i logičku
operaciju konjunkcije (logičko I) kod povezivanja dvije jednostavne logičke izjave u složenu, kako je
prezentirano u udžbeniku na str. 18 – 19.
Ukažite im da se logička izjave koje sadrže logičke operacije može predstaviti i grafički, za što se
rabe standardizirani simboli (nacrtani u udžbeniku). Povezivanjem tih grafičkih simbola u
kompleksnije cjeline koristi se kod projektiranja logičkih, odnosno upravljačkih sklopova u računalu
(primjerice, mikrokontrolera).
Aktivnost: Podijelite učenike u tri grupe. Jedna grupa daje primjere složenih logičkih izjava,
druga grupa ispisuje složene tablice istinitosti na ploču dok treća grupa crta grafički simbol
odgovarajućeg logičkog sklopa. Nakon svaka dva primjera skupine međusobno zamjenjuju
svoje uloge.
187
Provjera znanja:
Aktivnost: Sastavite kratki ispit provjere znanja s nekoliko zadataka koji će poslužiti kao uvid u
učenikovo razumijevanje obrazovnih sadržaja. Rezultate je moguće upotrijebiti u skupnoj
ocjeni iz aktivnosti na satu u okviru ove razmjerno složene nastavne cjeline ili prema procjeni
obrazovnog okruženja od strane nastavnika na neki drugi način.
Plan ploče
Logičke izjave i logički operatori
Logičke izjave: Istina = 1; Laž = 0 Logički operatori: I, ILI, NE
Logički operator NE Logički operator I

Tablica: logičke izjave Tablica: logičke izjave
Tablica istinitosti „NE“ Tablica istinitosti „NE“
Logički operator ILI

Tablica: logičke izjave Tablica istinitosti „NE“
Složene logičke izjave – jednostavne logičke izjave povezane logičkim operatorima
Logički sklopovi – elementi kojima računalo obavlja najsloženije operacije
188
2. SKLOPOVLJE I PROGRAMSKA PODRŠKA
2.1. Priprema
Nastavni predmet:
INFORMATIKA I Razred: Nastavni sat: 1. Datum:
RAČUNALSTVO
Nastavna cjelina: 2. Sklopovlje i programska podrška
Nastavna tema: Načela rada računala
Nastavna jedinica: Načela rada računala
Cilj nastavne jedinice: Upoznati funkcionalna načela rada računala
Vrsta metodičke jedinice  ponavljanje
(tip sata):  vježbanje
 provjeravanje
Obrazovna postignuća: Razumjeti funkcionalnu shemu računala i ulogu procesora, memorije i sabirnice
Ključni pojmovi: von Neumannov model računala
- razumjeti kako funkcionira - pravilno označiti smjer - stjecanje znanja,
računalo po von Neumann- kretanja podataka od vještina i navika za
Obrazovni ishodi: ovom modelu ulaza ka izlazu pravilnu uporabu
- znati ulogu pojedinih računala
jedinica računala
 individu
Oblici rada:  frontalni  timski  u parovima
alni
Nastavne metode:
 demonstracije  pisanja  usmenog izlaganja
Nastavna sredstva i
 programski jezik  nastavni listići  zbirka zadataka
pomagala:
 video zapis  kviz
Korelacija: fizika, matematika, tehnički predmeti
Udžbenik: str. 20.
za učenike:
Web:
Udžbenik: str. 20
za nastavnika:
Web: m2asocijacije.ppsx
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
189

Da biste učenike podsjetili na neke od značajki računala navedene u prvoj nastavnoj cjelini
(udžbenik str. 7), izvedite igru asocijacija. Prikažite učenicima prezentaciju m2asocijacije.ppsx (kao
na donjoj tablici). Podijelite učenike u pet grupa i odredite im stupac koji će rješavati. Otkrivanjem
pojmova u prva četiri retka svaka grupa ima zadatak pogoditi jednu od značajki računala u svom
stupcu. Potpitanjima ih vodite do konačnog rješenja (zadnji zeleni redak) i potičite ih da što brže
riješe zadatak.
xbox jastreb crtanje broj spremanje
playstation formula 1 pisanje zvuk čuvanje
tablet zrakoplov računanje slika pamćenje
mobitel raketa sviranje slovo memoriranje
elektronički brzina rada obrada podaci pohrana
uređaj podataka podataka
Podsjetite učenike na već obrađene pojmove sklopovlje, odnosno strojna oprema (engl. hardware)
te programska podrška, odnosno programi (engl. software). Nagovijestite im da će u ovoj
nastavnoj cjelini naučiti od čega se sastoji hardver i softver i kako djeluju kao cjelina, odnosno kao
računalo.

Pokažite na sliku 1. u udžbeniku. Da bi je učenici lakše razumjeli, nacrtajte na ploču njen
pojednostavljeni shematski prikaz:
Protok podataka od ulaza prema izlazu zornije možete objasniti na primjeru pjevanja u mikrofon
(pitajte učenike da daju primjer trenutno aktualne zvijezde iz svijeta glazbe). Dok pjevač pjeva u
mikrofon – to je ulaz. Tehničar za mix-pultom pojačava/stišava glas pjevača, dodajte mu npr. hall-
efekt i slično – to je obrada. Ono što čujemo na razglasu – to je izlaz. Slično radi i računalo, samo
što obrađuje digitalne podatke.
Pojasnite glavne dijelove von Neumann-ova modela kako je shematski opisano u udžbeniku na str.
20. Ukažite na plave strelice na slici koje prezentiraju protok podataka. Započnite od ulazne
jedinice pa završite na izlaznoj jedinici. Objasnite kratice SJ – središnja jedinica i SPJ – središnja
procesorska jedinica. Kod ove potonje uvedite engleski izraz Central Processing Unit – CPU i
objasnite da se skraćeno naziva procesor, što je učenicima zasigurno bliskiji pojam iz
svakodnevnog života.
190
Aktivnost: Prepoznavanje osnovnih jedinica računala.
Pokažite učenicima donju sliku. Neka navedu u koje jedinice spadaju uređaji prikazani na njoj. Na
ovaj način učenici će povezati pojmove iz von Neummanove sheme sa stvarnim uređajima.
Također neka pokažu smjer protoka i obrade podataka
Aktivnost: Ulazni i izlazni uređaji - uvod.

Da bi učenicima bila jasnija shema von Neummanova modela, podjelu sklopovlja detaljnije
objasnite pomoću donje sheme. Tu su navedene konkretne komponente pa će učenicima bili lakše
razumjeti što su i koje su "ulazne" jedinice, odnosno koje su "izlazne" jedinice računala.
191
Napomenite da se komponente računala mogu podijeliti na još jedan način: a) središnji dio i na b)
okolni dio, koji se još naziva i periferni dio računala (skraćeno, periferija).
Ne inzistirajte da učenici usvoje sve ove nazive. Zasad je važno samo da se upoznaju s njima i da
vide u koju vrstu spadaju.
Kroz razgovor utvrdite da li učenici razumiju što su ulazni i izlazni uređaji i koje su njihove funkcije
te čemu služi središnja jedinica. Potaknite učenike da nabroje još neke uređaje koji nisu navedeni u
shemi. Za svaki navedeni uređaj zajedno prokomentirajte je li ulazni ili izlazni i zašto.
Provjeravanje i završni dio sata:
Plan ploče
Načela rada računala
Von Neummanov model računala

Protok i obrada podataka od ulaza ka izlazu
Ulazna jedinica - izlazna jedinica
Središnja jedinica
Memorija:
primarna
sekundarna
Središnja procesorska jedinica:
aritmetičko logička jedinica
upravljačka jedinica
192
2.2. Priprema
Nastavni predmet:
INFORMATIKA I Razred: Nastavni sat: 2. – 3. Datum:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Sklopovlje računala
Nastavna jedinica: Ulazni i izlazni uređaji
Cilj nastavne jedinice: Upoznati glavne ulazne i izlazne uređaje koji se mogu priključiti na račuanla.
 provjeravanje
• Prepoznati komponente računalnog sustava
Obrazovna postignuća: • Poznavati svrhu komponenti računala i njihove osnovne značajke
• Poznavanje središnjeg dijela i perifernih jedinica računala
tipkovnica, miš, monitor, središnja jedinica, matična ploča, procesor, spremnici
Ključni pojmovi:
(memorija) za podatke, glavna memorija, pomoćna memorija
- razumjeti računalo kao - opisati osnovne značajke - stjecanje znanja,
elektronski stroj koji se strojnih dijelova računala vještina i navika za
može nadograđivati - razumjeti ulogu računala pravilnu uporabu
Obrazovni ishodi:
- razumjeti podjelu strojne u suvremenom svijetu komponenti računala
opreme na ulaznu i izlaznu - primjenjivati stečena - interes za uporabu
- poznavati način rada i znanja u svakodnevnome novih tehnoloških
osnovne značajke strojnih životu rješenja
komponenti računala
Nastavne metode:  usmenog
 demonstracije  pisanja
izlaganja
Nastavna sredstva i
pomagala:
 video zapis  kviz
Korelacija: Fizika, strukovni predmeti
Udžbenik: str.21 – 25.
za učenike:
Web: s2prez1.ppsx, s2prez2.ppsx
za nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
193

Podsjetite učenike da su se na prijašnjem satu upoznali s osnovnim pojmovima i funkcionalnim
dijelovima računala: ulazna jedinica, izlazna jedinica i jedinica za obradu. To je tek globalna shema.
U idućih nekoliko nastavnih sati učenici će naučiti koje se komponente mogu priključiti na
računalo, koja je njihova funkcija, odnosno uloga i koje su im (radne) značajke.
Pokažite sliku 2. u udžbeniku i imenujte komponente kako je to učinjeno u udžbeniku. Istaknite da

su to samo osnovni, najučestaliji uređaji koji se mogu priključiti na računalo. Zapitajte ih koji su od
prikazanih uređaja nužni za rad računala, tj. bez kojih uređaja računalo ne bi moglo raditi i
komunicirati s korisnikom.
Ukažite učenicima da se strojna oprema može podijeliti na još jedan način: 1. osnovna strojna
oprema i 2. dodatna strojna oprema. U osnovnu strojnu opremu spada središnja jedinica,
tipkovnica/miš (ulazni uređaj) te monitor (izlazni monitor). Na taj se način osigurava komunikacija
s računalom, odnosno protok podatka od ulaza prema izlazu. Usput provjerite da li se učenici
mogu prisjetiti tko je koncipirao takav rad računala.
Podnaslov: Ulazni uređaji
Upoznajte učenike s ulaznim komponentama računala, a pomoću kojih u računalo unosimo

podatke i/ili naredbe. Uz sliku 3. iz udžbenika upoznajte učenike s tipkovnicom i naglasite se
međusobno mogu razlikovati 1. po podržanom jezičnom standardu, odnosno po skupu slova koja
se mogu tipkati te po obliku i dodatnim tipkama za multimediju koje tipkovnica može sadržavati.
Većina učenika već se upoznala s tipkovnicom i uvelike je koristi, međutim upitno je jesu li
upoznati s funkcijama svih tipki na tipkovnici. Stoga predlažemo da to provjerite u praksi.
Aktivnost: Dijelovi tipkovnice.
Koristeći sliku tipkovnice na str. 22. provjerite jesu li i koliko učenici upoznati s funkcijama
pojedinih tipki.
194
Postavite učenicima sljedeće pitanje: ako je miš ulazni uređaji, kako pomoću njega unosimo
podatke u računalo? U razgovoru ih navedite na zaključak da su pokreti mišem i klikanje njegovim
gumbima također naredbe, odnosno ulazni podaci.
Zapitajte učenike koje su prednosti miša u odnosu na tipkovnicu. Navedite ih na sljedeći zaključak:
umjesto da se mora napisati, odnosno utipkati naredba (npr. zatvori prozor), dovoljno je kliknuti
mišem na odgovarajuće dugme.
Aktivnost: Učinkovitost zadavanja naredbi mišem.

Pokrenite program Blok za pisanje (Notepad) pa demonstrirajte njegovo premještanje pomoću
tipkovnice (ALT+razmaknica > S > kursorskim tipkama pomičite prozor).
Sada to isto napravite koristeći miša (postavite lijevu tipku miša nad naslovnu traku prozora,
pritisnite je i držite pritisnutom dok pomičete miš i tako pomičite prozor).
Zapitajte učenike što smo time dokazali. Navedite ih na zaključke: 1. mišem se lakše zadaju
naredbe jer ih ne treba pisati na tipkovnici, 2. miš je znatno brži od tipkovnice. No, je li u svim
situacijama miš u prednosti? U kojima nije?
Aktivnost: Vrste miševa.

Uputite učenike na rješavanje vježbe 1 u udžbeniku. Rezultate tog malog istraživanja neka zapišu u
svoju bilježnicu. Nakon toga napravite zajedničko izvješće na školskoj ploči (pazite da se dobre i
loše značajke ne dupliraju).
Aktivnost: S analognog na digitalno.

Vjerojatno najzorniji primjer ulaznih podataka i njihove obrade u računalu je demonstracija rada
optičkog čitača, odnosno skenera.
Pitajte učenike jesu li u trgovini promatrali kako djelatnice na blagajni optičkim čitačem prelaze
preko crtičnog bar-koda i tako unose podatke o kupljenom proizvodu u računalo. Crtični bar-kod je
analogni podatak koji se pretvara u digitalni. Tu transformaciju možete prezentirati i u učionici
rabeći obični stolni skener.
Uzmite list papira na kojem su zapisani neki podaci pa zapitajte učenike u kojem su obliku ti podaci
– u analognom ili digitalnom. Navedite ih na zaključak (da su analogni) koristeći se prijašnjim
primjerom čitača bar-koda.
Nakon toga pokažite im kako se rabi optički čitač da se podaci s papira prenesu u računalo i prikažu
na monitoru računala. Kako biste demonstrirali da se u računalu ti podaci mogu obraditi, učitane
podatke, odnosno njihovu skeniranu sliku obradite pomoću nekog uređivača slika. Primjerice,
prikažite skeniranu sliku u inverznoj boji (bijela slova na crnoj podlozi), dodajte joj efekat
zamućenja (blur) i tome slično. Važno je da učenici razumiju da se jednom učitani podatak u
računalu može dodatno obrađivati, odnosno mijenjati.
Napomenite da je za obradu slikovnih zapisa u računalu zadužena grafička kartica.
Ako u svrhu ove demonstracije ne možete osigurati skener u učionici, poslužite se opisom slike 5.
iz udžbenika.
195
Podnaslov: Izlazni uređaji
Upoznajemo učenike s izlaznim jedinicama. Napomenimo da se osim ulaznih jedinica, na računalo

priključuju i uređaji kojima računalo predaje podatke okolini, a zovemo ih izlazne jedinice. Ti
uređaji električne signale iz računala pretvaraju u podatke razumljive čovjeku (npr. slova, brojke,
slike, zvukove).
Glavni je izlazni uređaj osobnoga računala monitor. Pitamo učenike kojoj vrsti strojne opreme
pripada? Upoznajemo učenike s osnovnim karakteristikama monitora koristeći donju sliku:
Potaknemo učenike na razgovor pitanjem jesu li ikad sliku ili tekst kreiran pomoću računala ispisali
na list papira? Upozorite ih da se ovdje radi o drugačijoj vrsti transformacije podataka od one
opisane u primjeru s optičkim čitačem. Zapitajte učenike u kojem su obliku podaci kad ih napišemo
na računalu, a u kojem kad ih ispišemo na papir pomoću pisača.
Uz sliku 7. u udžbeniku upoznajemo učenike s pisačem kao izlaznom jedinicom i osnovnim

vrstama pisača.
196
Dvije su glavne vrste pisača. Tintni (ink-jet) ispisuju špricanjem tinte u boji, kvaliteta je ispisa
osrednja, mogu ispisivati i fotografije (na fotopapiru), a namijenjeni su za manje količine ispisa.
Laserski pisači za ispis koriste obojani prah (toner) koji zapeku na papir, u radu su tihi, brzi i
precizni pa je ispis vrlo kvalitetan (posebice crno/bijeli) i omogućuju veće količine ispisa.
Aktivnost: Zvučnici.
Pitanjima potaknemo učenike na razgovor:
• slušate li glazbu?
• koju glazbu najviše volite slušat?i
• što koristite za slušanje glazbe?
• da li za slušanje glazbe radije koriste slušalice ili zvučnike?
Upoznajmo učenike s zvučnom karticom. Ukoliko imate mogućnost pokažite učenicima zvučnu
karticu „u živo“, ili ih uputite da pogledaju sliku 8. u udžbeniku. Napomenite učenicima da je
upravo zvučna kartica zadužena za obradu zvučnih signala, a zvučnici za njihovo izvođenje
(reprodukciju). Bez zvučne kartice ne bismo mogli slušati glazbu. Osim zvučnika, na zvučnu karticu
mogu se priključiti i slušalice, mikrofon i dodatni zvučnici (ovisno o izvedbi kartice).
Uputite učenike da pogledaju prezentaciju o vanjskim dijelovima računala s2prez1.ppsx.
Aktivnost: Ulazno-izlazni uređaji.

Pitajte učenike jesu li tijekom igranja neke igrice ili razgovaranja preko Skype-a rabili slušalice s
mikrofonom. Kakav je to uređaj – je li ulazni ili izlazni? Potaknite ih na odgovor sljedećim
potpitanjem: dok gledaju zaslon svojeg pametnog mobitela, kako upravljanju njime i zadaju mu
naredbe tipa – povećaj sliku, zatvori prozor, pokreni igricu i slično.
Očito, radi se o uređajima koji objedinjuju ulaznu i izlaznu funkciju. Koje su prednosti takvih
uređaja?
Promotrite sliku 9. u udžbeniku. Koje su prednosti prikazanog monitora? Ima li takav uređaj i
nedostatke. Primjerice, kako rabiti takav uređaj dok jedemo hamburger iz kojeg se cijedi majoneza
(što, naravno, nije baš zdravo)?
Ponavljanje i završni dio sata:

Ponovite obrađeno gradivo zadavanjem jednostavnih pitanja i analogija, primjerice:
- što je za zvučnu karticu ulazni podatak, a što izlazni?
- što je za grafičku karticu ulazni podatak, a što izlazni?
- ako je za obradu slikovnog zapisa zadužena grafička kartica, koja komponenta je zadužena za
obradu zvučnog zapisa?
Podsjetite učenike da računalo postiže svoju punu svrhu samo ako može primiti podatke iz okoline,
obraditi ih i nazad ih vratiti u okolinu.
Pretpostavimo da učenik želi da mu računalo izračuna treći korijen broja 729. Zapitajte učenike
kako će taj učenik prenijeti svoju želju računalu? Kako će učenik doznati rješenje, odnosno rezultat
korjenovanja? Postoji li više načina na koje računalo može predočiti rezultat obrade? Primjerice,
osim što rezultat prikaže na zaslonu monitora, računalo ga može (i) ispisati na pisač.
197
Podijelite učenike u dvije grupe (prije toga neka zatvore svoje udžbenike kako ne bi čitali iz njih).
Na ploči nacrtajte tablicu:
ulazni uređaji izlazni uređaji ulazno-izlazni uređaji
Zadatak je učenika da nabroje što više uređaja u pojedinoj kategoriji. Kod svakog uređaja zapišite
koja ga je grupa navela. Na kraju ćete zbrojiti prijedloge i utvrditi koja grupa ih je dala više.
Plan ploče
Sklopovlje - strojna oprema računala
Osnovna strojna oprema: središnja jedinica, tipkovnica/miš i monitor.

Dodatna strojna oprema: sve ostale periferne jedinice (pisač, zvučnik, kamera …) .
Vrste strojne opreme:
• ulazni uređaji: tipkovnica, miš, optički čitač, mikrofon
• izlazni uređaji: monitor, zvučnik, slušalice
Uloga središnje jedinice:
• obrada podataka primljenih ulaznim uređajima
• prosljeđivanje obrađenih podataka izlaznim uređajima
Preduvjet obrade podataka: podaci u digitalnom obliku.
198
2.3. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna jedinica: Procesor i memorija
Cilj nastavne
Usvojiti namjenu i osnovne značajke procesora i vrsta memorije,
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna • Upoznati namjenu i osnovne značajke procesora
postignuća: • Upoznati vrste memorije i njihovu namjenu
procesor (CPU), memorijski registri, memorijska adresa, procesorska riječ, primarna
Ključni pojmovi:
memorija, sekundarna memroija, ROM, BIOS, RAM, cache, flash memorija
Kognitivno područje Psihomotoričko područje Afektivno područje
učenici će: učenici će: razvijati kod učenika:
- znati ulogu procesora u - razlikovati fizičke medije - stjecanje znanja, vještina i
Odgojno-obrazovni radu računala memorije navika za pravilnu
ishodi (učenička - usvojiti funkcijske dijelove uporabu komponenti
postignuća): procesora računala
- interes za uporabu novih
- usvojiti vrste memorije i
tehnoloških rješenja
njihovu namjenu
 u
Oblici rada:  frontalni  timski  individualni
parovima
 rad na računalu  m. crtanja  m. razgovora
Nastavne metode:
 m. demonstracije  m. pisanja  m. usmenog izlaganja
Nastavna sredstva i  računala  prezentacija  udžbenik
pomagala:  video zapis  nastavni listić  zbirka zadataka
Korelacija: Fizika, matematika, strukovni predmeti
Udžbenik: 26. – 28.

za učenike:
Web: s2prez2.ppsx
za nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
199
Uvodni dio:
Dosad smo obradili vanjske, periferne uređaje koji su ulazni, izlazni ili oboje istovremeno. Sada ćete
upoznati središnju jedinicu, dijelove od kojih se sastoji i njihovu ulogu. U tu svrhu moramo otvoriti
kućište i zaviriti unutra.
Otvorite bočnu stranu kućišta i „u živo“ pokažite učenicima unutarnje dijelove središnje jedinice
kako su numerirani uz sliku 10. u udžbeniku. Budući da će neki učenici po prvi puta vidjeti računalo
iznutra, a o tim dijelovima ćete govoriti tijekom predstojećih sati nastave, uzmite si dovoljno
vremena da pokažete sve bitne komponente.
Na ovoj uvodnoj razini nemojte ulaziti u detaljne opise. Svrha je da učenici dobiju informativni uvid
u dijelove središnje jedinice i upoznaju se s njihovim nazivljem.
Osim toga, pokažite im put protoka podataka (opet samo informativno). Na stražnjoj strani su
priključci na koje se priključuju periferni uređaji. Krenite od PS/2 ili USB priključka za tipkovnicu i/ili
miš te pokažite da put dalje vodi do velike ploče koju nazivamo matična ploča. Na njoj je nalaze
utori u koje se utiču grafička i zvučna kartica a na njihove se priključke priključuju izlazni uređaji
kao što su monitor, zvučnik, slušalice itd.
Ako niste u mogućnosti demonstrirati unutrašnjost kućišta, poslužite se slikom 10. iz udžbenika i
navedenim opisima.
Aktivnost:
Nakon razgledavanja unutrašnjosti kućišta, prikažite prezentaciju s2prez2.ppsx i ponovite gradivo
o dijelovima središnje jedinice.
200
Podnaslov: Procesor
Motivacija:
Započnite uvodni dio s pitanjima: Kamo se slijevaju svi ti podaci koji preko ulaznih uređaja
neprestano ulaze u računalo? Tko to sve obrađuje. Kad stigne sve to obraditi?

Procesor je središnje "mjesto" gdje se slijevaju svi podaci u računalu i tu se obrađuju. Doduše, to je
prilično pojednostavljen opis procesa koji se odigravaju u računalu, pogotovo u današnje vrijeme,
kada moderni procesori sadrže u sebi neovisni grafički podsustav koji samostalno obrađuje
slikovne i video zapise.
Važno je učenicima naglasiti da se procesor sastoji od dva podsustava s različitim ulogama: 1.

aritmetičko-logičke jedinice za obradu podataka i 2. upravljačke jedinice koja upravlja i nadgleda
radom svih dijelova računala i tako računalo povezuje u funkcionalnu cjelinu.
Aktivnost: Struktura procesora.

Predlažemo da ovaj dio gradiva obradite na informativnoj razini. Dovoljno je istaknuti da se
procesori sastoji od registara (memorijskih spremnika) pomoću kojih procesor operira s podacima.
Registar je ključan pojam jer od njegove arhitekture ovisi učinkovitost rada procesora. Što više
bitova registar može pohraniti, to će biti šira procesorska riječ, a to u konačnici znači da će se u
jedinici vremena na obradu prenijeti veća količina podataka.
Da bi učenicima ovaj opis bio jasniji, napravite analogiju s ulaskom automobila na autocestu kroz
naplatnu postaja. Pretpostavimo da se 1000 automobila slijeva prema naplatnoj postaji A koja ima
5 automatskih naplatnih kućica, te da se isti broj automobila slijeva prema naplatnoj postaji B koja
ima 20 automatskih naplatnih kućica. Zapitajte učenike koja će naplatna postaja imati veći/bolji
protok automobila, tj. na kojoj će se naplatnoj postaji dulje čekati ulaz na autocestu. Naplatna
postaja koja ima veću "širinu naplate" (analogija sa širinom procesorske riječi, odnosno brojem
bitova u registrima) imat će veći/bolji protok vozila iako je brzina rada naplatnih kućica (analogija s
brzinom obrade podataka) na A i B naplatnoj postaji posve identična. Dakle, ovdje govorimo o
učinkovitosti naplate. Slično je i kod procesora. Procesor koji ima 64-bitne memorijske registre bit
će dvostruko učinkovitiji od procesora s 32-bitnim registrima. No, to je samo u teoriji jer na ukupni
rad procesora utječe i brzina njegova radnog takta.
Aktivnost: Brzina procesora.

Osim širine procesorske riječi, na brzinu rada procesora utječe i njegov radni takt. Što je takt
vremenski kraći, procesor će moći izvršiti više operacija tijekom obrade podataka. Ova će rečenica
možda zbuniti ponekog učenika pa ju je potrebno dodatno, odnosno zornije pojasniti.
Usporedite radni takt procesora s metronomom. Ako namjestimo matronom na spori tempo, radni
takt će mu biti dulji pa će se klatno klatiti sporije. Recimo da će se u jednom minuti "zaklatiti" 120
puta. Ako pak namjestimo metronom na tri puta brži tempo, to znači da će mu radni takt biti tri
201
puta kraći pa će se klatno klatiti brže, odnosno u ovom slučaju u jednoj minuti zaklatit će se 360
puta.
Dakle, što je radni takt metronoma kraći brže će se klati, pa će ukupni broj klaćenja u jedinici
vremena biti veći, tj. učestaliji. Slično je i s procesorom.
Tako smo došli do završne tvrdnje navedene u udžbeniku na str. 26. Ukupna brzina rada procesora,
a to znači količina podataka koju može obraditi u jedinici vremena, ovisi o dvije značajke: 1.
trajanju radnog takta procesora (što je radni takt kraći, procesor će brže obrađivati podatke) te 2.
veličini memorijskog registra (što je memorijski registar veći, to je količina obrađenih podataka u
jedinici vremena veća).
Podnaslov: Memorija
Motivacija:
Pitajte učenike imaju li korisnički račun na Gmail-u. Vjerojatno će većina odgovoriti potvrdno.
Zapitajte ih jesu li primijetili da kod prijave na Gmail računalo pamti njihove pristupne podatke
(korisničko ime i lozinku). Od kuda računalo "izvuče" te podatke? Zar ih zaista pamti? Kako
računalo pamti podatke? Koliki je vijek trajanja pamćenja računala? Što ako je računalo
zlopamtilo?

Objasnite da računalo zaista pamti podatke i da u tu svrhu upotrebljava namjenske komponente
sklopovlja. Dijelimo ih u dvije osnovne vrste (primarna i sekundarna memorija računala), kako je to
objašnjeno u udžbeniku na str. 27
Aktivnost: Podjela memorije na primarnu i sekundarnu.

Pokažite učenicima primjerak RAM memorije, čvrstog diska, optičkog diska, USB štapića. Ako
imate, i primjerak diskete. Odvojite RAM memoriju od ostalih primjeraka. Nagovijestite da ćete
najprije obraditi primarnu memoriju, a jedna vrsta takve memorije je RAM memorija (pokažite je).
Aktivnost: Dokaz da ROM trajno pamti podatke.

Da biste pokazali i dokazali da ROM trajno pamti podatke, umetnite instalacijski disk u računalo i
restartajte ga pa uđite u BIOS. Postavite da prva bootabilna jedinica bude optički pogon i spremite
postavke. Objasnite učenicima da je sada računalo postavljeno tako da se pokreće s optičkog diska
(ne ulazite u detalje o operacijskom sustavu). Nakon što izađete iz BIOS-a pokrenut će se instalacija
s bootabilnog optičkog diska koju, naravno, prekinite.
Ponovo restartajte računalo, uđite u BIOS pa promijenite postavke tako da sada prva bootabilna
jedinica bude čvrsti disk na kojem imate instalirane Windowse. Objasnite učenicima da ste sada
postavili da se računalo više ne pokreće s optičkog diska (kao maloprije), nego s čvrstog diska.
Nakon što se računalo pokrene i nakon što se operacijski sustav Windows uobičajeno podigne,
ukažite učenicima kako ste upravo demonstrirali i dokazali da ROM memorija trajno pamti
podatke.
202
Opišete RAM kako je to učinjeno u udžbeniku. Istaknite načelo rada računala – svaki pokrenuti
program i svaka otvorena datoteka u računalu privremeno se smješta u RAM. To je zbog toga jer je
RAM izuzetno brza memorija pa može brzo prosljeđivati podatke procesoru na obradu. Međutim,
RAM ima nedostatak – ne može trajno upamtiti podatke. Odnosno preciznije, podatke pamti samo
dok je računalo uključeno. Zato im naglasite - ako greškom isključimo računalo ili nestane struje,
svi dokumenti koje smo uređivali neće sadržavati izmjene koje smo učinili prije nasilnog isključenja
računala, odnosno nestanaka struje.
Aktivnost: Dokaz da RAM ne pamti podatke.

Učenici pokrenu program WordPad i upišu u njega dvije rečenice. Dokument zatim spreme pod
nazivom RAM test i zatvore Wordpad. Nakon toga neka ponovno otvore taj isti dokument i dopišu
treću rečenicu, a onda neka resetiraju računalo (dakle, bez prethodnog spremanja dokumenta).
Objasnite im da je resetiranje računala slično kao kada iznenada nestane struje. Nakon što se
računalo ponovo pokrene, učenici pokrenu WordPad i otvore dokument RAM test. U dokumentu
nema treće rečenice. Zapitajte Primijetit ćemo da zadnja upisana rečenica nije ostala spremljena.
Na kraju, ukratko opišite cache (priručnu memoriju) i spomenite da se koristi ne samo u procesoru,
nego i u većini uređaja sekundarne memorije. Što je cache veći, a to znači da u njega stane više
podataka, uređaj će (prividno) brže raditi.
Završni dio sata:

Ovisno o preostalom vremenu, učenici rješavaju vježbu 2. iz udžbenika. Prije toga, pokažite im
kako se pokreće Upravitelj zadataka (Task Manager).
Plan ploče
Procesor i memorija
Procesor
• aritmetičko-logička jedinica
• upravljačka jedinica
Memorija
• primarna - mali kapacitet, velika brzina
• sekundarna - veliki kapacitet, mala brzina
Primarna memorija
• ROM – pamti podatke
• RAM – ne pamti podatke
• cache – brza priručna memorija
203
2.4. Priprema
Nastavni predmet:
INFORMATIKA I Razred: Nastavni sat: 5. – 6. Datum:
RAČUNALSTVO
Nastavna jedinica: Matična ploča i ulazno-izlazni pristupi
Cilj nastavne
Objasniti vrste i načela razmjene podataka između vanjskih uređaja i računala.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna
Opisati primjere gdje se primjenjuju različite vrste ulazno-izlaznih pristupa.
postignuća:
Ključni pojmovi: Paralelni pristup, serijski pristup, pretvaranje bitova u električke veličine.
- objasniti da se vrijednosti - vrednovati serijski i - stjecanje znanja, vještina i
registra mogu postupno paralelni pristup u navika za pravilnu uporabu
Odgojno-obrazovni dovoditi na stezaljku izlaznog konkretnoj situaciji komponenti računala
ishodi (učenička pristupa - primjenjivati stečena - interes za uporabu novih
postignuća): - razlikovati funkcioniranje znanja u svakodnevnome tehnoloških rješenja
serijskog i paralelnog pristupa životu.
- znati prednosti i nedostatke
serijskog i paralelnog
pristupa.
Oblici rada:  frontalni  timski  u parovima  individualni
Nastavne metode:
Korelacija: Fizika, tehnički predmeti
Udžbenik: str. 29. – 31.

za učenike:
Web: m2kviz1.htm
za nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
204
Uvodni dio:
Na računalo se priključuju razni i različiti vanjski uređaji. Jedni služe za unošenje, odnosno
primanje podataka u računalo (ulazni uređaji), drugi za prikazivanje ili pohranjivanje podatka iz
računala (izlazni uređaji), a treći mogu biti ulazni i izlazni istovremeno.
Računalo je digitalni uređaj što znači da su podaci predstavljeni električnim digitalnim signalima u
binarnom obliku. Međutim, neki su vanjski uređaji analogni, što znači da operiraju s podatkom u
obliku električnog impulsa. Zbog svih tih razlika računalo mora biti opremljeno ulazno-izlaznim
sklopovima koji omogućavaju priključivanje uređaja različite vrste i komunikaciju računala s njima.
U komunikaciji s drugim uređajima računalo ima dva "problema":
• jedni uređaji su ulazni, drugi su izlazni, a treći su kombinirani
• neku vanjski uređaji su analogni, dočim su drugi digitalni
Kako računalo uspijeva povezati međusobno tako različite uređaje u funkcionalno jedinstvenu
cjelinu?
Podnaslov: Matična ploča

Objasnite da je računalo tako koncipirano da se svi periferni uređaji (ulazni i izlazni) priključuju na
komponentu pod nazivom matična ploča (engl. motherboard) i da postoji dobar razlog zašto se baš
tako zove.
Aktivnost: Priključivanje perifernih uređaja.

Osigurajte računalo kojem ćete izvaditi grafičku i zvučnu karticu (prije demonstacije). Na stol
postavite kućište računala, tipkovnicu (PS/2), miš (USB), monitor, mikrofon i zvučnike/slušalice te
grafičku i zvučnu karticu (prethodno odspojite sve periferne uređaje). Otvorite bočnu stranu
kućišta (slično kao na slici 10. u udžbeniku) tako da učenici mogu vidjeti matičnu ploču.
Provjerite da li se učenici sjećaju koji su osnovni, nužni dijelovi računala, odnosno koje uređaje
moramo priključiti da bismo mogli komunicirati s računalom.
Najprije priključite PS/2 tipkovnicu. Da biste to demonstrirali, okrenite stražnju stranu kućišta
prema učenicima tako da vide stražnji panel s ulazno/izlaznim priključcima (kao na slici 17. u
udžbeniku). Zatim priključite USB miš.
Podsjetite učenike da smo sada osigurali ulaz podataka u računalo i da mu možemo slati podatke
i/ili naredbe. Zapitajte učenike što nam je još potrebno za potpunu komunikaciju s računalom,
odnosno kako ćemo vidjeti rezultate naredbi koje je računalo obradilo/izvršilo.
Da bismo priključili monitor, potrebna je grafička kartica. Okrenite računalo da učenici mogu
vidjeti unutrašnjost računala i pokažite im odgovarajući utor (slot) na matičnoj ploči pa u njega
utaknite grafičku karticu.
205
Ponovo okrenite stražnju stranu računala prema učenicima i komentirajte da smo sada dobili
priključak (VGA ili DVI, ovisno o kartici) na koji možemo priključiti monitor. Time smo kompletirali
protok podataka od ulaza do izlaza.
Zapitajte učenike koja im se komponenta na tom putu od ulaza do izlaza čini najvažnijom, odnosno
koja omogućava da različite uređaje povežemo u cjelinu. Navedite ih na zaključak da je matična
ploča komponenta na koju se slivaju ulazni podaci u računalu i koja ih dalje distribuira prema
izlaznim jedinicama.
Slično kao što ste izveli prijašnje povezivanje miša i tipkovnice preko grafičke kartice s monitorom,
tako demonstrirajte povezivanje mikrofona preko zvučne kartice sa zvučnicima.
Aktivnost: Integrirane komponente.

Pokažite učenicima matičnu ploču na kojoj su integrirane mrežna kartica i zvučna kartica.
Pojasnite da su na početku razvoja osobnih računala ona imala samo osnovne funkcije – služila su
uglavnom za pisanje i uređivanje teksta. U početku čak nije postojao ni miš. Ako je korisnik htio
neku dodatnu funkciju, morao je ugraditi komponentu koja to omogućava.
Primjerice, za izvođenje glazbe trebalo je ugraditi zvučnu karticu, za povezivanje računala u mrežu
morala se ugraditi mrežna kartica itd.
Današnja moderna računala su multimedijska i predviđena su za povezivanje s Internet mrežom.
To se postiže tako da što se na matičnu ploču integriraju kartice koje su se prije morale zasebno
ugrađivati. Primjerice, današnje matične ploče dolaze s već ugrađenom zvučnom i mrežnom
karticom, a neke imaju integrirane i druge komponente, kao npr. komponentu za bezično
povezivanje u mrežu računala (Wi-Fi i Bluetooth).
Podnaslov: Ulazno-izlazni pristupi
Motivacija:
Pitajte učenike koje je prirode pritisak prsta na tipku na tipkovnici ili pritisak na lijevu tipku miša. Je
li analogan ili digitalan? Što je s pjevanjem u mikrofon – je li to analogna ili digitalna vrsta
podataka? Kad prikažemo sliku na monitoru ili ispišemo tekst na list papira, jesu li oni analogne ili
digitalne prirode. Navedite učenike na zaključak da ulazni i/ili izlazni podaci računala nesumnjivo
mogu biti analogne prirode.
Kao uvod u sljedeći nastavni sadržaj, postavite učenicima pitanje: ako znamo da je računalo
digitalni elektronički uređaj, kako može operirati s analognim podacima?

Iako se vanjski uređaji međusobno razlikuju po namjeni, vrsti prezentacije podataka i po brzini
njihova prijenosa, tijekom ulaska u računalo moraju biti priređeni tako da ih računalo može
obraditi sukladno svojim tehnološkim načelima (npr. obrada digitalnih podataka). U tu svrhu
računalo koristi ulazne i izlazne pristupe, odnosno pametne i relativno nezavisne sklopove za
primanje/slanje podataka.
206
Aktivnost: Demonstracija konstrukcije ulazno/izlaznog priključka.
Pokažite učenicima konstrukciju primjerice priključka za monitor i USB priključka. Priključak za
monitor (VGA ili DVI) ima nožice (pinove) koji se utiču u stezaljke priključnice na računalu, odnosno
izlaznog pristupa na grafičkog kartici. Kod USB priključka konstrukcija je nešto drugačija – umjesto
nožica, u priključku se nalazi četiri metalnih kontaktnih traka, a slična konstrukcija zastupljena je i u
USB utičnici. Dakle, signal se prenosi bilo stezaljkama, bilo kontaktnim trakama.
Aktivnost: Važnost brzine prijenosa podataka između vanjskih uređaja i računala - rasprava.
Pitajte učenike što misle koliko je važna brzina prijenosa podataka između vanjskog uređaja i
računala. Zašto uopće postoje različite sabirnice i različiti pristupni sklopovi? Ponudite im nekoliko
primjera za usporedbu. Primjerice, je li potrebna veća brzina prijenosa tijekom uporabe miša ili
tijekom ispisivanja na pisač? Ili drugi primjer: tijekom ispisivanja na pisač i prikazivanja na računalu
videozapisa zapisanog na videokameri (camcorderu).
Navedite učenike na zaključak da neki uređaji prenose veliku količinu podataka i zahtijevaju njihov
brzi prijenos (primjerice digitalna kamera), a kod nekih uređaja količina podataka nije velika, tj. ne
zahtijeva se velika brzina prijenosa (npr. tipkovnica i miš).
Aktivnost: Sljedni (serijski) prijenos podataka.

Budući da će učenicima biti lakše za razumjeti, najprije obradite gradivo o serijskom prijenosu
podataka služeći se slikom 22. u udžbeniku.
Nakon toga napravite kratku povijesnu digresiju. U početku su se pisači priključivali na računalo
serijskim pristupom. Međutim, kako je rasla potreba za kvalitetnijim ispisom, što znači većom
ispisnom rezolucijom, trebalo je prenijeti veću količinu podataka, što je usporavalo ispis, odnosno
produljivalo je vrijeme ispisa. Kako su računalni stručnjaci riješili taj problem?
Postavite učenike u sličnu situaciju i zapitajte ih kako bi oni riješili taj problem. Navodite ih na
rješenje potpitanjem: kako se može ubrzati protočnost vozila na prometnici a da se ne prekorači
maksimalno dozvoljena brzina kretanja vozila? Rješenje se sastoji u tome da se proširi prometnica,
odnosno da se napravi više kolničkih trakova. Upravo to su učinili računalni stručnjaci kada su
osmislili paralelni pristup, odnosno prijenos podataka.
Aktivnost: Usporedni (paralelni) prijenos podataka.

Na osnovu prethodnog primjera obradite gradivo o paralelnom prijenosu podataka služeći se
slikom 21. u udžbeniku.
Iako se paralelni prijenos podataka čini kao dobro rješenje, ima i svojih nedostataka (učenici će za
domaću zadaću trebati pronaći koje su prednosti i nedostaci serijskog i paralelnog prijenosa).
Jedan od glavnih nedostataka paralelnog pristupa je nepouzdanost prijenosa, a ne manje značajan
nedostatak je i veličina priključka. Zato je paralelni prijenos sve manje u uporabi. Primjerice, na
modernim matičnim pločama rijetko ćete naći paralelni port, odnosno utičnicu.
207
Aktivnost: USB priključak.
Pronalaskom mogućnost ubrzanja serijskog prijenosa podataka osmišljen je novo ulazno/izlazno
sučelje čija je cilj postati univerzalni priključak za vanjske uređaje – USB (engl. Universal Serial Bus).
Ova se sabirnica temelji na serijskom pristupu velike propusne moći. Primjerice, USB 3.1 standard
teorijski omogućuje prijenos podataka od 5 Gb/s (gigabita u sekundi), odnosno 625 MB/s
(megabajta u sekundi).
Naglasite da USB nije samo specifični oblik ulazno/izlaznog priključka, nego i vrsta sabirnice. Osim
toga, USB podržava plug-and-play – način priključivanja novih uređaja bez potrebe za njihovim
konfiguriranjem i resetiranjem računala.
Zajedničko rješavanje kviza m2kviz1.htm.
Završni dio sata:

Ostane li dovoljno vremena, postavite učenicima pitanje da li zbog istog razloga postojanja
serijskih i paralelnih priključaka u računalu i mobiteli imaju različite priključke za
strujni/podatkovni kabel. Priključak za strujni/podatkovni kabel mobitela je u osnovi USB pristup,
samo u raznim varijantama veličine odnosno konstrukcije, što je pak uvjetovano marketinškim
razlozima.
Zadajte učenicima za domaću zadaću da napišu usporednu tablicu prednosti i nedostataka

serijskog i paralelnog prijenosa podataka.
Plan ploče
Matična ploča i ulazno-izlazni pristupi
Unutrašnji dijelovi računala

Matična ploča - središnja komponenta računala
Ulazno-izlazni vanjski uređaji
Sljedni (serijski) pristup
Usporedni (paralelni) pristup
USB standard DZ – usporedna tablica prednosti i
nedostataka serijskog i paralelnog
prijenosa podataka.
208
2.5. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna jedinica: Uređaji sekundarne memorije
Cilj nastavne
Upoznati uređaje sekundarne memorije
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna
Usvojiti prednosti i nedostatke medija i uređaja sekundarne memorije.
postignuća:
Magnetski medij, optički medij, poluvodički medij, čvrsti disk, optički pogon, CD, DVD,
Ključni pojmovi:
BD, USB memorijski štapić, SS disk, memorijska kartica
• usvojiti namjenu i načela - pravilno rukovati fizičkim - stjecanje znanja, vještina i
Odgojno-obrazovni djelovanja uređaja za medijima uređaja navika za pravilnu uporabu
ishodi (učenička pohranu podataka sekundarne memorije komponenti računala
postignuća): • razlikovati svojstva optičkih - interes za uporabu novih
medija tehnoloških rješenja
• znati opisati prednosti
poluvodičkih medija

Nastavne metode:
Korelacija: fizika, strukovni predmeti
Udžbenik: 32. – 33.

za učenike:
Web: s2prez3.ppsx
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
209
Ispričajte učenicima ovu priču:
Na svoj rođendan Ana je odlučila pozvati prijatelje putem pozivnica. Sve pozivnice koje je vidjela u trgovini
nisu joj je svidjele pa je odlučila napraviti ih sama. Anu je njezina starija sestra podučila kako može u
programu za obradu teksta lijepo urediti tekst. Tekstu može dodati sliku, pozadinu i ukrasiti ga. Ana se
zanijela u dizajniranju pozivnica te je u zadnji tren shvatila da mora krenuti u školu kako ne bi zakasnila na
nastavu. Brzo je odjurila iz kuće ne gaseći računalo.
Pitajte učenike što misle hoće li pozivnice čekati Anu na računalu dok se ne vrati iz škole?
Dovršite priču:
Nakon što se Ana vratila iz škole, odahnula je jer su pozivnice bile spremljene na radnoj površini
računala - Anina sestra Iva pohranila ih je na čvrsti disk računala.

Upoznajte učenike s jednom od glavnih namjena računala – obrada/uređivanje podataka i njihovo
spremanje, u smislu trajne pohrane. Nakon svake obrade korisno je spremiti, tj. pohraniti rezultate
obrade. Spremište podataka u računalu zovemo spremnik ili memorija.
Spomenite da se u svakodnevnom govoru rabi stariji izraz memorija (od engl. memory) i da znači
isto što i spremnik.
Upoznajte učenike s vanjskim, pomoćnim spremnicima, odnosno s uređajima sekundarne

memorije. U tu svrhu donesite na nastavu nekoliko takvih uređaja. Ako kojeg ne pribavite,
pomognite si slikama iz udžbenika.
Aktivnost: Mediji sekundarne memorije (vježba 3.).

Za trajnu pohranu podataka najčešće se koriste tri vrste medija: magnetski, optički i poluvodički.
Medij je sredstvo na koji se zapisuju podaci.
Važno je da učenici razliku pojam medija od pojma uređaja za rad s medijem. U tu svrhu iskoristite
neki od optičkih medija. Uzmite DVD optički medij najviše do pola ispunjen podacima i pokažite ga
učenicima s donje strane. Vizualno se može uočiti da se površina medija sastoji iz dva dijela: dio na
kojem su zapisani podaci i dio na kojem nisu.
Iako je vidljivo, odnosno očito da su podaci zapisani na medij, pitajte učenike mogu li razaznati što
piše na mediju, odnosno koji podaci su upisani. Naravno da ne mogu. Kažite im da nam upravo
zbog toga i treba uređaj sekundarne memorije koji će moći pročitati te podatke.
Ovu vježbu možete ostaviti i da je učenici sami provedu, odnosno da sami ispitaju što će se
dogoditi s medijem.
Zapitajte učenike što misle zašto se npr. DVD medij koji držite u ruci zove optički medij. Navedite ih
na zaključak da je to zbog toga što se podaci zapisuju (nekim) optičkim putem. Pojasnite im da se
podaci na optički medij upisuju laserom koji prži površinu medija. Zato se uređaj za rad s optičkim
medijima kolokvijalno naziva "pržilica".
Aktivnost: Uređaji sekundarne memorije.

Za pojedinu vrstu medija potreban je odgovarajući uređaj sekundarne memorije. Pokažite to na
primjeru. Uzmite BD (blu-ray disk) s proizvoljnim podacima i umetnite ga u DVD pogon. Pogon
neće uspjeti pročitati podatke ili će prikazati grešku. Da biste dokazali da nije problem u samom
pogonu, odnosno da nije pokvaren, u taj isti pogon umetnite DVD medij s podacima i učitajte ih.
210
Aktivnost: Čvrsti disk i uređaj čvrstoga diska.
Čvrsti disk je znatno drugačije konstruiran od optičkoj pogona – ovdje ne umećemo medij u uređaj,
nego su disk tj. diskovi hermetički zatvoreni u kućište uređaja. To je zato da prašina iz atmosfere
ne dospije na površinu diska.
Iz ove konstrukcijske različitosti proizlazi i pogrešno nazivanje čvrstoga diska koju često činimo u
svakodnevnom govoru (pa i u našem udžbeniku).
Kad se kaže ili napiše čvrsti disk, zapravo se misli na uređaj, odnosno pogon čvrstoga diska. Izvorni
engleski naziv je hard disk drive – HDD. Sam disk u uređaju izvorno se naziva hard disk – HD. Do
ove nedosljednosti i zapravo pogrešnog nazivlja dolazi stoga jer s medijem čvrstog diska ne
dolazimo u direktan dodir pa je intuitivno jasno da kad kažemo čvrsti disk da zapravo mislimo na
pogon čvrstoga diska.
Aktivnost: Poluvodički mediji.

Obradite tri poluvodička uređaja sekundarne memorije kako je to ukratko opisano u udžbeniku na
str. 33.
Budući da se u današnje vrijeme sve više koriste solid state diskovi (SSD), posvetite im malo više
vremena nego što je to predviđeno u udžbeniku.
SSD se sastoji od sličnog poluvodičnog medija kakav je ugrađuje u USB memorijski štapić. Doduše,
postoje razlike, ali one za ovu nastavnu jedinicu nisu toliko bitne.
Dvije su ključne značajke po kojima se SSD razlikuje od USB memorijskog štapića:
• budući da je SSD iznimno brza sekundarna memorija, konstruiran je da podatke prenosi
preko SATA sabirnice. USB sučelje nema tako veliku propusnost pa se brzina SSD-a ne bi
mogla iskoristiti, tj. ostvariti.
• računalo "vidi" SSD kao vrstu čvrstog diska, za razliku od USB memorijskog štapića koje
tretira kao izmjenjivi disk (što zapravo i jest).
Zapitajte učenike znaju li koje su prednosti SSD-a pred čvrstim diskom i zašto se danas sve više
koristi u računalima.
Nekoliko je važnih prednosti SSD-a:
• više od sto puta je brži od čvrstog diska
• nema mehaničkih dijelova pa se praktički ne može pokvariti (za razliku od čvrstog diska
kojemu mehanički dijelovi kad-tad dotraju)
• nečujan je u radu
• daleko je lakši od čvrstog diska, manjih je dimenzija i troši vrlo malo struje pa je pogodan za
ugradnju u prijenosnike
• zbog velike brzine čitanja i pisanja podataka, a najviše zbog njihovog brzog pronalaženja,
sve više se ugrađuje u desktop računala.
211
Proradite s učenicima ovu tablicu glavnih svojstava memorijskih uređaja.
Provedite vježbu 4. iz udžbenika na str. 33. Zajedno s udžbenicima pogledajte prezentaciju

s2prez3.ppsx i komentirajte sadržaj.
Plan ploče
Uređaji sekundarne memorije
Magnetski medij:
• disketa
• čvrsti disk
Optički medij:
• CD
• DVD
• BD
Poluvodički medij:
• USB memorijski štapić
• SSD - Solid State Disk
• memorijske kartice
212
2.6. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Programska podrška
Nastavna jedinica: Vrste programske podrške
Raspoznavati temeljne vrste programske opreme, načine primjene i korištenja
Cilj nastavne jedinice:
sistemskih programa i aplikativnih (korisničkih) programa
 provjeravanje
Opisati sveukupnu programsku podršku tj. opremu (software)
Razlučiti dvije osnovne skupine programske podrške
Obrazovna postignuća: Razumjeti pojam sistemske i aplikacijske programske podrške, vrste i načine
upotrebe
Znati uvjete korištenja programske podrške (licenca programa)
program, sistemska programska podrška, aplikativna programska podrška,
Ključni pojmovi:
operacijski sustav, licenca programa, pravni status programa
- znati objasniti podjelu - prepoznati značajke - svijest o potrebi
programske podrške sistemske programske uporabe legalnih
Obrazovni ishodi: - razumjeti razliku između podrške kao pokretača programa
sistemske i aplikativne računala - stjecanje znanja,
programske podrške - primjenjivati stečena vještina i navika za
- razlikovati pravi status i znanja u svakodnevnome pravilnu i legalnu
način nabavke programske radu s računalom uporabu programske
podrške podrške
 individua
Oblici rada:  frontalni  timski  u parovima
lni
izlaganja
Nastavna sredstva i
pomagala:
 video zapis  kviz
Korelacija:
za učenike:
Web: s2prez4.ppsx
za nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
213
Uvodni dio:
Ponovite s učenicima prethodno obrađeno gradivo:
• Što je osobno računalo, koje su mu osnovne značajke i prednosti?
• Kako računalo prima podatke iz okoline?
• Čime i kako upravljamo računalom?
• U kojem obliku moraju biti podaci da bih ih računalo moglo obraditi?
Motivacija:
Možemo li računalu zadati glasovnu uputu sličnu ovoj: "Otvori crtež s nacrtanom jabukom koji sam
jučer započeo crtati pa ju oboji zelenom bojom". Može li računalo razumjeti takvu uputu? Što nam
je potrebno?
Ako učenici nemaju ideju što bi trebao biti odgovor, navedite ih na odgovor sljedećom pričom:
Jeste li ikad ostali sami kod kuće jer su vam roditelji morali na put ili nešto slično? Sigurno su
vam tada pripremili popis s uputama što morate napraviti, kako nešto obaviti i gdje ćete nešto
naći. Poput: “Najprije uzmi mlijeko iz hladnjaka, prelij ga u lončić, uključi štednjak, zagrij mlijeko,
čekaj dvije minute i tek onda ga popij. I ne zaboravi isključiti grijaću ploču! Netko se možda i
ljutio tvrdeći da mu roditelji “programiraju” život. Naravno, to nije točno, ali takav slijed uputa
zaista nalikuje programu.
Provjerite mogu li sada učenici odgovoriti na prijašnje pitanje.

Objasnite učenicima kako je za pravilan i učinkovit rad računala osim strojne, potrebna i
programska oprema, odnosno programska podrška (software).
Da bi korisnik komunicirao s računalom, potreban mu je posrednik koji će njegove želje pretvoriti u
računalu razumljiv jezik. Također, da bi korisnik razumio što mu računalo prosljeđuje kao odgovor,
potreban mu je posrednik. Odnos između čovjeka (korisnika) i računala detaljno je prikazana na
slici 28. u udžbeniku.
Programsku podršku (opremu) računala predstavljaju naredbe i upute (instrukcije) različite

složenosti organizirane u cjeline. Korisnik bira naredbe obično u grafičkom sučelju klikanjem
mišem, što se kao organizirani slijed naredbi šalje računalu na obradu, odnosno izvršenje. Slično
vrijedi i u obratnom slijedu, odnosno od računala nazad prema korisniku.
Zbog jednostavnosti, za različite oblike programske opreme često koristimo skraćeni naziv –
program. To nije dovoljno točan, tj. precizan naziv jer programska oprema može biti različitog
stupnja složenosti. Tako postoje jednostavne programske procedure koje pomoću više preciznih
naredbi (instrukcija) govore računalu što treba izvršiti.
Programske se procedure usložnjavaju u veće programske cjeline, primjerice namjensku aplikaciju
za uređivanje teksta kao što je Microsoft Word.
Programske aplikacije se također mogu usložnjavati u veće programske cjeline (integrirani
programski paket), kao što je primjerice Microsoft Office, paket uredskih programa koji sadrži
program za uređivanje teksta, program za rad s proračunskim tablicama, program za rad s bazom
podataka, program za rad i elektroničkom poštom itd.
214
Stupnjevi usložnjavanja, odnosno integriranja programa prikazan je na donjoj slici:
Aktivnost: Vrste programske podrške.

Objasnite učenicima osnovnu podjelu programske podrške (opreme): na sistemsku i aplikacijsku
(primjensku).
Sistemska programska podrška omogućuje:
• smisleno, pouzdano i cjelovito djelovanje računala
• komunikaciju korisnika i računala te komunikaciju računala s drugom računalskom
opremom i drugim računalima
• izvođenje korisničkih programa
Programi koje stvara ili upotrebljava korisnik računala za rješavanje nekog određenog problema
(zadatka) pripadaju skupini programa pod zajedničkim nazivom aplikativna programska podrška.
Navedite konkretne primjere programa (aplikacija) kako bi učenici razumjeli osnovnu razliku
između pojedine vrste programske opreme.
215
O vrstama programske podrške učenici mogu pogledati prezentaciju s2prez4.ppsx.
Navedite još jednu podjelu programske opreme, a to je s obzirom na prava upotrebe:

• Prodajni (komercijalni) softver s licencom: autorski zaštićena programska oprema za koju se
može kupiti pravo na upotrebu. Naglasite kako se softver zapravo ne može kupiti. Kupuje se
samo pravo na njegovu upotrebu, odnosno licencu (licence). Pri kupnji licence dobiva se
registracijski ključ (product key) ili serijski broj (serial number) proizvoda.
• Programska oprema kojom se smijemo koristiti, ali pod određenim uvjetima. Tu spadaju
razne shareware, trailware i demo inačice programa koje obično prestaju raditi nakon isteka
uvjeta.
• Freeware softver: programi čiju je upotrebu autor/proizvođač dopustio bez ograničenja i
naknade.
Nelegalna, "piratska" je svaka programska podrška koja ne udovoljava navedenim uvjetima.
Upozorite učenike da je uporaba piratskog softvera kažnjiva.
Navedite primjer programske opreme, a zadatak je učenika odrediti kojoj vrsti programske opreme
zadani primjer pripada. (npr. Microsoft Word = aplikacijska programska oprema).

Provjeravanje točnosti riješenih zadataka.
Plan ploče
Programska oprema
Programska podrška (oprema) - pokreće strojnu opremu računala u obliku naredbi

računalu.
Naredbe se ne zadaju pojedinačno već u većim skupinama koje nazivamo programi.
Vrste programske podrške:
• sistemska
• aplikativna
Sistemska programska podrška - programi koji moraju biti instalirani u računalu da bi
računalo moglo ispravno raditi (npr. operacijski sustav, upravljački programi).
Aplikativna programska oprema - svi ostali programi koje možemo koristiti u radu na
računalu (npr. programi za crtanje, pisanje teksta…).
Licenca - uvjeti pod kojima smijemo koristiti program ili njegove dijelove.
216
3. OSNOVE RADA S RAČUNALOM
3.1. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna cjelina: 3. Osnove rada s računalom
Nastavna tema: Operacijski sustav
Pokretanje operacijskog sustava
Nastavna jedinica: Elementi sučelja
Pokretanje programa i otvaranje datoteka
Cilj nastavne Objasniti svojim riječima kako se računalo, kao univerzalni stroj, pokretanjem
jedinice: odgovarajućih aplikacijskih programa pretvara u namjenske strojeve.
 provjeravanje
Obrazovna Prijavljivanje u sustav, otvaranje glavnog izbornika, pokretanje određenog

postignuća: programa.
Operacijski sustav, prijava u sustav, odjava iz sustava, glavni izbornik programa,
Ključni pojmovi:
pokretanje programa.
- usvojiti značenje pojma - prijaviti se u sustav - razvijanje pozitivnog
operacijski sustav - otvoriti glavni izbornik odnosa i odgovornosti
- usvojiti značenje pojma operacijskog sustava učenika prema radu te
Obrazovni ishodi:
korisnički račun Windows nastavnim i materijalnim
-imenovati dijelove - pravilno isključiti računalo sredstvima
glavnog izbornika - primjenjivati stečena - stjecanje znanja, vještina i
- znati navesti elemente znanja u svakodnevnome navika za pravilnu uporabu
sučelja radu s računalom računala
 rada na računalu crtanja razgovora
Nastavne metode:
 demonstracije pisanja usmenog izlaganja
Nastavna sredstva
programski jezik nastavni listići  zbirka zadataka
i pomagala:
 video zapis  kviz
Korelacija: Hrvatski jezik, tehnički predmeti.
Udžbenik: str. 36. - 46.
za učenike: Web: s3prez2.ppsx, s3prez2.ppsx, s3Win1.ppsx, s3Win2.ppsx,
s3Win3.ppsx
za
m3video1.avi
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
217
Uvodni dio:
Pročitajte uvodni dio teksta iz udžbenika na str. 36:
Kako je moguće da računalo koje se sastoji od različitih dijelova sklopovlja funkcionira kao
jedinstvena cjelina? Kako uopće razumije što mu naredimo i to nepogrešivo izvede? Za sve to brine
se skup programa pod zajedničkim nazivom operacijski sustav.
Motivacija:
Porazgovarajte s učenicima znaju li što prikazuje slika 1. u udžbeniku.

Objasnite učenicima kako je glavni program u računalu – operacijski sustav. Nakon što uključimo
računalo, operacijski sustav učita se iz vanjskoga u radni spremnik (RAM) i preuzme kontrolu nad
cijelim računalom. Odmah na početku mora znati koji će korisnik raditi na računalu. Korisnike
raspoznaje po korisničkome imenu (Username), kojemu može biti pridodana (nije obavezna!)
zaštitna lozinka, tj. zaštitna šifra (Password). Zajedno čine korisnički račun.
Aktivnost 1: Prijava u sustav

Postupkom odabira korisnika i upisom lozinke (ako je ima) učenici se samostalno prijavljuju u
sustav.
218
Aktivnost 2: Otvaranje glavnog izbornika
Glavni je izbornik polazno mjesto:
• za pokretanje programa instaliranih u računalu
• za pristup podacima u računalu
• za namještanje postavki operacijskoga sustava i računala općenito
• za odjavu iz operacijskoga sustava i isključivanje računala.
Uputite učenike u način otvaranja glavnog izbornika. Potrebno je kliknuti mišem na gumb Start
ili pritisnuti tipku na tipkovnici.
Po uzoru na sliku 3. u udžbeniku, pogledajte koji su dijelovi glavnog izbornika.
219
Zajedno s učenicima pogledajte elemente i način rada glavnog izbornika u prezentaciji
s3prez2.ppsx.
Prijava i glavni izbornik u Windowsu 8.1

Imate li na računalima operacijski sustav Windows 8.1 ili Windows 10 postupak prijave sličan je
onome u Windowsu 7 s tom razlikom što se nakon učitavanja operacijskog sustava prikaže tzv.
zaključani zaslon slično kao nakon uključivanja mobilnog uređaja. Da biste nastavili s radom,
morate kliknuti na nj s mišem.
Spomenite učenicima kako u Windowsu 8.1 i windows 10 postoje dvije vrste korisničkih računa:
1. lokalni račun – slično kao u prijašnjim inačicama Windowsa,
2. Microsoftov račun – omogućava automatsko dohvaćanje internetskih sadržaja (npr. sa SkyDrive
spremnika u oblaku), preuzimanje aplikacija iz Windows trgovine kao i sinkronizaciju postavki
računa.
220
Operacijski sustav Windows 8.1, kao i Windows 10, sastoji se iz dva korisnička sučelja:
1. moderno sučelje (Modern UI) – namijenjeno uređajima s dodirnicima, odnosno zaslonima
osjetljivima na dodir. To je glavno sučelje i operacijski sustav Windows 8.1 zadano se otvara
u njemu.
2. sučelje radne površine (Desktop) – nalik sučelju iz prijašnjih inačica Windowsa namijenjeno
osobnim računalima kojima se upravlja poglavito mišem i tipkovnicom.
Iz jednog u drugo sučelje prebacujete se klikom na pločicu Start koja se pojavi kada miš postavite u
donji lijevi kut zaslona.
Spomenite učenicima kako u Windowsu 8.1 ne postoji glavni izbornik kakvog poznajemo iz
prijašnjih inačica Windowsa. Njegove su funkcije razdijeljene u dvije zasebne cjeline: 1. izbornik
aplikacija i 2. izbornik alata sustava.
U izborniku Aplikacija početni se izbornik sastoji iz dva zaslona odnosno pogleda: pogled pločica
(lijevi dio slike) i pogled aplikacija (desni dio slike). Potonji pregledno prikazuje sve aplikacije
instalirane u računalu i predstavlja polazno mjesto za njihovo pokretanje.
Između pogleda pločica i pogleda aplikacija prebacujemo se pomoću gumba , odnosno u

donjem lijevom dijelu zaslona.
221
Ako na radnoj površini kliknete desnom tipkom miša na Start
pločicu otvorit će se izbornik s najvažnijim alatima za
upravljanje sustavom i njegovim postavkama. Osim alata za
upravljanje sustavom, izbornik alata sadrži i naredbu za
odjavljivanje korisnika iz sustava, odnosno isključivanje
računala.
Zajedno s učenicima pogledajte videozapis m3video1.avi u

kojem se opisuje prijava i način rada u operacijskom sustavu
Windows 8.1 (većim dijelom odnosi se i na Windows 10).
Aktivnost 3: Elementi sučelja
222
Po uzoru na sliku 5. iz udžbenika objasnite glavne elemente Windowsova grafičkoga sučelja:
1. Radna površina (Desktop): područje stalno vidljivo na zaslonu koje oponaša površinu
radnoga stola. Tu se nalazi sve što vam treba za rad i komunikaciju s računalom.
2. Pokazivač miša (Mouse Pointer): grafička prezentacija stvarnoga miša. Kako
pomičete miš, tako se pomiče i pokazivač miša. Služi za ukazivanje na pojedini
grafički element ili neki njegov dio.
3. Ikone (Icon): sličice koje predstavljaju dijelove programske i strojne opreme
računala.
4. Prozori (Window): omeđene površine u kojima se izvode određeni programi ili
odvijaju pojedine programske zadaće.
5. Programska traka (Taskbar): zadano zauzima donji rub zaslona i uvijek je vidljiva.
Glavna joj je zadaća prikazivanje ikona pokrenutih programa i pristup do ostalih
programa u računalu.
Uputite učenike na rješavanje vježbe 3.

Nakon što učenici riješe vježbu uz pomoć prezentacije s3prez2.ppsx pogledajte elemente sučelja
operacijskog sustava Windows.
Objasnite učenicima osnovnu podjelu ikona:

1. ikone sustava dio su operacijskoga sustava i predstavljaju veze do važnih programa i strojnih
dijelova računala.
2. korisničke ikone slikovna su predodžba programa ili dijelova strojne opreme korisnika, odnosno
onoga što je korisnik naknadno dodao rabeći računalo. Primjerice, nakon instaliranja nove igrice na
radnoj se površini (obično) pojavi njezina ikona – kao podsjetnik
korisniku da je dodao, instalirao novi program. Te ikone smijete brisati, ali samo predviđenim
postupkom.
Spomenite da u operacijskom sustavu postoji nekoliko vrsta ikona:
 glavne ikone sustava
 ikone programa
 ikone dokumenata
 ikone mapa (mape sustava i mape korisnika)
 ikone strojne opreme
 ikone prečaca
223
Aktivnost 4: Stvaranje prečaca
Kroz vježbu 4. učenici će naučiti stvoriti prečac sustavske mape Koš za smeće.
Učenike koji žele više saznati uputite ih na prezentacije s3Win1.ppsx, s3Win2.ppsx i s3Win3.ppsx.
Aktivnost 4: Pokretanje programa i podataka

Objasnite učenicima razliku između pokretanja programa jednim klikom, dvostrukim klikom te
posredno pokretanje programa.
Želimo li otvoriti ikonu na radnoj površini, potrebno je dvostruko kliknuti mišem, za razliku od
ikona u glavnome izborniku koje otvaramo jednim klikom miša. Osim tih dvaju načina, postoji i
posredni način pokretanja programa, a to je dvostrukim klikom na ikonu dokumenta. Na slici 19.
ikona je dokumenta pod nazivom “Lektira.txt”. Ako dvostruko kliknete mišem na nju, otvorit će se
program Blok za pisanje i u njemu spomenuta datoteka.
Napomenite kako je posredno pokretanje programa moguće zato što Windows pamti koji je
program predviđen za rad s određenom vrstom dokumenata.
Kroz vježbu 8. učenici utvrđuju gradivo – koji se grafički elementi radne površine otvaraju jednim
klikom a koji se otvaraju dvostrukim klikom miša.
224
Pokretanje programa i otvaranje datoteka pogledajte u videozapisu s3video1.avi.
Uz kviz s3kviz1.htm učenici provjeravaju svoje znanje.
Aktivnost 4: Pokretanje programa i podataka u Windowsu 8.1

Ako većinom radite u sučelju radne površine programe možete pokretati na dva načina:
1. u izborniku aplikacija koji je središnje mjesto za pokretanje programa
2. pomoću prečaca programa smještenih na radnoj površini
Izbornik Aplikacije objedinjuje programe namijenjene radu u modernom sučelju i programe za rad
u sučelju radne površine
U izborniku aplikacija program pokrećemo klikom miša na ikonu programa. Za pokretanje

programa iz sučelja radne površine potrebno je prebaciti se u početni izbornik i otuda pokrenuti
aplikaciju, zatim se vratiti u radnu površinu. Da biste izbjegli ove dodatne korake, odnosno
prebacivanje iz sučelja radne površine u moderno sučelje i nazad, potrebno je kreirati prečac
programa na radnoj površini.
225
Aktivnost 5: Stvaranje prečaca u Windowsu 8.1
Ako imate Windowsa 8.1. naučite učenike kako stvoriti prečac na radnoj površini, budući da se
razlikuje od postupka u Windows 7.
Za pokretanje programa u Windowsu 8.1 učenici mogu pogledati videozapis m3video3.avi. Za više
informacija o Windowsu poslužit će prezentacije s3Win4.ppsx, s3Win5.ppsx i s3Win6.ppsx.
Rješavanje zadataka/vježbi iz udžbenika.
Plan ploče
Operacijski sustav
Operacijski sustav: glavni program u računalu zadužen za komunikaciju

korisnika i računala
Korisnički račun = korisničko ime (+lozinka)- za prijavu u sustav
Elementi sučelja: radna površina, pokazivač miša, ikone, prozori,
programska traka.
226
3.2. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Rad s podacima i uređajima
Mapa Računalo
Nastavna jedinica:
Struktura podataka
Cilj nastavne Upoznati učenike s organizacijom podataka u računalu te gdje i kako ih pronaći.
jedinice: Naučiti učenike osnovnim postupcima za rad s mapama i datotekama.
 provjeravanje
Obrazovna
Usvojiti osnovne postupke za rad s mapama i datotekama.
postignuća:
imenovanje uređaja, mapa, datoteka, stablasta struktura podataka,
Ključni pojmovi:
pristup do datoteka, rad s mapama i datotekama
- razumjeti stablastu strukturu - znati se koristiti programima
pohranjenih podataka Moje računalo i Windows - interes za stjecanje
- znati doći do podataka Explorer za pronalaženje novih znanja i njihovu
Obrazovni ishodi: pohranjenih u računalu podataka u računalu primjenu
- primjenjivati postupke za - stvoriti novu i brisati staru - upornost za
prikazivanje, stvaranje, mapu/datoteku, imenovati i postizanje
brisanje, preimenovanje, preimenovati postavljenog cilja
premještanje i kopiranje mapa i mapu/datoteku, premjestiti i
datoteka kopirati mapu/datoteku
 rada na računalu  crtanja  razgovora
Nastavne metode:
 demonstracije  pisanja  usmenog izlaganja
Nastavna sredstva
i pomagala:
 video zapis  kviz 
Korelacija: Hrvatski jezik
Udžbenik: str. 50 – 57.
za učenike:
Web: s3prez4.ppsx, s3kviz2.htm, s3cut-copy.exe, s3video3.avi
za
m3prez5.ppsx
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
227
Uvodni dio:
Postavimo učenicima jedan problem: Želimo doći do određenog dokumenta jer nam je potreban
za daljnji rad. Što je potrebno učiniti? Zaključujemo kako i nije najjednostavnije pronaći dokument
među tisućama mapa i datoteka koje postoje u našem računalu.
Motivacija:
Projiciramo učenicima slajd koji prikazuje prozor programa Windows Explorer.

Objašnjavamo učenicima kako pomoću programa Windows Explorer možemo brzo i efikasno
pronaći postojeći dokument, ako znamo mjesto gdje smo ga snimili.
Aktivnost 1: Imenovanje pogona

Učenike upućujemo da riješe vježbu 9.
Nazivi pogona (uređaja) vanjskoga spremnika sastoje se iz dvaju dijelova. Prvi dio korisnik može
proizvoljno mijenjati u skladu sa svojim potrebama. Međutim, drugi dio u zagradama rezerviran je
– operacijski sustav njime se koristi za komunikaciju s pojedinim uređajem.
228
Elemente sistemske mape Računalo u Windows Exploreru pogledajte u prezentaciji s3prez4.ppsx.
Mapa Ovaj PC u Windowsu 8.1
Napomenemo učenicima kako

sistemska mapa Moje računalo u
Windowsu 8.1 nosi naziv Ovaj PC.
Budući da u Windowsu 8.1 nema
glavnog izbornika s naredbom za
upravljanje ovim mjestom, korisno
je imati njenu ikonu na radnoj
površini. (desni klik na radnu
površinu > Prilagodi > Promjena
ikona na radnoj površini > u
dijaloškom okviru odaberite
Računalo)
Program za pregledavanje i pretraživanje datoteka u operacijskim sustavima Windows 8.1 i

Windows 10 nosi naziv File Explorer. U odnosu na prijašnje inačice Windowsa razlikuje se po
uvođenju vrpce s alatima (Ribbon) te alatne trake za brzi pristup.
Napomenite učenicima kako je Sky-Drive zadano mjesto za spremanje dokumenata Microsoftovih
programa u operacijskim sustavima Windows 8.1 i Windows 10.
229
Upoznajte učenike s pojmovima Datoteka, Mapa, Dokument.
Datoteka (File) je zapis u kojemu se nalaze podaci spremljeni na disku računala pod određenim
imenom, npr. tekstni dokument napravljen programom za obradu teksta ili slika napravljena
programom za crtanje. Takve se datoteke nazivaju i dokumenti.
Mapa (Folder) je zaštićeno mjesto na disku gdje se datoteke i druge mape grupiraju po nekoj
zajedničkoj osobini.
Otvorite program Windows Explorer i objasnite strukturu podataka. Prve dvije mape osobne
su mape korisnika (Favoriti i Biblioteke), a druge dvije mape su sustava (Računalo i Mreža).
Klikom na pojedinu mapu u lijevome okviru u desnome okviru prikaže
se njezin sadržaj. Kliknemo li bijelu strelicu pored naziva mape,
prikazat će se podmape koje ta mapa sadrži, a bijela će se strelica
pretvoriti u crnu. To je znak da je struktura odabrane mape sada
prikazana, odnosno da je mapa „raširena“.
Organizaciju podataka u operacijskom sustavu Windows pogledajte u prezentaciji m3prez5.ppsx.
230
Objasnite učenicima kako svaka mapa i datoteka moraju imati svoj naziv. Naziv se sastoji dvaju
osnovnih dijelova: ime datoteke (skup od 255 znakova, osim < > : “ / \ |
) i nastavka datoteke. Ukoliko ne vidite nastavke datoteka, potrebno je uključiti prikaz istih. To
ćete učiniti na način da u programu Računalo otvorite bilo koju mapu. Potrebno je kliknuti na
izbornik Organiziraj i odabrati Mogućnosti mape i pretraživanja. Na kartici Prikaz isključite Sakrij
proširenja za poznate vrste datoteka. Kliknite na gumb Primijeni na mape.
Napomenite učenicima što je putanja, u kojim slučajevima će Windows napraviti putanju do

određene datoteke i zašto.
Aktivnost 2: Pregledavanje mapa u računalu
231
U vježbi 10. učenici pregledavaju mape u svom računalu. Potrebno je navesti nekoliko datoteka te
napisati puno ime datoteke. Spomenite svrhu mapa (bolja organizacija podataka) te objasnite
pojam podmapa.
Aktivnost 3: Uključivanje/isključivanje prikaza datotečnih nastavaka

Uputite učenike na rješavanje vježbe 11. gdje samostalno uključuju i isključuju prikaz datotečnih
nastavaka.
Aktivnost 4: Stvaranje nove mape i datoteke

Objasnite i demonstrirajte učenicima stvaranje nove mape i datoteke.
Potrebno je otvoriti izbornik Datoteka te odabrati naredbu Novo > Mapa. Postoji i drugi način:
kliknemo desnom tipkom miša na prazan prostor u desnome okviru programa Računalo – pojavit
će se skočni izbornik. U nje mu izabiremo naredbu Novo > Mapa.
Zajedno s učenicima možete pogledati i videozapis s3video3.avi.
Aktivnost 5: Preimenovanje mapa i datoteka

Pokažite učenicima načine na koje mogu preimenovati mape i datoteke, a zatim neka to isto učine
i oni. Kliknut ćete desnim klikom miša na mapu i odabrati naredbu Preimenuj u skočnome
izborniku. Isto ćete učiniti i uporabom izbornika Datoteka > Preimenuj. Mapu ili datoteku također
možete preimenovati na način da dvostruko kliknete na njezin naziv, no međutim, prije drugog
klika potrebno je napraviti pauzu u trajanju od jedne sekunde kako biste izbjegli otvaranje
mape/datoteke.
Aktivnost 6: Brisanje mapa i datoteka

Pokažite učenicima načine brisanja mapa i datoteka te napomenite kako brisanjem mapa i
datoteke iste ne nestaju s diska računala, već se premještaju u sustavsku mapu Koš za smeće. Tek
brisanjem istih mapa i datoteka iz Koša za smeće, one trajno nestaju!
232
Aktivnost7: Premještanje i kopiranje mapa i datoteka
Demonstrirajte učenicima načine premještanja i kopiranja mapa i datoteka. Nakon vaše
demonstracije, isto to neka učine i oni.
Aktivnost8: Označivanje više ikona

Pokažite učenicima načine označivanja više ikona.
233
Tehniku premještanja i kopiranja mapa i datoteka učenici mogu uvježbati pomoću programa
s3cut-copy.exe (nalazi se na webu uz udžbenik).
Svoje znanje učenici mogu provjeriti kvizom s3kviz2.htm.
Plan ploče
Organizacija podataka u računalu
Imenovanje uređaja vanjskog spremnika:

A: i B: disketni uređaji
C: glavni čvrsti disk
D: do Z: redom ostali čvrsti diskovi i ostali uređaji vanjskoga spremnika
(optički diskovi, USB fl ash diskovi, memorijske kartice itd.)
C:\referati\Glagoljica.docx
Putanja datoteke
Glagoljica.docx= naziv datoteke
Ime datoteke Datotečni nastavak
234
3.3. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Prilagođavanje i održavanje sustava
Nastavna jedinica:
Prilagođavanje sustava
Održavanje sustava
Cilj nastavne
Svladavanje postupaka za prilagođavanje i održavanje sustava.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna Samostalno koristiti postupke za prilagođavanje i održavanje sustava.
postignuća: Samostalno upotrebljavati procedure za sigurnost podataka.
Personalizacija, upravljačka ploča, sigurnost sustava, nadopuna sustava, akcijski
Ključni pojmovi:
centar, vraćanje sustava, upravitelj zadataka, čišćenje diska, sažimanje datoteka
- upoznati mogućnosti - prilagođavati izgled - stjecanje znanja, vještina
prilagodbe sustava korisničkog sučelja i navika za pravilnu
- razumjeti važnost održavanja - pokretati Akcijski centar uporabu računala i
Obrazovni ishodi:
sustava, posebice iz vidika radi nadgledanja postupaka održavanja sustava
sigurnosti sustava i podataka održavanja i sigurnosti
sustava
- koristiti Upravitelj zadataka
- sažimati mape i datoteke
Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
Korelacija: Hrvatski jezik, engleski jezik.
za učenike: Udžbenik: str. 58 – 61.

za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
235
Uvodni dio:
Kao svaki drugi sustav, i računalni je sustav potrebno održavati. Štoviše, budući da operacijski
sustav Windows omogućava korisnicima da ga prilagođavaju svojim potrebama te da instaliraju
nove i deinstaliraju stare programe, s vremenom se mogu uočiti promjene u radu sustava.
Primjerice, aplikacije se sporije učitavaju, dolazi do prekida u radu sustava pa čak i do njegova
"zamrzavanja" – to je situacija kada se sustav zablokira, odnosno više ne prima naše naredbe pa je
jedini izlaz resetiranje računala.
Motivacija:
Prirodno je da korisnici računala žele prilagoditi izgled i (barem) dio funkcionalnosti računala
svojim potrebama i/ili navikama. Da za takve jednostavne zahvate i prilagodbe ne bismo morali
odlaziti u servis, poželjno je da ih naučimo sami obavljati.

Napomena: Korisniku je omogućeno prilagođavanje mnogih značajki operacijskog sustava. U
udžbeniku su navedene samo neke od njih, većinom one koje zahtijevaju dodatno pojašnjene.
Primjerice, prilagodba rezolucije zaslona monitora nije objašnjeno u udžbeniku jer se izvodi jednim
klikom miša. Međutim, ako je potrebno učenicima dodatno objasnite i takve radnje.
Aktivnost: Izbornik Prilagodi (Personalize).

Demonstrirajte postupak prilagođavanja (personalizacije) radne površine operacijskog sustava
Windows kako je opisano u udžbenika. Objasnite sliku 32., poglavito naredbe smještene u lijevom
okviru prozora.
Aktivnost: Program Upravljačka ploča (Control Panel).

Istaknite da se učinjene promjene izgleda operacijskog sustava pamte na razini korisničkog računa.
Demonstrirajte to na primjeru. U jednom korisničkom računu učinite neku lako uočljivu prilagodbu
korisničkog sučelja. Zatim odjavite trenutnog korisnika i prijavite se kao drugi korisnik, tj. prijavite
se s drugim korisničkom računom. Dokažite učenicima da se promjene učinjene za prvi korisnički
račun ne odražavaju, odnosno ne vide u drugom korisničkom računu.
U tu svrhu možete iskoristiti vježbu 12. u kojoj se objašnjava što treba učiniti da se glavne ikone
sustava prikazuju na radnoj površini (po defaultu njihovo prikazivanje je isključeno).
Aktivnost: Program Akcijski centar (Action Center).

Opišite dvojnu ulogu akcijskog centra – to je program za sigurnost i održavanje sustava. Detaljni
opis obje funkcije nalazi se u udžbeniku, a poslužite se i slikom 34.
Ukažite učenicima na još jednu funkciju akcijskog centra – prikaz aktualnih obavijesti u području
obavijesti na programskom traci (Notification Area). Na slici 35. u udžbeniku učenici mogu vidjeti
kako izgleda ikona akcijskog centra ako postoji pripremljena obavijest za korisnika (iz domene
sigurnosti i/ili održavanja za što je zadužen akcijski centar).
236
Aktivnost: Program Vraćanje sustava (System Restore).
Uz tekst u udžbeniku dodajte opasku da je ponekad lakše vratiti sustav u prijašnje stanje nego
ručno popravljati, odnosno mijenjati postavke. To poglavito vrijedi za situacije kada je potrebno
izvršiti nekoliko modifikacija u slijedu, a više se ne sjećamo koje su to preinake.
Demonstrirajte uporabu programa Vraćanje sustava na konkretnom primjeru. Počnite s time da
kreirate točku vraćanja (Restore point). Zatim promijenite čitavu temu korisničkog sučelja i
instalirajte neki jednostavni program (tako da za potrebe demonstracije instalacija traje što kraće).
Nakon toga resetirajte računalo. Nakon bootanja Windowsi će se otvoriti u novom ruhu i s
novoinstaliranim programom.
Pokrenite sada program Vraćanje sustava (System Restore) i odaberite netom prije stvorenu točku
vraćanja. Nakon što se računalo restarta, Windowsi će biti u prvotnom stanju, tj. u stanju prije
apliciranih sistemskih promjena.
Aktivnost: Uključivanje i isključivanje automatskog ažuriranja (vježba 13).

Proradite vježbu 13. metodom demonstracije. Ako korisnički račun učenika to dozvoljava, neka i
oni učine isto na svojim računalima.
Ako učenici ne mogu odgovoriti na postavljeno pitanje, objasnite im da postoje dva odgovora: 1.
potrebno je vratiti automatsko ažuriranje, 2. možemo isključiti obavijest da je automatsko
ažuriranje isključeno.
Aktivnost: Količina slobodne memorije.

Količina slobodne memorije je važna značajka u radu računala, što se posebice odnosi na količinu
ugrađenog RAM-a, kao što je to opisano u udžbeniku na str. 60.
Dok količinu RAM-a možemo povećati samo ugradnjom dodatnih RAM pločica, na medijima
sekundarne memorije (kao što su npr. čvrsti disk i SS disk) nešto slobodnog memorijskog prostora
možemo osloboditi "čišćenjem" diska. Radi se o postupku uklanjanja nepotrebnih datoteka koje
zaostanu na disku nakon npr. deinstalacije programa.
Aktivnost: Stvaranje sažetih datoteka.

Jedan od načina povećanja slobodnog prostora na diskovima je kreiranje sažetih datoteka.
Proradite vježbu 14. iz udžbenika na konkretnom primjeru. Odaberite mapu s većim brojem
datoteka i zapišite koliko prostora zauzima na disku. Zatim označite veći broj datoteka i od njih
kreirajte sažetu mapu. Nakon toga izbrišite originalne datoteke koje ste netom komprimirali.
Izmjerite koliko sada mapa zauzima manje prostora na disku.
Aktivnost: Stvaranje sigurnosne kopije podataka (Backup).

Mnogi se korisnici prekasno sjete ove korisne mogućnosti – obično nakon što izgube dragocjene
podatke (bilo zbog nehotičnog brisanja podataka, napada zlonamjernog softvera ili neke druge po
podatke opasne aktivnosti). Zato odmah na početku istaknite učenicima da je stvaranje
sigurnosnih kopija podataka jedini ispravan (i siguran) način trajne zaštite podataka.
237
Postoji nekoliko načina za sigurnosno kopiranje podataka. U udžbeniku su opisana dva najčešća –
slika sustava (Image) i sigurnosna kopija (Backup). Naglasite da ova potonja pruža potpunu zaštitu
podataka tek nakon što se uključi automatsko periodično snimanje sigurnosne kopije.
Aktivnost: Uređivanje postavki Windows 8.1 i Windows 10 sustava.

Ako su računala u vašoj učionici opremljena operacijskim sustavom Windows 8.1 ili Windows 10
proradite specifičnosti mijenjanja sistemskih postavki. Važno je da učenici zamijete da se glavnina
postavki mijenja, odnosno postavlja u Modern (tzv. Metro) sučelju.
Zadajte učenicima za samostalno riješe vježbu 12., vježbu 13. i vježbu 14..
Plan ploče
Prilagođavanje i održavanje sustava

Personalizacija - prilagodba radne površine
Upravljačka ploča - podešavanje postavki sustava
Akcijski centar – sigurnost i održavanje sustava
Vraćanje sustava u prijašnje stanje
Slobodna memorija
Sažimanje podataka
Sigurnosno kopiranje podataka
238
8. RAČUNALNE MREŽE
8.1. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna cjelina: 8. Računalne mreže
Nastavna tema: Povezivanje računala
Mreža računala i vrste
Nastavna jedinica: Načini povezivanja računala
Mrežni uređaji
Cilj nastavne
Upoznavanje s načinima i prednostima povezivanja računala u mrežu.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna Objasniti svrhu i potrebu povezivanja računala u mrežu; pristupiti podacima na drugom
postignuća: računalu.
mreža računala, lokalna mreža, široko rasprostranjena mreža, klijent, poslužitelj, žičana
Ključni pojmovi:
veza, bezična veza, zakupljena veza, mrežni uređaji, modem
 razumjeti načela  žičanim kabelom povezati  svijest o potrebi umrežavanja
Odgojno-obrazovni funkcioniranja mreže računalo u mrežu računala i razmjeni informacija
ishodi (učenička računala  pravilno utaknuti mrežni  primijeniti stečeno znanje na
postignuća):  upoznati načine utikač u mrežnu utičnicu na kućnu mrežu kod kuće
povezivanja računala u računalu  vrednovanje prednosti i
mrežu računala  dodijeliti mrežni resurs na nedostataka koje donosi mreža
zajedničko korištenje računala
Nastavne metode:
Nastavna sredstva i  računala  prezentacija  udžbenik
Korelacija:
za učenike:
Web: s8prez1.ppsx, s8prez2.ppsx, s8kviz1.htm, s8kviz2.htm, s8kviz3.htm
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
239
Uvodni dio:
Porazgovaramo s učenicima o važnosti informacija u današnjem svijetu. Navodimo ih na zaključak
da je u današnjemu informacijskom društvu bitno dostaviti pravu informaciju u pravo vrijeme i na
pravo mjesto. Budući da je svijet prostorno velik, istaknemo koliko je važna dostupnost informacija
neovisno o izvoru, odnosno njihovoj lokaciji. Na kraju postavimo pitanje učenicima kako, odnosno
na koje sve načine danas dolazimo do informacija koje nam prostorno nisu u blizini.
Motivacija:
Za motivaciju upotrijebimo uvodni tekst iz udžbenika na str. 168. pisan u kurzivu. Istaknemo koristi
povezivanja računala u mrežu za razmjenu podataka na velike udaljenosti. Zapitamo učenike koja
svjetski poznata mreža također omogućava prijenos podataka na velike udaljenosti, čak i između
kontinenata. Motiviramo ih da navedu što sve korisnik može činiti ako je povezan u mrežu
računala. Koji se problemi mogu pojaviti ako je računalo povezano u mrežu (u diskusiji ih navedite
na pitanja sigurnosti).
Mreža računala
Pojasnimo što je računalna mreža i koje su njene glavne prednosti (udžbenik str. 169.).
Aktivnost: Vrste računalnih mreža.

Većina učenika pojam računalne mreže povezuje s Internet mrežom. Zato je važno da učenici
razumiju da je Internet samo jedna vrsta mreže i da se temelji na povezivanju mnogo manjih
mreža u globalnu svjetsku mrežu. Te manje mreže računala od izuzetnog su značaja za lokalno i
globalno poslovanje poslovnih subjekata.
Kao primjer uzmimo poslovanje neke velike banke u milijunskome gradu. Sve poslovnice i
bankomati banke u tome gradu moraju biti umreženi, ali zbog sigurnosnih razloga banka ne želi da
podaci o transakcijama budu dostupni preko Internet mreže. Zato banka koristiti gradsku mrežu
(MAN mreža) putem koje ima pregled nad svim transakcijama na području grada. Primjerice, ako
korisnik na nekom bankomatu u gradu podigne sav raspoloživi iznos, niti u jednoj poslovnici u
gradu više neće moći podići još gotovine. Isto će se dogoditi ako pokuša to isto u drugome gradu
jer banka svoje gradske mreže povezuje u šire, regionalne i međudržavne mreže.
Ovo je, doduše, pojednostavljeni primjer ali zorno ilustrira temeljni princip mreže – osim što se
računala fizički, pomoću kabela, mogu povezati u lokalnu mrežu (LAN mreža), i mreže se
međusobno mogu povezivati i to na velikim udaljenostima u široko rasprostranjenu mrežu (WAN
mreža).
Aktivnost: Prepoznavanje dijelova računalne mreže.

Nakon što učenicima navedemo elemente računalne mreže uputimo ih da u informatičkoj učionici
uoče navedene dijelove: računala, kabele kao medij za žičani prijenos podataka, mrežni pisač,
preklopnik kao jedan od mrežnih uređaja.
240
Istaknemo prednosti računalne mreže. U razgovoru s učenicima pokušamo otkriti i njene moguće
nedostatke. Pri tome podsjetimo učenike na maliciozne programe i zlonamjerne aktivnosti koje su
mogu učiniti/proširiti preko interneta.
Vrste mreža prema udaljenosti računala

Ukratko opišemo LAN, MAN i WAN vrstu mreže. Istaknemo da je internet vrsta WAN mreže, ali da
obratno ne vrijedi.
U pojašnjavanju lokalne mreže poslužimo se slikom 2. iz udžbenika pomoću koje opišemo osnovne
elemente lokalne mreže. Uputimo učenike da u informatičkoj učionici otkriju dijelove lokalne
mreže prikazane na slici.
Kao primjer posebne vrste lokalne mreže opisno objasnimo pojam osnovne grupe u operacijskom
sustavu Windows i navedemo njene prednosti. Ako većina učenika kod kuće ima više računala
možemo ih uputiti da provjere imaju li kod kuće postavljenu osnovnu grupu. Ako gotovo svi učenici
imaju više računala kod kuće, učenicima to možemo zadati za domaću zadaću.
Aktivnost: Pregled lokalne mreže u operacijskom sustavu Windows 7/8.

Učenicima demonstriramo kako u operacijskom sustavu Windowsu možemo pregledati lokalnu
mrežu na jedan od sljedeća tri načina (slika 3. u udžbeniku):
• u Windows Exploreru kliknemo na mapu Mreža
• pokretanje naredbe Mreža u glavnom izborniku Windowsa
• dvostruki klik na ikonu Mreža, ako postoji na radnoj površini
Pojasnimo učenicima da slika u udžbeniku služi samo kao ogledni primjer. Kroz razgovor učenike
navedemo na zaključak o prednosti umrežavanja računala u lokalnu mrežu, kao što je primjerice
dijeljenje resursa u mreži.
Aktivnost: Kreiranje mape za zajedničko korištenje u lokalnoj mreži (vježba 1.).

Učenici na svojim računalima kreiraju mapu specifičnog naziva (npr. prema imenu učenika koji radi
za računalom). Zatim uputimo učenike da odrade vježbu 1. iz udžbenika. Tijekom odabira
mogućnosti Zajedničko korištenje kažemo učenicima da dodaju korisnika Everyone, što znači da se
sva računala u mreži imati pristup do te zajedničke mape.
Ponovnim pregledavanjem lokalne mreže (program ili ikona Mreža) učenici će dvostruko kliknuti
na naziv računala na kojem rade kako bi se u mrežnim resursima prikazala netom kreirana mapa za
zajedničko korištenje, što je dokaz da je mapa postala dijeljeni resurs na mreži.
Provjerimo jesu li značajke dijeljene mape sukladne slici 4a. i slici 4b. u udžbeniku.
Koristeći se slikom 5. iz udžbenika objasnimo da je WAN mreža više međusobno povezanih manjih
mreža na velikoj udaljenosti. Ta se velika udaljenost premošćuje ili telekomunikacijskim vezama ili
posebnim namjenskim kabelima kao što je primjerice podmorski kabel između Europe i SAD-a.
241
Vrste mreža prema njihovoj ulozi
Na primjeru slike 6. u udžbeniku objasnimo koje vrste računala postoje u internet mreži, koja je
njihova uloga u međusobnoj komunikaciji te kako se ona odvija.
Naglasimo da je model klijent/poslužitelj prevladavajući na internetu, ali da postoje i druge vrste
modela. Primjerice, model ravnopravnih članova (peer-to-peer) koji se koristi npr. kod torenta.
Načini povezivanja računala
Uz sliku 7. iz udžbenika objasnimo vrste, odnosno načine povezivanja računala u mrežu, kao i
međusobno povezivanje manjih, lokalnih mreža s većim mrežama kao što su WAN i internet
mreža. Tijekom opisa ujedno navedemo elemente potrebne za ostvarivanje mreža i to za
neposredno i posredno povezivanje.
Aktivnost: Povezivanje računala mrežnim kabelom u mrežu.

Učenicima pokažemo gdje se nalazi utičnica mrežne kartice u računalu te kako izgleda utikač
(priključak) na kraju mrežnog kabela. Demonstriramo kako se mrežni utikač pravilno utiče u
mrežnu utičnicu – samo jedna orijentacija je ispravna (kao kod USB priključka). Učenicima
skrećemo pozornost na plastičnu kopču koju je potrebno pritisnuti prije vađenja priključka iz
mrežne utičnice.
Učenike usmjeravamo da percipiraju dva događaja koji slijede nakon što se priključak pravilno
utakne u mrežnu utičnicu: 1. začuje se zvuk "klik" koju proizvede plastična kopča nakon što
priključak do kraja uđe u utičnicu, 2. zasvijetli ili periodično svijetli LED lampica na mrežnoj kartici,
što znači da je uspostavljena mrežna veza između računala i mrežnog uređaja.
Slijedeći mrežne kabele učenici iskustveno otkrivaju da se svako računalo (kao i mrežni pisač) spaja
na mrežni preklopnik (switch).
Mrežni uređaji
Aktivnost: Vizualno provjeravanje funkcije i rada preklopnika.

Parovima učenika postavimo sljedeći zadatak: jedan učenik je pored računala, drugi pored
preklopnika. Nakon što učenik pored računala odspoji mrežni kabel, učenici trebaju utvrditi što se
dogodilo: 1. utrnula se LED lampica odgovarajućeg porta na preklopniku, 2. utrnula se LED lampica
na mrežnoj kartici računala.
Radnju ponovimo u obrnutom smjeru: učenik pored računala priključi mreži kabel u računalo
nakon čega učenici trebaju opisati što se dogodilo: LED lampica na mrežnoj kartici računala i LED
lampica odgovarajućeg porta na preklopniku zasvijetli.
Dodatna aktivnost: Ako je u učionici smješten usmjernik (router) i/ili ADSL uređaj, slično kao u
prijašnjoj aktivnosti učenicima možemo pokazati povezivanje s internetom.
242
Učenici rješavaju zadatke/vježbe iz udžbenika.
Plan ploče
Vrste računalnih mreža: LAN, MAN, WAN, Internet

Osnovna grupa u kućnoj mreži
Poslužiteljsko računalo (server) i korisničko računalo (klijent)
Načini povezivanja u mrežu: neposredno, posredno
Sastavnice računalne mreže:
• računalo (računala)
• mrežna kartica
• medij za povezivanje
• mrežni uređaji
• mrežni protokol
Mrežni uređaji
243
8.2. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna cjelina: 8. Računalne mreže
Nastavna tema: Prijenos podataka mrežom
Paketni prijenos podataka
Nastavna jedinica:
IP adrese računala
Cilj nastavne Razumjeti potrebu za paketnim prijenosom podataka u mreži i koju ulogu pri tome ima
jedinice: mrežni protokol.
 provjeravanje
Obrazovna
Svojim riječima objasniti paketni prijenos podataka mrežom.
postignuća:
Ključni pojmovi: paketi podataka, norme za prijenos podataka (mrežni protokoli)
 znati prednosti i načela  znati saznati IP adresu  pažljivost i preciznost u pisanju
Odgojno-obrazovni paketnog prijenosa svojeg računala u lokalnoj IP adresa računala
ishodi (učenička podataka mrežom mreži  strpljivost i ustrajnost u
postignuća):  razumjeti ulogu i svrhu  znati saznati IP adresu web- situacijama kada postoji zastoj
mrežnog protokola sjedišta, tj. računala na u dobivanju informacija s
 znati razlikovati i koristiti internetu interneta
IP adrese računala
Nastavne metode:
Korelacija: Tehnička kultura – poštanski promet
za učenike:
Web: s8kviz4.htm, s8kviz5.htm, s8kviz6.htm
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
244
Uvodni dio:
Podsjetimo učenike da se tijekom povezivanja računala u lokalnu mrežu koristi preklopnik na koji
se računala fizički spajaju pomoću kablova. To znači da koliko ima računala, toliko je potrebno
mrežnih kablova za međusobno povezivanje računala u lokalnu mrežu (pod pretpostavkom da se
sva računala povezuju žičano).
Motivacija:
Učenicima postavimo pitanje što bi se dogodilo kada bi se po istom načelu lokalne mreže (koliko
računala – toliko kablova) računala povezivala u internet mrežu? Navodimo ih na zaključak da bi
to značilo da bismo morali imati ogroman broj kablova, budući da se u internet mrežu povezuje na
milijune računala. Umjesto toga, lokalne se mreže povezuju s internetom samo jednom vezom, a
usmjernici se brinu da podaci sigurno stignu do svog odredišta, odnosno do računala primatelja.
Ulogu usmjernika povežemo s uvodnim tekstom iz udžbenika na str. 174 (tekst pisan u kurzivu).
Zapitamo učenike je li bolje da semafor propušta automobile u jednom smjeru po 15 minuta dok
svi ostali automobili moraju čekati ili da semafor propušta automobile iz raznih smjerova u kraćim
vremenskim razmacima? Što ako u smjeru koji semafor trenutno propušta (15 minuta) uopće
nema automobila? Navodimo učenike na zaključak da je bolje propuštati automobile u kraćim
vremenskim razmacima.
Prijenos podataka mrežom
Propuštanje prometa automobila u kraćim vremenskim razmacima povežemo s pojmom paketnog

prijenosa podataka mrežom.
Opišemo dijelove od kojih se sastoji paket podataka te koja je njihova funkcija, pri čemu
upotrijebimo sliku 10. kao shematski predložak.
Aktivnost: Prenošenje papirića s porukom

Za uvod u tumačenje kako se podaci prenose mrežom iskoristimo analogiju s učenicima koji
tijekom nastave krišom trebaju prenijeti poruku na papiriću. Odaberemo učenika A koji šalje
poruku na papiriću i učenika B (na drugom kraju razreda) koji treba primiti poruku. Svi učenici u
razredu sudjeluju u što bržem prijenosu poruke, a cilj je da nastavnik koji se šeće razredom ne
otkrije papirić s porukom.
Nakon provedene igre, s učenicima analiziramo kako su sastavili poruku i kojom putanjom se
kretao papirić s porukom. Učenik koji šalje poruku morao je napisati na papirić kome je poruka
namijenjena (učenik B) i tko je šalje (učenika A). Učenici koji su (što brže) prenosili papirić morali su
pročitati tko šalje poruku i kome je namijenjena. Tijekom odluke kojem učeniku će dalje proslijediti
papirić, svaki od učenika prenositelja koristio se sljedećim podacima:
• tko šalje poruku, kako papirić ne bi vratio pošiljatelju,
245
• tko treba primiti poruku, kako bi procijenio u kojem smjeru dalje poslati papirić da bi što
prije stigao do primatelja,
• gdje se trenutno nalazi nastavnik, kako papirić ne bi poslao prenositelju u njegovoj
neposrednoj blizini, jer bi onda postojala opasnost da nastavnik otkrije papirić.
Objasnimo učenicima da na sličan način djeluje prenošenje podataka mrežom. Ulogu učenika koji
prenosi papirić s porukom i donosi odluku kome ga dalje prosljediti u mrežnom okruženju ima
usmjernik (router).
Princip slanja i primanja paketa podataka u mreži objasnimo koristeći tekst u udžbeniku. Posebice
je važno da učenici razumiju da ako je dio mreže na putu do primatelja u kvaru ili usporen,
usmjernik će odabrati drugi, brži ili sigurniji put. Razumijevanje tog principa potkrijepimo
analogijom s prometom, odnosno s vožnjom u gradu i izbjegavanjem "prometnih čepova" ili
izbjegavanjem dionica na kojima je trenutno obustavljen promet.
Naglasimo da ponekad, zbog ispada pojedinih dijelova internetske mreže, posebice DNS
poslužitelja, moramo čekati na podatke dulje no što je uobičajeno ili ih uopće ne dobijemo.
Primjerice, tijekom pretraživanja Weba dobijemo poruku da tražene web-stranice ne postoje, iako
smo sigurni da tome nije tako. U takvim situacijama moramo biti strpljivi i nakon nekog vremena
pokušati ponovo dobiti tražene podatke.
Mrežni protokol
Zapitamo učenike koja je svrha prometnih propisa i navedemo ih na zaključak kako bi se promet
odvijao što sigurnije i što učinkovitije, pri čemu je važno da se svi sudionici drže istih prometnih
pravila prometovanja i ponašanja. Da bismo to potkrijepili, navedemo primjer engleskih vozača
koji moraju promijeniti svoj način vožnje kada prometuju europskim prometnicama.
Zapitamo učenike jesu li čuli da izraz protokol. Potaknemo ih da navedu nekoliko primjera
(primjerice, državnički protokol, protokol odvijanja neke manifestacije, svečanog primanja ili
ceremonije). Istaknemo da je cilj protokola određivanje pravila ponašanja svih sudionika. Slično
pravilima ponašanja, pravila komuniciranja uređaja u mreži zovemo mrežnim protokolima.
Aktivnost: Istražiti protokol na Webu

Cilj vježbe 2. u udžbeniku je da učenici uoče kako je HTTP podrazumijevani protokol na Webu,
odnosno tijekom pregledavanja web-stranica. Kada u polje Adresa upišemo web-adresu bez
protokola, nakon pritiska na tipku Enter ili klika na gumb Idi, on će se automatski upisati u adresni
okvir.
Navedemo da osim HTTP protokola na Webu postoji još niz drugih mrežnih protokola. U tu svrhu
analiziramo tablicu 1. u udžbeniku.
246
Mrežne adrese računala
Za uvod u obradu sadržaja o mrežnim adresama računala upotrijebite ovaj predložak kao ideju:
Poslali ste pismo prijatelju u London. Malo vas brine hoće li pismo u tome osam milijunskom gradu
uopće stići na odredište. A ipak, stiglo je. Kako je to moguće? Naravno, tajna je u točnoj adresi
primatelja. Slična metoda primjenjuje se i u računalnim mrežama.
Istaknemo da slično kao što ljudi imaju svoje adrese, i računala u mreži imaju svoje adrese pomoću
kojih možemo nasloviti, adresirati poruku za njih. IP adresa računala jedinstvena je oznaka po kojoj
se računala međusobno prepoznaju, identificiraju u mreži.
IP adresa izvorno ima binarni oblik. Taj 32-bitni binarni broj možemo zapisati kao četiri 8-bitna
broja. Pretvaranjem ta četiri 8-bitna broja u dekadske, IP adresu možemo zapisati u dekadskom
obliku - kao četiri dekadska broja odvojena točkom.
Aktivnost: Otkrivanje IP adrese računala u lokalnoj mreži.

Izvedemo vježbu 3. u udžbeniku u kojoj učenici upotrijebe naredbu IPCONFIG za dobivanje IP
adrese računala u lokalnoj mreži (slika 11. u udžbeniku). Učenike uputimo da je IP adresa računala
navedena u svojstvu pod nazivom IPv4 Address.
Podatak o IP adresi računala u lokalnoj mreži možemo doznati i na "elegantniji" način -
neposredno iz sučelja Windows:
desni klik miša na ikonu mreže u sistemskom pregratku > Otvori centar za mreže i zajedničko
korištenje > Lokalna veza > Detalji.
Primjerice:
247
IP adresa našeg računala u lokalnoj mreži obično je stalna (nepromjenjiva, statička IP adresa), jer
se računala spojena u lokalnu mrežu ne mijenjaju. Međutim budući da naše lokalno računalo nije
stalno spojeno u internet mrežu, prilikom svakog povezivanja s internetom lokalno računalo dobije
novu IP adresu (promjenjiva, dinamička IP adresa).
Samo neka računala u internet mreži (primjerice, poslužiteljska računala) imaju stalnu,
nepromjenjivu IP adresu.
Dodatna aktivnost: Saznati IP adresu računala u internet mreži - naredba PING.

Ako znamo samo simboličku adresu nekog poslužiteljskog računala na internetu, njegovu
numeričku IP adresu možemo doznati naredbom PING.
Primjerice, želimo saznati numeričku IP adresu CARNet-ova web-poslužitelja. Otvorimo program
Naredbeni redak i upišemo naredbu ping carnet.hr te pritisnemo tipku Enter.

Učenike podijelimo u dvije skupine i organiziramo kviz-natjecanje pri čemu koristimo predložene
kvizove iz udžbenika, i to za obje nastavne cjeline (kvizovi znanja s8kviz4.htm do s8kviz6.htm).
Plan ploče
Paketni prijenos podataka mrežom

Elementi paketa:
• zaglavlje
• podaci
• provjera
Mrežni protokoli (npr. TPC/IP, HTTP)
IP adresa računala u mreži: binarni i dekadski oblik
IP adresa računala: stalna (statička) i promjenjiva (dinamička)
248
9. INTERNET
9.1. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna cjelina: 9. Internet
Nastavna tema: Značajke interneta
Povijest interneta
Nastavna jedinica: Struktura i organizacija interneta
Usluge interneta
Cilj nastavne
Upoznati se s načinima komunikacije unutar interneta.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna Model korisnik-poslužitelj.
postignuća: Protokoli na internetu.
Ključni pojmovi: Poslužitelj, klijent, načini komunikacije.
Psihomotoričko
Kognitivno područje Afektivno područje
područje
učenici će: razvijati kod učenika:
učenici će:
 Objasniti računalne mreže.  Kritički odnos do nestalnosti
 Primjenjivati stečena
Odgojno-obrazovni  Objasniti ulogu poslužitelja znanja u svakodnev- i zastarijevanja sadržaja na
ishodi (učenička u sklopu internetske nome radu s internetu.
postignuća): komunikacije. računalom.  Vrednovanje interneta kao
 Opisati način rada "preotvorenog" medija.
interneta.  Kritički odnos prema
valjanosti i vjerodostojnosti
informacija na internetu.
Nastavne metode:
Korelacija: Svi nastavni predmeti.
za učenike:
Web:
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
249
Uvodni dio:
Nagovijestimo učenicima da ćemo se detaljnije baviti "fenomenom interneta" kako bismo istražili i
pokazali zašto je toliko popularan. Da bismo to razumjeli, istraživanju je potrebno započeti od
same strukture interneta, njegovog načina funkcioniranja pa sve do usluga koje internet nudi.
Motivacija:
Postavimo pitanje: što to nudi internet da je zanimljiv svim korisnicima računala? Učenici trebaju
nabrojati primjere korištenja interneta u što raznolikijim situacijama, odnosno za što raznolikije
potrebe.
Aktivnost: Dobivanje informacija preko interneta.

Za dobivanje informacija kakvo je vrijeme i vremenska prognoza za Limu, glavni grad Perua,
možemo upotrijebiti web-mjesto Državnog hidrometeorološkog zavoda na adresi meteo.hr. U
rubrici Prognoze > 7 dana odaberemo Južna Amerika i kliknemo na grad Lima. To je samo jedan od
načina jer na internetu postoji više servisa koji nude usluge vremenske prognoze za cijeli svijet.
Potaknemo učenike na zaključak da bismo te podatke mogli dobiti i putem drugih medija (npr.
radija i/ili televizije), ali bismo morali imati mogućnost prijama radijskog odnosno TV signala iz
Perua, a morali bismo i znati španjolski jezik.
Navedemo učenike na zaključak da je putem interneta daleko lakše i brže doći do informacija iz
najudaljenijih krajeva svijeta jer je internet svjetska mreža. Na temelju ovih uvodnih saznanja
navedemo svrhu i načela interneta.

Zapitamo učenike što su dosad naučili o poslužiteljima i korisničkim računalima. Podsjetimo ih da
budući da poslužiteljska računala moraju raditi neprekidno 24 sata sve dane u tjednu, zahtijevaju
posebne i kontrolirane uvjete rada – primjerice klimatizirani prostor (slika 3. u udžbeniku).
Internet mreža se poglavito sastoji od namjenskih poslužitelja koji nude određene usluge. Tako
imamo web-poslužitelje, poslužitelje elektroničke pošte itd. Korisnička računala komuniciraju s
takvim namjenskim poslužiteljima po određenom protokolu. Protokol su pravila, odnosno norme
za sporazumijevanje računala koja traže/nude određene mrežne usluge. Stoga su razvijeni
namjenski, specijalizirani protokoli. Primjerice, HTTP protokol za promet web-stranica, POP i SMTP
protokol za promet elektroničke pošte itd.
Na primjeru slike 4. u udžbeniku objasnimo načela komuniciranja korisničkog računala s pojedinim
poslužiteljskim računalom.
Aktivnost: Pronalaženje odgovarajućeg protokola za pojedinu internetsku uslugu.

Zadamo zadatak učenicima da za nekoliko internetskih usluga pronađu koji se protokol koristi. Na
primjeru usluge elektroničke pošte objasnimo da se za pojedinu uslugu može rabiti više protokola.
Aktivnost: Razlika prijenosa elektroničke pošte pomoću klijentskog i webmail programa.
250
Zapitamo učenike koliko njih koristi webmail za primanje pošte (npr. Gmail, Yahoo mail,
Outlook.com (prijašnji Hotmail) i sl.), a koliko njih poštu prima pomoću klijentskog programa
instaliranog na lokalnom računalu (npr. Outlook, Windows Live Mail, Thunderbird i sl.). Zapitamo
ih koja je glavna razlika u prijenosu elektroničke pošte na ova dva načina. Na pravilan odgovor
navodimo ih potpitanjem gdje se u konačnici spremi pristigla pošta.
Potaknemo međusobnu diskusiju dvije skupine korisnika o tome koje su prednosti i koji su
nedostaci ta dva načina. Jedan od zaključaka prema kojem usmjeravamo diskusiju je da je klijentski
način sigurniji jer se poruke spremaju na lokalno računalo, ali da je webmail prikladniji ako pošti
želimo pristupati s više različitih uređaja.
Aktivnost: Problem preotvorenosti interneta (strukturirano vođena diskusija).

Svrha diskusije je da učenici osvijeste negativne, odnosno nezgodne posljedice otvorenosti
interneta te da se nastavnik upozna s trenutnim problemima s kojima se učenici susreću tijekom
korištenja interneta kako bi im mogao pomoći i sugerirati odgovarajuća/moguća rješenja.
Postavljamo pitanje za diskusiju - je li otvorenost interneta njegova prednost ili njegov nedostatak?
Potičemo učenike da navedu slične negativne primjere, posebice iz svojeg iskustva (primjerice,
tijekom korištenja društvene mreže, budući da ih zasigurno koristi većina učenika).
Aktivnost: Problem prijenosa zlonamjernog softvera internetom (strukturirano vođena diskusija).

Pitamo učenike koje vrste zaštite od zloćudnog softvera i nepoželjnih/neželjenih aktivnosti koriste.
Provjeravamo jesu li svjesni da su antivirusni programi malo korisni ako se definicije virusa
redovito ne ažuriraju. Također, postavljamo pitanje što antivirusni program čini kada naiđe na
program koji ne može prepoznati kao maliciozni jer još nema njegove definicije. Navodimo ih na
zaključak da antivirusna zaštita sama po sebi nije dovoljna, nego da su preventiva, oprez i vlastita
razboritost temelj cjelovite zaštite.
Završni dio sata:

Zajedno s učenicima sumiramo prednosti i nedostatke interneta.
Plan ploče
Struktura interneta
Načela interneta
Prednosti internata
Model korisnik-poslužitelj (clijent/server) – temelj internetskih usluga
Mrežni protokol: TCP/IP, HTTP, POP, SMTP
Opasnosti na internetu
251
9.2. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Povezivanje na internet
Davatelj internetskih usluga
Korisnički račun
Nastavna jedinica:
Pristupni uređaji
Cilj nastavne Razumjeti ulogu davatelja internetskih usluga.
jedinice: Poznavati vrste internetskih veza i pristupnih uređaja.
 provjeravanje
Objasniti ulogu davatelja internetskih usluga.
Obrazovna
Nabrojati načine povezivanja na internet.
postignuća:
Nabrojati pristupne uređaje.
Ključni pojmovi: Pristup internetu, udomljavanje web-stranica, vrste internetske veze, pristupni uređaji
 Upoznati uvjete usluge  Primjenjivati stečena  Znanja, vještine i navike za
Odgojno-obrazovni domaćeg davatelja znanja u svakodnevnome pravilno korištenje
ishodi (učenička usluga. radu s računalom. interneta.
postignuća):  Opisati značajke
internetskih veza
 Razlikovati pristupne
uređaje
Nastavne metode:
Korelacija: Svi nastavni predmeti.
za učenike:
Web:
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
252
Uvodni dio:
Učenicima nagovijestimo da će u ovoj temi naučiti što je potrebno za povezivanje na internet i
kako se ono izvodi.
Motivacija:
Za uvodnu motivaciju upotrijebio uvodni tekst u udžbeniku pisan u kurzivu.
Pitamo učenike znaju li koliko u njihovom kućanstvu iznosi mjesečni račun za internet? Koju
pretplatu koriste i kod kojeg telekomunikacijskog operatera? Kakvu vrstu veze imaju? Čime se
povezuju?

Kad bi internet bio lokalna mreža, bio bi nam dovoljan jedan kabel da se neposredno priključimo
na nj. Budući da tome nije tako, potreban nam je posrednik. Njegov je zadatak da strojnu opremu
različitih i udaljenih korisnika poveže s internet mrežom.
1. Davatelj internetskih usluga

Objasnimo učenicima da budući da se ne možemo neposredno povezati s internet mrežom, mora
postojati posrednik koji to čini za nas. Zajednički naziv za takvu vrstu posrednika je davatelj
internetskih usluga (engl. Internet Service Provider – ISP). Kod nas su davatelji internetskih usluga
obično telekomunikacijski operateri, primjerice Hrvatski telekom i VIP.
Objasnimo učenicima kako funkcionira princip naplate ISP-ovih usluga. Budući da ISP naplaćuje
svoje usluge, tijekom sklapanja ugovora o pretplati na uslugu povezivanja s internetom korisniku
kreira korisnički račun (User Account). Taj je račun važan jer preko njega ISP vodi evidenciju koje
sve usluge je korisnik koristio kako bi mu ih mogao zaračunati, tj. naplatiti.
Korisnički račun je jedinstven za svakog korisnika. Određen je korisničkim imenom (Username ili
Login), a zaštićen je korisničkom lozinkom ili zaporkom (Password). S korisničkim računom korisnik
dobiva i jedinstvenu e-mail adresu. Ovo je učenicima važno naglasiti i dobro objasniti jer oni
većinom dobivaju e-mail adresu koristeći webmail servise kao što su Gmail, Yahoo! i sl. pa nemaju
prava, odnosno potpuna saznanja o e-mail adresi koja se veže za korisnički račun.
Sumiramo dosad rečeno: korisnički račun predstavlja korisnika i pomoću njega su, ovisno o vrsti
ugovora s ISP-om, određena korisnikova prava korištenja resursa na internetu i obveze plaćanja
njihova korištenja.
Informiramo učenike da CARNet omogućava učenicima i nastavnicima povlašteni (jeftiniji) pristup

internetu korištenjem jedinstvenog elektroničkog identiteta AAI@eduHr. Pitamo učenike koliko
njim ima kreiran AAI identitet. Obavijestimo ih da svaki učenik ima pravo na dobivanje
elektroničkog identiteta s pripadajućom e-mail adresom, ali ga mora zatražiti.
253
Aktivnost: Pronalaženje davatelja internetskih usluga.
Učenicima zadamo zadatak na pronađu tvrtke koje u Hrvatskoj nude internetske usluge.
Kumulativno ih ispisujemo na ploču. Konačni popis učenici mogu prepisati u svoje bilježnice.
Objasnili smo zašto, odnosno na osnovu čega, ISP naplaćuje svoje usluge. Sada je još potrebno
razjasniti kako ISP to naplaćuje. To ovisi o načinu spajanja na internet. Postoje dva osnovna načina:
1. na poziv, odnosno po potrebi – korisnik se povezuje s internetom samo po potrebi, a ISP
mu zaračunava ukupno vrijeme tijekom kojeg je bio povezan s internetom.
2. stalna pretplatnička veza – korisnik je stalno povezan s internetom, a ISP mu zaračunava
ukupno ostvareni promet, tj. koliko je prenio podataka u oba smjera (download i upload).
Posebna vrsta pretplatničke veze je tzv. flat-rate s neograničenim prometom. Kod takve tarife ne
naplaćuje se ostvareni promet, nego samo (nešto skuplja) mjesečna pretplata.
Dakle, pokazali smo da internet ipak nije besplatan. Na eventualnu primjedbu učenika da na
internetu ipak postoji cijeli niz besplatnih usluga (npr. Gmail, YouTube, Google Docs),
objašnjavamo da je to samo prividno - takve se usluge financiraju iz oglašavanja koje je korisnik
prisiljen gledati.
2. Povezivanje na internet
Kod povezivanja na internet u udžbeniku su obrađene dvije podteme: vrste internetske veze i vrste
pristupnih uređaja kojima se povezujemo na internet. No, to možemo obraditi i na objedinjujući
način, kao što ćemo ovdje učiniti.

Ovisno o mrežnoj infrastrukturi mjesta na kojom se želimo povezati, na internet se možemo
povezati žičanom ili bežičnom vezom.
1. žičana veza – pod žičanom infrastrukturom obično podrazumijevamo telefonsku žicu koju
ima gotovo svako kućanstvo. U nekim naseljima kućanstva su opremljena kabelskom
televizijom pa se ta žica može iskoristiti i za žičano povezivanje na internet. U novije
vrijeme sve više se uvodi infrastruktura opremljena optičkim kablovima.
2. bežična veza – nekoliko je vrsta bežične mrežne infrastrukture: bezična mobilna mreža,
javni bežični internet, satelitska veza s internetom i dr.
Pristupni uređaji
Ovisno o postojećoj mrežnoj infrastrukturi rabimo razne pristupne uređaje, tj. uređaje za
povezivanje s internetom.
a) Pristupni uređaji za žičanu vezu
U početku, računala su se spajala na internet analognim modemom. Uređaj je opisan u udžbeniku,
a na slici 7. prikazan je primjerak jednog takvog uređaja. Budući da ovaj uređaj mora pretvarati
digitalne signale iz računala u analogne (modulacija) i obratno (demodulacija), prijenos podataka je
spor. Budući da se signal prenosi telefonskom žicom kroz govorni kanal, tijekom prijenosa čuje se
254
karakteristični zvuk. Ujedno, to čini takav prijenos nesigurnim, tj. nestabilnim. Danas se
povezivanje modemom koristi samo u nekim specijalnim situacijama.
Prednost ISDN pristupnika je što ne mora modulirati i demodulirati podatke. Stoga je prijenos
podataka pouzdan, ali još uvijek spor. Modem i ISDN adapter koriste se za povezivanje na poziv, tj.
po potrebi, a ostvaruje se pozivom na određeni telefonski broj ISP-a. U današnje vrijeme takav
način povezivanja se rijetko koristi.
Kabelski i DSL pristupnici ostvaruju stabilne i brze, širokopojasne veze. Budući da kroz žicu prenose
digitalne podatke zasebnim podatkovnim kanalima, kod njih nema potrebe za moduliranjem i
demoduliranjem podataka. Stoga ih je pogrešno nazivati modemima, iako se u praksi često koristi
taj naziv.
U Hrvatskoj se većinom koristi asinkroni DSL (ADSL), što znači da je brzina preuzimanja (download)
oko 10 puta brža od brzine objavljivanja (upload).
Oba pristupna uređaja koriste se kod pretplatničke veze, što znači da su računala stalno spojena
na internet.
b) Pristupni uređaji za bežičnu vezu
Za povezivanje na mobilnu širokopojasnu mrežu preduvjet je postojanje, tj. dostupnost signala
mobilne mreže. Osim toga, potrebne su podatkovna i SIM kartica. Podatkovna kartica većinom se
isporučuje u obliku USB štapića, a može biti i već ugrađena u računalo, kao što je to slučaj kod
smartphonea i tableta.
U zadnje vrijeme u porastu je javni bežični internet. Na određenim javnim mjestima (tzv. HotSpot
lokacijama) kao što su ugostiteljski objekti, prometne postaje, kulturne ustanove i dr. postavljaju
se pristupne točke (Access Point) putem kojih se korisnici spajaju na internet koristeći bežičnu
mrežnu karticu svojih uređaja. U nekoliko gradova kod nas cijeli dijelovi grada premreženi su
javnim bežičnim internetom.
Na mjestima gdje ne postoji odgovarajuća mrežna infrastruktura (npr. na svjetioniku, u

planinarskom domu i sl.) vezu s internetom moguće je ostvariti putem satelitske veze, za što je
potrebna posebna antena koja prati točnu poziciju određenog telekomunikacijskog satelita.
Dodatna aktivnost: Provjeravanje povezanosti s internetom.

Učenici trebaju provjeriti kakvo je stanje mreže i povezanosti s internetom. U tu svrhu trebaju
analizirati ikonu programa Mreža u sistemskom pregratku programske trake Windowsa 7/8:
ikona značenje
lokalna mreža i veza s internetom su uspostavljene
lokalna mreža je uspostavljena ali nije veza s internetom
255
Za podrobnije informacije učenici trebaju postaviti pokazivač miša nad ikonu Mreža – pojavljuje se
zaslonski opis koji ukratko opisuje stanje mreže. Ako veza s internetom nije uspostavljena,
zaslonski opis izgledat će ovako:
Da bismo dobili situaciju kao na slici, prije provođenja aktivnosti isključimo modem, odnosno
usmjernik (router).
Uputimo učenike da kliknu na ikonu Mreža kako bi dobili detaljnije informacije o mreži (otvara se
program Centar za mreže i zajedničko korištenje kao na slici):
Na slici vidimo da je lokalna mreža uspostavljena, ali da nije veza s internetom – ikona interneta u
obliku globusa je zasivljena, a između ikone lokalne mreže (Network) i interneta (Internet) prikazan
je crveni križić.
Nakon što uključimo modem, odnosno usmjernik i uspostavi se veza s internetom, zaslonski opis
ikone Mreža trebao bi izgledati ovako:
256
Plan ploče
Vrste veza i pristupnika
Davatelj internetskih usluga (ISP)

Korisnički račun s korisničkim imenom i zaporkom
Povezivanje s internetom na poziv i putem stalne pretplatničke veze
Udomljavanje web-stranica
Vrste internetske veze: žičana i bezična veza
Pristupni uređaji: analogni modem, ISDN, kabelski i DNS priskupnik
Mobilna širokopojasna mreža
Javni bežični internet
Satelitska veza
Centar za mreže i zajedničko korištenje (Windows 7/8)
257
9.3. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Pregledavanje interneta
Adrese računala, resursa i osoba
Nastavna jedinica:
Pregledavanje web-stranica
Cilj nastavne jedinice: Koristeći web-preglednik učitati zadanu web-stranicu
 provjeravanje
Obrazovna postignuća: Uporaba Web preglednika za jednostavan pregled stranica
Upis www adrese, pregledavanje web-stranica, brojčana i simbolička adresa, domena,
Ključni pojmovi:
URL adresa, web-preglednik.
- promotriti adrese web - razumijevanje važnosti
- razumjeti adresiranje web
stranica (numeričku i točnog adresiranja i u
stranica i vrste adresa
simboličku) virtualnom svijetu
(računalo, sadržaj, korisnik) na
Obrazovni ishodi: - objasniti sastavne dijelove - prihvaćanje važnosti
internetu
simboličke adrese računala modela hijerarhije
- protumačiti hijerarhijski
i skicirati odnos domene i - odabir prikladnih
odnos domena i poddomena
poddomena programa za
- znati pregledavati web
- korištenje web preglednika pregledavanje Internet
stranice uporabom
za pristup sadržaju na stranica
odgovarajućeg alata
internetu
izlaganja
Nastavna sredstva i
pomagala:
SVI PREDMETI - traženje informacija na internetu o različitim pojmovima iz

Korelacija:
aktualnog gradiva
Udžbenik: str.183 – 187.
za učenike:
Web: s9kviz1.htm
za nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
258
Uvodni dio:
Provjerite teorijsko znanje učenika pitanjima: koje usluge na internetu poznajete, koju od usluga
najčešće koristite, koji program koristimo za prikazivanje web-stranica.
Motivacija:
Potaknemo učenike na razgovor - iako na internetu ima na milijune računala i korisnika, podaci
sigurno stižu do svojega odredišta. Kako je to moguće?
Sadržaj odnosno podaci s interneta

sigurno stižu do svojega odredišta
pomoću nepogrešive poštanske logike
– sve mora imati svoju adresu.
Najprije upoznajte učenike s izgledom
adresa na interneta, a zatim s raznim
domenama koje im mogu olakšati
zapamćivanje adresa ili otkrivanje
porijekla nekih web-stranica. Na
internetu se koriste tri vrste adresa:
Upoznati učenike s činjenicom da sva

računala u mreži dobivaju
jedinstvenu, tzv. IP adresu. Izvorno su
to brojčane adrese i to u binarnome
obliku, ali se mogu prikazati i u
decimalnome obliku.
Tijekom pretraživanja interneta obično se koristimo simboličkim adresama zbog lakšeg pamćenja.
IP adrese u simboličke adrese prevode za to posebno zadužena računala na internetu – DNS
(Domain Name System) poslužitelji. Domena se ovdje koristi kao pojam za određenu,
prepoznatljivu mrežu računala na nekome području. Objasniti učenicima od kojih se dijelova
sastoji simbolička adresa računala:
259
Upoznati učenike s najpoznatijim vršnim (vrhovnim) domenama uz slajd 5. Vršna (vrhovna)
domena (top-level domain) uglavnom označava mrežu određene vrste djelatnosti ili područja
primjene. Ostale države svijeta većinom se koriste zemljopisnom podjelom vršnih domena u obliku
dvoslovnih kodova država (Country Codes):
Objasniti učenicima da kao i računala, tako i svaki sadržaj (resurs) dostupan na internetu ima svoju
jedinstvenu adresu – URL (Uniform Resource Locator). Te adrese kraće nazivamo i web-adresama.
URL adresom točno je opisano kako se sadržaj zove, gdje se nalazi (na kojemu računalu i u kojoj
mapi) i kojim mu protokolom možemo pristupiti.
Pogledajmo na primjeru slike 13b. Znak :// u URL adresi služi za odvajanje naziva protokola od
ostaloga dijela URL adrese, a znak / za razdvajanje sastavnih dijelova adrese.
260
Uputite učenike na prezentaciju s9prez2.ppsx gdje mogu saznati više o adresama na internetu.
Objasnimo učenicima da bismo mogli vidjeti sadržaje dostupne na internetu, trebat će nam neki
od web-preglednika (web-browser), slajd 8. . Potaknemo učenike na razgovor pitanjima: kako
dolazite do svoje najdraže on-line igrice. Koju ikonu na računalu birate prvu.
Ako se koristite Windowsima, onda na svojemu računalu potražite i pokrenite program Microsoft
Internet Explorer. Učenicima prikažemo postupak pokretanja Microsoft Internet Explorer, a na
nastavničkom računalo demonstriramo isto. Potražite ikonu u obliku maloga plavog slova “e” na
radnoj površini ili odaberite Start > Programi > Pomagala > Internet Explorer.
261
Aktivnost: Rekli smo da WWW radi na temelju web-stranica. Kako doći do njih, kako ih
pregledavati? Uputimo učenike na aktivnost iz udžbenika na str. 185 - 186. Potražite u prozoru
Internet Explorera okvir pod nazivom Adresa (Address), nalazi se odmah ispod alatne trake.
Obrišite sve što u njemu piše i utipkajte web-adresu http://www.srce.unizg.hr kao na slici 15. u
udžbeniku.
Provjerite na učeničkim računalima jesu li točno upisali adresu, napomenite im da ne upisuju

točku. Pritiskom na tipku Enter ili kliknite na gumb Idi učitat će se početna web-stranica (Home
Page) računskoga centra SRCE. Objasnite na nastavničkom računalu da nas po web-stranicama
dalje vode poveznice koje se nalaze na njima. Prepoznat ćete ih po tome što su najčešće
podcrtane, a kada stavite pokazivač miša točno iznad njih, on će se pretvoriti u šaku s ispruženim
kažiprstom (slika 16. u udžbeniku).
Ciljanim pitanjima navedite učenike na zaključak: do web-stranica možemo doći na dva načina:
• slijedeći poveznice na web-stranicama
• ručnim upisivanjem URL adrese web-stranica
Napomenite učenicima da neovisno o tome koji način pregledavanja web-stranice odabrali, za

pregledavanje web-stranica potreban je namjenski program – web-preglednik (Web browser).
262
Operacijski sustav Windows sadrži Internet Explorer, a možete instalirati neki drugi, primjerice
Google Chrome, Mozilla Firefox ili drugi. Upitajte učenike koji web-preglednik koriste kod kuće i
koji je tome razlog.
Objasnite učenicima upravljački dio prozora Internet Explorera. Ostale naredbe upravljačkog djela
njegova prozora mogu proučiti u udžbeniku na str. 186-187.
Učenici rješavaju zadatke/vježbe iz udžbenika. Svoje znanje mogu provjeriti uz kviz s9kviz1.htm.

Zajedničkim usmenim provjeravanjem provjerimo rješenja zadataka.
Plan ploče
Pregledavanje web-stranica
Tri vrste internetskih adresa:
• za računala (npr. www.casopis.hr)
• za sadržaje na računalima (npr. www.casopis.hr/sadrzaj/broj80)
• za osobe korisnike interneta (npr. vgalesev@casopis.hr)
Sva računala u mreži dobivaju jedinstvenu, tzv. IP adresu.
Da bismo mogli vidjeti sadržaje dostupne na internetu, potreban nam je neki od web-
preglednika (web-browser).
Svaki sadržaj dostupan na internetu ima svoju jedinstvenu adresu – URL (Uniform
Resource Locator)
Dva načina dolaženja do web-stranica:

• slijedeći poveznice na stranicama
• upisivanjem URL adrese web-stranice
263
9.4. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Pretraživanje interneta
Indeksni pretraživač
Nastavna jedinica:
Web-katalog
Cilj nastavne Koristiti alate za pretraživanje interneta, razumjeti moguće opasnosti i vrste
jedinice: malicioznih programa, upotreba logičkih operatora i filtera za pretraživanje
Vrsta metodičke  ponavljanje
jedinice (tip sata):  vježbanje
 provjeravanje
Obrazovna
Samostalno koristiti web preglednik ako je poznata www adresa
postignuća:
Ključni pojmovi: opasnost od virusa
- Definirati pojmove tražilica, - Koristiti više načina - Znanja o načinima i tehnikama
Odgojno-obrazovni metatražilica, web-katalog. pretraživanja istog pojma i pretraživanja interneta
- Prepoznati vrste i moguće uočavanje razlike rezultata - Svijest o mogućim opasnostima
ishodi (učenička
opasnosti zlonamjernih pretraživanja i kako ih prepoznati
postignuća):
programa - Sposobnost korištenja
- Objasniti prednosti uporabe - Upotrijebiti tražilicu naprednijih načina
operatora i filtra za Google, koristeći logičke pretraživanja
pretraživanje operatore i filtre
Oblici rada:  frontalni timski u parovima  individualni
rada na računalu  crtanja  razgovora
Nastavne metode:
Nastavna sredstva  računala  prezentacija  udžbenik
i pomagala:  videozapis  nastavni listići  zbirka zadataka
Korelacija: Svi predmeti
za učenike:
Web:
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
264
Uvodni dio:
Internet možemo opisati kao najveću enciklopediju ljudskoga znanja u povijesti. No pronaći
podatak koji vas zanima u toj “enciklopediji” s milijardama web-stranica nije jednostavan posao. U
pomoć vam priskaču specijalizirane web-stranice i programi za pronalaženje podataka na webu.
Motivacija
Potaknuti učenike na razgovor pitanjima: Na koji način dolazite do željenog sadržaja na internetu?
Jeste li bili zadovoljni prikupljenim sadržajem? Da bismo pronašli odgovarajući podatak na
internetu, možete primijeniti više načina pretraživanja. Pretražujući sadržaj interneta sigurno ste
se susreli s nekima od njih.

Web sadržaje možemo pretraživati tražilicama ili indeksnim pretraživačima (Search Engines), uz
pomoć web-kataloga (Web Directories) i metatražilicama (Metasearch Engines).
Kvaliteta tražilice ovisi o njezinim mogućnostima pretraživanja, a to uključuje veličinu
pretraživača, količinu dobivenih rezultata, brzinu pretraživanja, rangiranje izvora, poredak
rezultata po relevantnosti i vremenskoj ažurnosti, prikazu rezultata pretraživanja (uključuju li osim
naslova i ključnih riječi sažetak, e-mail i URL autora, izdavača i drugo. Mnoge tražilice uz osnovno
pretraživanje nude i napredno pretraživanje (Advanced Search). Taj način sužava pretraživanje na
najvrednije izvore informacija. Na webu postoje mnoge tražilice ili indeksni pretraživači, a neke
popularnije možete pronaći u tablici 1. u udžbeniku.
Aktivnost 1.
Uputite učenike da isti pojam pretražuju u dvije različite tražilice na primjer Google i Yahoo te
usporede rezultate pretraživanja. Za pretraživanje možete zadati pojam „Kurenti“. Pojam se
odnosi na tradicionalne maškare čija tradicija je stara preko 5000 godina, a njen je cilj otjerati sve
negativnosti iz ljudi.
Za razliku od tražilica, web-katalozi su web-mjesta koja omogućavaju pronalaženje informacija
razvrstanih prema tematskim kategorijama. Neki od web-kataloga navedeni su u tablici 2. u
udžbeniku.
Aktivnost 2.
Web-katalog http://www.oclc.org/about.en.html je najveći svjetski knjižničarski katalog. Uputite
učenike da pretražite sadržaj na pojam „sprint“ te pokrenite pretraživanje. Rezultat pretraživanja
je PDF dokument „The future of libraries - Let's take a look at the timeline - Let's ...“ u kojem je
navedena važnost čitanja i njegovanja čitalačke vrijednosti, a čija je važnost umanjena razvojem
tehnologije.
Metatražilice se za pretraživanje koriste rezultatima drugih tražilica, nakon čega prikažu
objedinjene rezultate. Primjer takve tražilice jest Dogpile, koja za pretraživanje upotrebljava
Google, Yahoo! i Yandex.
265
Aktivnost 3.
Uporabom metatražilice http://www.zoo.com/Zoo-Site pretražite sadržaj na pojam „monkey“.
Usporedite rezultat pretraživanja s rezultatom pretraživanja tražilice Google.
Pretražujući sadržaj interneta i korištenjem njegovih usluga možemo naići i na malware programe
(od engl. Malicious Software). Malware programi spadaju u u grupu zlonamjernih, štetnih
programa. Osnovne su vrste malware programa virusi, crvi i trojanski konji. Značajke su takve vrste
programa oštećivanje, uništavanje i brisanje sistemskih ili korisničkih podataka i uzrokovanje
nekontroliranih događaja i procesa na računalu. Uputite učenike da u udžbeniku na str. 196.
saznaju više o njima ili da potraže dodatne informacije na internetu.
Učenike upoznajemo s pojmom pretraživački operatori. Pri sastavljanju upita web-pretraživačima

služimo se takozvanim pretraživačkim operatorima. To su oznake kojima se ključne riječi
kombiniraju u podrobniji zahtjev za pretraživanje. Pazite, ne služe se svi web-pretraživači istim
operatorima! Neki se služe Booleovim logičkim operatorima AND, OR ili NOT, a neki oznakama + i .
Operatori pomažu u sužavanju ili proširivanju rezultata pretraživanja.
Kod pretraživanja sadržaja na webu preporučite učenicima da ključne riječi stavljaju jednu do
druge i to pod navodnike.
Aktivnost 4.
Jedan od najpoznatijih indeksnih pretraživača je tražilica Google. Uporabom tražilice Google
uputite učenike da istraže rezultat pretraživanja na upit „časopis CIT“.
Rezultate pretraživanja pruža velikom brzinom, obično za manje od pola sekunde. Tijekom
upisivanja ključnih riječi za pretraživanje, vodite računa da Google ne razlikuje velika od malih
slova. Sva slova, bez obzira na to kako ih upisujete, ova tražilica “vidi” kao mala.
Aktivnost 5.
Upoznajte učenike s Googleovim pretraživačkim filtrima:
link: Pronalazi stranice koje sadrže navedenu URL adresu kao hiperlink
site: Pronalazi samo stranice koje se nalaze unutar navedene domene
allintitle: Pronalazi stranice koje sve navedene pojmove sadrže samo u naslovu
intitle: Pronalazi stranice koje jedan navedeni pojam sadrže samo u naslovu
alinurl: Pronalazi stranice koje sve navedene pojmove sadrže u URL adresi
inurl: Pronalazi stranice koje jedan navedeni pojam sadrže u URL adresi
Želite li pronaći na primjer sve web-stranice koje sadrže izraz Profesor Baltazar i nalaze se unutar
.hr domene, postavit ćete filtar site:. Upit ćete formulirati ovako: ”Profesor Baltazar” site:hr.
Provjerimo znaju li učenici zašto traženi izraz treba staviti u navodnike.
266
Aktivnost 6.
Zadajte učenicima sljedeću vježbu:
Yahoo tražilicom (search.yahoo.com) potražite pojam program. Zatim to isto učinite Googleovom
tražilicom (svejedno hoćete li koristiti www.google.hr ili www.google.com). Usporedite domene
web-stranica koje ste dobili objema tražilicama.
Zadajte učenicima složenu zadaću kroz koju će ponoviti gradivo (i nešto zanimljivo naučiti):
Pustinja Takla Makan smještena je u zapadnoj Kini i jedna je od najvećih pješčanih pustoši na
svijetu. Njezina pješčana prostranstva prekrivaju površinu veličine Novoga Zelanda. Uz rub te
pustinje prolazili su trgovci koji su Putem svile putovali od Kine do Sredozemnoga mora. Naziv
Takla Makan dolazi od turskoga izraza: “Uđi i više nećeš izaći”. To je samo jedan od tradicionalnih
prikaza pustinje. Postoje i mnogi drugi krajobrazi.
Vaš je zadatak:
• Saznati što su oaze.
• Istražiti koje se dvije velike oaze nalaze u pustinji Takla Makan.
• Otkriti pet pustinja koje su po svojoj površini najveće na svijetu.
• Saznati kolike su njihove površine u km2 i gdje se nalaze.
• Saznati koliko prosječno kiše padne u pojedinoj pustinji mjesečno kroz godinu i stranice s
traženim podacima te spremiti u Favorite. (Favoriti > Dodaj u favorite).
Plan ploče
Sustavno prikupljanje sadržaja s weba

Web sadržaje pretražujemo pomoću:
• tražilica ili indeksnih pretraživačima (Search Engines
• web-kataloga (Web Directories)
• metatražilicama (Metasearch Engines)
Pretraživački operatori - oznake kojima se ključne riječi kombiniraju u podrobniji zahtjev za
pretraživanje.
Booleovi logički operatori: AND, OR i NOT.
Pretraživački filtri - omogućavaju da se pojedina ključna riječ traži samo unutar zadanoga
dijela web-stranice.
267
9.5. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Elektronička pošta
Adresa elektroničke pošte
Nastavna jedinica: Mail klijent, CARNetov webmail
Primanje i slanje poruka elektroničke pošte
Cilj nastavne
Razumije korisničkih računa i načina pristupa e-pošti, pisanje e-poruka
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna
Pisati jednostavne poruke
postignuća:
Elektronička pošta (e-mail), e-mail protokol, e-mail klijent, adresa elektroničke pošte
Ključni pojmovi:
(e-mail adresa), struktura elektroničke poruke, privitak poruke
- razumjeti potrebu brze - koristiti desktop e-mail - svijest o važnosti e-
razmjene informacija klijente i web-preglednik za pošte kao suvremenog
putem web-pošte pristup e-pošti načina komunikacije
Obrazovni ishodi: - usporediti način rada - pravilno sastavljati, primati i - sposobnost pravilnog
web-pošte i uobičajne slati poruke e-pošte sastavljanja sadržaja,
poštanske pošiljke primanja i slanja poruka
- naučiti pravila e-pošte.
sastavljanja, primanja i
slanja web-pošte
 u
Oblici rada:  frontalni  timski  individualni
parovima
 rada na
 crtanja  razgovora
računalu
Nastavne metode:
 usmenog
izlaganja
Nastavna sredstva
i pomagala:
 video zapis
Svi predmet - traženje informacija na internetu o različitim pojmovima iz aktualnog
Korelacija:
gradiva
Udžbenik: str.190. – 193.
za učenike:
Web: s9prez1.ppsx, s9kviz2.htm
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
268
Uvodni dio:
Provjerite teorijsko znanje učenika postavljajući pitanja vezana uz sadržaj interneta s prethodnih
nastavnih sati nastavne cjeline Internet.
Motivacija:
Potaknite učenike na razgovor postavljajući im pitanja vezana uz njihovo poznavanje načina
komuniciranja putem interneta. Koja su njihova iskustva? Većina učenika koristi neku od
društvenih mreža putem koje komuniciraju sa svojim prijateljima, poznanicima. Šalju li poruke u
realnom vremenu ili koriste neki drugi način komunikacije.
Pitanjima ih navodite da svakako spomenu korištenje web-maila. Što koriste kod takvog oblika
komunikacije? Napomenite učenicima da bismo nekome poslali poruku putem usluge elektroničke
(računalne) pošte, potrebna nam je adresa elektroničke pošte. Zapravo, potrebne su dvije: adresa
pošiljatelja i adresa primatelja.
Naslov: Uporaba web-pošte.

Kao što računala i web-stranice na internetu imaju svoju adresu, i korisnici elektroničke pošte
imaju svoju. Upoznajte učenike s pojmom adrese elektroničke pošte.
Objasniti učenicima pojmove:

• ime ili naziv korisnika – korisnik
može biti osoba, ali i neka manja
skupina ljudi, služba i sl. (npr. ivan.
mrak@skole.hr, helpdesk@srce.hr,
info@carnet.hr
• naziv poslužitelja – simbolička
adresa računala na kojemu korisnik
ima svoj elektronički poštanski
pretinac.
269
Napomenuti učenicima da adresa
elektroničke pošte jednoznačno
predstavlja korisnika pa se ne može
dogoditi da dvije osobe imaju istu
adresu. Time se osigurava da
elektronička pošta točno i sigurno
stiže na svoje odredište.
Objasniti učenicima što je račun elektroničke pošte i koji su njegovi sastavni dijelovi.
Objasniti učenicima što nam je

potrebno za rad s elektroničkom
poštom.
Za upoznavanje s elektroničkom poštom i prvo slanje i primanje e-mail poruka koristit ćemo se
web-poštom (Web-mail) i to CARNet webmailom. Upoznajte učenike s njihovim pravima u
korištenju službenog web-maila iz sustava HUSO.
270
Aktivnost 2:
Uputite učenike da riješe vježbu 1. u udžbeniku.
Unos korisničkih podataka objašnje-

no je na slici.
Lozinka je tajna pa će se tijekom
njezina upisa vidjeti samo točkice,
ne i znakovi koje učenici upisuju.
Nakon klika na gumb Prijavi se

webmail nas uvodi u sučelje našega
korisničkog računa i prikaže sadržaj
mape s dolaznom poštom – Inbox.
Prema slici objasnite sučelje

CARNetovog webmaila.
Objasnimo način pisanja nove poruke u CARNet webmailu.
Da bismo napisali novu poruku,

kliknemo na gumb Nova poruka s
lijeve strane okna. Otvara se sučelje
za pisanje nove poruke.
Prema slici 25. u udžbeniku

objasnite dijelove sučelja Nova
poruka.
271
Aktivnost 3:
Uputite učenike na rješavanje vježbe 2. iz udžbenika. Šaljemo li poruku na više adresa, odvajamo
ih zarezom. Upozorite ih da nakon upisanog zareza ne smije doći prazno mjesto.
Objasnite učenicima na koji način mogu pregledati dolaznu poštu (slika 25. u udžbeniku).
Upoznajte učenike s četiri gumba u sučelju CARNetovog webmaila s dolaznom poštom – Inbox:
Odgovori – odgovaranje na označenu poruku
Proslijedi – prosljeđivanje poruke drugim primateljima
Obriši – brisanje poruke s popisa
Filteri – prikaz samo onih poruka koje su u skladu sa zadanim kriterijem.
Aktivnost 4: Način odgovaranja na pristiglu poruku (vježba 3. u udžbeniku).

U slučaju da ne želimo poslati
napisanu poruku, možemo je
pohraniti klikom na Spremi koncept te
je kasnije urediti.
Poruci možemo dodati privitak. To
može biti slika ali i bilo koja druga
vrsta datoteke. Sadržaj datoteke
vidljiv je tek nakon što je otvorimo. U
tome se krije opasnost jer datoteka
može sadržavati virus ili neki drugi
zlonamjerni program.
Uputite učenike da pogledaju prezentaciju o elektroničkoj pošti i rad s webmailom s9prez1.ppsx.
Učenici rješavaju zadatke/vježbe iz udžbenika. Ograniziratje učenike u dvije skupine a zatim da
svoje znanje provjere u kvizu s9kviz2.htm.
Plan ploče
Uporaba web-pošte
E-mail adresa - naziv korisnika, znak @, naziv poslužitelja.
Račun elektroničke pošte čine korisničko ime i lozinka.
Za pristup e-pošti:
- lokalni e-mail desktop klijent
- webmail klijent u web pretraživaču (npr CARNetov webmail)
E-pošta osim tijela poruke, može sadržavati i privitak.
272
9.6. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Razmjena datoteka na internetu
Prijenos pomoću FTP protokola
Nastavna jedinica:
Spremanje web-stranica
Cilj nastavne
Samostalno spremati web-stranice i njihove dijelove
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna Datoteke s s interneta prenijeti na lokalno računalo. Pretvarati web-sadržaje u druge
postignuća: formate.
Ključni pojmovi: izdvajanje dijelova stranice
- opisati postupak prijave - prijaviti se anonimnim - aktivno sudjelovati u rješavanju
na (anonimni) FTP pristupnim podacima na i analiziranju zadataka
poslužitelj FPT poslužitelj - postupno i sustavno usvajati
Odgojno-obrazovni - objasniti značenje - spremiti web-stranice uz znanja o načinima preuzimanja
ishodi (učenička spremanja (downloada) različite načine spremanja sadržaja dopustpnih na
postignuća): web-stranice web-stranice (Save Page interneta
- prepoznati povezanost as…) - poštivanje autorskih prava
(putanje) svih elemenata - spremati pojedine dijelove sadržaja objavljenih na internet
koji čine web-stranicu web-stranice kao zasebne - kritički odnos prema
(slike, tekst, multimedija) cjeline (slike, tekst) sadržajima na internetu
Oblici rada:  frontalni timski u parovima  individualni

rada na računalu crtanja  razgovora
Nastavne metode:
i pomagala:  videozapis  nastavni listići  zbirka zadataka
Korelacija: Svi predmeti
za učenike: Udžbenik: str. 194. – 195.
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
273
Uvodni dio:
Ukratko ponovimo pojmove poslužitelj i FTP usluga u internetskoj mreži. Pojasnimo što znači da su
neki sadržaji na internetu javno dostupni. Važno je da to detljno objasnimo jer iskustvo učenika
većinom temelji na pregledavanju web-stranica koje su javno dostupe. Međutim postoje i web-
stranice koje nisu javno dostupne (tzv. nevidljivi web). Zbog toga učenici nemaju spoznaju da nisu
svi sadržaji poslužiteljskih računala ujedno i javno dostupni.
Obrada novih nastavnih sadržaja

Obradimo pristupanje FTP serveru na dva načina - putem korisničkog računa i anonimnim
pristupom, kako je opisano u udžbeniku. Spomenemo da se prijenos podataka s FTP servera na
lokalno računalo odvija FTP protokolom, i da za njihovo preuzimanje (download) upotrebljavamo
specijalizirane programe – FTP klijente. Iako se pregledavanje sadržaja na FTP poslužitelju može
obaviti i web-preglednikom, pa čak i Windows Explorerom.
Aktivnost: Preuzimanje sadržaja s javnog FTP poslužitelja.

Koristeći Windows Explorer kao FTP klijent učenici u adresni okvir trebaju upisati ftp.carnet.hr.
Budući da se radi o javno dostupnom sadržaju FTP poslužitelju, nije potrebna prijava. Učenici
trebaju kliknuti na direktorij misc i zatim na cro_shareware gdje se nalazi tražena datoteka
alarm.zip. Da bi je preuzeli, učenici trebaju kliknuti desnom tipkom miša na nj i odabrati opciju
Spremi cilj kao, nakon čega otpočne postupak preuzimanja datoteke.
Ugodniji rad s FTP poslužiteljem osiguravaju specijalizirani programi - FTP klijenti, koje je potrebno
dodatno instalirati na računalo.
Motivacija
Kao što postoje pravila za spremanje podataka u različitim programima i aplikacijama (npr. u
Wordu, Excelu i sl.),tako postoje pravilni načini spremanja sadržaja web-stranica na čvrsti disk
računala ili na neku od prijenosnih memorija.
Tijekom razmjene datoteka internetom razlikujemo dvije radnje: download – preuzimanje

datoteka s interneta i njihovo pohranjivanje u lokalno računalo i upload – slanje datoteka s
lokalnoga računala i spremanje u računalo na internetu. Najjednostavniji način da pohranite web-
stranicu u svojemu računalu jest neposredan prijenos iz web-preglednika naredbom Datoteke >
Spremi kao.
Međutim, tijekom spremanja na taj način slike s web-stranice ne spremaju se u dokument, nego u
zasebnu mapu (kreira se automatski). Mapu ćete prepoznati po tome što započinje nazivom
spremljenoga dokumenta i ima nastavak _datoteke. Tu se krije i jedan problem. Ako brišete mapu
sa slikama ili ako premjestite spremljenu web-stranicu na neko drugo mjesto, u njoj se više neće
vidjeti slike (udžbenik, slika 27.). Na računalu nastavnika demonstrirajte način spremanja web-
stranice na čvrsti disk računala, a zatim način spremanja slike na čvrsti disk računala kako je
opisano u udžbeniku.
274
Aktivnost:
U web-pregledniku Internet Explorer potrebno je otvoriti web-stranicu na adresi eskola.hfd.hr, a
zatim istu spremiti na čvrsti disk računala u mapu Dokumenti pod nazivom e-skola fizika.htm.
Nakon spremanja učenici u Windows Exploreru otvore mapu Dokumenti te dvostrukim klikom
otvaraju prethodno kreiranu mapu e-skola fizika_datoteke. Otvorit će se Internet Explorer i u
njemu web-stranica identična onoj koju su maloprije gledali na internetu. Učenici zatvore Internet
Explorer i zatim promijene naziv mape e-skola fizika_datoteke u e-skola fizika_datoteke2 (ne
obazirite se na poruku koju ćete pritom dobiti). Učenici ponovo otvorite datoteku e-skola
fizika.htm. Potaknite ih da uočite i analiziraju razliku u prikazu stranice (slika 27. u udžbeniku). Taj
problem možemo riješiti ako web-stranicu spremite s nastavkom .mht. U tom slučaju slike će
zajedno s tekstom biti spremljene u jedan dokument.
Da biste spremili samo trenutnu HTML stranicu, bez grafičkih prikaza, zvukova ili drugih datoteka,
odaberite Web-stranica, samo HTML. Da biste spremili samo tekst s trenutne web-stranice,
odaberite: Tekstna datoteka.
Aktivnost:
Učenici imaju zadatak otvoriti web-stranicu i iz galerije fotografija odabrati onu koju žele spremiti
na čvrsti disk računala. Na fotografiju po izboru kliknite desnom tipkom miša i odaberite naredbu
Spremi sliku kao. U dijaloškom okviru Spremi sliku odaberite mapu u koju želite spremiti fotografiju
te po potrebi promijenite njezin naziv. Kliknite na gumb U redu. Fotografija će biti pohranjena na
čvrsti disk računala.
Slično kao slike možemo spremiti i poveznice na web-stranici. Kliknite desnom tipkom miša na
poveznicu i iz izbornika prečaca odaberite naredbu Spremi cilj kao. U dijaloškom okviru Spremi
odaberite mapu u koju želite pohraniti poveznicu, upišite naziv i kliknite na gumb U redu.

Zajedničkim usmenim provjeravanjem provjerimo rješenja zadataka/vježbi iz udžbenika te ključne
pojmove nastavne jedinice.
Plan ploče
Spremanje web-stranica na disk

Nisu svi sadržaji na internetu dozvoljeni za preuzimanje!
Javni FTP poslužitelj – dozvoljava preuzimanje sadržaja na lokano računalo.
Preuzimanje datoteka (Download) – prenošenje datoteka s udaljenoga na lokalno računalo.
Slanje datoteka (Upload) – prenošenje datoteka s lokalnoga na udaljeno računalo.
Spremanje web-stranice – neposredno iz web-preglednika naredbom Datoteka > Spremi kao…
275
9.7. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Virusi i protuvirusna zaštita
Nastavna jedinica: Virusi i protuvirusna zaštita
Cilj nastavne
Opasnosti zlonamjernih programa i načini zaštite
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna
Upoznati opasnosti virusa, vrste štetnih programa i načine zaštite.
postignuća:
Ključni pojmovi: Zlonamjerni računalni program, računalni virus, protuvirusna zaštita.
- Razmotriti mogućnosti - Naučiti mogućnosti zaštite - Svjesnost o mogućim
zaraze računala računala opasnostima virusa
Obrazovni ishodi: zlonamjernim softwerom - Instalacija antivirusa i alata - Važnost prevencije
- Naučiti načine zaštite za zaštiti podataka
podataka i prevencije - Biti oprezniji prilikom
širenja zlonamjernih preuzimanja podataka sa
programa interneta.

Nastavne metode:
 demonstracije  pisanja  usmenog izlaganja
Nastavna sredstva i
pomagala:
Svi predmeti - traženje informacija na internetu o različitim pojmovima iz aktualnog
Korelacija:
gradiva.
Udžbenik: str. 196. –199.
za učenike:
Web: s9prez2.ppsx
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
276
Uvodni dio:
Provjerite teorijsko znanje učenika postavljajući pitanja vezana uz sadržaj interneta s prethodnih
nastavnih sati nastavne cjeline Internet.
Motivacija:
Uz čitanje motivacijskog teksta iz udžbenika na str. 196. potaknite učenike na razgovor pitanjima
imaju li osobnog iskustva s računalnim virusima, što smatraju „čarobnim“ lijekom protiv računalnih
virusa.

Upoznati učenike s pojmom zlonamjerni računalni programi.
Računalni virus jedan je od prvih i

najčešćih oblika zlonamjernoga
računalnog softvera. Zato se zašita
od štetnih programa naziva
protuvirusna, odnosno antivirusna
zaštita.
Što je računalni virus i kako djeluje, objašnjeno je u udžbeniku. Uputite učenike da u udžbeniku
pročitaju usporedbu biološkog i računalnog virusa. Prodiskutirajte koje su im zajendičke značajke, i
po čemu se ipak razlikuju.
Upoznati učenike sa značajkama računalnog virusa.
Definicija virusa.
277
Svaki program kojemu je svrha činiti štetu na računalu spada u grupu zlonamjernih, štetnih,
odnosno malware programa (od engl. Malicious Software). Upoznati učenike s vrstama
zlonamjernih (malware) programa:
Osnove vrste malware

programoma.
Značajke virusa.
Značajke crva (worm).
278
Značajke trojanskog konja (trojan
horse).
Opis način rada stražnjih vrata

(backdoor).
Namjena špijunskog softvera

(spyware)
279
Potaknuti učenike na razgovor o mogućim
načinima zaraze zlonamjernim programima.
Upoznajte ih s najčešćim načinima zaraze:
- preko interneta
- elektorničkom poštom
- USB stickom
- instaliranjem programa iz sumnjivih izvora
Upozorite ih da postojanje zlonamjernih

programa u računalu ne mora odmah biti
vidljivo. Štoviše, neki programi samo
pripremaju teren za pravi napad virusa (kao
npr. stražnja vrata).
Obratiti pozornost učenicima na detaljne

informacije i upozorenja o stanju zaštite i
sigurnosti vašega sustava i o postavkama za
njegovo održavanje .
Na nastavničkom računalu demonstrirajte

otvaranje Akcijskog centra Windows uz
pregled postavki u dijaloškom okviru
Sigurnost.
Navedite neke od oblika zaštite i obrane od

štetnih programa.
280
Za ponavljanje i vježbanje uputimo učenike na rješavanje zadataka/vježbi iz udžbenika.

Zajedničkim usmenim provjeravanjem provjerimo rješenja zadataka iz udžbenika.
Plan ploče
Virusi i protuvirusna zaštita

Zlonamjerni računalni programi napravljeni su da ugroze korisničke podatke i sam rad
računala. Obično su „sakriveni“ kao dio većih programa ili datoteka i instaliraju se na
računalo bez znanja korisnika.
Najčešće se prenose putem „zaraženih“ prijenosnih medija (memorijski štapić ili
prijenosni čvrsti disk) i putem interneta.
Postoji nekoliko osnovnih kategorija od kojih svaka ima svoje specifičnosti (način
širenja na druga računala, način napada i količinu veličinu štete koju nanose kada se
rašire kroz računalo).
Načini zaštite: instalacija i održavanje antivirusnih programa, otvaranje e-mail poruka
samo od poznatih pošiljatelja, oprez prilikom pretraživanja web-stranica i preuzimanja
podataka.
Najbolja protivirusn zaštita = oprez + preventira
281
4. OBRADA TEKSTA
4.1. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna cjelina: 4. Obrada teksta
Nastavna tema: Uvod u obradu teksta
MS Word 2010
Nastavna jedinica: Osnove rada s dokumentom
Označivanje (selektiranje) teksta
Cilj nastavne Otvoriti i zatvoriti dokument, pisati i spremiti dokument, označiti pojedine
jedinice: dijelove dokumenta
 provjeravanje
Obrazovna Upoznati dijelove Wordovog prozora, naučiti i uvježbati postupak pokretanja
postignuća: programa, otvaranja, zatvaranja i spremanja Wordovog dokumenta
obrada teksta, dokument, odlomak, pismo, otvaranje, zatvaranje i spremanje
Ključni pojmovi:
dokumenta, označivanje teksta
- prepoznati osnovne -otvoriti i zatvoriti

dijelove programa Word dokument - interes za stjecanje novih
Obrazovni ishodi: znanja i njihovu primjenu
- razlikovati dijelove - označiti pojedine dijelove
dokumenta dokumenta - upornost za postizanje
- razlikovati učinak naredbi - pisati i spremiti postavljenog cilja
Spremanje i Spremi kao dokument

Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
 video zapis  kviz 
Korelacija: Hrvatski jezik.
za učenike: Web: s4video1.avi, s4video2.avi, s4vje3.docx, s4video3.avi,
Literatura i izvori: s4kviz1.htm
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
282
Uvodni dio:
283
Učenicima pokažite tri lista papira – na jednom je tekst ručno napisan, na drugom je napisan
pisaćim strojem a na trećem je tekst napisan računalnim programom. Pitajte primjećuju li kakve
razlike između tih dokumenata? Što im je zajedničko, a po čemu se razlikuju? Koji je po njima
najlakši i najjednostavniji način pisanja teksta? Zašto? Učenici će zaključiti kako je najlakši i
najjednostavniji način pisanja teksta u računalnom programu zbog mogućnosti jednostavnog
ispravaka pogreške, primjena raznih oblikovanja te na kraju mogućnost ispisa.
Motivacija:
Pročitajte učenicima uvodni dio teksta iz udžbenika na str. 62.

Upoznajte učenike s odlikama programa za obradu teksta – MS Word te pokažite po čemu će
prepoznati dokument nastao istim programom.
Također, upoznajte ih s osnovnim pojmovima: dokument, stranica, porubnice, odlomak.
284
Aktivnost 1: Otvaranje programa
Učenicima spomenite tri načina pokretanja programa te demonstrirajte jedan način. Po uzoru na
sliku 1. u udžbeniku upoznajte ih s osnovnim dijelovima prozora programa te napomenite kako će
ih u nastavku rada detaljnije upoznati. Spomenite i glavne dijelove vrpce i vrste naredbi po uzoru
na sliku 2.
Aktivnost 2: Zatvaranje programa

Pokažite načine zatvaranja programa te učenicima objasnite razliku između zatvaranja Wordova
dokumenta i programa Word. Na jedan od pokazanih načina zatvorite program.
285
Aktivnost 3: Otvaranje dokumenta, pisanje i spremanje
Učenici otvaraju novi dokument te rješavaju vježbu 1. Zadatak je pronaći u tekstu sastavne
dijelove Wordovog prozora te ih napisati u dokumentu. Prije početka pisanja uključite gumb za
prikaz oznaka kako bi učenici lakše uočili sakrivene simbole oblikovanja.
Podsjetite učenike na funkciju pojedinih tipki tipkovnice:
Napomenite im da ukoliko pogriješe, radnju koju su zadnju učinili poništavaju naredbom Poništi.
Objasnite u kojim slučajevima će koristiti naredbu Poništi, a u kojima Vrati poništeno. Napisani
dokument potrebno je spremiti, odnosno, pohraniti na tvrdi disk računala.
Objasnite značenje o razliku između naredbi Spremanje i Spremi kao. Demonstrirajte spremanje
napisanog dokumenta te pogledajte videozapis s4video1.avi.
Nakon što su učenici spremili napisani dokument na disk računala, isti opet otvaraju. Spomenite
više načina otvaranja postojećeg dokumenta te demonstrirajte jedan, a zatim neka učenici ponove
istu tu radnju na svojim računalima.
Načine otvaranja dokumenta pogledajte u videozapisu s4video2.avi.
Aktivnost 4: Prebacivanje između dokumenata

Učenici rješavaju vježbu 2. sa zadatkom otvaranja triju Wordova dokumenta te prebacivanja s
jednog na drugi. Objasnite im na koje načine to mogu napraviti. Nakon što su završili rad na
dokumentu, zatvaraju ga. Demonstrirajte im način zatvaranja dokumenta te pogledajte videozapis
s4video3.avi.
Aktivnost 5: Označivanje
Napomenite učenicima važnost označivanja za primjenu određenog oblikovanja. Prilikom
označivanja pojedinih dijelova dokumenta koristite se načinima označivanja koji su prikazani u
tablici 2. u udžbeniku.
286
Učenici rješavaju vježbu 3. gdje imaju zadatak otvoriti dokument s4vje3.docx s weba, primijeniti
zadana oblikovanja i spremiti ga pod nazivom vjezba3.docx.
Za ponavljanje označivanja učenici rješavaju kviz s4kviz1.htm.
Plan ploče
OBRADA TEKSTA
Uvod u obradu teksta
Microsoft Word – program za obradu teksta.

.DOCX – nastavak dokumenta načinjenog programom Word.
Dokument – uradak napravljen nekim korisničkim programom.
Porubnice ili margine – dio površine papira ili stranice knjige između teksta i ruba
papira (gornja, donja, lijeva i desna).
Pismo – skup znakova i simbola koji se od drugih razlikuje po izgledu i veličini.
Odlomak – temeljni dio teksta koji završavamo pritiskom na tipku Enter.
Naredba Poništi – poništava prethodno napisanu radnju.
Naredba Vrati poništeno – vraća poništenu radnju.
Naredba Spremanje – za spremanje dokumenta kojemu se ne mijenja naziv, format ni
mjesto spremanja.
Naredba Spremi kao – prilikom spremanja dokumenta mijenjamo naziv, format ili
mjesto spremanja.
287
4.2. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Oblikovanje teksta
Vrste pisma
Nastavna jedinica: Oblikovanje teksta i odlomka
Uporaba tabulatora i stilova
Cilj nastavne
Naučiti primjenjivati zadana oblikovanja teksta
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna
Primjenjivati razne stilove oblikovanja na odabrani tekst
postignuća:
Ključni pojmovi: Vrste pisama, oblikovanje teksta, oblikovanje odlomaka
- usvojiti značenje pojma

pismo -pisati u Wordu - interes za stjecanje novih
- usvojiti značenje - primjenjivati razne vrste
- upornost za postizanje
naredbi za oblikovanje i stilove oblikovanja na
postavljenog cilja
teksta zadani tekst

Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
Korelacija: Hrvatski jezik, engleski jezik, likovna kultura

za učenike:
Web: s4vje5.docx
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
288
Uvodni dio:
Podsjetite učenike na oblikovanje teksta koje su učili u programu Blok za pisanje (Notepad).
Motivacija:
Slično kao i programu Blok za pisanje i MS Word nudi mogućnost oblikovanja teksta, no sa znatno
više mogućnosti. Projicirajte sliku te zajedno s učenicima pročitajte što piše u dokumentu.
289
S obzirom da su osnove pisanja teksta usvojene u programu Blok za pisanje (Notepad), sada ćemo
to znanje ponoviti i proširiti programom MS Word.
Aktivnost 1: Unos teksta

Učenici otvaraju novi dokument te u njega unose tekst sa slike.
Prije primjene oblikovanja na već napisani znak ili skupinu znakova, iste je potrebno označiti.
Podsjećamo učenike na načine označivanja s prethodnog sata.
Objasnimo učenicima da tekst možemo oblikovati na više načina:

1. alatima u kartici Polazno (na vrpci). Naredbe u obliku gumba ili izbornih popisa grupirane su
u dvije skupine: Font za promjenu značajki pisma i Odlomak za
oblikovanje odlomaka
2. mini alatnom trakom koja sadrži osnovne naredbe za oblikovanje teksta
3. uporabom tipkovnih prečaca (npr. Ctrl +B = Podebljano; Ctrl + I = Kurziv…)
Aktivnost 2: Mijenjanje obilježja pisma

Napomenemo učenicima kako se obilježje pisma može promijeniti prije unosa teksta ili
prethodnim označivanjem već napisanog teksta. Za brzu promjenu osnovnih obilježja pisma na
raspolaganju su naredbe iz skupine Font na kartici Polazno. Objasnite i pokažite učenicima gdje se
određuje vrsta fonta, njegova veličina i boja, stilovi i efekti pisma. Zajedno s učenicima na
napisani tekst primijenite željena oblikovanja iz grupe Font.
Za dodatna oblikovanja teksta potrebno je otvoriti dijaloški okvir Font u kojem na kartici Font
možete dodati i druge efekte (npr. Dvostruko precrtano).
290
Aktivnost 3: Oblikovanje odlomka
Sva obilježja pisma koja smo do sad prošli, mogu se primjenjivati i na odlomke. Međutim, postoje
neke vrste oblikovanja koja se mogu primijeniti samo na odlomke,a nalaze se na kartici Polazno, u
grupi Odlomak – poravnanje, uvlačenje, prored, razmak.
U odnosu na margine napisani tekst/odlomak možemo poravnati: s lijevom marginom, u sredini, s

desnom marginom i obostrano.
291
Napisani tekst možemo i uvući, odnosno, udaljiti od margine prema sredini stranice. Također,
unutar odlomka možemo napraviti prored, tj. razmak između redaka, a imamo i mogućnost
postavljanja razmaka prije odlomka te razmak nakon odlomka.
Objasnite učenicima kako je najbrži način uvlačenja odlomka – uporabom ravnala:
292
Prikažite učenicima sljedeću tablicu:
oblikovanje naredba/alat primjer
Zadajte im zadatak da za odabranu naredbu/alat navedu o kojem se oblikovanju radi (prvi stupac),
odnosno neka daju prijmjer oblikovanja (treći stupac).
Plan ploče
Oblikovanje teksta
Načini oblikovanja teksta: naredbama iz kartice Polazno, grupe Font

naredbama iz mini alatne trake
uporabom tipkovnih prečaca
Obilježja pisma: vrsta fonta, veličina, boja, stilovi i efekti.

Oblikovanje odlomka: poravnanje, uvlačenje, prored, razmak.
293
4.3. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Oblikovanje dokumenta
Nastavna jedinica:
Oblikovanje stranica
Cilj nastavne Naučiti podešavati veličinu i usmjerenje stranice, postaviti zadane margine stranice,
jedinice: umetnuti i urediti zaglavlje i podnožje
 provjeravanje
Obrazovna
Naučiti i uvježbati oblikovanje stranice te uređivanje zaglavlja i podnožja
postignuća:
Ključni pojmovi: Veličina stranice, usmjerenje stranice, zaglavlje, podnožje.
-postaviti margine
dokumenta
- usvojiti značenje naredbi
- odrediti veličinu
Margine, Usmjerenje i - interes za stjecanje novih
Obrazovni ishodi: dokumenta znanja i njihovu primjenu
Veličina stranice
- postaviti usmjerenje - upornost za postizanje
- usvojiti značenje i svrhu
stranice postavljenog cilja
zaglavlja i podnožja
- postaviti zaglavlje i
podnožje te ga dodatno
urediti
Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
Korelacija: Hrvatski jezik, likovna kultura, stručni predmeti
Udžbenik: str. 74 - 77.
za učenike:
Web: s4vje8.docx, s4vje9.docx, s4vje11.docx, s4kviz2.htm
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
294
Uvodni dio:
Pokažite učenicima sliku početnog prozora programa Word te ponovite njegove osnovne dijelove.
Ponovite prethodno gradivo pitanjima:

• Što je dokument?
• Što su margine?
• Što je odlomak?
Motivacija:
Pokažite učenicima različite veličine papira te ih okrenite iz vodoravnog položaja u okomiti.
Potaknite ih da dođu do zaključka kako je i u programu MS Word moguće mijenjati veličinu i
usmjerenje stranice. Neka učenici od tih papira pokažu onu veličinu za koju smatraju da se
najčešće koristi. Napomenite im da se taj format zove A4.
295
Upoznajte učenike s grupom Postavljanje stranice. Objasnite da se u grupi nalaze naredbe koje
služe za prilagođavanje stranica: Margine, Usmjerenje, Veličina.
Aktivnost 1: Postavljanje margina stranice

Prije postavljanja margina, potrebno je ponoviti značenje tog pojma – margine su dio površine
stranice između teksta i ruba papira. Postoje gornja, donja, lijeva i desna. Najčešće su sve margine
postavljene jednako za cijeli dokument, ali ih po potrebi možemo mijenjati. Poželjno je da osim
vidljivosti ravnala, uključite i vidljivost granica
teksta, jer će učenici lakše vidjeti promjenu
margina.
Slijedite uputu u okviru s povećalom u
udžbeniku na str. 75. te uputite učenike da to
isto učine na svojim računalima.
Uputite učenike na vježbu 8. gdje je potrebno

postaviti margine na zadane vrijednosti.
Nadgledajte rad i usmjeravajte učenike na
pravilan postupak.
Aktivnost 2: Postavljanje orijentacije stranica

Podsjećamo učenike na dvije mogućnosti usmjerenja stranica – vodoravno i uspravno. Prisjećamo
se položaja papira sa početka sata. Predodređeno usmjerenje stranica u Wordu je uspravno, a
naziva se još i Portret, a vodoravno se zove Pejzaž. Pokažite učenicima gdje se određuje
orijentacija stranice te ih uputite na rješavanje vježbe 9.
Aktivnost 3: Određivanje druge veličine stranice

Podsjećamo učenike da je najčešća veličina papira A4, no međutim, postoje i druge veličine.
Pokažite učenicima kako se određuje druga veličina papira.
296
Nakon tog uputite ih na vježbu 10. Potrebno je izmjeriti širinu i visinu (duljinu) lista papira iz
bilježnice. Učenici otvaraju novi dokument te u pretpregledu ispisa prvo pogledaju kako izgleda
stranica. Kod okvira A4 u padajućoj listi odabiru opciju Više veličina papira. Otvara se dijaloški okvir
Postavljanje stranice gdje upisuju izmjerene dimenzije lista papira. Učenici će uočiti da su se
pomaknule granice teksta te promijenili bijeli i sivi dio ravnala.
Aktivnost 4: Uređivanje zaglavlja i podnožja

Upitajte učenike znaju li što je zaglavlje i podnožje. Čemu služi? Gdje se nalazi?
Objasnite im da kao što su margine sastavni dio dokumenta, tako postoji i zaglavlje i podnožje.
Zaglavlje je tekst koji se nalazi unutar gornje margine, a na vrhu stranice. Zaglavlje obično sadrži
naziv knjige ili dokumenta, datum. Na dnu stranice, unutar donje margine nalazi se podnožje.
Podnožje najčešće sadrži broj stranice.
297
Demonstrirajte učenicima načine dodavanja zaglavlja i podnožja dokumentu. Upoznajte ih s
mogućnostima dodatnog uređivanja već umetnutog zaglavlja i/ili podnožja. Napomenite kako je
tijekom uređivanja zaglavlja i/ili podnožja dokument u posebnom načinu rada – tekst je zasjenjen,
tj. privremeno nedostupan. Za uređivanje su dostupne samo površine zaglavlja i podnožja
označene isprekidanim crtama. Sve što smjestite u zaglavlje ili podnožje automatski će se prikazati
na svim stranicama u dokumentu. Kad smo zadovoljni izgledom zaglavlja i podnožja, vraćamo se u
uobičajeni način rada – kliknemo na gumb Zatvori zaglavlje i podnožje.
Uputite učenike na vježbu 11. Potrebno je otvoriti datoteku s4vje11.docx sa weba. U zaglavlje
upisujemo „Informatika i računalstvo“ i poravnavamo u sredinu, a s desne strane pišemo naziv
škole. Podnožje treba sadržavati broj stranice/ukupan broj stranice poravnato u sredini te današnji
datum poravnato s desne strane. Napomenite da broj stranice umećemo na način da kliknemo na
gumb Broj stranice, a u galeriji ponuđenih stilova potrebno je odabrati Stranica X od Y. Objasnite
učenicima da ukoliko žele da broj izgleda poput ovog: 1/10, potrebno je obrisati riječ „stranica“ , a
umjesto riječi „od“ upisati kosu crtu (/).

Provjerite točnost riješenih zadataka.
Plan ploče
Oblikovanja dokumenta
Oblikovanje stranica Uredimo zaglavlje i podnožje
Najčešća veličina papira – A4 (210x297 mm) Zaglavlje – tekst koji se ispisuje na vrhu
Margine – gornja, donja, lijeva i desna stranice unutar gornje margine
Usmjerenje – okomito (Portret) i vodoravno Podnožje – tekst koji se ispisuje na dnu
(Pejzaž) stranice, unutar donje margine
298
4.4. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Ispis dokument
Nastavna jedinica:
Pregled dokumenta prije ispisa
Cilj nastavne
Naučiti kako ispisati dokument
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna Pregledati dokument prije ispisa.
postignuća: Ispisati dokument na pisač.
Ključni pojmovi: Pretpregled ispisa, ispis dokumenta.
- razumjeti svrhu
-odrediti raznorazne - interes za stjecanje novih
Obrazovni ishodi: pregleda ispisa znanja i njihovu primjenu
postavke ispisa
- usvojiti postupak - upornost za postizanje
- ispisati dokument sa
ispisivanja dokumenta postavljenog cilja
zadanim postavkama

Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
 video zapis  kviz 
Korelacija: likovna kultura, hrvatski jezik
za učenike:
Web: s4vje12.docx, s4vje13.docx
za nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
299
Uvodni dio:
Ponovite s učenicima prethodno gradivo sljedećim zadatkom:
• Učenici trebaju otvoriti prazan dokument te napisati današnji raspored.
• Unutar teksta umeću sliku i/ili isječak crteža po želji.
• Veličinu slike potrebno je prilagoditi tekstu te tekst oko slike omotati lijevo.
Otvori novi dokument, zatim:

a) Napiši plan obaveza za današnji/sutrašnji dan.
b) Oblikuj u grafički popis.
c) Popis obaveza smjesti u 2 stupca.
d) Umetni isječak crteža po želji.
e) Isječak crteža smjesti ispod teksta i poravnaj po sredini.
f) Dokument spremi pod imenom Obaveze.docx.

Aktivnost: Ispis dokumenta.
Napomenite učenicima kako je prije samog ispisa dokumenta poželjno koristiti Pretpregled ispisa.
Tako možemo vidjeti eventualne pogreške u dokumentu i ukloniti ih. Također, važno je provjeriti i
stanje pisača – ima li boje, je li uključen u struju i pravilno spojen na računalo. Nužno je provjeriti i
položaj papira. Usmjerite ih da pažljivo pogledaju sliku 31. u udžbeniku.
Uputite učenike na vježbu 12. Učenici otvaraju

datoteku s4vje12.docx s weba i prate upute u
udžbeniku.
Istaknite kako se kod Pretpregleda ispisa tekst
ne može uređivati (za povratak na uređivanje
dokumenta potrebno je zatvoriti Pretpregled
ispisa).
Upoznajte učenike s mnogobrojnim mogućno-

stima ispisa dokumenta po uzoru na sliku 32. iz
udžbenika.
300
Aktivnost: Opoziv ispisa dokumenta.
Ukažite učenicima na mogućnost opoziva, tj. prekida ispisa dokumenta kako je to opisano u
udžbeniku na str. 79. U tom slučaju potrebno je dvostruko kliknuti na ikonu pisača u programskoj
traci te u prozoru pisača s rasporedom dokumenata poslanih na ispis kliknuti na onaj koji želite
zaustaviti. Za privremeno zaustavljanje ispisa odabrat ćete Zaustavi, a za opoziv, tj. brisanje
pritisnut ćete tipku Odustani. Za brisanje svih dokumenta poslanih na ispis potrebno je odabrati
naredbu Odustani od ispisa svih dokumenata.
Uputite učenike na rješavanje zadataka/vježbi iz udžbenika.

Provjeriti točnost riješenih zadataka.
Plan ploče
Pretpregled ispisa – pogled na dokument u kojem vidimo kako će se dokument ispisati na papir
Ispis dokumenta – možemo zadati nekoliko vrijednosti:

 raspon stranica,
 broj kopija,
 koliko stranica po listu papira,
 veličina papira
itd.
301
4.5. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Uređivanje tablica
Označivanje i upisivanje u tablicu
Nastavna jedinica:
Podešavanje visine retka i širine stupca
Umetanje elemenata tablice
Razvrstavanje podataka tablice
Cilj nastavne
Naučiti kako oblikovati tekst upotrebom tablica.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna
Naučiti i uvježbati oblikovanje tablica.
postignuća:
Elementi tablice, namještanje visine retka i širine stupca, spajanje i razdvajanje
Ključni pojmovi:
ćelija, položaj tablice u tekstu, okviri tablica, razvrstavanje podataka u tablici.
- uvježbati umetanje,
- primjenjivati razne
podešavanje i korištenje
stilove oblikovanja na - interes za stjecanje novih znanja
Obrazovni ishodi: tablica i pisanje u njih i njihovu primjenu
tablice
- uvježbati oblikovanje - upornost za postizanje
- razvrstavati upisane
tablice postavljenog cilja
podatke unutar tablice

Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
 video zapis  kviz 
Korelacija: Hrvatski jezik, likovna kultura, matematika.
za učenike: Web: s4video1.avi, s4video2.avi, s4video3.avi, s4video4.avi,
s4video5.avi
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
302
Uvodni dio:
Tablica Kalendar.
Tablica obiteljskih veza.
Porazgovarajte s učenicima o tome što je prikazano na gornjim slikama. Učenici će doći do

zaključka kako su na obje slike prikazane tablice s upisanim podacima.
Motivacija:
Elementi tablice.
Objasnite učenicima da bi podaci bili pregledniji, možemo ih prikazati u obliku tablice.
Tablice mogu sadržavati slike, tekst, pa čak i tablice unutar tablice. Sastoje se od niza ćelija
formiranih u stupce i/ili retke.
303
Aktivnost: Umetanje tablice
Kartica Umetanje, grupa Tablice. Dijaloški okvir Umetanje tablice.
Kažemo učenicima kako postoji više načina umetanja tablice. Kroz vježbu 14. i vježbu 15.
demonstriramo dva načina: umetanje pomoću dijaloškoga okvira Umetanje tablice i pomoću alata
Nacrtaj tablicu.
Crtanje neobične tablice i potrebni alati za crtanje.
U vježbi 14. učenici će umetnuti tablicu s osam stupaca i šest redaka. Postaviti će točku unosa na
mjesto gdje žele umetnuti tablicu, zatim odabrati Umetanje > Tablica > Umetni tablicu. U okvir
Broj stupaca upisat će broj 8, a u okvir Broj redaka upisat će broj 6. U odjeljku Postavke
samoprilagodbe odabrat će opciju Fiksna širina stupca te u okviru odabrati Automatsko. Tom
opcijom Word će automatski zadati širinu stupca, ili je možemo zadati i sami.
Objašnjavamo učenicima kako ćemo neobičnu tablicu najlakše nacrtati rabeći alat olovku. (vježba
15.) Također, suvišne dijelove tablice brišemo pomoću alata Gumica. Potrebno je kliknuti na alat
Nacrtaj tablicu te držeći pritisnutu lijevu tipku miša razvučemo okvir tablice. Za ucrtavanje redaka
vučemo olovku-pokazivač vodoravno od lijevoga ruba prema desnome rubu, a za ucrtavanje
304
stupaca vučemo olovku-pokazivač okomito odozgo prema dolje. Crtanje tablice završavamo klikom
na Nacrtaj tablicu ili zatvaranjem alatne trake. Način crtanja neobične tablice učenici mogu vidjeti
u video zapisu s4video4.avi.
Aktivnost: Označivanje i upisivanje u tablice
Označivanje elemenata tablice.
Uputite učenike na vježbu 16. u kojoj imaju zadatak otvoriti prethodno napravljenu tablicu
Kalendar te ju ispuniti podacima po uzoru na sliku 40. iz udžbenika.
Oblikovanje tablice
Aktivnost: Promjena visine retka i širine stupca
Govorimo učenicima kako se tablica oblikuje na jednak način kao i tekst. Upućujemo ih na vježbu
17. gdje će naučiti promijeniti visinu retka i širinu stupca upotrebom dijaloškoga okvira Svojstva
tablice, a zatim će isprobati i ručno podesiti visinu retka i/ili stupca. Želimo li promijeniti visinu
retka potrebno je označiti retke, zatim odabrati Svojstva tablice. U kartici Redak kod okvira Odredi
visinu upišemo željeni broj (1), a u okviru Visina retka odaberemo Točno. Za promjenu širine
stupca također otvaramo dijaloški okvir Svojstva tablice te u kartici Stupac kod okvira Željena širina
upišemo broj (za prvi stupac odaberemo širinu 2, a za preostale stupce 1,5 cm).
Podešavanje širine stupca. Podešavanje visine retka.
305
Ručno podešavanje širine stupca.
Aktivnost: Poravnanje ćelije

Učenici rješavaju vježbu 18. u kojoj će tekst u tablici Kalendar smjestiti u sredinu ćelije. Da bi to
učinili, potrebno je označiti prvi stupac, zatim u brzom izborniku odabrati Poravnanje ćelije >
Poravnaj po sredini lijevo. Nakon tog, označiti će preostale stupce i u Poravnanju ćelije odabrati
Poravnaj po sredini.
Uputite ih na video zapis s4video6.avi u kojem mogu vidjeti postupak uređivanja tablice.
Aktivnost: Umetanje i brisanje ćelija

U vježbi 19. iz udžbenika učenici će tablici Kalendar dodati jedan stupac zdesna na način da kliknu
u neku ćeliju zadnjeg stupca te u brzom izborniku odaberu Umetni > Umetni stupce zdesna.
Taj isti stupac će obrisati označivanjem cijelog stupca te odabirom opcije Izbriši stupce u brzom
izborniku. Stupac također mogu obrisati tako da kliknu unutar ćelije željenog stupca te u brzome
izborniku odaberu Izbriši ćelije > Izbriši cijeli stupac.
Aktivnost: Spajanje i dijeljenje ćelija

U vježbi 20. potrebno je tablici Kalendar dodati jedan gornji redak te upisati naslov: „Kalendar
2014./2015.“. To će učiniti na način da označe prvi redak, zatim u brzom izborniku odaberu Umetni
> Retke iznad, odabrat će Spoji ćelije, upisati naslov, urediti ga i poravnati u sredinu ćelije.
Uputite učenike na video zapis s4video4.avi u kojem mogu pogledati kako se spajaju ćelije.
Aktivnost: Obrubi i sjenčanje tablice

Želimo li tablici promijeniti obrub i/ili je osjenčati, na kartici- Dizajn u grupi Crtanje obruba otvorit
ćemo dijaloški okvir Obrubi i sjenčanje.
Dijaloški okvir Obrubi i sjenčanje. Kartica Sjenčanje.
306
Upućujemo učenike na vježbu 21. i vježbu 22. te slijedimo upute iz udžbenika. Rezultat vježbi
trebao bi biti jednak slici 47. u udžbeniku.
Konačni izgled tablice Kalendar.
Za dodatno uređivanje tablice pogledajte video zapis s4video8.avi.
Aktivnost: Smještanje tablice u tekst

Tablicu smještamo tako da je poravnamo u tekstu ili da tekst omotamo oko tablice. To činimo na
sljedeći način: označimo tablicu, u brzome izborniku odaberemo Svojstva tablice, a u kartici Tablica
u odjeljku Poravnanje odaberemo željeno poravnanje s obzirom na tekst. U odjeljku Omatanje
teksta izaberemo način omatanja teksta oko tablice kao što je prikazano na slici:
Dijaloški okvir Svojstva tablice.
307
Aktivnost: Razvrstavanje podataka
Upisane podatke u našoj tablici možemo i sortirati, odnosno razvrstati. Dva su načina sortiranja:
uzlazno i silazno. Za razvrstavanje podataka unutar tablice potrebno ih je označiti i zatim u kartici
Polazno u grupi Odlomak odabrati alat Sortiraj. Ako tablica sadrži redak zaglavlja, u dijaloškome
okviru Sortiranje označit ćete Sadrži redak zaglavlja. Na taj ćete način spriječiti sortiranje podataka
smještenih u zaglavlju.
Razvrstavanje podataka u tablice.
Provjerite točnost riješenih zadataka.
Plan ploče:
Rad s tablicama
Elementi tablice: redak, stupac i ćelija.
Dijaloškim okvirom Umetanje tablice umećemo tablicu s unaprijed
određenim brojem stupaca i redaka, a možemo je i nacrtati alatom
Nacrtaj tablicu.
Oblikovanje tablice:
• stavljanje različitih obruba (vanjskih/unutarnjih),
• smanjivanje/proširivanje elemenata tablice,
• spajanje/razdvajanje ćelija,
• položaj i smjer teksta unutar tablice,
• sjenčanje.
Razvrstavanje podataka: sortiranje uzlaznim i silaznim redoslijedom.
308
4.6. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Grafika u dokumentu
Umetanje crteža i slika
Nastavna jedinica: Crtanje u Wordu, WordArt
Umetanje simbola
Cilj nastavne
Naučiti kako nacrtati crtež i umetnuti umjetnički tekst u dokument
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna
Naučiti i uvježbati crtanje gotovim oblicima i umetanje WordArta
postignuća:
Ključni pojmovi: traka za crtanje, crtanje osnovnih likova, grupiranje objekata
- naučiti crtati uporabom
gotovih oblika -znati crtati uporabom gotovih
- razumjeti svrhu oblika - interes za stjecanje novih
grupiranja/razgrupiranja - grupirati i razgrupirati
- upornost za postizanje
objekta objekte
postavljenog cilja
- naučiti umetnuti - umetnuti tekst u gotov oblik
umjetnički tekst (WordArt) - pisati umjetničkim tekstom

Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
Korelacija: Hrvatski jezik, likovna kultura, tehnički predmeti

za učenike: Web: s4video6.avi, s4video7.avi, s4prez2.ppsx, s4kviz3.htm,
Literatura i izvori: s4kviz4.htm, s4kviz5.htm
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
309
Uvodni dio:
Pokažite učenicima crtež nastao uporabom gotovih oblika u Wordu. Upitajte ih znaju li u kojem
programu je taj crtež napravljen.
Crtež kućice.
Motivacija:
Za crtanje na računalu obično se koriste posebni namjenski programi (npr. program Bojanje). Sada
ćemo pokazati da i Word omogućuje stvaranje crteža – pomoću gotovih oblika.
Aktivnost: Umetanje gotovih oblika

Da biste u dokument umetnuli gotov oblik, potrebno je odabrati karticu Umetanje i u grupi
Ilustracije odabrati Oblici.
Aktivnost: Uređivanje umetnutoga oblika

Iz okvira s izborom gotovih oblika odaberemo željeni oblik. Pri umetanju gotovoga oblika pojavljuje
se kartica Alati za crtanje (slika 53. u udžbeniku), na kojoj nam je omogućeno dodatno uređivanje
umetnutoga oblika.
Kartica Alati za crtanje.
310
Uputite učenike na vježbu 25. kroz koju će naučiti postupak umetanja gotovog oblika te dodatno
uređenje istog. Potrebno je otvoriti novi dokument i od gotovih oblika umetnuti oblik Sunce.
Držeći lijevu tipku miša, određujemo veličinu lika. Uređujemo ga u grupi Stilovi oblika. Odabiremo
žutu boju ispune oblika, a narančastu za boju konture. Želimo li dodatno urediti umetnuti oblik,
potrebno je otvoriti dijaloški okvir Oblikovanje oblika.
Za umetanje gotovog oblika i njegovo uređivanje pokažite učenicima audiovizualne zapise

s4video9.avi i s4video10.avi.
Aktivnost: Grupiranje oblika

Želimo napraviti crtež sačinjen od nekoliko gotovih oblika. Da bismo od svih oblika načinili jedan
oblik, tj. jedan crtež, oblike je potrebno grupirati. Grupiranjem oblika/objekata omogućeno je
rotiranje, premještanje ili promjena veličina svih oblika istodobno kao da su jedan oblik.
Grupiranje oblika.
Aktivnost: Umjetnički tekst – WordArt

Za dodatno uređivanje napisanoga teksta možemo upotrijebiti poseban alat WordArt. Koristimo ga
za stvaranje raznih efekata na tekstu. Uputite učenike na vježbu 26. u kojoj će u postojeći
dokument umetnuti umjetnički tekst na način da na kartici Umetanje odaberu alat WordArt. Zatim
odabiru neki od ponuđenih stilova. Odabirom stila pojavi se tekstni okvir u koji se unosi željeni
tekst i grupa WordArt stilovi, gdje imamo dodatne mogućnosti oblikovanja teksta pomoću
dijaloškoga okvira Oblikovanje efekata teksta. U tekstni okvir unesimo neki tekst i oblikujmo ga po
želji.
311
Galerija stilova WordArt. Oblikovanje efekata teksta.
Aktivnost: Umetanje simbola
Upitajte učenike znaju li što su simboli. Objasnite im da su simboli posebna vrsta pisma, tj. znakovi
koji se ne mogu jednostavno dobiti preko tipkovnice. Uputite ih u postupak umetanja simbola te
napomenite da se simboli oblikuju na jednak način kao i tekst. (Učenici umeću željene simbole u
dokument.)
Ukoliko ostane dovoljno vremena, učenicima ponudite rad u paru gdje jedan učenik napiše neku
riječ ili rečenicu rabeći WordArt, a zatim objašnjava svom paru kako je to napravio.
Plan ploče
Crtanje u Wordu
Grupiranje oblika: omogućava rotiranje, premještanje ili promjenu veličine svih

oblika istodobno kao da su jedan oblik.
WordArt: za stvaranje raznih efekata na tekstu.
Umetanje simbola – znakovi i simboli iz Wordove biblioteke simbola.
312
4.7. Priprema
Nastavni predmet:
INFORMATIKA I Razred: Sat: 12 . – 13. Datum:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Dodatne mogućnosti
Postavke jezika
Nastavna jedinica: Provjera pravopisa
Pronalaženje i zamjena izraza
Cilj nastavne Koristiti postupke za provjeru pravopisa, samoispravak i ručno ispravljanje izraza.
jedinice: Pripremiti dokument za slanje drugim korisnicima.
 provjeravanje
Obrazovna Odrediti i primijeniti jezične postavke dokumenta.
postignuća: Ispravljati pravopisne i druge pogreške.
Postavke jezika, postavke tipkovnice, jezična traka, provjera pravopisa i gramatike,
Ključni pojmovi:
samoispravak, pronalaženje i zamjena izraza.
- usvojiti znanje o jezičnim - postavljati jezične postavke - stjecanje znanja, vještina
postavkama dokumenta dokumenta i navika za pravilno
Obrazovni ishodi: - upoznati mogućnosti - ispravljati pravopisne pisanje i uređivanje
provjere pravopisa i pogreške pisanih dokumenata
ispravljanja pogrešaka - koristiti samoispravak
- pronalaziti i zamjenjivati
(pogrešne) izraze
Nastavne metode:
 računala  prezentacija  udžbenik
Nastavna sredstva
i pomagala:
Korelacija: Hrvatski jezik, engleski jezik.
za učenike: Udžbenik: str. 90. – 93.

za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
313
Uvodni dio:
Nagovijestite učenicima da će upoznati dodatne mogućnosti programa za obradu teksta koje
omogućuju formalno (i pravopisno) uređivanje dokumenta i njegovo slanje u poslovne svrhe.
Naravno, postoje još brojne mogućnosti MS Worda 2010.
Motivacija:
Dopis koji napišemo odražava, osim našeg vladanja sadržajem, i našu pismenost kao i estetske
vrijednosti. To se posebice odnosi na poslovnu korespondenciju gdje su formalna pravila
sastavljanja dokumenta u većini slučajeva unaprijed zadana.
Aktivnost: Promjena jezika.

Za razumijevanje postavki jezika važno je razumjeti kao funkcionira zadavanje jezika u dokumentu,
zato to prvo obradite.
Nakon što otvorimo novi dokument, Word preuzme jezične postavke zadane u regionalnim
postavkama operacijskog sustava Windows (zadane, default postavke). Kako se provjeravaju
jezične postavke operacijskog sustava opisano je u udžbeniku na str. 90.
U slučaju da želimo promijeniti jezične postavke dokumenta, ili ako u dokumentu želimo imati
nekoliko jezičnih postavki (primjerice, kad citiramo odlomke teksta na stranom jeziku), tada
primijenimo privremenu promjenu zadanog jezika.
Istaknite učenicima da se privremena promjena jezika izvodi u dva koraka, slično kao i kod
zadavanja ostalih značajki teksta – najprije označimo dio teksta, a onda mu primijenimo zadani
jezik. Kako se izvodi promjena jezika opisano je u udžbeniku na str. 91.
Aktivnost: Promjena tipkovnice.

Pod promjenom tipkovnice misli se na odabir standarda rasporeda tipki na tipkovnici. Za tu
namjenu na programskoj traci postoji poseban izbornik.
Služeći se slikama u udžbeniku neka svaki učenik pronađe izbornik tipkovnice na svojoj
radnoj površini.
Aktivnost: Provjera pravopisa.

Word je opremljen programom za pronalaženje gramatičkih i pravopisnih pogrešaka u tekstu
(Spelling Checker). Pogreške se mogu pronalaziti automatski tijekom pisanja (ako je tako zadano u
postavkama Worda) ili ručno, odnosno kada korisnik pokrene postupak ispravljanja pogrešaka.
Gramatičke pogreške Word označi zelenom valovitom crtom, a pravopisne crvenom valovitom
crtom. Upozorite učenike da pronalaženje gramatičkih pogrešaka ne radi za hrvatski jezik.
Zadajte učenicima da u dokument upišu rečenicu "Gramatički zašto problm je." Zapitajte ih zašto
se pojavila samo crvena valovita crta.
Kako se koristi automatsko i ručno ispravljanje pogrešaka opisano je u udžbeniku na str. 91 - 92.
314
Aktivnost: Samoispravak.
Koristeći slijed naredbi Datoteka > Mogućnosti > Jezična provjera > Mogućnosti samoispravka
pokažite dijaloški okvir u kojem se mogu zadati automatske zamjene jednog znaka (ili više njih) s
drugim.
Ukažite učenicima da je ova mogućnost posebice korisnika tijekom pisanja teksta s puno akronima
ili pak gdje se koriste specijalni znakovi, kao npr. u tehničkim strukama.
Zapitajte učenike u kojim još situacijama bi se mogla iskoristiti ova mogućnost. Potaknite ih na
ideje primjerom s inicijalima imena i prezimena koji se automatski, koristeći mogućnost
samoispravka, pretvaraju u puno ime i prezime.
Aktivnost: Pronalaženje i zamjena izraza.

Postupak pronalaženja i zamjene izraza, odnosno dijelova teksta, detaljno je opisan u udžbeniku.
Iskoristite uvodni tekst kao primjer i kreirajte kraći dokument na kojem će učenici uvježbati
mogućnost zamjene jednog izraza s drugim.
Ako ostane dovoljno vremena, demonstrirajte dodatne mogućnosti koji se dobiju klikom na gumb
Više, a koje omogućuju pretraživanje i zamjenu ne samo po sadržaju nego i po oblikovanju teksta.
Priredite nešto veći dokument (s više stranica) na kojem će učenici uvježbavati usvojeno gradivo.
Podijelite učenike u dvije skupine, zadajte im kompleksniji zadatak (koji uključuje nekoliko
operacijska nad tekstom) i pratite koja će skupina prva riješiti zadatak.
Plan ploče
Dodatne mogućnosti
Postavke jezika
Promjena jezika
Jezična traka
Provjera pravopisa i gramatike – automatski, ručno
Samoispravak
Pronalaženje i zamjena izraza
315
4.8. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Slanje i razmjena dokumenata
Skupno pismo
Nastavna jedinica: Priprema i slanje dokumenata
Prilagodba alatne vrpce
Cilj nastavne
Priprema dokumenta za slanje drugim korisnicima.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna Sastaviti i urediti skupno pismo.
postignuća: Zaštititi dokument od promjena i pripremiti ga za slanje drugim korisnicima.
Ključni pojmovi: Skupno (cirkularno) pismo, PDF format, MHT format, prilagodba alatne vrpce.
- razumjeti svrhu i prednosti - sastaviti skupno pismo - stjecanje znanja, vještina
slanja skupnoga pisma - pripremiti dokument za i navika primjerene
Obrazovni ishodi: slanje drugim korisnicima poslovne korespondencije
- zaštititi dokument
pretvaranjem u PDF i MHT
format

Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
Korelacija: Hrvatski jezik, engleski jezik, strukovni predmeti
za učenike:
Web: s4dopis.docx, s4adrese.docx
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
316
Uvodni dio:
Umijeće kreiranja sadržajno i formalno uređenih dokumenata jedna je od glavnih vještina
poslovne korespondencije. Pri tome su ne manje važna znanja razmjene, odnosno slanja
dokumenata drugim poslovnim subjektima.
Motivacija:
Kad banka promjeni zatezne kamate na dozvoljeni minus računa građana mora ih o tome pismeno
obavijestiti. I to sve njih. Ako se radi o većoj banci koja posluje u gusto naseljenom području, broj
takvih obavijesti može se popeti na nekoliko desetaka tisuća. Zapitajte učenike što misle kako
banka stigne prirediti takvu ogromnu količinu dokumenata.
U drugom primjeru postavite učenike u ulogu tajnice/tajnika međunarodne tvrtke koja/koji treba
poslati povjerljiv dokument u digitalnom obliku nekoj drugoj tvrtki. Zapitajte učenike kako zaštititi
takav dokument od eventualnih nenamjernih ili namjernih preinaka.
Aktivnost: Sastavljanje skupnog pisma.

Prije početka obrade skupnog pisma objasnite učenicima da su za provedbu slanja cirkularnog
pisma potrebna dva dokumenta, kako je objašnjeno u udžbeniku na str. 94.
Za glavni dokument preuzmite s našeg weba već priređeni dokument s4dopis.docx koji se nalazi u
mapi s4Vjezbe (sadržaj dokumenta prikazan je u udžbeniku na slici 71.). Datoteku s podacima
primatelja također možete preuzeti s našeg weba (datoteka s4adrese.docx), a možete kreirati i
neku vašu, primjerice s adresama učenika.
Kreiranje skupnog pisma učinite pomoću čarobnjaka (opcija Postepeni čarobnjak za cirkularna
pisma) u četiri koraka kako je opisano u udžbeniku.
Ukažite učenicima da u četvrtom koraku dodatnu pozornost obrate na Adresni blok u koji se
formira ciljna adresa primatelja. Ako se taj blok ne formira korektno, skupnom će se pismu narušiti
struktura, a možda i čitava funkcionalnost.
Aktivnost: Zaštita i slanje dokumenta .

Nekoliko je načina da se dokument zaštiti od neželjenih izmjena, odnosno da se pošalje u obliku
kakvom ga je kreator zamislio. Ovo potonje posebice je važno ako se u dokumentu koristi
nestandardno pismo (font) kojeg primatelj možda nema na svojem računalu pa se ono što će
vidjeti primatelj može znatno razlikovati od originalnog dokumenta, ponekad do razine
neprepoznatljivosti, ili barem nečitljivosti.
U Wordu 2010 postoji mogućnost pretvorbe .docx formata u .pdf format koji je gotovo standard za
razmjenu dokumenata u digitalnom, odnosno elektroničkom obliku. Zadajte učenicima da pomoću
naredbe Create Adobe PDF stvore PDF dokument i da usporede razlikuje li se od originala u
Wordu, tj. docx formatu.
317
Druga mogućnost je pretvorba Wordova dokumenta u .mht format, što znači u HTML dokument.
Upozorite učenike da ova mogućnosti nije preporučljiva za kompleksne dokumente gdje i
najmanje odstupanje pozicije nekog grafičkog objekta može uzrokovati vidljivu deformaciju
strukture, odnosno finalnog izgleda dokumenta.
Aktivnost: Prilagodba alatne vrpce.

Iako postoji cijeli niz načina za prilagodbu alatne vrpce, u udžbeniku su opisana samo dva, po
općem mišljenju korisnika, najkorisnija.
Alatna vrpca u Office aplikacijama zauzima tri retka po visini, što znatno smanjuje radni prostor
dokumenta pa je mogućnost njenog minimiziranja ponekad izuzetno korisna, a u inačici 2010 se
lako koristi.
Drugi aspekt prilagodbe alatne vrpce odnosi se na mogućnost kreiranja sadržaja vrpce potpuno u
skladu s korisnikovim potrebama. Postupak je opisan u udžbeniku na str. 97 te na slici 77.
Da biste potkrijepili ovu tvrdnju zadajte učenicima zadatak da u potpunosti isključe sve kartice s
alatima. Što će se dogoditi?
Ohrabrite učenike da slobodno istražuju ovu mogućnost jer je zadane postavke alatne vrpce lako
vratiti u originalno stanje – klikom na gumb Vrati izvorno.
Plan ploče
Razmjena dokumenata
Skupno (cirkularno) pismo – ručno ili pomoću čarobnjaka
Zaštita dokumenta: PDF format, MHT format
Prilagodba alatne vrpce:
- minimizacija vrpce
- isključivanje/dodavanje elemenata vrpce
318
5. PRORAČUNSKE TABLICE
5.1. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna cjelina: 5. Proračunske tablice
Nastavna tema: Uvod u proračunske tablice
Osnovni elementi programa Excel 2010
Nastavna jedinica: Otvaranje i spremanje radne knjige
Dijelovi proračunske tablice
Cilj nastavne Upoznati elemente programa Excel, osnovne vrpce s alatima za otvaranje, zatvaranje,
jedinice: spremanje radne knjige i očitati njihove oznake na radnom listu
 provjeravanje
Obrazovna Prepoznati osnovno okruženje alata za proračunske tablice, otvoriti i zatvoriti radnu
postignuća: knjigu, prepoznavati dijelove radne knjige i očitati njihove oznake na radnom listu
dijelovi proračunske tablice, aktivna ćelija, oblici pokazivača miša, prikaz više radnih
Ključni pojmovi:
knjiga
-otvoriti i zatvoriti radnu
- prepoznati osnovne - interes za stjecanje
Odgojno-obrazovni knjigu
dijelove programa Excel novih znanja i njihovu
ishodi (učenička - označiti ćeliju, pročitati
- razlikovati elemente primjenu
postignuća): adresu aktivne ćelije,
Excelove tablice - upornost za postizanje
kretati se tablicom radnog
- razlikovati učinak naredbi postavljenog cilja
lista, promijeniti radni list
Spremanje i Spremi kao
- spremiti radnu knjigu
 rada na računalu  crtanja  razgovora
Nastavne metode:
Nastavna sredstva i
pomagala:
 video zapis  kviz  igra
Korelacija: Matematika
za učenike: Web: s5kviz1.htm, s5kviz2.htm, s5video1.avi, s5video2.avi,
Literatura i izvori: s5video3.avi, s5excel.exe
za nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
319
Uvodni dio:
Cilj nam je potaknuti učenike na razgovor o upotrebi računala za prezentiranje novih
proizvoda, usluga i rješenja.
Motivacija:
Do sad smo koristili mnoge programe za crtanje – Bojanje, za pisanje i obradu teksta – MS
Word, za izradu prezentacija - MS PowerPoint. Danas ćemo upoznati još jedan od programa iz
Microsoft Office paketa pomoću kojeg su izrađeni slijedeća tablica i grafikoni:
Kako to učiniti? Koji program upotrijebiti?

Aktivnost:
Upoznajte učenike s novim pojmovima: proračunska tablica, grafička prezentacija podataka.
Kroz razgovor s učenicima ponovite pokretanje i zatvaranje programa. Prije nego krenete na
pokretanje programa, ponovite s učenicima način kako pokrećemo Word te ih potaknite na
istraživanje koji sve programi se nalaze u grupi MS Officea.
Kako bi pokrenuli Excel? Demonstrirajte na koje možemo pokrenuti program Excel.
320
Nakon pokretanja programa, potaknite učenike neka uoče dijelove prozora koji su im poznati
iz Worda i PowerPointa, nabrojite ih i ponovite njihove funkcije.
Uz sliku porazgovarajte o dijelovima prozora Excel. Neke dijelove učenici znaju iz drugih
programa, neki će im biti novina. Stoga je potrebno da učenicima opišete radni list – radni dio
u obliku tablice, traku formule, okvir naziva i kartice radnog lista te objasnite njihovu ulogu pri
izradi proračunskih tablica. Demonstrirajte učenicima rad s ovim elementima.
Upoznajte učenike s pojmom ćelije i objasnite im kroz demonstraciju pojam aktivne ćelije i
kako je prepoznajemo.
Demonstrirajte kako se zatvara Excel, povežite gradivo s načinima zatvaranja programa Word.
Aktivnost:
Uz video zapis s5video1.avi objasnite
učenicima način na koji otvaramo novi
dokument u Excelu, radnu knjigu.
Kako bi učenici lakše razumjeli pojam radne

knjige možete povući poveznicu između
klasičnih papirnatih knjiga sa listovima i
radnom knjigom u Excelu.
321
Aktivnost: U vježbi 1. demonstrirajte kako
spremamo radnu knjigu te po kojem
nastavku prepoznajemo Excelov dokument.
Ponovite razliku između naredbi Spremi i
Spremi kao. Potaknite učenike da istraže
postoji li sličnost kod zatvaranja dokumenta
u Excelu i dokumenta u Wordu.
Naglasite učenicima po kojem nastavku

prepoznajemo Excelove datoteke i ponovite
važnost nastavka datoteke.
Aktivnost: Uz video zapis s5video2.avi objasnite učenicima način na koji zatvaramo

prezentaciju.
Ponovite postupak spremanja i zatvaranja radne knjige uz videozapis s5video2.avi. Učenici
spremaju i zatvaraju svoje prve radne knjige.
Aktivnost: Demonstrirajte učenicima postupak otvaranja ranije spremljene radne knjige uz

videozapis s5video3.avi. Nakon demonstracije pozovite nekoliko učenika da na računalu
322
nastavnika otvore ranije spremljene radne knjige, ostali učenici otvaraju dokumente na svojim
računalima.
Učenici u paru otvaraju ranije spremljenu i zatvorenu radne knjige.

Aktivnost: Upoznajte učenike s dijelovima proračunske tablice. Učenicima opišete radni list –
radni dio u obliku tablice, traku formule, okvir naziva i kartice radnog lista te objasnite njihovu
ulogu pri izradi proračunskih tablica. Demonstrirajte učenicima kako prepoznati aktivnu ćeliju i
na koje načine možemo pročitati adresu aktivne ćelije.
Demonstrirati učenicima kako možemo označiti ćeliju te ih navedite na razmišljanje po čemu

se ćelije razlikuju međusobno – adresi ćelije. Napomenite učenicima da:

Aktivnost: Demonstrirajte učenicima načine na koje se krećemo radnim listom.
323
Učenici samostalno rješavaju vježbu 2., nakon što je većina učenika izradila vježbu jedan od
učenika demonstrira postupak na računalu nastavnika, a nastavnik pomaže učenicima koji nisu
uspjeli samostalno odraditi vježbu. Kroz vježbanje učenici će usvojiti postupke kretanja radnim
listom.

Aktivnost: Objasniti učenicima da više radnih listova spremljenih u jednu datoteku čini radnu
knjigu te da možemo otvoriti i više od jedne radne knjige istovremeno.
Učenici kroz vježbu 3. upoznaju način kako otvoriti i prikazati istovremeno više otvorenih
radnih knjiga.

Rješavanje i analiza zadataka/vježbi iz udžbenika.. Zajedničko rješavanje kvizova s5kviz1.htm,
s5kviz2.htm i vježbanje označavanje ćelija kroz igru s5excel.exe.
Plan ploče
Uvod u proračunske tablice
Program MS Excel
Pokretanje Excela
Radna knjiga
Radni list
Ćelija
Datotečni nastavak .xlsx
324
5.2. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Prilagođavanje tablice
Označavanje dijelova tablice; Kopiranje i premještanje
Nastavna jedinica: Umetanje redaka, stupaca i ćelija
Promjena visine retka i stupca
Cilj nastavne
Uvježbati prilagođavanje tablice u radnoj knjizi
jedinice:
 provjeravanje
Označavati, kopirati i premještati te brisati sadržaje pojedinih ćelija, ubaciti red
Obrazovna
ili stupac u proračunsku tablicu, koristiti brzi izbornik i promijeniti dimenzije
postignuća:
stupaca i redaka u proračunskoj tablici
umetanje i brisanje (ćelija, redova i stupaca), brisanje sadržaja i formata ćelije,
Ključni pojmovi:
promjene širina stupaca i visine redaka
- objasniti razliku između - interes za stjecanje
- pravilno označiti ćeliju,
postupka kopiranja i novih znanja i njihovu
stupac, redak i raspon
premještanja ćelija te primjenu
Odgojno-obrazovni ćelija
postupke umetanja redaka, - kreativnost i inicijativu u
ishodi (učenička - označiti ne susjedne
stupaca i ćelija radu
postignuća): ćelije, stupce, retke i
- demonstrirati postupke - radne navike,
raspone ne susjednih ćelija
označavanja dijelova organizacijske vještine
PowerPointovog prozora
tablice i postupke te sposobnost
- prilagoditi visinu retka i
umetanja ćelija, stupaca i samoprocjene
širinu stupca
redaka
Nastavne metode:
Nastavna sredstva i
pomagala:
Web: s5kviz3.htm, s5kviz4.htm, s5video4.avi, s5video5.avi,
za učenike: s5video6.avi, s5video7.avi, s5video8.avi, s5video9.avi,
Literatura i izvori: s5vje4.xlsx, s5vje5.xlsx, s5vje6.xlsx, s5vje7.xlsx, s5vje8.xlsx,
s5vje9.xlsx, s5vje10.xlsx
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
325
Uvodni dio:
Ponovite s učenicima gradivo s prethodnog nastavnog sata sljedećim pitanjima:
Koji program ćemo upotrijebiti za izradu proračunskih tablica? Kako pokrećemo Excel? Što je
radna knjiga?
Motivacija:
Ćelija do ćelije i nije neka šminka. Želite li tablici dati malo osobnog stila, naučite
kako je dodatno urediti i oblikovati.

Aktivnost: Potaknite učenike na razgovor pitanjima: Što je sve potrebno učiniti kako bismo
promijenili veličinu slova u Wordu? Zajedno s učenicima ponovite načine na koje smo
označavali dijelove teksta u Wordu i oblikovali ga.
Ponovite postupak pokretanja Excela, te ponovite kada je neka ćelija radnog lista aktivna.
Po čemu prepoznajemo aktivnu ćeliju?
Potaknite učenike na istraživanje na koji način ćemo označiti više ćelija MS Excelu.
Demonstrirajte učenicima na računalu nastavnika načine na koji možemo označiti više
susjednih ćelija te ih upoznajte s pojmom raspona ćelija. Objasnite im kako određujemo
raspon ćelija.
Ponovite uz video zapis s5video4.avi postupak označavanja raspona ćelija.

Aktivnost: Kroz razgovor potaknite učenike na promišljanje kako smo označavali nesusjedne
riječi u tekstu ili pak više objekata na slajdu. Ponovite postupak označavanja pomoću tipke
Ctrl, te dopustite učenicima da istraže da li ovaj postupak mogu upotrijebiti i kod oznaćavanja
ćelija.
Uz video zapis s5video5.avi objasnite učenicima način na koji označavao nesusjedne ćelije i
raspone nesusjednih ćelija.
326
Aktivnost:
Demonstrirajte učenicima postupke označavanja pomoću tipki na tipkovnici.
Važno je da svi učenici prate sve korake u označavanju ćelija kako bi dobro izvježbali nove
postupke.
Aktivnost: Uz video zapis s5video6.avi objasnite učenicima postupak označavanja redaka,

stupaca i čitavog radnog lista.
Aktivnost: Kako su se učenici već u više navrata susretali s postupkom kopiranja i

premještanja ponovite najprije gdje se nalaze naredbe za kopiranja i premještanje u Wordu.
Nalaze li se na istom mjestu i u Excelu?
327
Dopustite učenicima da istraže kako
možemo kopirati i premještati u Excelu.
Većina učenika lako će se snaći s
naredbama iz grupe Međuspremnik stoga
pozovite nekog od učenika da demonstrira
postupke na računalu nastavnika.
Nakon toga objasnite učenicima da postoji
još načina na koje možemo kopirati i
premještati sadržaj.
Demonstrirajte učenicima postupke kopiranja i premještanja pomoću miša. Kroz razgovor

potaknite učenike neka opišu pokazivače miša prilikom oba postupka. Koja je razlika?
Ponovite postupke uz videozapis s5video7.avi i uz videozapis s5video8.avi.

Aktivnost: Uz vježbu 7. Demonstrirajte učenicima postupke umetanja ćelije, retka i stupca.
Kroz razgovor objasnite učenicima na primjeru što se događa sa ćelijama prilikom umetanja
nove ćelije.
328
Objasnite postupak brisanja ćelije, stupca i retka te objasnite što se događa sa susjednim
ćelijama prilikom brisanja.
Učenici samostalno otvaraju radnu knjigu iz vježbe 8 i rješavaju vježbu.
Ponoviti naučeno uz s5video9.avi.

Aktivnost: Demonstrirati učenicima postupke na koje možemo u promijeniti visinu retka i
širinu stupca. Skrenite im pažnju na mogućnost prilagođavanja širine stupca sadržaju ćelije i
mogućnost prelamanja teksta unutar ćelije.
329
Učenici samostalno rješavaju vježbu 10., nakon što je većina učenika izradila vježbu jedan od
uspjeli samostalno odraditi vježbu.

Zajedničko rješavanje kvizova s5kviz3.htm, s5kviz4.htm i vježbanje uz aplikaciju s5excel.exe.
Plan ploče
Prilagođavanje tablice
Označavanje dijelova tablice

- označavanje ćelije
- označavanje raspona ćelija npr. D3:F8
- označavanje stupca, retka i cijelog radnog lista
Radni list možemo označiti kombinacijom tipki Ctrl+A
Kopiranje
Premještanje
Mogućnosti lijepljenja
Umetanje ćelija, redaka i stupaca
Promjena visine retka i širine stupca
330
5.3. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Vrste podataka i njihovo oblikovanje
Unos i oblikovanje teksta; Unos brojčanih vrijednosti
Nastavna jedinica:
Ispravljanje podataka; Unos niza podataka
Cilj nastavne
Usvojiti i uvježbati postupak unošenja i oblikovanja različitih vrsta podataka
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna Prepoznati vrstu podataka upisanog u ćeliju (tekst, broj, datum), oblikovanje upisanih
postignuća: podataka, unos niza podataka, stvaranje i unos prilagođenih nizova
Ključni pojmovi: Podaci, brojčane vrijednosti, unos podataka, oblikovanje podataka, niz podataka
- prepoznati vrstu - predložiti oblikovanje - interes za stjecanje
podataka upisanih u ćeliju ćelije za određenu vrstu novih znanja i njihovu
Odgojno-obrazovni te ih oblikovati podataka primjenu
ishodi (učenička - upotrijebiti različite - objasniti postupak unosa - koncentracija i
postignuća): tipove podataka u tablici niza podatka preciznost za postizanje
- demonstrirati unošenje - primijeniti postupak postavljenog cilja
niza podataka i stvaranje oblikovanja ćelija
prilagođenog popisa

Nastavne metode:
Nastavna sredstva i
pomagala:
za učenike:
Web: s5video10.avi, s5kviz5.htm, s5video11.avi
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
331
Uvodni dio:
Uz kvizove s5kviz3.htm i s5kviz4.htm ponoviti dosad naučeno gradivo.
Motivacija:
Želite u Excelovoj napisati popis stvari za kupovinu, količinu proizvoda u kilogramima koje
želite kupiti i njihovu cijenu u kunama te ako imate mnogo namjernica na popisu bit će vam
potrebno mnogo vremena za upisivanje oznaka kg ili pak kn.
Kako bis i olakšali posao možete upotrijebiti različita oblikovanja za različite vrste podataka
koje koristimo u Excelu.
Koje vrste podataka poznaje Excel i kako ćemo ih oblikovati objasnit ćemo u nastavku .

Aktivnost: Pročitati tekst uz sliku 28. u udžbeniku.
Ponovite s učenicima na koji smo način oblikovali tekst u Wordu. Povucite paralelu s unosom i
oblikovanjem teksta u Excelu.
Važno je napomenuti da kako bismo označili sav tekst upisan u ćeliju dovoljno je označiti ćeliju
te će se oblikovanja odnositi na sav sadržaj ćelije. Ukoliko pak želimo promijeniti oblikovanje
samo jednoj riječi unutar ćelije potrebno je označiti samo tu riječ povlačenjem pomoću miša u
traci formule ili pak u samoj ćeliji nakon dvostrukog klika mišem u ćeliju koji će nam omogućiti
uređivane sadržaja ćelije.
Na primjeru upisanog teksta koji je širi od širine ćelije demonstrirajte učenicima postupak
prelamanja teksta.
332
Ponovite postupak oblikovanja teksta kroz vježbu 11.. Nakon što je većina učenika izradila
vježbu jedan od učenika demonstrira postupak na računalu nastavnika, a nastavnik pomaže
učenicima koji nisu uspjeli samostalno odraditi vježbu.
Aktivnost: Kroz vježbu 12. demonstrirati učenicima kako ćemo spojiti više ćelija zajedno i
tekst upisan u njih centrirati. Nakon poravnavanja sadržaja ćelija, na izrađenoj tablici
demonstrirati učenicima postupak oblikovanja obruba ćelija.
333
Ponovite postupak upisivanja i oblikovanja teksta unutar ćelije uz video zapis s5video10.avi.
Aktivnost: Kroz vježbu 13. demonstrirati učenicima kako upisujemo i oblikujemo brojeve u
Excelu.
Navedite učenike na razgovor o cijeni proizvoda. Kako je obićno istaknuta cijena proizvoda u
dućanu? Kao broj 2,1 ili kao 2,10 kn? Kako oblikovati broj da ima dva decimalna mjesta? Što je
potrebno učiniti da iza decimalnog broja imamo i oznaku valute, npr. kn?
Demonstrirajte učenicima postupak oblikovanja brojeva. Napomenite da postoje različite

kategorije oblikovanja brojeva te da sami moramo procijeniti koju kategoriju ćemo
upotrijebiti?
Za prikaz novčanih vrijednosti koristimo kategoriju valuta gdje možemo odrediti kakv će biti
prikaz broja i koji simbol će stajati iza broja.
334
Aktivnost: Kroz vježbu 14. demonstrirati učenicima kako zamrznuti dio proračunske tablice te
upoznati učenike s prednostima zamrzavanja dijelova tablice.
Kod zajedničkog rješavanja vježbe 15. napomenite učenicima da se datumi broje od 1.1.1900.
te da je tom datumu pridodana vrijednost 1. Svaki idući dan je za jedan veći. Kod upisivanja
datuma iza godine upisujemo točku.

Napomena: Kao uvod u slijedeću vježbu ponovite s učenicima postotni račun koji su učili u
matematici. Kako postotak izrazimo u obliku decimalnih brojeva, decimalne brojeve
zapisujemo u obliku postotka i kako postotke zapisujemo u obliku neskrativih razlomaka.
Ovo je važno kako bi učenici lakše shvatili oblikovanje broja u obliku postotka u Excelu.
Aktivnost: Kroz vježbu 16. demonstrirati učenicima kako u Excelu upisujemo postotke i
razlomke u Excelovu tablicu.
Ponovite postupak upisivanja brojčanih vrijednosti i njihovog oblikovanja uz kviz s5kviz5.htm.

Stara poslovica kaže “Tko radi, taj i griješi” – svakome se može dogoditi da kod upisa podataka
napravi neku pogrešku. Podatke unesene u ćelije možemo mijenjati, preurediti ili očistiti pri
upisu ili naknadno.
335
Aktivnost: Uz tekst u udžbeniku učenici istražuju na koje načine možemo ispravljati podatke
upisane u tablicu. Kroz razgovor objasnite koja je razlika između brisanja i čišćenja sadržaja
ćelije.
Učenici samostalno vježbaju očistiti pogrešno oblikovane podatke u ćelijama kroz vježbu 17.

Kroz praktične primjere od vježbe 18. do vježbe 21. objasnite učenicima postupke kako
stvaramo i upisujemo nizove podataka u Excelovoj tablici.
Omogućite učenicima da samostalno istraže koje sve nizove Excel prepoznaje, te da

samostalno stvore prilagođeni niz – popis predmeta koje slušaju ove školske godine.

Zajedničko rješavanje kviza s5kviz5.htm.
Plan ploče
Vrste podataka i njihovo oblikovanje
Upisivanje teksta
Unos brojčanih vrijednosti
Zamrzavanje dijela proračunske tablice
Nzi # znakova
Ispravljanje podataka
Prilagođeni popisi
336
5.4. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Rad s radnim listovima
Umetanje i brisanje radnih listova
Nastavna jedinica: Preimenovanje radnih listova
Premještanje i kopiranje radnih listova
Razlikovati radni list od radne knjige, opisati i primijeniti postupke umetanja radnih
Cilj nastavne
listova u radnu knjigu, brisanja radnih listova, primijeniti postupak promijeniti ime
jedinice:
radnom listu te ga premjestiti ili kopirati
 provjeravanje
Obrazovna
umetati, brisati, preimenovati, premještati i kopirati radne listove
postignuća:
Ključni pojmovi: radni list, prikaz više listova jedne radne knjige
- primijeniti postupak - interes za stjecanje

Odgojno-obrazovni
umetanja radnog lista, novih znanja i njihovu
ishodi (učenička - organizirati radne listove
preimenovanja, primjenu
postignuća): unutar radne knjige
premještanja i kopiranja - upornost za postizanje
radnog lista postavljenog cilja

Nastavne metode:
Nastavna sredstva i
 programski jezik SB  nastavni listići  zbirka zadataka
pomagala:
Korelacija: Matematika, Povijest
za učenike:
Web:
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
337
Uvodni dio:
Cilj nam je potaknuti učenike na razgovor o redoslijedu radnih listova unutar radne knjige i
radnim listovima koji nedostaju. Za demonstraciju upotrijebite radnu knjigu kao na slici u kojoj
su pomiješani dani u tjednu te nedostaje četvrtak.
Motivacija:
Želite napraviti svoj tjedni raspored obaveza nedostaje nam jedan radni list – četvrtak i dani u
tjednu nisu složeni po redu. Možemo li to na neki način popraviti? Kako?
Umetanje radnih listova i premještanjem radnih listova. Upravo ćemo na ovom satu istražiti
kako u Excelu radimo s radnim listovima.

Aktivnost:
Omogućite učenicima da samostalno istraže na koje sve načine možemo dodati radni list, na
kojem mjestu se dodaje radni list i zašto. Kroz diskusiju potaknite učenike da argumentiraju
svoje zaključke.
Aktivnost: Kroz vježbu 22. učenici će izvježbati umetanje radnih listova. Kod rješavanja ove
vježbe neka nekoliko učenika demonstrira različite načine umetanja radnih listova u radni
knjigu. Učenici spremaju radnu knjigu pod nazivom Listovi.xlsx.
Napomena: Nije nužno da učenici zapamte sve načine umetanja radnih listova, neka
usporede ponuđene načine te neka odaberu način koji je njima najprihvatljiviji.
338
Upoznajte učenike s načinom na koji brišemo radne listove. Ovdje je važno naglasiti da
jednom obrisani radni list i podatke na njemu ne možemo vratiti.

Aktivnost:
Kroz vježbu 23. demonstrirajte učenicima na koje načine
možemo promijeniti ime radnog lista.
Nakon demonstracije učenici će promijeniti nazive radnih
listova koje su dodali u prethodnoj vježbi te spremiti
datoteku.
Nekoliko učenika neka demonstrira postupke preimeno-
vanja listova na računalu nastavnika.
Važno je da svi učenici prate sve korake u izradi svake

vježbe jer će kroz nekoliko sljedećih vježbi koristiti ovu
radnu knjigu.

Aktivnost:
Kroz vježbu 24. demonstrirajte učenicima postupke kako premjestiti/kopirati radni list unutar
radne knjige. Bitno je objasniti učenicima da postoje različiti načini premještanja i kopiranja
radnih listova. Njima će najjednostavniji svakako biti povlačenjem pomoću miša (kod kopiranja
pomoću tipke Ctrl koju su već koristili u drugim programima), no za premještanje radnog lista
u neku drugu radnu knjigu bit će potrebno upotrijebiti naredbu iz izbornika prečice.
339
Ponovite postupke premještanja i kopiranja radnih listova na uvodnom primjeru – učenici
izrađuju radnu knjigu s svojim tjednim obavezama. Svaki radni list predstavlja jedan dan
tjedna.
Plan ploče
Rad s radnim listovima
Umetanje radnog lista:

Polazno > Ćelije > Umetni > Umetni list
Preimenovanje radnog lista:
Polazno > Ćelije > Oblikuj > Preimenuj list
Premještanje i kopiranje radnog lista:
desni klik na karticu radnoga lista > Premjesti ili kopiraj
340
5.5. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Računanje u Excelu
Relativna i apsolutna adresa ćelije
Nastavna jedinica: Jednostavne formule
Upotreba funkcija
Cilj nastavne
Napraviti jednostavnu formulu i razlikovati značenja osnovnih funkcija
jedinice:
 provjeravanje
Pretvarati relativne adrese ćelija u apsolutne adrese, te raditi jednostavne izračune
pomoću njih, pisati formule uporabom znaka jednakosti i navođenjem konstanti ili
Obrazovna
varijabli koje su u matematičkoj zavisnosti, koristiti osnovne funkcije i s pomoću njih
postignuća:
napraviti potrebne izračune, pronaći prosječnu veličinu, maksimalnu i minimalnu
vrijednost niza brojeva.
relativna i apsolutna adresa, unos formula sintaksa funkcije (argumenti, znak
Ključni pojmovi:
razdvajanja), osnovne funkcije, kopiranje i premještanje formula
- razlikovati apsolutnu i
relativnu adresu ćelije - povezati formule u Excelu
- riješiti jednostavne s matematičkim - interes za stjecanje novih
Odgojno-obrazovni
matematičke izračune zakonitostima znanja i njihovu primjenu
ishodi (učenička
pomoću formula - odrediti odgovarajuću - koncentracija i preciznost
postignuća):
- izabrati odgovarajuću funkciju kod izračuna za postizanje postavljenog
funkciju kod određivanja sume, minimalne i cilja
sume, minimalne i maksimalne vrijednosti te
maksimalne vrijednosti te prosjeka
prosjeka
Nastavne metode:
Nastavna sredstva i
pomagala:
Udžbenik, str. 116. – 119.
za učenike:
Web:
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
341
Uvodni dio:
Cilj nam je potaknuti učenike na razgovor o upotrebi formula pri računanju u matematici i
mogućnostima upotrebe formula pri računanju u Excelu.
Motivacija:
Kako na brzinu izračunati novu cijenu koštanja većeg broja artikala u trgovini nakon njenog
pojeftinjenja? Možemo li si i ovdje pomoći proračunskim tablicama?

Aktivnost: Pročitati tekst iz udžbenika o pojmu formule u Excelu.
Upoznajte učenike s novim pojmovima: formula, apsolutna adresa i relativna adresa ćelije.
Kroz primjer na donjem slajdu objasnite učenicima da formula uvijek započinje znakom
jednakosti te da upravo po tom znaku Excel razlikuje formulu od običnog teksta u ćeliji.
Objasnite učenicima da formule mogu sadržavati brojevne vrijednosti, funkcije, reference,
operatore, konstante itd.
Aktivnost: Uz vježbu 25. korak po korak objasnite učenicima način na koji upisujemo formulu
za zbrajanje dva pribrojnika. U Excelovu tablicu upišite dovoljan broj pribrojnika kako bi svaki
od učenika mogao isprobati po jedan primjer te demonstrirati postupak na računalu
nastavnika.
Napomenite učenicima da je uz odabir ćelije u kojoj se nalazi pribrojnik moguće i upisivanje
adresa ćelija, no da to često puta dovodi do pogreške i nije najbrži način.
Upoznajte učenike sa znakovima za osnovne računske operacije koje koristimo u formulama.
Nakon što su svi učenici riješili vježbu upisivanjem jednostavne formule potaknite učenike na
razmišljanje možemo li ovaj izračun napraviti i brže – kopiranje formule.
342
Kopirajte stupce A i B sa unesenim pribrojnicima na drugi radni list te demonstrirajte
učenicima postupak kopiranja formule ( koristimo relativne adrese ćelija). Potaknite učenike
na razgovor hoće li zbroj pribrojnika biti isti u svakom retku kao u prvom ili će se promijeniti.
Kopirajte stupce A i B sa unesenim

pribrojnicima na treći radni list te
demonstrirajte učenicima postupak
kako upotrijebiti apsolutnu adresu
ćelije za izračun zbroja pribrojnika.
Zadajte učenicima da kopiraju upisanu
formulu (jedan učenik neka
demonstrira na računalu nastavnika).
Jesu li rezultati isti kao i u prethodnom listu? Što se promijenilo i zašto?

Kroz razgovor objasnite učenicima razliku pri kopiranju apsolutne i relativne adrese u
formulama.
Učenici samostalno otvaraju radnu knjigu Visina-učenika.xlsx te rješavaju vježbu 26. Nakon
što je većina učenika riješila vježbu provjerite rješenje te pozovite nekog od učenika da
demonstrira na računalu nastavnika.
343
Učenici samostalno rješavaju zadatke/vježbe iz udžbenika
Uvodni dio drugog blok sata:

Cilj nam je potaknuti učenike na razgovor o upotrebi funkcija pri računanju u Excelu.
Za ponavljanje zadajte zadatak učenicima da otvore radnu knjigu ITM.xlsx koju su izradili na
prethodnom satu te da izračunaju zbroj masa svih učenika u razredu upotrebom formule
= E2+ E3+ E4+ E5+ E6.
Motivacija:
Koliko bi na trebalo vremena da upišemo formulu za izračun mase učenika da ih je u razredu
trideseti četvero? Možemo li to odraditi na neki drugi, kraći i brži način?

Aktivnost: Pročitati uvodni tekst iz udžbenika ispod naslova Upotreba funkcije.
Upoznajte učenike s novim pojmovima: funkcija, ime funkcije i skup argumenata.
Aktivnost: Demonstrirati učenicima uz vježbu 27. postupak kako uz pomoć funkcije brže
odrediti zbroj masa svih učenika, te nakon toga kako odrediti zbroj podataka u ćelijama od B1
do B8 u radnoj knjizi s5vje27.xlsx.
Rješenje:
1. Odaberite ćeliju u kojoj će biti

zbroj
2. Na kartici Formule kliknite na

gumb Umetni funkciju fx.
3. U dijaloškome okviru Umetanje

funkcije odaberite funkciju SUM
i kliknite na U redu (slika 69. u
udžbeniku).
344
4. U novom dijaloškom okviru
Argumenti funkcije (slika 70. u
udžbeniku) u okviru Broj 1
provjerite je li odabran dobar
raspon ćelija, ako nije, upišite
B1:B8 i kliknite na U redu.
Ovaj zadatak mogli smo riješiti odabirom naredbe

Automatski zbroj > Zbroj iz Biblioteke funkcija i
pritiskom tipke Enter.
Objasniti učenicima da na ovakav način možemo

upotrijebiti i ostale funkcije u Excelu.
Objasnite im značenje osnovnih funkcija SUM, MIN,
MAX i AVERAGE.
Učenici samostalno rješavaju nastavak vježbe 28. iz udžbenika. Nakon što je većina učenika
izradila vježbu po jedan učenik demonstrira postupak za unošenje svake od funkcija na
računalu nastavnika, a nastavnik pomaže učenicima koji nisu uspjeli samostalno odraditi
vježbu.
Učenici nastavljaju s rješavanjem vježbe 29. iz udžbenika. Međusobno si pomažu i u parovima
provjeravaju točnost rješenja. Nastavnik pomaže učenicima koji nisu uspjeli samostalno riješiti
vježbe.

Rješavanje i analiza zadataka/vježbi iz udžbenika.
345
Plan ploče
Računanje u Excelu
- Formule su jednadžbe koje izvode izračune s vrijednostima na radnome listu.

- Znak = za početak formule
- Relativna adresa: B3
- Apsolutna adresa: $B$3
Jednostavne formule
- Znakovi za osnovne računske operacije koje rabimo u formulama jesu:
• množenje *
• dijeljenje /
• zbrajanje +
• oduzimanje -
Upotreba funkcija
- Funkcije su unaprijed definirane formule koje izvode razne proračune pomoću
određenih vrijednosti.
- funkcija sastoji od imena funkcije i skupa argumenata
- Funkcija SUM
- Funkcije MIN i MAX
- Funkcija AVERAGE
346
5.6. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Grafikoni
Grafikoni
Nastavna jedinica:
Uvjetno oblikovanje nizova
Cilj nastavne Opisati načine izrade grafikona, modificirati vrstu grafikona, ubaciti naziv
jedinice: grafikona, prikazati legendu i oznake podataka
 provjeravanje
Obrazovna
Izraditi grafikon na temelju zadane tablice i oblikovati njegove elemente.
postignuća:
Ključni pojmovi: vrste grafikona, elementi grafikona, pomagalo za izradu grafikona
- izraditi tortni i stupčati
- prikazati brojčane
grafikon
podatke pomoću grafičkog - interes za stjecanje
Odgojno-obrazovni - promijeniti vrstu već
prikaza novih znanja i njihovu
ishodi (učenička izrađenog grafikona
- primijeniti odgovarajući primjenu
postignuća): - promijeniti podatke
grafikon za prikaz podataka - upornost za postizanje
prikazane grafikonom i
- preurediti izgled postavljenog cilja
objasniti promjenu na
grafikona
grafikonu

Nastavne metode:
Nastavna sredstva i
pomagala:
za učenike:
Web: s5uvjetno.xlsx
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
347
Uvodni dio:
Ponoviti gradivo s prethodnog sata.
Cilj nam je potaknuti učenike na razgovor o mogućnostima grafičkog prikazivanja podataka. Kako
su se učenici već susreli s grafičkim prikazivanjem podataka u matematici važno je povezati dosad
naučeno u matematici sa novim sadržajima u informatici.
Motivacija:
Usporedite ove dvije slike. Što je prikazano na lijevoj slici, a što na desnoj? Prikazuju li nam iste
podatke? Koja od interpretacija podataka vam više govori? Kako od podataka u tablici dobiti njihov
grafički prikaz?

Aktivnost: Pročitati iz udžbenika objašnjenje grafikona. Upoznajte učenike s novim pojmovima:
grafikon, grafički prikaz.
Objasnite učenicima što nam je sve potrebno za

izradu grafikona te da podatke možemo
prikazati različitim grafičkim prikazima. Koji
grafikon ćemo upotrijebiti ovisi o vrsti podataka
koje želimo prikazati.
Prikažite učenicima primjer ova dva grafikona za
iste podatke.
348
Aktivnost: Uz vježbu 30. objasnite učenicima korak po korak način na koji stvaramo grafikon.
Zajednički izradite tortni grafikon.
Korak 1. Otvorite datoteku Sportovi.xlsx. koji su učenici izradili tijekom nastave.
Korak 2. Kako su nam za izradu grafikona potrebni podaci najprije je potrebno označiti podatke
koje želimo grafički prikazati.
Označimo raspon ćelija A2:B6
Korak 3. Na kartici Umetanje, grupa Grafikoni odaberite Tortni i kliknite na neku od ponuđenih
podvrsta.
Traženi grafikon pojavit će se kao objekt u radnome listu.
Ponovite postupak izrade grafikona. Učenici samostalno od istih podataka o sportovima izrađuju
stupčasti grafikon, a nastavnik pomaže učenicima koji nisu uspjeli izraditi zadatak.

Aktivnost: Objasnite učenicima da izrađeni grafikon možemo dodatno uređivati uz pomoć alata
Alati za grafikone.
Demonstrirajte im redom svaku od naredbi iz grupa Vrsta, Podaci, Rasporedi grafikona, Stilovi
grafikona i Mjesto.
Aktivnost: Kroz vježbu 31. kroz demonstraciju objasnite učenicima kako možemo promijeniti stil
već izrađenog grafikona.
Nakon demonstracije učenici samostalno isprobavaju različite stilove, a jedan učenik ponavlja
postupak na računalu nastavnika.
Aktivnost: Uvjetno oblikovanje.

Skrenite pozornost učenicima da uvjetno oblikovanje doprinosi vizualnoj zornosti podataka pa je
zato u udžbeniku uvršteno u nastavnu temu o grafikonima. Također im skrenite pažnju da uvjetno
oblikovanje ima smisla primjenjivati samo kod niza podataka.
349
Predlažemo da na početku obrade ovoga sadržaja ne idete u detaljno objašnjavanje svih
mogućnosti, nego da s učenicima što prije obradite vježbu 33, kako bi učenici u stvarnosti stekli
osnovni dojam o tome kako funkcionira i kako se postavlja uvjetno oblikovanje.
Osim uvjetnog oblikovanja pomoću boje i dimenzije, u svrhu zorne prezentacije podataka mogu se
koristiti i posebni simboli - bilo zadani, bilo koje korisnik odabere. Pomoću vježbe 34. obradite
isticanje određenih vrijednosti u radnoj datoteci s5uvjetno.xlsx.
Ponovite kako se određuje frekvencija pojavljivanja nekih podataka te ponovite postupak izrade
grafikona.

Plan ploče
Grafikoni
Vrste grafikona: Uvjetno oblikovanje

• stupčasti Isticanje vrijednosti
• linijski
• tortni
• trakasti
• površinski
• raspršeni
350
5.7. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Razvrstavanje, filtriranje i grupiranje
Razvrstavanje i filtriranje
Nastavna jedinica: Grupiranje
Zaokretna tablica
Cilj nastavne
Upoznavanje s postupcima za razvrstavanje, filtriranje i grupiranje (niza) podataka.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna
Razvrstati, filtrirati i grupirati nizove podataka.
postignuća:
Razvrstavanje (sortiranje), filtriranje, grupiranje, simboli strukture i razine,
Ključni pojmovi:
zaokretna (pivot) tablica.
- upoznati postupke i alate za - razvrstati niz podataka - stjecanje znanja, vještina
razvrstavanje podataka - filtrirati niz podataka i navika za pravilnu
Obrazovni ishodi: - upoznati postupke i alate za - grupirati niz podataka uporabu proračunskih
filtriranje podataka - grupirati podatke pomoću tablica
- upoznati postupke i alate za zaokretne tablice
grupiranje podataka

Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
za učenike:
Web: s5auto.xlsx, s5prodaja.xlsx
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
351
Uvodni dio:
Za uvod upotrijebite uvodni tekst u udžbeniku napisan ukošenim pismom.

Aktivnost: Razvrstavanje podataka (vježba 35) .
Pokažite učenicima gdje se u alatnoj traci nalazi naredba za razvrstavanje i filtriranje (u
programskoj kartici Polazno, u alatnoj grupi Uređivanje). Ukažite im da se klikom na
ikonu zapravo otvara izbornik s mogućnostima sortiranja, odnosno filtriranja.
Koristeći vježbu 35. iz udžbenika proradite razvrstavanje, odnosno sortiranje podataka u već
priređenom dokumentu s5auto.xlsx. (preuzmite ga s weba uz udžbenik).
Ukažite učenicima da je ovakvo razvrstavanje bilo samo u svrhu demonstracije, jer inače u
stvarnosti ono nema puno smisla (naime, poznato je da automobili koji koriste diesel gorivo u
prosjeku troše manje nego automobili koji koriste benzin). Zato zadajte učenicima zadatak da
naprave kombinirano razvrstavanje po dva stupca: neka se automobili najprije razvrstaju u dvije
skupine po vrsti goriva koje koriste (stupac Gorivo), a tek onda po potrošnji goriva na 100 km
(stupac Potrošnja). Za rješenje zadatka neka si pomognu slikom 83a iz udžbenika.
Aktivnost: Filtriranje podataka (vježba 36) .

Pomoću vježbe 36. obradite postupak filtriranja podataka u dokumentu s5auto.xlsx kako je to
opisano u udžbeniku.
Zapitajte učenike po čemu mogu prepoznati da su podaci u nekoj proračunskoj tablici filtrirani.
Navedite ih na zaključak da postoje dva indikatora koji ukazuju da su podaci filtrirani (plavo
obojani redni brojevi redaka i padajući izbornici u prvom retku tablice).
Ukažite učenicima da je jako važno da znaju prepoznati jesu li podaci u nekoj tablici filtrirani ili
nisu. Naime, kad dobiju tablicu s podacima od nekoga drugoga koji je već filtrirao podatke, mogu
steći pogrešan dojam o podacima ako ne znaju prepoznati da su izvorni podaci filtrirani.
Predlažemo da učenici uvježbaju kako se uklanja bilo kakvo filtriranje podataka u nekoj tablici do
razine potpune samostalnosti.
Aktivnost: Zaokretna tablica (vježba 37).

Pronađite nekoliko primjera koji zorno demonstriraju organizaciju grupiranih podataka u
zaokretnoj tablici i njenu svrhu (zaokretna, odnosno pivot, tablica je poseban primjer grupiranja
podataka).
352
Pokažite učenicima gdje se u alatnoj traci nalazi naredba za kreiranje zaokretne tablice,
odnosno njena ikona (programska kartica Umetanje, alatna grupa Tablice). Ukažite im
da ikona poziva dvije podnaredbe od kojih nas ovdje zanima samo prva.
Kao izvor podataka upotrijebite datoteku s5prodaja.xlsx (preuzmite je s weba uz udžbenik) i to
radni list Tablica2.
Obradite gradivo o kreiranju i uporabi zaokretne tablice kako je to objašnjeno u vježbi 37. u
udžbeniku. Napomenite učenicima da za kontrolu izvođenja vježbe mogu koristiti sliku 85, sliku
86a i sliku 86b.
Ukratko ponovite namjenu svake od naredbi obrađene u ovom dijelu gradiva. Neka si učenici
zapišu u svoje bilježnice gdje se svaka od naredbi nalazi u alatnoj vrpci.
Plan ploče
Razvrstavanje, filtriranje i grupiranje

Razvrstavanje (sortiranje) podataka.
Filtriranje podataka
Grupiranje podataka
Zaokretna (pivot) tablica
353
5.8. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Dodatne mogućnosti
Nastavna jedinica: Dodatne mogućnosti - funkcije u Excelu
Cilj nastavne
Upoznati neke od dodatnih mogućnosti proračunske tablice.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna
Uporaba inženjerskih, statističkih i logičkih funkcija u proračunskoj tablici.
postignuća:
Ključni pojmovi: Inženjerske funkcije, logičke funkcije, statističke funkcije.
- upoznati namjenu nekih - primjenjivati inženjerske, - stjecanje znanja, vještina
inženjerskih, statističkih i statističke i logičke funkcije i navika za pravilnu
Obrazovni ishodi: logičkih funkcija za rješavanje problemskih uporabu proračunskih
- usvojiti sintaksu nekih zadaća tablica
inženjerskih, statističkih i
logičkih funkcija

Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
Korelacija: Matematika, statistika.
za učenike: Udžbenik: str. 126.

za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
354
Uvodni dio:
Proračunska tablica Excel sadrži brojne dodatne mogućnosti, od kojih ćemo nešto više reći o
ugrađenim funkcijama.
Poglavlje Upotreba funkcija u udžbenika na str. 162. bilo je samo uvod u mogućnosti koje pruža
Excelova proračunska tablica. U ovom poglavlju upoznat ćete još neke funkcije pomoću kojih
možemo izvoditi raznorazne proračune.
Motivacija:
Koristeći karticu Formule korisnik može napisati relativno složene jednadžbe za izračunavanje i
pretvaranje raznih vrijednosti. Međutim, takav način zahtijeva određeno matematično predznanje.
Dodatno, Excel sadrži oko 350 već gotovih funkcija koje možemo upotrijebiti u našim izračunima
što znatno olakšava rad i proširuje mogućnosti proračunske tablice.
Podsjetite učenike što su dosad naučili o uporabi funkcija i kako se poziva dijaloški okvir za
kreiranje složenih izraza uporabom, odnosno pozivanjem Excelovih funkcija. Ukažite im na izbornik
s dvanaest vrsta funkcija i ukratko opišite čemu služi određena vrsta.
Aktivnost: Inženjerske funkcije.

Zadajte zadatak učenicima da formiraju tablicu kako je prikazano na slici 88. u udžbeniku na str.
171. U prvi stupac (broj) trebaju prepisati zadane brojeve sa slike. U zaglavlju svakog sljedećeg
stupca (ćelije s narančastom pozadinom) naznačeno je koju inženjersku funkciju moraju
upotrijebiti.
Prekontrolirajte jesu li učenici dobili ispravne vrijednosti i jesu li do njih zaista došli uporabom
odgovarajuće funkcije (za očekivati je da će neki učenici naprosto prepisati vrijednosti sa slike 88).
Aktivnost: Statističke funkcije.

Zadajte učenicima da u tablicu na svojem računalu prepišu vrijednosti koje se nalaze iznad crte na
slici 89. Uporabom odgovarajućih statističkih funkcija učenici trebaju prebrojiti koliko je u
zadanom rasponu ćelija u kojima je upisan neki broj (funkcija COUNT), koliko je ćelija u tom istom
rasponu koje nisu prazne, odnosno u koje je upisana bilo koja vrijednost (funkcija COUNTA), te
koliko je ćelija koje su prazna, odnosno u koje nije upisano ništa (funkcija COUNTBLANK).
Da biste provjerili jesu li učenici razumjeli namjenu opisanih funkcija, zapitajte ih zašto zbroj
vrijednosti koje daju funkcije COUNTA i COUNTABLANK (zbroj nepraznih i praznih ćelija) nije
jednak vrijednosti koju vraća funkcija COUNT.
Aktivnost: Logičke funkcije.

Za uvježbavanje logičkih funkcija iskoristite primjer prikazan na slici 90. u udžbeniku. Možete ga
modificirati tako što ćete umjesto izraza "gospođo" i "gospodine" upotrijebiti izraze "učenice" i
"učeniče".
355
Nakon što zajedno s učenicima obradite zadani primjer učinite još jednu modifikaciju.
Kažite učenicima da se tijekom formiranja tablica za statističku obradu podataka obično nastoji
tekstne vrijednosti u ćelijama pretvoriti u brojčane izraze. Zato zamijenite tekstne oznake spola
"m" i "ž" sa znamenkama "1" i "2". Nakon ove transformacije zadajte učenicima zadatak da
samostalno prilagode izraz funkcije IF u stupcu F.
Promijenite ulazne podatke na primjerima pokazanim na slici 88., slici 89. i slici 90. pa zadajte
učenicima da sami formiraju proračunske izraze koristeći odgovarajuće funkcije.
Plan ploče
Funkcije u Excelu
Izbornik funkcija
Inženjerske funkcije
Statističke funkcije
Logičke funkcije
356
5.9. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Priprema za ispis i ispis
Nastavna jedinica: Priprema za ispis i ispis
Cilj nastavne Opisati postupak ispisa dokumenta, napraviti potrebna podešavanja postavki
jedinice: elemenata ispisa, primijeniti postupak uređivanja izgleda stranice.
 provjeravanje
Obrazovna
postaviti zaglavlje i podnožje, ispisati radnu knjigu
postignuća:
Ključni pojmovi: zaglavlje i podnožje stranice, pregled prije ispisa, ispis radne knjige
- razlikovati zaglavlje i - sastaviti prilagođeno - suradničko učenje
podnožje dokumenta zaglavlje i podnožje - smisao za rad po
Odgojno-obrazovni - primijeniti naredbe za - postaviti veličinu stranice određenom planu
ishodi (učenička postavljanje izgleda i margine dokumenta prije - upornost za postizanje
postignuća): stranice i ispis dokumenta ispisa postavljenog cilja
- zaključiti djelovanje
pojedinih naredbi za
postavljanje ispisa radne
knjige
Nastavne metode:
Nastavna sredstva i
pomagala:
Korelacija: Hrvatski jezik
za učenike: Udžbenik: str. 127.

za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
357
Uvodni dio:
Ponoviti gradivo s prethodnog sata i ponoviti postupak ispisa dokumenta u Wordu. Ponoviti
pojmove zaglavlje i podnožje dokumenta u Wordu.
Motivacija:
Priredite radni list kojem tekst prelazi područje ispisa u širinu i u visinu (pogledajte ogledni
primjer na slici dolje). Prikažite ga na nastavničkom računalu i upitajte učenike kako ispisati
takav dokument? Učenici će vjerojatno odgovoriti kao u Wordu – Datoteka > Ispis.
Dokument prenesite na učenička računala kako bi učenici mogli izvoditi vježbu u nastavku
sata. Odaberite naredbe koje su učenici predložili, ali prije provjerite je li ispis postavljen sa
mogućnosti Bez skaliranja kako bi učenici uvidjeli da će se ispis izvršiti na velikom broju
stranica A4 te da neće biti pregledan.
Kako, dakle, podesiti ispis ovoga dokumenta?

Aktivnost: Pročitati tekst iz udžbenika na str. 172.
Objasnite učenicima da je prije ispisa radne knjige potrebno pripremiti radne listove za ispis te
da to radimo pomoću naredbi s vrpce na kartici Izgled ispisa.
Objasniteu čenicima svaku od četiri grupe naredbi s vrpce.
358
Aktivnost: Uz demonstraciju objasnite učenicima određivanje postavki prije ispisa uz
upotrebu dijaloškog okvira Postavljanje stranice koji otvaramo klikom miša na pokretač
dijaloškog okvira koji se nalazi u donjem desnom kutu istoimene grupe.
Na prvoj kartici Stranica potrebno je odrediti usmjerenje stranice, veličinu papira za ispis i
skaliranje.
Demonstrirajte učenicima promjene koje se događaju prilikom mijenjanja ovih veličina.
Učenici na svojim računalima podešavaju usmjerenje stranice, skaliranje i veličinu papira kao
na slici.
Nakon što su svi učenici izradili vježbu, samostalno ili uz pomoć nastavnika prelazimo na drugu
karticu Margine.
Aktivnost: Ponovite s učenicima pojam margine. Uz demonstraciju objasnite učenicima kako

promjene margina utječu na ispis radne knjige.
Potaknite ih na istraživanje što će se dogoditi ako potvrdno uključimo Vodoravno/Okomito

centriranje na stranici. Kako ove promjene utječu na ispis? Na koji način ćemo pregledati kako
trenutno izgleda naš ispis bez ispisivanja same radne knjige?
359
Učenici u paru diskutiraju i izvode zaključke o nastalim promjenama. Jedan učenik iznosi svoje
zaključke, a ostali ga nadopunjavaju ili ispravljaju. Nastavnik vodi raspravu i usmjerava učenike
na pravilne zaključke.
Aktivnost: Ponovite pojmove zaglavlja i podnožja koje su učenici već susreli u Wordu. Uz
demonstraciju kartice Podnožje/Zaglavlje zajedno s učenicima istražite što je isto, a po ćemu
se razlikuje postavljanje Podnožja i Zaglavlja u Excelu i Wordu.
Objasnite učenicima postupak izrade prilagođenog zaglavlja i podnožja.
360
Učenici u paru izrađuju prilagođeno zaglavlje i podnožje. Jedan učenik izrađuje zaglavlje
prema uputama drugog, a drugi izrađuje podnožje prema uputama prvog učenika.
Nastavnik nadgleda rad učenika pomaže učenicima koji nisu uspjeli izraditi zadatak.
Aktivnost: Objasnite učenicima nove naredbe na kartici List. Ovdje je posebno važno
učenicima demonstrirati utjecaj naredbe Redosljed stranice kod ispisa radne knjige.
Demonstrirajte učenicima Mogućnosti odabira područja ispisa, ispisa naslova, crti rešetki te
naslova i redaka stupaca.

361
Plan ploče:
Izvedba prezentacije
Dijaprojekcija
Datoteka projekcije
Nastavak .ppsx
Paket za CD
362
6. IZRADA PREZENTACIJA
6.1. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna cjelina: 6. Izrada prezentacija
Nastavna tema: Program PowerPoint 2010
Otvaranje i zatvaranje programa
Nastavna jedinica: Izrada prve prezentacije
Dodavanje slajdova
Cilj nastavne Upoznati elemente programa PowerPoint, osnovne vrpce s alatima za otvaranje,
jedinice: zatvaranje, spremanje prezentacije i dodavanje slajdova u prezentaciju
 provjeravanje
Obrazovna
Prepoznati osnovno okruženje alata za izradu prezentacija
postignuća:
Ključni pojmovi: traka sa izbornicima programa za izradu prezentacija, osnovne alatne trake
- prepoznati osnovne -otvoriti i zatvoriti - interes za stjecanje novih
dijelove programa prezentaciju znanja i njihovu primjenu
Odgojno-obrazovni
PowerPoint - označiti pojedine dijelove - upornost za postizanje
ishodi (učenička
- razlikovati elemente slajda postavljenog cilja
postignuća): PowerPointovog prozora - pisati i spremiti
- razlikovati učinak naredbi prezentaciju

Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
Korelacija: Povijest, geografija
za učenike: Web: s6kviz1.htm, s6kviz2.htm, s6video1.avi, s6video2.avi,
Literatura i izvori: s6video3.avi, s6video4.avi, s6video5.avi
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
363
Uvodni dio:
Cilj nam je potaknuti učenike na razgovor o upotrebi računala za prezentiranje novih
proizvoda, usluga i rješenja.
Motivacija:
Želite napraviti neku slatku poruku za svoju simpatiju, predstaviti svoj razred na cool način ili
možda napraviti crtić? Kako to učiniti? Koji program upotrijebiti?
Aktivnost: Pročitati uvodni tekst napisan ukošenim pismom u udžbeniku na str. 128.
Upoznajte učenike s novim pojmovima: prezentacija na računalu i slajd. Kroz razgovor s
učenicima ponovite pokretanje i zatvaranje programa.
Prije nego krenete na pokretanje programa, ponovite s učenicima način kako pokrećemo
Word te ih potaknite na istraživanje koji sve programi se nalaze u grupi MS Officea.
Kako bi pokrenuli PowerPoint?
Demonstrirajte učenicima na računalu nastavnika načine na koje možemo pokrenuti program
PowerPoint.
Nakon pokretanja programa, potaknite učenike neka uoče dijelove prozora koji su im poznati
iz Worda, nabrojite ih i ponovite njihove funkcije.
Uz sliku porazgovarajte o dijelovima prozora PowerPointa. Neke dijelove učenici znaju iz
drugih programa, neki će im biti novina. Stoga je potrebno da učenicima opišete okvir
slajdova, poglede na prezentaciju i okvir za bilješke te objasnite njihovu ulogu pri izradi
prezentacija. Demonstrirajte učenicima rad s ovim elementima.
364
Demonstrirajte kako se zatvara PowerPoint, povežite gradivo s načinima zatvaranja programa
Word.
Aktivnost:
Uz video zapis s6video1.avi
objasnite učenicima način na koji
otvaramo novu praznu
prezentaciju.
Aktivnost: Kroz vježbu 1. demonstrirajte učenicima kako upisujemo tekst u rezervirano

mjesto, te nakon toga zajednički odradite vježbu 2. i spremite vašu prvu prezentaciju.
Važno je da svi učenici prate sve korake u izradi i spremanju prezentacije jer će kroz nekoliko
sljedećih vježbi ovu prvu spremljenu prezentaciju nadograđivati novim slajdovima.
Naglasite učenicima po kojem nastavku prepoznajemo PowerPointove datoteke i ponovite

važnost nastavka datoteke.
Aktivnost: Uz video zapis s6video3.avi objasnite učenicima način na koji zatvaramo

prezentaciju.
Ponovite postupak spremanja prezentacije uz videozapis s6video2.avi. Učenici spremaju i
zatvaraju svoje prve prezentacije.
Aktivnost: Kroz vježbu 3. i uz videozapis s6video4.avi demonstrirati učenicima kako otvaramo

ranije spremljenu prezentaciju.
Učenici samostalno otvaraju ranije spremljenu i zatvorenu prezentaciju.

Aktivnost: Demonstrirati učenicima uz video zapis s6video5.avi načine na koje možemo u
prezentaciju dodati nove slajdove. Skrenut im pažnju na mogućnost odabira izgleda slajdova
kao i objekata koji se mogu nalaziti na slajdovima.
365
Objasniti učenicima da izgled slajda
možemo i naknadno promijeniti te
im demonstrirati način na koji
izmjenjujemo izgled slajda koji je već
dodan u prezentaciju.
Učenici samostalno rješavaju vježbu 4. nakon što je većina učenika izradila vježbu jedan od
uspjeli samostalno odraditi vježbu.

Aktivnost: Objasniti učenicima način primjene teme dizajna slajda na slajdove. Opisati i
demonstrirati način na koji označavamo slajdove te postupak primjene teme dizajna na jedan
slajd, više odabranih slajdova ili pak na cijelu prezentaciju. Nakon toga zadajte im da
samostalno riješe vježbu 5.
Aktivnost: Ukratko objasnite kopiranje, premještanje i brisanje slajdova prezentacije. Učenici

samostalno rješavaju vježbu 6. i vježbu 7.

Analiza rješenja i dovršavanje samostalnih vježbi iz udžbenika. Zajedničko rješavanje kvizova
s6kviz1.htm i s6kviz2.htm.
Plan ploče
Program PowerPoint
- Prezentacija na računalu je najčešće spoj teksta, slike, zvuka, animacije i raznih
vizualnih efekata.
- Osnovni element prezentacije je slajd.
- nastavak .pptx
- Teme dizajna slajda
- Predložak
366
6.2. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Oblikovanje teksta na slajdovima
Rezervirana mjesta za tekst
Nastavna jedinica:
WordArt tekst
Cilj nastavne
Uređivati tekst na slajdovima prezentacije
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna
Uređivati tekst na slajdovima
postignuća:
Ključni pojmovi: Oblikovanje i sjenčanje teksta, načini pogleda na slajdove
- opisati postupke - razlikovati različite vrste - potrebu primjene različitih
dodavanja različitih vrsta teksta na slajdu vrsta teksta na slajdu
Odgojno-obrazovni
teksta na slajd - odrediti različite vrste - sustavnost i brzinu u radu,
ishodi (učenička
- oblikovati tekst dodan na pogled na slajdove poticati želju za istraživanjem i
postignuća): slajd stvaranjem, pozitivan odnos
- promijeniti pogled na slajd prema zajedničkom radu i
suradnji
Oblici rada:  frontalni  timski  u parovima  individualni

Nastavne metode:
 demonstracije  pisanja  usmenog izlaganja
Nastavna sredstva
i pomagala:
Korelacija: Povijest, geografija
Udžbenik: str. 135.
za učenike:
Web uz udžbenik: s6video6.avi, s6kviz3.htm
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
367
Uvodni dio:
Ponoviti dosad naučeno o izradi prezentacija. Način pokretanja programa PowerPoint,
zatvaranje programa, otvaranje prezentacije, načine dodavanje slajdova.
Ponoviti načine oblikovanja teksta u programu MS Word.
Motivacija:
Sigurno mislite da ništa nije lakše od upisivanja teksta na slajd. Jednostavno kliknemo u okvir i
upišemo tekst. Pokrenite program PowerPoint i otvorite novu prezentaciju s jednim praznim
slajdom.
Kako ćemo na ovaj slajd upisati tekst?
Ukoliko se nitko od učenika ne sjeti tekstualnog okvira (koji su već učili u Wordu), navedite
učenike potpitanjima da dođu do odgovora. Nakon toga prikažite im sliku 17. u udžbeniku te
ih potaknite da na ovoj slici pronađu različite vrste teksta na slajdu.

Aktivnost: Ponoviti ranije naučene pojmove (prezentacija, slajd) te ih demonstrirati u
programu PowerPoint.
Objasniti učenicima svaki od novo spomenutih pojmova te ih demonstrirajte u prezentaciji.
Objasnite učenicima razliku između Rezerviranog mjesta i tekstnog okvira. Ponovite kako
određujemo položaj rezerviranih mjesta.
Demonstrirajte učenicima izmjenu položaja i veličine rezerviranih mjesta.
368
Aktivnost: Prije nego li krenete s demonstracijom umetanja WordArt teksta na slajd ponovite
s učenicima način na koji ste ga umetali u Wordu. Dopustite učenicima da sami istraže može li
se isti postupak primijeniti i u PowerPointu.
Uz videozapis s6video6.avi ponovite način umetanja WordArt teksta na slajd.
Završni dio sata:

Odvojite dio nastavnog sata koji ćete posvetiti načelima izrade dobre prezentacije. Objasnite
okosnicu preporuka koje su navedene u zelenom okviru u udžbeniku na str. 135. Započnite s
učenicima raspravu o tome što su, po njima, čimbenici dobre prezentacije i što im se najviše
sviđa.
Za domaću zadaću zadatje da učenici pronađu što više raznorodnih kriterija za vrednovanje
prezentacija. Prezentacija i prezentiranje prezentacije mogu se vrednovati s nekoliko vidika –
tehnološkog (IKT), komunikološkog, marketinškog, edukacijskog itd. Podijelite učenike u grupe
koje će obraditi određeni vidik vrednovanja.
Zajedno s učenicima riješite kviz s6kviz3.htm.
Plan ploče
Oblikovanje teksta
Rezervirano mjesto
Tekstni okvir
WortArt tekst
Oblikovanje pisma
369
6.3. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Umetanje ilustracija
Nastavna jedinica: Umetanje ilustracija
Cilj nastavne
Umetnuti ilustracije na slajd i dodatno ih oblikovati
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna
postavljati sliku na slajd i pronalaziti odgovarajuće slike za vlastitu prezentaciju
postignuća:
Ključni pojmovi: umetanje i oblikovanje ilustracije, umetanje slika i isječaka crteža
- opisati i primijeniti - razlikovati sliku, isječak - potrebu uređivanja slajdova
postupke umetanja crteža, snimku zaslona i dodavanjem različitih objekata
Odgojno-obrazovni
ilustracija na slajd zaslonski isječak kao i - usvajati postupnost u
ishodi (učenička
- oblikovati slike i isječke postupke njihovog stjecanju znanja, stjecati
postignuća): crteža umetnute na slajd umetanja na slajd naviku korištenja različitih
izvora znanja, primijeniti
stečeno znanje u
svakodnevnom životu
Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
Korelacija: Likovna kultura: raster; matematika
za učenike: Web: s6vje8.pptx , s6video7.avi, s6video8.avi,
s6SantaM.jpg
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
370
Uvodni dio:
Ponoviti dosad naučeno o prezentacijama.
Motivacija:
Pomoću gornja dva slajda predstavite učenicima Kolumbovo putovanje. Postavite im pitanje
po čemu se ta dva slajda, koji oba opisuju isti događaj, ipak značajno razlikuju. Pitajte ih koji
slajd im je zanimljiviji i zašto.
Potaknuti učenike na razgovor o ilustriranju teksta u Wordu: kako ste već u Wordu naučili
kako umetnuti sliku i crtež u dokument, ovdje ćemo znanje samo proširiti i usavršiti, a
upoznat ćete načine umetanja ilustracija na slajd.

Aktivnost: Uputite učenike da usporede karticu Umetanje iz programa MS Word s karticom
Umetanje na slici. Prodiskutirajte da li su kartice jednake? Što je isto, a što različito?
Aktivnost:
Demonstrirajte učenicima načine na koje umećemo slike iz datoteke. Kroz vježbu 8. učenici
samostalnim radom na računalu dodaju sliku s6SantaM.jpg na slajd.
Nakon što nastavnik provjeri da su svi učenici napravili vježbu, na računalu nastavnika
demonstrira način na koji dodatno oblikujemo sliku umetnutu na slajd.
371
Aktivnost: Učenici oblikuju ranije umetnutu sliku na slajd.
Učenici samostalno dodaju još nekoliko slajdova. Na slajdove umeću slike preostalih brodova
iz Kolumbove flote (slike učenici traže putem interneta i spremaju ih računalo).
Ponoviti naučeno uz videozapis s6video7.avi.

Aktivnost: Demonstrirati učenicima načine na koji umećemo isječak crteža na slajd i kako ih
možemo dodatno oblikovati.
Aktivnost: Učenici umeću isječak crteža jedrenjaka na slajd.
Učenici samostalno dodaju još nekoliko slajdova. Na slajdove umeću isječke crteža vezane uz
Kolumbovo putovanje. Ponoviti naučeno uz videozapis s6video8.avi.

Aktivnost: Demonstrirati učenicima postupke umetanja slike zaslona i zaslonskog isječka.
Napomenuti da možemo snimiti samo prozore koji su otvoreni na radnoj površini i nisu
minimizirani.
372
Učenici umeću snimku zaslona mrežne stranice.

Aktivnost: Objasniti učenicima kako od snimljenih fotografija koje se nalaze na tvrdom disku
računala izraditi foto-album. Prije toga pripremite fotografije za učenike od kojih će izraditi
foto-album ili ukoliko su učenici snimili neke fotografije prilikom obrade Multimedije sada
mogu od tih fotografija izraditi foto-album.

Plan ploče
Umetanje ilustracija
Umetanje slike iz datoteke: Umetanje > grupa Slike > Slika
Umetanje isječka crteža: Umetanje > grupa Slike >Isječak crteža
Umetanje snimke zaslona i zaslonskog isječka: Umetanje > grupa Slike>Snimka
zaslona
373
6.4. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Dodatni elementi u prezentaciji
Umetanje tablice
Nastavna jedinica: Grafikoni
Umetanje dijagrama (SmartArt grafika)
Cilj nastavne Upoznati različite elemente koje možemo dodati na slajd ( tablica, grafikon,
jedinice: organizacijski dijagram) i dodatno ih oblikovati
 provjeravanje
Obrazovna Prepoznati i dodavati različite elemente (tablice, grafikoni, organizacijski
postignuća: dijagrami) na slajd i uređivati ih
Ključni pojmovi: Tablice, organizacijski dijagram, tablični proračuni
- prepoznati dodatne -ovladati postupkom - postupnost i ustrajnost
elemente koje dodajemo umetanja i dodatnog u radu
Odgojno-obrazovni
na slajd (tablica, grafikon, oblikovanja tablice, - međusobnu suradnju u
ishodi (učenička
organizacijski dijagram) grafikona i organizacijskog pronalaženju rješenja
postignuća):
- razlikovati elemente i dijagrama na slajd - uviđanje kako promjena
primijeniti ih u izradi ulaznih vrijednosti
vlastite prezentacije mijenja izgled grafikona

Nastavne metode:
Nastavna sredstva i
pomagala:
Korelacija: Likovna kultura, Povijest, Geografija

za učenike:
Web: s6video9.avi, s6video10.avi, s6video11.avi, s6video12.avi
za učitelja:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
374
Uvodni dio:
Ponoviti dosadašnje gradivo. Ponoviti kako na slajd umećemo sliku iz datoteke i isječak crteža.
Motivacija:
Što sve možemo umetnuti na slajd?
Pogledajmo ovaj izgled slajda (prazan slajd sa rezerviranim
mjestom za sadržaj i naslov). Može li netko reći koje smo
gumbe za umetanje sadržaja dosad koristili?
Čemu služe ostali gumbi?

Aktivnost:
Upoznajte učenike s načinima kako na slajd umećemo tablicu. Za demonstraciju upotrijebite
videozapis s6video9.avi. Potaknite učenike na razgovor postoje li sličnosti s umetanjem tablice
u Wordu. Je li postupak uređivanja tablice sličan onome koji smo već koristili u Wordu?
Demonstriramo učenicima alate za oblikovanje tablica.
Izvedite vježbu 9. Na učiteljskom računalu
demonstrirajte kako umetnuti tablicu i kako
dobiti izgled kao na slici 24. u udžbeniku:
Kad ste završili, zadajte učenicima vježbu 10.

kroz koji će na svojim računalima oblikovati
tablicu prema predlošku sa slike 24. u
udžbeniku.

Budući da su učenici već učili o grafovima u
sklopu poglavlja o proračunskim tablicama,
ovdje ne ulazimo detaljno u objašnjavanje
što su grafikoni.
Zato učenike odmah upoznajemo s
postupkom umetanja grafikona na slajd.
375
Aktivnost: Uz video zapis s6video10.avi objasnite učenicima način na koji umećemo grafikon
na slajd. Upoznamo ih s pojmom podatkovne tablice i načinom kako u nju upisujem podatke
potrebne za izradu grafikona.
Ponovite postupak umetanja grafikona uz vježbu 11. Učenici prate korake demonstrirane na
učiteljskom računalu i izrađuju grafikon na svojim računalima.
Aktivnost: Kroz vježbu 12. i uz videozapis s6video11.avi demonstrirati učenicima kako

promijeniti stil grafikona koji smo izradili u prethodnoj vježbi.
Učenici samostalno mijenjaju stil izrađenih grafikona umetnutih na slajd prezentacije.

Aktivnost: Pomoću video zapisa s6video12.avi demonstrirajte učenicima postupak kojim
možemo umetnuti dijagram, odnosno SmartArt grafiku u prezentaciju.
Opišite svaku od vrsta grafikona i navedite nekoliko primjera kada se upotrebljavaju. Potaknite
učenike na razgovor da i oni sami pronađu neki primjer u kojima bi upotrijebili pojedinu vrstu
dijagrama. Primjerice – Ciklički za prikaz kruženja vode u prirodi ili pak Hijerarhijski za prikaz
porodičnog stabla.
376
6.5. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Zaglavlje i podnožje slajda
Nastavna jedinica: Uređivanje zaglavlja i podnožja
Cilj nastavne Naučiti postupak upotrebe matrice slajda i matrice naslova kao i upoznati
jedinice: mogućnosti zaglavlja i podnožja slajda
 obrada novih nastavnih sadržaja
 provjeravanje
Upoznati pojam matrica slajda, naučiti upotrebu matrice slajda kod oblikovanja
Obrazovna
prezentacije upotrebom matrice slajda, uvježbati oblikovanje zaglavlja i
postignuća:
podnožja slajda.
Ključni pojmovi: Matrica slajda, matrica bilješki, logotip, zaglavlje i podnožje slajda
- usvojiti pojam matrica - koristiti matricu slajda - interes za stjecanje novih
slajda - uvježbati oblikovanje znanja i njihovu primjenu
Obrazovni ishodi: - upoznati mogućnosti zaglavlja i podnožja slajda - upornost za postizanje
zaglavlja i podnožja postavljenog cilja
slajda

Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
Korelacija: Hrvatski jezik, likovna kultura
za učenike:
Web: s6hrv1.gif (mapa s6Vjezbe), s6video13.avi
za
m6video13.avi
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
377
Uvodni dio:
Pokrenite program MS PowerPoint te porazgovarajte s učenicima o njegovoj namjeni te ih upitajte
što su dosad sve naučili, što im je slično kao u MS Wordu a što različito.
Motivacija:
U programu PowerPoint mnogi elementi uređivanja pisma i odlomaka su slično kao u programu
Word za uređivanje teksta. Međutim, to je samo prividno - dok uređujemo jednostavne
prezentacije. Učenici će postupno upoznati mogućnosti PowerPoint prezentacije kojih nema u
Wordu.
Aktivnost: Umetanje zaglavlja i podnožja slajda

Spomenite učenicima da se kao i u ostalim vrstama dokumenata i u prezentacijama na sličan način
dodaje zaglavlje i podnožje s razlikom što se u prezentacijama zaglavlje i podnožje mogu postaviti
bilo gdje na slajdu te možemo birati hoćemo li ih postaviti samo na jedan slajd, na više njih ili na
sve slajdove prezentacije. Zaglavlje i podnožje slajda sastoji se od triju elemenata: datuma,
proizvoljnog teksta i broja slajda. Te elemente nazivamo rezervirana mjesta.
Dijaloški okvir za postavljanje elemenata zaglavlja i podnožja.
Demonstrirajte učenicima umetanje zaglavlja i podnožja, a zatim ih uputite na vježbu 13. u

udžbeniku. U vježbi učenici trebaju svim slajdovima prezentacije dodati tekući datum. U podnožje
je potrebno upisati tekst razrednog odjeljenja i smjestiti ga u desni donji kut slajda. Rezervirano
mjesto slajda oblikovat će kao crveni krug s bijelim znamenkama i postaviti ga u desni gornji kut
slajda. Krug ćete nacrtati uporabom gotovih oblika te mu za boju ispune odabrati crvenu boju.
Da bismo dodali zaglavlje ili podnožje slajda, potrebno je označiti slajd ili proizvoljan niz slajdova i
na kartici Umetanje kliknuti na naredbu Zaglavlje i podnožje. Otvorit će se dijaloški okvir Zaglavlje i
378
podnožje u kojemu određujemo elemente zaglavlja i podnožja, zasebno za slajdove i zasebno za
bilješke i brošure.
Rezervirana mjesta u zaglavlju i podnožju mogu se dodatno oblikovati kao i svaki drugi tekstualni
okvir – možemo promijeniti sva oblikovanja pisma i položaj i veličinu rezerviranih mjesta.
Napomenite učenicima kako je raspored elemenata, odnosno rezerviranih mjesta zaglavlja i
podnožja određen primijenjenim predloškom dizajna slajda (ili cijele prezentacije), što znači da
promjena predloška dizajna može uzrokovati potpuno drukčiji raspored rezerviranih mjesta na
slajdu.
Kako se slajdu dodaje prikaz datuma i broja slajda, učenici mogu pogledati u audiovizualnom
zapisu s6video13.avi.

Učenici doatno ukrašavaju započetu prezentaciju. Primjerice, traže na internetu novi logotip i
umeću ga u prezentaciju.
Plan ploče:
Oblikovanje prezentacije
Matrica slajda: posebna vrsta slajda koja služi kao predložak svim ostalim
slajdovima u prezentaciji. (svaka promjena na matrici automatski se odražava
na svim slajdovima)
Elementi zaglavlja i podnožja: datum, proizvoljni tekst i broj slajda (rezervirana
mjesta)
Logotip: slovni ili grafički element koji na jedinstven i prepoznatljiv način
predstavlja nekoga ili nešto
379
6.6. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Poveznice slajdova
Hiperveze u prezentaciji
Nastavna jedinica: Postavljanje hiperveza na određene dijelove slajda
Postavljanje hiperveza akcijskim gumbima
Cilj nastavne
Naučiti postupak postavljanja hiperveze na tekst i crtani objekt u prezentaciji
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna Usvojiti postupak postavljanja hiperveza na objekt (sliku, tekst, grafički oblik,
postignuća: akcijski gumb)
Hiperveze između slajdova, hiperveze između dijelova prezentacije, akcijski
Ključni pojmovi:
gumbi
- uvježbati postupak - primjenjivati postupak - interes za stjecanje novih
postavljanja hiperveza na postavljanja hiperveza znanja i njihovu primjenu
Obrazovni ishodi: neki objekt - upornost za postizanje
- razumjeti značenje i postavljenog cilja
svrhu akcijskih gumba

Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
Korelacija: Hrvatski jezik, likovna kultura
za učenike: Web: s6vje13.pptx,s6video14.avi, s6video15.avi, s6vje16.ppsx,
Literatura i izvori: s6video16.avi , s6Pitagora.ppsx
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
380
Uvodni dio:
Otvorite web stranicu www.skole.hr te pokažite učenicima uporabu hiperveza prelazeći s jedne
stranice na drugu. Vodite ih do zaključka da se nove stranice otvaraju klikom na razne hiperveze,
tj. linkove.
Motivacija:
Pročitajte uvodni dio teksta napisan ukošenim pismom iz udžbenika na str. 141.

Spomenite učenicima da se i u prezentacijama također mogu koristiti hiperveze.
Aktivnost: Hiperveze u prezentaciji

Da bismo umetnuli hipervezu na neki objekt (sliku, tekst), najprije ga označimo, zatim u kartici
Umetanje odaberemo Hiperveza. Otvorit će se dijaloški okvir Umetanje hiperveze. Objasnite da se
u odjeljku Veza s mogu odabrati četiri vrste veze, ovisno gdje se ciljni dokument nalazi:
• Veza s Postojećom datotekom ili web-stranicom
• Veza na slad u našoj prezentaciji (Mjestom u ovom dokumentu)
• Veza s novim dokumentom (Napravi novi dokument)
• Veza Adresom e-pošte.
Dijaloški okvir Umetanje hiperveze – umetanje hiperveze na slajd u prezentaciji.
Da bismo umetnuli hipervezu, odaberemo neki od slajdova i kliknemo na U redu. Na slajdu će tekst
na koji smo postavili hipervezu biti podcrtan i obojan karakterističnom bojom – obično plavom. S
obzirom da su boja hiperlinka i boja posjećenog hiperlinka sastavni dio standardne sheme boja, u
pojedinim predlošcima i temama oni mogu biti i neke druge boje.
381
Uputite učenike na vježbu 14. Učenici otvaraju prezentaciju s6vje14.pptx. Na 8. slajdu
hipervezama spajaju vrste zadataka za vježbu sa njihovim rješenjima. Potrebno je označiti tekst
(prvi redak u popisu), zatim odabrati naredbu Umetanje > Hiperveza. U dijaloškome okviru
Umetanje hiperveze odabrat ćemo Mjestom u ovom dokumentu. U odjeljku Odaberite mjesto u
ovom dokumentu na popisu svih slajdova prezentacije pronađite 9. slajd i kliknite na U redu. To
isto potrebno je učiniti i za ostale tipove zadataka.
Kako se postavlja hiperveza na tekst, učenici mogu pogledati u audiovizualnome zapisu
s6video14.avi.
Aktivnost: Postavljanje hiperveza na određene dijelove slajda

Osim na tekst, hipervezu možemo postaviti na bilo koje mjesto u prezentaciji. Osim teksta i slike
to može biti i neki grafički oblik.
Zajedno s učenicima na 9. slajdu prezentacije s6vje14.pptx umećemo gotovi oblik.
Na kartici Umetanje u grupi Ilustracije

kliknemo na gumb Oblici i odaberemo alat
Pravokutnik za crtanje pravokutnika.
Pažljivo (držeći pritisnutu tipku Shift)
nacrtamo kvadratić oko slovne oznake
izbora a) na popisu ponuđenih odgovora.
Ako je kvadratić ispunjen bojom, moramo je
maknuti kako kvadratić ne bi bio uočljiv na
slajdu.
Postavljanje hiperveze na grafički oblik.
U grupi Stilovi oblika kliknemo na izbornik Ispuna oblika i u njemu odaberemo značajku Bez ispune.
Slično ćemo napraviti ako kvadratić ima vidljiv rub. U tome slučaju odaberemo izbornik Kontura
oblika i kliknemo na značajku Bez konture.
Upućujemo učenike na vježbu 15. u kojoj trebaju kopirati nacrtani kvadratić na ostala slova
ponuđenih odgovora. Potrebno je izračunati koji je od ponuđenih odgoovora točan i s njega
postaviti vezu prema 13. slajdu, a ostale ponuđene odgovore povezati sa slajdom 14.
Napomenite učenicima i važnost Mini alatne trake koja se automatski pojavi kada označimo
pojedini oblik, a značajno ubrzava oblikovanje grafičkih oblika.
Kako postaviti hipervezu na grafički oblik, učenici mogu pogledati u audiovizualnome zapisu
s6video15.avi.
382
Aktivnost: Postavljanje akcijskih gumba
Projicirajte učenicima sliku koja prikazuje niz akcijskih
gumba (desno):
Dosad smo naučili kako postaviti hipervezu na tekst ili
na grafički objekt. Sada ćemo naučiti kako načiniti
prave gumbe i na njih postaviti hiperveze. Takve
gumbe nazivamo akcijski gumbi jer služe za izvođenje
neke akcije ili operacije, a isto tako i za hiperveze.
Akcijski gumbi.
Aktivnost: Postavljanje akcijskih gumba

Demonstrirajte učenicima postavljanje akcijskih
gumba na 13. i 14. slajd prezentacije
s6prez14.pptx. Da bismo na 13. slajd postavili
akcijske gumbe, potrebno je najprije kliknuti na
izbornik Oblici (na karticiPolazno ili kartici
Umetanje). Otvorit će se galerija grafičkih oblika
na čijemu se kraju nalazi skupina s nazivom
Akcijski gumbi u kojoj ćemo odabrati
odgovarajući akcijski gumb. Objasnite učenicima
značenje svakog pojedinog akcijskog gumba.
Izbornik Oblici.
Nakon što odaberemo željeni akcijski gumb (u našem slučaju odabrat ćemo gumb Povratak),
pokazivač miša se pretvara u križić. To je znak da možemo početi crtati gumb. Čim otpustimo lijevu
tipku miša, otvara se dijaloški okvir Postavke akcije. Na kartici Klik mišem podešavamo akcije koje
će se dogoditi kada kliknemo mišem na gumb. Odaberemo Hiperveza do; a zatim u padajućem
izborniku odaberemo Slajd. Otvara se dijaloški okvir Hiperveza do slajda u kojemu odaberemo
slajd 8. – Zadaci za vježbu. Na isti način učenici postavljaju i druge akcijske gumbe kojima će se
vraćati na prije postavljeni zadatak s ponuđenim odgovorima, na prvi slajd ili na kraj prezentacije.
383
Aktivnost: Umetanje akcijskih gumba na početak i kraj prezentacije
Uputite učenike na vježbu 16. u kojoj će na 13. slajd dodati akcijske gumbe koji vode na početak
prezentacije i na njezin kraj. Na 14. slajd potrebno je dodati akcijski gumb koji vraća na slajd sa
zadatkom kako bi se omogućilo ponovno biranje (točnog) odgovora.
Rješenje ove vježbe učenici mogu pogledati u prezentaciji s6vje16.ppsx. Postupak dodavanja
akcijskih gumba učenici mogu ponoviti uz audiovizualni zapis s6video16.avi.
Aktivnost: Računanje zadataka i postavljanje akcijskih gumba

Učenici će iza 14. slajda ubaciti četiri nova slajda. Potrebno je izračunati svaki od zadanih zadataka
i postupak izračuna staviti na novoumetnute slajdove. Nakon što to naprave, povezat će slajdove
za zadacima i slajdove s postupkom rješavanja pojedinoga zadatka (naravno, akcijskim gumbom
Pomoć koji će sami načiniti).
Završni uradak čitave prezentacije (sa slajdovima rješenja zadataka) učenici mogu pogledati u
prezentaciji s6Pitagora.ppsx.
Plan ploče
Rad s hipertekstom i hipervezama
Hiperveza: veza postavljena na dio teksta ili na neki drugi objekt u prezentaciji
koja nas vodi na drugo mjesto u istoj prezentaciji ili otvara novi dokument ili
aplikaciju.
Umetanje hiperveze: označiti objekt > Umetanje > Hiperveza
Akcijski gumbi (Action Buttons): grafički oblici u obliku gumba kojima
hipervezama povezujemo važna mjesta u prezentaciji (npr. početak ili kraj
prezentacije, prijašnji slajd), kao i proizvoljne slajdove u prezentaciji.
384
6.7. Priprema
Nastavni predmet:
INFORMATIKA I Razred: Sat: 9. - 10. Datum:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Animacijski učinci
Upotreba gotovih animacijskih shema
Nastavna jedinica: Oblikovanje animacije pomoću ponuđenih efekata
Efekti prijelaza slajdova
Cilj nastavne
Objektima na slajdu dodati animacijske efekte i postaviti efekte prijelaza slajdova
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna Dodavati animacijske efekte elementima na slajdu i koristiti tu vještinu pri izradi
postignuća: vlastite prezentacije
Korištenje gotovih animacijskih shema; kreiranje animacije na osnovi ponuđenih
Ključni pojmovi:
efekata; efekti prijelaza slajdova
- primijeniti ponuđene postaviti i upotrijebiti - sustavnost i brzinu u radu,
animacijske efekte pri animacijske učinke kako bi poticati želju za istraživanjem
Odgojno-obrazovni uređivanju vlastitih uredili vlastitu prezentaciju i stvaranjem, pozitivan odnos
ishodi (učenička prezentacija - oblikovati animacije prema zajedničkom radu i
postignuća): pomoću ponuđenih suradnji interes za stjecanje
efekata novih znanja i njihovu
- prilagoditi redoslijed primjenu
pojavljivanja objekata i
trajanje same animacije
Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
Korelacija: Izrada prezentacije iz bilo kojeg nastavnog predmeta – povijest i geografija
za učenike:
Web: s6vje17.pptx, s6video17.avi, s6video18.avi, s6vje18.pptx
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
385
Uvodni dio:
Ponoviti dosad naučeno gradivo. Način pokretanja programa PowerPoint, zatvaranje programa,
otvaranje prezentacije, načine dodavanje slajdova, način kopiranja i premještanja slajdova.
Motivacija:
Pokažite učenicima slajd desno.
Kažite ima kako bi bilo vizualno
dopadljivo i prezentacijski informa-
tivno kada bismo mogli prikazati
plovidbu Kolumbova broda po
zadanoj putanji, odnosno stvarnoj
pomorskoj ruti.
Nagovijeste im da će o tome učiti na
ovome satu.
Pročitati tekst iz udžbenika na str.

144. Upoznajte učenike s novim
pojmovima: animacijska shema,
animacijski efekt rezervirano
mjesto. Kroz demonstraciju
objasnite učenicima na koji način
mijenjam veličinu i položaj
rezerviranog mjesta na slajdu.
Ponovite način na koji su u Wordu umetali tekste okvire i WordArt tekst u Wordov dokument
te potaknite učenike na istraživanje kako se na slajd umeću ovi objekti.
Aktivnost:
Postupak umetanja ulaznim animacija pogledajte u videoisječku s6video17.avi, a promjenu
redosljeda animacijski efekata u videoisječku s6video18.avi. Zatim zadajte učenicima da
samostalno izvedu vježbu 17. i vježbu 18. pri čemu ih potičemo da budu kreativni i osmisle
svoje vlastito animacijsko rješenje.
386
Uzmite si dovoljno vremena za ovaj dio sata. Učenici će prezentirati svoja rješenja vježbe 17. i
vježbe 18. Zajedno s učenicima komentirajte svaki uradak učenik. Istaknite što je bilo dobro, i
ukažite što bi se moglo bolje učiniti.

Zajedno s učenicima procijenite koji uradci su bili najbolji i zašto.
Plan ploče
Animacijski učinci
Animacijska shema
Animacijski efekti
- Ulazne animacije
- Izlazne animacije
- Animacije naglaska
- Putovi kretanja
Efekti prijelaza slajdova
387
6.8. – 6.9. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Ispis prezentacije
Nastavna tema:
Ispis prezentacija
Nastavna jedinica: Tehnička priprema
Prikazivanje prezentacije
Cilj nastavne Uvježbati postupak pripremanja prezentacije za izvođenje te njeno prenošenje i
jedinice: izvođenje na drugom računalu
 provjeravanje
Obrazovna Uvježbati do razine vještine postupak pripremanja prezentacije za izvođenje te njeno
postignuća: prenošenje i izvođenje na drugom računalu
Ključni pojmovi: Izvedba prezentacije, postavljanje trajanja slajda, izrada neprekidne prezentacije
-pripremiti - usvojiti postupak - interes za stjecanje novih
prezentaciju za pripremanja prezentacije znanja i njihovu primjenu
Obrazovni ishodi: izvođenje i obaviti za izvođenje - upornost za postizanje
njezino izvođenje na - spremiti prezentaciju postavljenog cilja
drugom računalu kao projekciju
- stvaranje Paketa za CD
Oblici rada:  frontalni  timski  u parovima  individualni
 rada na računalu  crtanja  razgovora
Nastavne metode:
i pomagala:
Korelacija: likovna kultura, hrvatski jezik, tehnički predmeti
za učenike:
Web: s6kviz1.htm, s6kviz2.htm, s6kviz1.htm
za nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
388
Uvodni dio:
Prezentacija izvorno nije namijenjena za ispisivanje na papir, ali je i to moguće. Većim dijelom
postupak ispisivanja sličan je kao i kod drugih aplikacija iz MS Office paketa, ali ima i svojih
specifičnosti, kao što je primjerice ispis brošure ili ispis bilješki autora.
Objasnite učenicima što je brošura prezentacije i pokažite im nekoliko listova papira ispisane
brošure.
Nakon toga proradite primjer ispisa brošure kako je opisano u udžbeniku koristeći se slikom 51.
Osigurajte da učenici pregledaju ispis brošure na papiru.
Motivacija:
Za motivaciju u nastavnu temu izvedbe prezentacije iskoristite uvodni tekst iz udžbenika na str.
149. Dopunite ga objašnjenjem da za jednostavne prezentacije nije potrebna posebna priprema.
Međutim, prezentacije koje sadrže multimediju (npr. audio ili videoisječke) zahtijevaju posebnu
pripremu ako ih namjeravamo izvoditi na drugom računalu, odnosno na računalu na kojem nije
izrađena prezentacija. Razlog tomu je što se multimedijske datoteke ne spremaju neposredno u
PowerPointovu pptx (ili ppsx) datoteku. Umjesto toga, u prezentaciji se pohranjuju samo
poveznice na vanjske multimedijske datoteke.

Prije no što prikažete svoju prezentaciju potrebno je provjeriti koje tehničke mogućnosti imate u
učionici. Najbolje bi bilo prezentaciju prikazati pomoću projektora, no ako vam nije dostupan,
poslužit će i veći zaslon računala. Računalo na kojem će se izvoditi prezentacija potrebno je
pripremiti za rad u prezentacijskom načinu. To nazivamo projekcija, ili dijaprojekcija. Ukoliko
prezentaciju ne izvodimo na računalu na kojem je nastala, potrebno ju je prenijeti sa svim
datotekama koje su povezane s prezentacijom.
Podešavanje postavki za prikazivanje prezentacije

Na kartici Dijaprojekcija potrebno je odabrati Postavi dijaprojekciju. Tu određujemo vrstu
projekcije prezentacije. Objasnite učenicima značenje pojedine vrste:
• Izlaže govornik (cijeli zaslon) – sami održavamo prezentaciju
• Gleda pojedinac (prozor) – korisnici sami „šeću“ kroz vašu prezentaciju
• Gledanje na kiosku (cijeli zaslon) – samostalno izvođenje prezentacije bez mogućnosti
utjecaja korisnika
Također, potrebno je objasniti značenje i preostalih postavki projekcije: Okvir Pokaži mogućnosti
sadrži tri mogućnosti povezane s izvođenjem zvučnih i videozapisa prezentacije. Odabirom
Ponavljaj dok nije pritisnuta tipka Esc audio ili videozapis izvodi se beskonačno, sve dok se ne
pritisne tipka Esc. Pokaži bez pripovijedanja i Pokaži bez animacije koriste se za projekciju
prezentacije bez reprodukcije uloženoga pripovijedanja ili uložene animacije.
Želimo li tijekom prezentacije naglasiti bitne dijelove, imamo mogućnost odrediti boju olovke i/ili
boju laserskoga pokazivača. Okvir Pokaži slajdove određuje hoće li biti prikazani svi ili samo neki
389
slajdovi. U okviru Pomicanje slajdova određuje se način prijelaza na idući slajd: Ručno (za ručni
prelazak, tj. mišem ili tipkovnicom na svaki sljedeći slajd i Koristeći tempiranja ako postoje
(automatski prelasci sa slajda na slajd u skladu s vremenskim postavkama postavljenim u
odrednicama tranzicije slajdova). Klikom na U redu pohranjujemo namještene postavke u
prezentaciju.
Dijaloški okvir za namještanje postavki projekcije prezentacije.
Priprema prezentacije za prenošenje na drugo računalo

Dva su načina za prenošenje prezentacije na drugo računalo:
1. Datoteka PowerPointove
projekcije – kada se radi o
jednostavnoj prezentaciji koja ne
poziva vanjske datoteke,
prezentaciju je dovoljno spremiti
u obliku PowerPointove proje-
kcije. Potrebno je kliknuti na tab
Datoteka i u izborniku Spremi kao
odabrati naredbu Projekcija
programa PowerPoint. Spremlje-
na prezentacija dobiva nastavak
.ppsx.
Da bismo je mogli izvoditi na

drugom računalu potrebno je
samo da računalo ima instaliran
PowerPointov razglednik (Power
Point Viewer).
Spremanje prezentacije kao PowerPointove projekcije.
390
2. Paket za CD – kada prezentacija
tijekom izvođenja poziva vanjske
datoteke, najsigurniji način za
prikupljanje svih potrebnih povezanih
datoteka je stvaranje tzv. paketa za CD.
Objasnite učenicima kako taj naziv ne
znači samo spremanje na CD, već i
spremanje na tvrdi disk računala.
Dijaloški okvir Paket za CD.
Stvaranje Paketa za CD
Priredite neku prezentaciju koja obuhvaća multimedijski sadržaj i demonstrirajte učenicima
spremanje prezentacije opcijom Paket za CD.
Potrebno je kliknuti na tab Datoteka i u izborniku Spremanje i slanje odabrati naredbu Zapakiraj
prezentaciju za CD, nakon čega će se otvoriti dijaloški okvir Paket za CD. Objasnite učenicima za
slučaj da žele paketu dodati prezentacije ili druge datoteke koje nisu automatski uključene,
potrebno je kliknuti na gumb Dodaj te odabrati željene datoteke. Želimo li promijeniti zadane
postavke kliknut ćemo na gumb Mogućnosti. Ako ste paketu dodali prezentacije ili druge datoteke,
za njihovo uključivanje potrebno je odabrati opciju Povezane datoteke. Za zaštitu prezentacije od
neovlaštena otvaranja ili uređivanja, u odjeljku Poboljšaj zaštitu i privatnost upisat ćete lozinke
kojima se želite koristiti. Spakirani paket možemo kopirati na CD klikom na gumb Kopiraj na CD ili u
mapu na svojemu ili mrežnome računalu klikom na Kopiraj u mapu.
Prikazivanje prezentacije
Objasnite učenicima načine na koje mogu pokrenuti projekciju (izvođenje) prezentacije:
1. na kartici Dijaprojekcija > Od početka ili pritisak na tipku F5
2. na kartici Dijaprojekcija > S trenutnog slajda ili pritisak na tipke Shift + F5
Objasnite funkciju tipki B – zatamnjen zaslon i W – posvijetljen zaslon te načine kako se mogu
kretati kroz prezentaciju.
Skočni izbornik s popisom slajdova. Funkcije tipke.
391
Aktivnost: Priprema prezentacije za izvođenje
Važno je napomenuti učenicima kako je za kvalitetnu prezentaciju razmisliti o nekoliko bitnih
činjenica:
• Sadrži li prezentacija odlike kvalitetne prezentacije: jasnoća slike; točnost napisanog teksta,
a ujedno i njegova gramatička i pravopisna ispravnost; tekst u nekoliko natuknica (5-8) po
slajdu; pravilan rad postavljenih hiperveza; kvalitetan vizualni izgled same prezentacije
(boja teksta usklađena s bojom pozadine)
• Kome je namijenjena prezentacija (jednom korisniku ili široj publici)
• Tko će prezentirati prezentaciju (vi, netko drugi ili će se samostalno izvoditi)
• Poziva li prezentacija tijekom izvođenja i neke druge, vanjske datoteke
• Na kojemu će se računalu prezentacija prikazivati, a u skladu s time provjeriti ima li
računalo odgovarajući program potreban za izvođenje prezentacije.
Osim navedenih odlika kvalitetne prezentacije, od velike je važnosti i dobra priprema samog
izlagača prezentacije.

Za utvrđivanje cjelokupnog gradiva ove nastavne cjeline obradite kvizove s6kviz1.htm,
s6kviz2.htm i s6kviz1.htm.
Plan ploče
Dijaprojekcija (Slide Show) : izvođenje prezentacije bez vidljiva sučelja

PowerPoint programa (.ppsx)
Paket za CD: najsigurniji način za prikupljanje potrebnih povezanih datoteka u
situacijama kada prezentacija tijekom izvođenja poziva i vanjske datoteke
PowerPointov razglednik (PowerPoint Viewer): program koji omogućava pregled
i ispis prezentacije na računalima koja nemaju instaliran PowerPoint (ne
omogućava njezino uređivanje)
392
10. MULTIMEDIJA
10.1. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna cjelina: 10. Multimedija
Nastavna tema: Uvod u multimediju
Osnovni pojmovi
Nastavna jedinica:
Elementi multimedije
Cilj nastavne Upoznati, naučiti i rabiti osnovne pojmove vezane uz multimediju; upoznati osnovne
jedinice: elemente multimedije.
 provjeravanje
Obrazovna
Opisati vrste multimedija.
postignuća:
Ključni pojmovi: Multimedija, digitalna multimedija, audio, video.
psihomotoričko
kognitivno područje: afektivno područje:
područje:
Učenici će: Razvijati kod učenika:
Učenici će:
- naučiti što je - služiti se - interes za stjecanje novih
multimedije multimedijskim znanja i njihovu primjenu
Obrazovni ishodi: - razlikovati analognu i pomagalima u učenju i - upornost za postizanje
digitalnu multimediju radu te kao izvorom postavljenog cilja
- upoznati i naučiti znanja i zabave.
karakteristike digitalne
multimedije
Nastavne metode:
Nastavna sredstva i
pomagala:
 video zapis  kviz
Korelacija: Hrvatski jezik, likovna kultura, glazbena kultura, tehnički predmeti.
za učenike:
Web: s10prez1.ppsx, s10animacija.exe
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
393
Uvodni dio:
Pročitajte učenicima uvodni dio teksta iz udžbenika na str. 200.:
Kada vas nastavnik ispituje, a vi se preznojavate, šapćete si nešto u bradu, kolutate
očima, premještate se s noge na nogu, ušima tražite spasonosne “signale” iz
razreda, zapravo izvodite multimedijalnu predstavu. Na više načina istodobno
(zvukom, pokretom, slikom) komunicirate s nastavnikom (i učenicima u razredu) i
šaljete im poruku - da ne znate odgovor na pitanje.
Motivacija:
Pokažite učenicima donju sliku. Porazgovarajte o tome što ona prikazuje. Poželjno je da prikupite
što više uređaja sa slike kako bi ih pokazali učenici "u živo".
Slajd 1. Elementi multimedije.

Objasnite učenicima što je multimedija, koji joj je cilj i koja svrha. Multimedija znači predočavanje i
prenošenje informacija na više načina istodobno. U izrazu multimedija riječ “medij” predstavlja
načine, oblike kojima se predstavlja i prenosi poruka (tekst, zvuk, slika, pokret itd.), a “multi”
označava da se koristimo s više njih istodobno. Svrha je multimedije da što zanimljivije, privlačnije
i stvarnije predoči i prenese neku pojavu, prizor, ugođaj ili događaj. Cilj je multimedije da zaokupi
što više naših osjetila kako bi doživljaj prenesene poruke bio potpuniji.
394
Aktivnost: Multimedija za multidoživljaj.
Ispričajte učenicima sljedeću situaciju:
Zamislite da igrate igricu Need for Speed (simulacija vožnje automobila), ali da se ne čuje zvuk,
slike se pokazuju samo svake sekunde i izgledaju kao obojena zrnca papra, a bolidom upravljate s
kursorskim tipkama. Za razliku od toga, vaš prijatelj sluša zvuk pre ko zvučnog sustava s pet
zvučnika, slike prizora teku mu “glatko” jedna za drugom kao da su “žive”, a vozi pomoću volana
koji prenosi otpor kotača na cesti (Force Feedback Wheel).
Pitajte učeniku u kojem slučaju će doživljaj vožnje biti potpuniji, stvarniji? Zašto? Koji sve čimbenici
doprinose u doživljaju?
Objasnite im kako će potpuniji doživljaj navedene igre ostvariti prijatelj iz priče zato što koristi više
elemenata multimedije. On čuje zvuk preko zvučnog sustava od pet zvučnika, slike prizora se
glatko izmjenjuju pa stvaraju osjećaj živosti, a umjesto kursorskih tipki koristi volan.
Multimedija je složenica koja dolazi od latinskih riječi multus (mnogi) i medius (sredina). Obuhvaća
prijenos poruka putem različitih komunikacijskih sredstava, to jest, kanala (na primjer slike, zvuka,
teksta, pokreta itd.) te njihovo miješanje i spajanje. Komunikacijski kanali se ovdje nazivaju mediji.
Budući da se rabi više njih istodobno, otuda i naziv multimedija. Upitajte učenike znaju li navesti
primjere multimedije te navedite primjer filma i televizije kao oblik multimedije koja sjedinjuje
pokretne slike i zvuk. Tu se fizičke pojave, to jest, signali (zvuk, slika itd.) pretvaraju u drugi,
odgovarajući fizikalni medij. Takva se multimedija naziva analogna multimedija.
Slajd 2. Pojednostavljena shema nastajanja analognih multimedija.
Zajedno s učenicima riješite vježbu 1. u kojoj trebaju otkriti koje sastavnice bi još mogli dodati
prikazanoj shemi na slici 1. u udžbeniku.
Objasnite učenicima da pojavom računala nastaje digitalna multimedija. I ona spaja, kombinira
više raznovrsnih medija, ali ovdje se mediji (fizičke pojave) pretvaraju u digitalni oblik, što
omogućuje da se dodatno obrade na računalu. Obuhvaćaju strojnu opremu i programsku podršku
na računalu za rad s digitalnim multimedijskim podacima (stvaranje, snimanje, obrađivanje,
prikazivanje, prenošenje i pohranjivanje multimedijskih podataka).
Objasnite što je sve potrebno za digitalnu multimediju:
395
• Multimedijsko računalo: sadrži dodatne sastavnice za rad s digitalnim multimedijalnim
podacima. Osnovna oprema su zvučna kartica i zvučnici, grafička kartica, veći monitor,
uređaji vanjske memorije velikog kapaciteta, brzi procesor, puno radne memorije (RAM).
• Dodatni multimedijski uređaji koji se mogu priključiti na računalo: skener, grafički tablet,
mikrofon, slušalice, MIDI klavijature, hi-fi linija, TV kartica.
• Programi za kodiranje (pretvaranje) digitalnog zvučnog zapisa u određeni format zvučne
datoteke i programi za dekodiranje zvučnih datoteka u oblik pogodan za reprodukciju.
Potrebno je napomenuti da su obično ujedinjeni u jednom te istom programu koji
skraćeno zovemo kodek.
• Programi za obradu digitalnih multimedijskih datoteka.
U digitalnoj multimediji elementi od kojih se gradi multimedijski uradak mogu biti vrlo raznovrsni –
od teksta ukrašenog raznim bojama i veličinom slova do urnebesnog videa. Ključno je da elemente,
to jest medije možemo spajati i ispreplitati u neviđenim kombinacijama. Kao rezultat može nastati
nešto čega nema u stvarnom, realnom svijetu. Primjer takvih mogućnosti digitalne multimedije je
umjetna stvarnost (Virtual Reality).
Uputite učenike na vježbu 2. u kojoj trebaju navesti što više poznatih primjera gdje se koristi
umjetna stvarnost. (liječenje strahova, edukacija, relaksacija). Potrebno je naglasiti da se korisnika
pomoću raznih ulazno-izlaznih uređaja spaja direktno na računalo u kojem se stvara prividna
stvarnost.
U prezentaciji s10prez1.ppsx pogledajte elemente multimedije te uputite učenike na program
s10animacija.exe (na webu uz udžbenik) u kojem mogu animirati kadrove mačkina skoka te
isprobati najmanju i najveću vrijednost da bi uočili razliku u doživljaju.
Učenike koje zanima više o virtualnoj stvarnosti uputite na tekst u udžbeniku na str. 204.
Nakon pogledane prezentacije uputite učenike na rješavanje zadataka/vježbi iz udžbenika.
Plan ploče
Uvod u multimediju
Multimedija – prijenos poruka putem različitih sredstava, kanala (npr. slika,
zvuk, tekst, pokret itd.) te njihovo miješanje i spajanje.
Analogna multimedija – multimedija koja spaja i kombinira fizičke pojave
(signale) i pretvara ih u drugi fizikalni oblik.
Digitalna multimedija – multimedija koja fizičke pojave pretvara u digitalni
(binarni) oblik, što omogućuje pohranu i obradu na računalu.
Elementi multimedije – tekst, hipertekst, slika, animacija, video, zvuk
396
10.2. Priprema
Nastavni predmet:
INFORMATIKA I Razred: Sat: 3. - 4. Datum:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Zvuk i glazba
Digitalizacija zvuka
Nastavna jedinica:
Ostali izvori zvuka
Cilj nastavne
Upoznati učenike s načinima dobivanja zvuka i glazbe na računalu.
jedinice:
 provjeravanje
Upoznati i naučiti karakteristike zvuka, komponente zvučnog sustava, načine
Obrazovna
nastajanja zvuka i programsku podršku, objasniti i usvojiti karakteristike formata
postignuća:
MP3.
Zvučna kartica, digitalizacija zvuka, kodiranje, ripanje, sažimanje
Ključni pojmovi:
zvučnog zapisa, bit-rate, internet streaming.
psihomotoričko
područje:
Učenici će:
- naučiti karakteristike - naučiti kako se snima i - interes za stjecanje novih
zvuka, načine digitalno obrađuje glas znanja i njihovu primjenu
Obrazovni ishodi: nastajanja zvuka. na računalu - upornost za postizanje
- usvojiti karakteristike - naučiti ripati glazbeni postavljenog cilja
formata MP3. CD.

Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
Korelacija: Hrvatski jezik, glazbena kultura, tehnički predmeti.
za učenike:
Web: s10prez1.ppsx, s10brojanje1.wav, s10video1.avi
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
397
Uvodni dio:
Ponovite s učenicima gradivo prethodnog sata sljedećim pitanjima:

• Što su multimediji? Navedite primjer.
• Koji su elementi multimedija?
• Što je virtualna stvarnost? Navedite primjer.
Motivacija:
Pokažite učenicima zvučnu karticu, a možete i sliku zvučne kartice.

Prvo ih upitajte znaju li što je to, a zatim im objasnite kako je zvučna kartica središnji dio zvučnog
sustava računala.
Slajd 1. Zvučna kartica.
Objasnite ulogu zvučne kartice: digitalizacija zvuka (pretvaranje iz analognog u digitalni oblik),
izvođenje (reprodukcija) digitaliziranog zvuka (pretvaranje iz digitalnog u analogni oblik) i sinteza
zvuka. Da bi se zvuk mogao obrađivati na računalu, treba nam barem zvučna kartica i zvučnici. Za
pravu digitalnu obradu zvuka i glazbe nužni su dodatni audiouređaji (npr. mikrofon, pojačalo i dr.)
te specijalizirani programi za obradu i reprodukciju (izvođenje) zvuka.
Objasnite učenicima značenje pojma zvuk (zvuk je po svojoj fizikalnoj prirodi promjena gustoće
zraka koja se širi kao val) te što znači pojam digitalizacija zvuka – postupak pretvaranja iz
analognog u digitalni oblik. Digitalizacija se odvija u tri koraka:
1. pomoću mikrofona zvuk se pretvara u analogni električni signal
2. u analogno-digitalnom pretvorniku zvučne kartice analogni električni signal pretvara se u
digitalni oblik
3. digitalni podaci se kodiraju, po potrebi sažimaju i pohranjuju na disku.
398
Pokažite učenicima prezentaciju s10prez1.ppsx iz koju će naučiti što je zvuk i digitalizacija zvuka.
Slajd 2. Postupak digitalizacije zvuka.
Upoznajte ih s novim pojmovima: metoda uzorkovanja, digitalni zapis zvuka, kodiranje,

dekodiranje.
Objasnite im da je obrnut proces od digitalizacije – reprodukcija zvuka. Pomoću digitalno-

analognog pretvornika u zvučnoj kartici iz niza digitalnih uzoraka zvuka obnavlja se originalni
analogni električni signal koji doveden na zvučnike proizvodi zvučni val sličan originalnom.
Slajd 4. Postupak reprodukcije zvuka.
Aktivnost: Snimanje zvuka u programu Snimač zvuka
Želimo li snimiti zvuk, u Windowsu postoji jednostavan program koji se zove Snimač zvuka (Sound
recorder), a zvuk snima u datoteku wma.
Napomenite da datoteke u formatu WAV obično sadrže vrlo kvalitetan zvučni zapis, no zato su i
vrlo velike. Iz tog razloga operacijski sustav Windows zadano koristi WMA, sažeti format glazbenih
datoteka. Objasnite učenicima što znači sažimanje – sažimanje se temelji na uklanjanju podataka iz
audio datoteka koji sadrže visoke i/ili niske frekvencije, a prosječno ljudsko uho ih ne čuje.
U vježbi 3. učenici će otvoriti program Snimač zvuka, snimiti zvuk te ga spremiti na disk računala.
Snimanje započinjemo pritiskom na tipku Započni snimanje, a završavamo pritiskom na Prekini
snimanje. Budući da za ozbiljniju obradu zvučnog zapisa ovaj program nije dovoljan, u sljedećim
ćemo vježbama koristiti program Audacity za digitalnu obradu zvuka.
*Učenicima možete dati zadatak da snime govor u kojem predstavljaju sami sebe.
399
Aktivnost: Brisanje viška zvuka zvučnog zapisa
Da izvođenje ove aktivnosti, potreban je Audacity, program za digitalnu obradu zvuka. Njegovo
instaliranje i pokretanje proučite u uputama u SysPrintovom repozitoriju aplikacija.
Zadajte učenicima sljedeći zadatak:
Pokrenite program Audacity i učitajte datoteku s10brojanje1.wav koja se nalazi u mapi
s10Vjezbe. Tijekom preslušavanja datoteke uočite da postoji pogreška – dva je puta izgovoren broj
pet. Zadatak je obrisati prvi izgovoreni broj pet.
Za brisanje određenog dijela zvučnog zapisa potrebno je na vremenskoj crti taj dio označiti
(kliknuti mišem na početak vala, povući mišem udesno i otpustiti na kraju zvučnog vala) jedan dio
zvučnog zapisa, potrebno je na vremenskoj crti označiti taj dio te pritisnuti tipku Delete na
tipkovnici, ili odabrati naredbu Uredi > Remove Audio or Labels > Izbriši. Rezultat će biti obrisan
višak zvuka na početku zvučnog zapisa.
Slajd 5. Zvučni zapis nakon brisanja suvišnih dijelova.
Prije no što prijeđete da sljedeću aktivnost, naglasite važnost zašite autorskih prava (više o tome u
zelenom okviru u udžbeniku na str. 205.).
Aktivnost: Zaštita zvučnog zapisa na optičkom disku.

Zadatak učenika je da pokušaju učitati zvučni zapis s tvorničkog CD-a i urediti ga u programiu
Audacity. Zadajte im sljedeću uputu:
Umetnite originalni glazbeni CD (kupljen u trgovini) u optički pogon. Pokrenite Windows Explorer
(pazite, ne Moje računalo) i u lijevom okviru kliknite na ikonu CD/DVD pogona. Uočite .cda
nastavak za glazbene datoteke (imena im počinju s Track). Pokušajte učitati jednu od tih datoteka
u program za digitalnu obradu zvuka Audacity. Protumačite poruku koju javlja program.
Pojasnite da je razlog poruke o grešci u tome što datoteke na originalnom glazbenom CD-u imaju
nastavak cda, a njih program Audacity ne može učitati. Želimo li digitalno obraditi glazbu na CD-u,
potrebno je audio CD pretvoriti u neki drugi format.
400
Aktivnost: Izvlačenje skladbe sa CD-a
Zadatak je da učenici izvuku jednu skladbu s originalnog glazbenog CD-a i prepišu je na tvrdi disk za
daljnje slušanje ili digitalnu obradu.
Nakon što umetnu originalni CD u optički uređaj, automatski bi se trebao pokrenuti program
Windows Media Player (zadani reproduktor zvučnih zapisa u Windows operacijskom sustavu). Ako
se to ne dogoditi, učenici ga trebaju ručno pokrenuti.
Odabirom naredbe Kopiraj CD (u nekim verzijama programa ta se naredba zove Copy From CD ili
samo Rip) započinje ripanje - prvi korak u procesu izvlačenja zapisa s glazbenog CD-a. Nakon
završetka ripanja započinje drugi korak – kodiranje datoteke uz sažimanje i spremanje na disk.
Datoteka će se spremiti u WMA ili MP3 format.
Upozorite učenike da program kopirane pjesme pohranjuje u biblioteku Glazba na računalu.
Upozorite ih da ukoliko izbrišu biblioteku, kopiranje glazbe s CD-a neće biti moguće.
U audiovizualnom zapisu s10video1.avi učenici mogu pogledati postupak dobivanja glazbe sa CD-
a.
Spomenite razmjenu glazbe preko interneta i

suvremene metode za slušanje glazbe kao što
su metoda ravnopravne razmjene datoteka
(Peer-to-Peer ili skraćeno P2P) i audio
streaming. Ova potonja metoda posebice je
pogodna za slušanje programa radio-postaja.
Pojasnite da audio-streaming nije isto što i
preuzimanje audio datoteke s interneta, pa je
potpuno legalno.
Slajd 8. Audio-streaming radiopostaje internetom.
Završni dio sata:

Prikažite tablicu 1. iz udžbenika i prokomentirajte značajke najčešćih formata za pohranu audio
zapisa.
401
Slajd 9. Neki od najčešćih formata za pohranu zvučnog zapisa.
Plan ploče:
Zvuk i glazba
Digitalizacija zvuka: pretvaranje zvuka iz analognog signala u digitalni

(binarni) zapis.
Digitalna obrada zvučnog zapisa (npr. programom Audacity)
Ripanje glazbe s audio CD-a
Kodek (Coder/Decoder): program koji obavlja kodiranje i dekodiranje audio

ili videozapisa. Za svaki pojedini format zapisa odgovoran je određeni kodek
(codec).
402
10.3. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Crtež, slika, fotografija
Boja i rezolucija
Nastavna jedinica:
Prikupljanje grafičkih podataka
Cilj nastavne Opisati i ilustrirati sliku pomoću rastera malih dimenzija, prikazati istu sliku
jedinice: pomoću niza bitova i odrediti razlučivost slike
 provjeravanje
Obrazovna
Izraditi jednostavni crtež u bilježnici na rasteru malih dimenzija.
postignuća:
Ključni pojmovi: Raster, piknja, piksel.
psihomotoričko
područje:
Učenici će:
- napraviti prikaz slike u
Odgojno-obrazovni - opisati postupak
rasteru manjih dimenzija - potrebu jasnog
ishodi (učenička nastajanja slike na
- razlikovati različite prikazivanja crteža u
postignuća): zaslonu računala
vrste razlučivosti rasteru, jasnog
- odrediti razlučivost
- odrediti razlučivost prikazivanja pomoću
crteža prikazanog u
crno-bijele slike i slike u nizova bitova
rasteru manjih dimenzija
boji
Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
  
Korelacija: Likovna kultura: raster; matematika, tehnički predmeti.
za učenike:
Web:
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
403
Uvodni dio:
Dosad ste naučili da računalo pohranjuje, tj pamti podatke u spremnicima za podatke. Koje
vrste spremnika poznajemo? Kako su građeni spremnici? U kojem obliku spremnici pamte
podatke?
Motivacija:
Prisjetite se programa u kojem smo izrađivali crteže. Kad smo jako povećali crtež, mogli smo
uključiti prikaz mreže. Kako nazivamo tu mrežu? Kako nazivamo male kvadratiće od kojih je
izgrađen crtež? Možemo li i slike i crteže također pohraniti u obliku binarnog zapisa?

Aktivnost: Ponoviti ranije naučene pojmove (piksel, raster, rasterski crtež) te ih demonstrirati
u programu Bojanje. Objasniti učenicima kako nastaje slika na zaslonu računala. Objasniti
pojam razlučivost zaslona.
Aktivnost: Prije sata promijenite na

nekoliko učeničkih računala
razlučivost zaslona.
Demonstrirajte učenicima kako

provjeriti koju razlučivost ima zaslon
računala. Zapisati na ploču različite
razlučivosti zaslona koje su učenici
pronašli na učeničkim računalima.
Aktivnost: Pokažite na računalu

nastavnika kako se u operacijskom
sustavu Windows mijenja razlučivost
zaslona.
Učenici samostalno vraćaju razlučivost zaslona na učeničkim računalima na preporučene
vrijednosti.
404
Aktivnost: Demonstrirati sliku srca prikazanu u rasteru u
programu Bojanje.
Objasniti učenicima pojam razlučivost slike te objasniti
kako se izračunava razlučivost slike.
Učenici u bilježnicu crtaju raster sa slikom
kućice. Nakon što su nacrtali sliku kućice,
crtaju još jedan isti raster u kojem će
zadanu sliku prikazati pomoću bitova bijeli
(0), crni (1). Učenici izračunavaju razluči-
vost crno-bijele slike.

Aktivnost: Na primjeru slike 12. u udžbeniku objasnite kako izračunavamo memorijsku
veličinu slike u boji.
Učenici nastavljaju s rješavanjem zadatka u bilježnici i izračunavaju razlučivost slike kućice u
boji. Dobro je da učenici prije izračunavanja nacrtaju novi raster u kojem će nacrtati sliku
kućice u boji.

Aktivnost: Pročitati nastavak teksta iz udžbenika na str. 209. te učenicima objasniti pojam
razlučivosti ispisa.
Plan ploče
Prikaz slike na monitoru i pisaču
Paleta boja RGB

Piksel
Raster, rasterska grafika
Razlučivost zaslona
Razlučivost slike, razlučivost ispisa
405
10.4. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Crtež, slika, fotografija
Nastavna jedinica: Obrada i dorada slika
Cilj nastavne
Upoznati osnovne alate za digitalnu obradu slika.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna Primijeniti osnovne alate za digitalnu obradu slika u svrhu poboljšanja njene
postignuća: kvalitete.
Ključni pojmovi: Digitalna obrada slika, saturacija boje, obrezivanje, zakretanje, zrcaljenje.
- prepoznati i razlikovati - primjenjivati alate za - stjecanje znanja, vještina
osnovne značajke slike – digitalnu obradu slike: i navika za pravilnu i
svjetlina, kontrast, zasićenost zasićenost boje, obrezivanje estetski primjerenu
Obrazovni ishodi:
boje slike, zakretanje i zrcaljenje digitalnu obradu slika
slike

Nastavne metode:
Nastavna sredstva
 nastavni listići  zbirka zadataka  radne datoteke
i pomagala:
Korelacija: Matematika – geometrija, likovna kultura.

za učenike:
Web: s10noj.jpg, s10predstava.jpg, s10razred.jpg
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
406
Prije obrade nastavnog sadržaja osigurajte raspoloživost radnih datoteka iz mape s10Vjezbe sa
SysPrintovog weba uz udžbenik. Učenici mogu koristiti datoteke online preko interneta ili ih
preuzmite s weba i smjestite u dijeljenu mapu lokalne mreže.
Uvodni dio:
Kao uvod u obradu i doradu slika, odnosno fotografija upotrijebite uvodni tekst iz udžbenika na str.
211.
Motivacija:
Mnogo je razloga zbog kojih se može ukazati potreba za doradom slike, posebice fotografije.
Primjerice, zbog nedostatne ekspozicije snimanja ili pak nedovoljnog osvjetljenja objekta snimanja
boje na slici su blijede, kadar na slici je prevelik/premali, na slici se vidi predmet koji ne želimo da
se vidi, želimo dodatno istaknuti neki predmet itd. Slike (fotografije) u digitalnom obliku
omogućuju da ih digitalno obradimo uporabom namjenskog softvera.

Ukažite učenicima da postoji veliki broj namjenskih programa za digitalnu obradu slika/fotografija.
Neki su komercijalni (npr. Adobe Photoshop) a ima ih i besplatnih (npr. Pain .NET, Gimp). Učenici
će osnove digitalne obrade naučiti rabeći program Microsoft Office Picture Manager koji dolazi u
sklopu Office Plus programskog paketa, što znači da ga ne treba dodatno instalirati.
Aktivnost: Svjetlina, kontrast i boja (vježba 4).

U Picture Manager učenici učitaju fotografiju s10noj.jpg. Zapitajte učenike što nije dobro na toj
fotografiji. Navedite ih na zaključak da boje djeluju "isprano", odnosno bezizražajno. Takav
nedostatak može se popraviti povećanjem zasićenosti boja (tzv. saturacija).
Za povećanje zasićenosti izvedite vježbu 4. kako je opisano u udžbeniku.
Aktivnost: Obrezivanje slike (vježba 5).

Neka učenici učitaju u Picture Manager datoteku s10predstava.jpg. Zapitajte ih što misle koji
detalji na slici su suvišni, odnosno smetaju doživljaju kadra. Navedite ih na zaključak da glave
gledatelja u dnu fotografije treba maknuti. Osim toga, glumci su se "izgubili" u ogromnoj površini
plavog zastora u pozadini.
Da biste glumce postaviti u prvi plan i uklonili nepotrebne dijelove slike, upotrijebite tehniku
obrezivanja slike (Crop) pomoću koje ostavljamo samo dio slike koji nas zanima.
Obrezivanje slike, odnosno fotografije s10predstava.jpg izvedite kroz vježbu 5. kako je opisano u
udžbeniku.
407
Aktivnost: Rotiranje i zrcaljenje (vježba 6).
Nakon što učenici učitaju datoteku s10razred.jpg u Picture Manager bit će im jasno da je treba
zaokrenuti. Pitajte ih za koliko stupnjeva moramo zaokrenuti, odnosno rotirati sliku i u kojem
smjeru, jer to nije svejedno. Provjerite znanje učenika iz geometrije i logičko razmišljanje pitanjem
hoćemo li dobiti isti rezultat ako sliku zakrenemo za 90 stupnjeva udesno ili 270 stupnjeva ulijevo.
Izvedite rotiranje slike kako je opisano u vježbi 6. u udžbeniku.
Objasnite učenicima da se slika može zrcaliti okomito i vodoravno. Zapitajte ih bi li trebalo zrcaliti
sliku okomito i neka utemelje svoj prijedlog. Pokažite im sliku nakon okomitog zrcaljenja (sliku 19
desno u udžbeniku) i pitajte ih što nije dobro na slici. Navedite ih na zaključak da je okomito
zrcaljenje pogrešno jer djeluje kao da učenik drži miš lijevom rukom. Doduše, to je moguće ako se
radi o ljevaku ali pogrešno orijentirana slova na plakatu (s desna ulijevo) otkrivaju da se zaista radi
o pogrešnom zrcaljenju.
Aktivnost: Veličina i kvaliteta slike.

Zapitajte učenike zašto je važno da slika namijenjena objavljivanju na web-stranici bude što manja.
Pitajte ih je li bitna veličina slike ili nešto drugo?
Pokažite učenicima izbornik Promijeni veličinu i njegove opcije, odnosno načine prilagođavanja
veličine slike.
Preuzmite par fotografija s interneta pa zadajte učenicima da ih samostalno digitalno obrade u
skladu s postupcima koje su upravo naučili.
Plan ploče
Obrada i dorada slika

Microsoft Office Picture Manager
Osvijetljenost (Brightness)
Kontrast (Contrast)
Zasićenost boje (Saturation)
Obrezivanje (Crop)
Zakretanje (Rotation)
Zrcaljenje (Mirroring)
408
10.5. Priprema
Nastavni
predmet:
Razred: Sat: 9. – 10. Datum:
INFORMATIKA I
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Animacija i video
Nastavna Animacija
jedinica: Video
Cilj nastavne
Upoznati i usvojiti pojam animacije, naučiti izrađivati vlastite animacije.
jedinice:
Vrsta metodičke
 ponavljanje
jedinice (tip
 vježbanje
sata):  provjeravanje
Obrazovna
Upoznati i usvojiti pojam animacije.
postignuća:
Ključni pojmovi: kadar, okvir, vremenski slijed, AVI format, MPEG format, DivX kodek
-svladati postupak -znati stvarati i montirati - interes za stjecanje novih

Obrazovni ishodi: stvaranja i montiranja animacije znanja i njihovu primjenu
animacija - snimiti videozapis u - upornost za postizanje
- stvaranje videozapisa programu CamStudio postavljenog cilja

Nastavne  rada na računalu  crtanja  razgovora
metode:  demonstracije  pisanja  usmenog izlaganja
Nastavna  računala  prezentacija  udžbenik
sredstva i  programski jezik  nastavni listići  zbirka zadataka
pomagala:  video zapis  kviz 
Korelacija: hrvatski jezik, engleski jezik, likovna kultura, medijska kultura

za učenike:
Web: s10macka1.gif do s10macka18.gif
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
409
Uvodni dio:
Ponovite prethodno gradivo sljedećim pitanjima: Što je zvučna kartica i koje su joj tri osnovne
zadaće? Što prikazuju slajd 1. i slajd 2.?
Slajd 1. Postupak digitalizacije zvuka metodom uzorkovanja.
Slajd 2. Postupak reprodukcije digitaliziranog zvuka.
Motivacija:
Upotrijebite uvodni dio teksta iz udžbenika:
Za razliku od crteža, slika i fotografija koji su nepokretni (statični) mediji, u digitalnim
multimedijima često rabimo pokretne (dinamične) medije kao što su animacija i video. Da bi
nepokretne slike oživjele na računalu, potrebni su nam specijalizirani računalni programi. Osim
toga, kod animacije i videa pojavljuje se nova dimenzija multimedijske prezentacije – vrijeme.

U razgovoru s učenicima ponoviti gdje su se već susreli pojam animacija. Učenici trebaju svojim
riječima objasniti pojam. Dopunite njihove odgovore i objasnite što je animacija. Animacija se
pojavljuje kao dinamični povezani niz grafičkih elemenata (slika) koji se izmjenjuju u određenom
slijedu. Tako svaka jedinica u tom nizu ima dvije osnovne značajke:
• grafički sadržaj
• vrijeme, tj. trajanje prikazivanja.
U animaciji se grafičke jedinice zovu kadrovi ili okviri (od engl. Frame), a raspored kadrova u
vremenu i trajanje njihova prikazivanja zove se vremenski slijed (Timeline).
Aktivnost: Izrada animacije

Preuzimanje, instaliranje i pokretanje programa Easy Gif Animator proučite u uputama u
SysPrintovom repozitoriju aplikacija.
410
Demonstrirajte rad s programom EasyGIF Animator te ih upoznajte s njegovim osnovnim
naredbama i mogućnostima. Uputite učenike na vježbu 7. Učenici će u mapi s10Vjezbe pronaći
sličice mačkina skoka iz kojih će izraditi animaciju slijedeći upute iz udžbenika
Slajd 3. Radno sučelje programa Easy Gif Animator.
Aktivnost 2: Zadavanje prozirne pozadine animaciji

Učenici će kroz vježbu 8. pronaći spremljenu animaciju te klikom na svaku pojedinu sličicu na
kartici Frame Properties odabrati Set Transparency te za boju koja će biti prozirna odrediti bijelu
boju.
Aktivnost: Snimanje videozapisa programom CamStudio

Preuzimanje, instaliranje i pokretanje aplikacije CamStudio proučite u uputama u SysPrintovom
repozitoriju aplikacija.
Napomenite učenicima kako postoje dvije osnovne kategorije videozapisa: slikovni (mirna,
jedinična slika, video izrezak- clips) i pokretni (pokretna slika s određenom dinamikom/ brojem
prikaza u jedinici vremena). Materijal za videozapis možemo prikupiti iz raznih izvora:
• Analogni videozapis iz analognih uređaja kao što je videokamera
• Digitalni videozapis iz digitalnih fotoaparata, digitalnih videokamera
• Kompjutorski generirani videozapis napravljen pomoću alata za izradu animacija (npr.
Macromedijin Flash, programi za snimanje događaja na zaslonu monitora, programi za 3D
animaciju itd.)
Postupak slaganja videoisječaka u cjelinu nazivamo videomontaža. Videoisječci se sastoje od

kadrova, a grafička jedinica je „živa”, pokretna slika.
411
Spomenite učenicima nekoliko formata videozapisa te naglasite kako DivX omogućava stvaranje i
reprodukciju videozapisa vrlo visoke kvalitete koji, zbog velikog sažimanja, zauzimanju relativno
malo prostora na disku.
Učenici mogu snimiti videozapis aktivnosti na zaslonu svojega računala pomoću jednostavnog
freeware programa CamStudio.
Slajd 4. Radno sučelje programa CamStudio.
Plan ploče
Animacija i video
Animacija: dinamični povezani niz grafičkih elemenata (slika) koji se izmjenjuju u

određenom slijedu
Dvije su osnovne kategorije videozapisa:
1. slikovni (mirna, jedinična slika, video izrezak - clips),
2. pokretni (pokretna slika s određenom dinamikom/brojem prikaza u jedinici
vremena)
412
11. IZRADA WEB-STRANICA
11.1. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna cjelina: 11. Izrada web-stranica
Nastavna tema: Osnove Weba
Hiperprostor
Web-stranica
Nastavna jedinica:
Web-mjesto
Struktura web-stranice
Cilj nastavne Razumjeti funkcionalna načela Weba: Web kao hiperprostor, web-stranica kao
jedinice: hiperdokument, hiperveza kao poveznica web-stranica na Webu.
 provjeravanje
Obrazovna
Usvojiti pojmove važne za razumijevanje Weba i web-stranica.
postignuća:
Web, hiperprostor, hipertekst, hiperveza, URL adresa, FQDN, poveznica (link), HTTP
Ključni pojmovi:
protokol, web-preglednik, web-stranica, web-mjesto, HTML jezik
 razumjeti načela povezanosti  primijeniti postupke za  Znanja, vještine i navike za
Odgojno-obrazovni web-stranica na Webu dolaženje do web-stranice pravilnu uporabu weba i
ishodi (učenička  razumjeti načela dolaženja do  primijeniti postupke za web-stranica
postignuća): web-stranica na Webu pregledavanje web-
 razumjeti načela pregledavanja stranice
web-stranica na Webu  otkivati strukturu web-
stranice
 rad na računalu  m. crtanja  m. razgovora
Nastavne metode:
Korelacija: hrvatski jezik, engleski jezik
za učenike:
Web:
za nastavnika: Web:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
413

Pitajte učenike znaju li što na engleskom jeziku znači riječ Web (paučina). Zapitajte ih što misle
zašto se WWW usluga baš tako zove (World Wide Web). Je li to neka teorije zavjere s paučinom na
globalnoj razini?
Pitajte učenike koje su značajke paučine iz perspektive pauka. Navedite ih na odgovor da paučina
omogućava pauku da dođe do žrtve na više načina, što znači da je izrazito učinkovit medij
povezivanja prostornih točaka. Štoviše, ako se dijelovi paučine potrgaju, pauk će ipak moći doći do
žrtve.
Provjerite jesu li nakon toga odgovora učenici dobili ideju kakve to ima veze s WWW uslugom koju
učenici, vjerojatno, svaki dan koriste pri čemu često rabe izraz "link". Upitajte ih zašto je za
razumijevanje WWW usluge, odnosno Weba ključan pojam hiperveza (engl. hiperlink, skraćeno
link) i koje veze ima s paučinom. Navedite ih na odgovor da hiperveza, odnosno poveznica, kao nit
paučine povezuje web-stranice u web-prostoru. Ali ne samo to - hiperveze omogućuju dolaženje
do web-stranica na više načina, odnosno kroz više putanja (što je osnovni princip paučine).
Učenike koje više zanima porijeklo hiper izraza uputite na okvir na margini 219. str. udžbenika.

Web-prostor nazivamo hiperprostor jer je sačinjen od dokumenata međusobno povezanih
hiperlinkovima, odnosno poveznicama. Takvi dokumenti sadrže hipertekst – tekst u kojem su
sadržane hiperveze znakovita oblika i "ponašanja".
Važno je da učenici usvoje glavne značajke hiperlinka:
• sadrži URL adresu nekog drugog dokumenta (ili drugog dijela istog dokumenta)
• klikom mišem na njega dolazimo do ciljnog mjesta na koji pokazuje hiperlink
• vizualno se razlikuje od ostalog teksta: obično plave boje i podcrtan
Aktivnost: Prepoznavanje hiperveza.

Uputite učenike da pogledaju sliku 1. u udžbeniku. Mogu li prepoznati hiperveze u tekstu? Uputite
ih da su to podcrtani dijelovi teksta obojani karakterističnom plavom bojom.
Objasnite ostale pojmove koju su obrađeni ispod slike 1. u udžbeniku i istaknite ulogu web-
preglednika. Pitajte učenike koji web-preglednik koriste kako biste upotpunili popis naveden u
udžbeniku.
Aktivnost: Pregledavanje web-stranica web-preglednikom.

Izvedite vježbu 1. iz udžbenika pomoću koje ćete dokazati da je za pregledavanje web-stranica
nužan namjenski program, odnosno web-preglednik.
Obradite razliku između web-stranica i web-mjesta, kako je to opisano u udžbeniku na str. 219. Za
potpuno razumijevanje web-stranice i njihove međusobne povezanost hipervezama uputite
učenike na sliku 2. i proanalizirajte je.
414
Pitajte učenike s kojom je web-stranicom neposredno povezana prva, početna web-stranica. Lako
će uočiti da je direktno povezana s nekoliko drugih stranica (npr. s drugom s lijeva u drugome
redu). Zatim ih pitajte s kojim je stranicama indirektno povezana. Je li stranica facebook na neki
način povezana s početnom stranicom?
Objasnite učenicima da slika 2. u udžbeniku zorno ilustrira koncept hiperprostora – stranice su
međusobno povezane na direktan i indirektan način.
Aktivnost: Hijerarhijska organizacija web-mjesta.

Zadajte učenicima zadatak da na ploči skiciraju jedno zamišljeno web-mjesto i nacrtaju direktne i
indirektne poveznice između web-stranica.
Aktivnost: HTML struktura web-stranice.

Nakon što obradite pojmove HTML jezik i HTML dokument, zajedno s učenicima provedite dokaz
da je web-stranica u stvari HTML dokument, kako je to prikazano na slici 3. u udžbeniku.
Izvedemo vježbu 2. u tri koraka kako je navedeno u udžbeniku. Zapitamo učenike koje sve
zaključke možemo izvući iz ove vježbe. Prvi je zaključak da je stranica Wikipedije u svojoj osnovi
HTML dokument – sastoji se od HTML kôda, tj. HTML naredbi. Drugi je zaključak za program Blok
za pisanje, kao što je za očekivati, ne zna interpretirati, odnosno izvršiti HTML naredbe. Što to
dokazuje? Navedite ih na zaključak da je potreban program koji će prepoznati i interpretirati HTML
naredbe i u skladu s time prikazati web-stranicu.
Ponovimo opise novih ključnih pojmova iz nastavne jedinice.
Zadamo učenicima još nekoliko njima poznatih web-adresa (primjerice, Google, Facebook,
Youtube, CARNet i sl.) a njihov je zadatak za otkriju HTML strukturu web-stranice.
Plan ploče
Osnove Weba
Hiperprostor
Hipertekst s hipervezama
Hiperveza – hiperlink (link), poveznica
Web-stranica
Web-mjesto
URL adresa web-stranice - FQDN
415
11.2. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Osnove Weba
Sučelje programa Expression Web
Nastavna jedinica: Uvod u upisivanje i oblikovanje teksta
Umetanje slika
Cilj nastavne
Izraditi jednostavnu osobnu web-stranicu.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna Osnove rada u sučelju vizualnog HTML uređivača.
postignuća: Stvaranje web-stranice, uređivanje teksta i umetanje slika.
Ključni pojmovi: Sučelje vizualnog HTML uređivača, tekst i pozadina, umetanje grafičkih elemenata.
 Prepoznati izgled i znati  Samostalno izraditi  Znanja, vještine i navike za
namjenu elemenata jednostavnu osobnu web- pravilno korištenje
Odgojno-obrazovni korisničkog sučelja vizualnog stranicu. vizualnog HTML uređivača.
ishodi (učenička HTML uređivača.
postignuća):
 Koristiti naredbe za uređivanje
teksta.
 Demonstrirati umetanje
grafičkih elemenata.
Nastavne metode:
za učenike:
Web: mapa s11Vjezbe
za
Web: http://www.sysprint.hr/infSSapl/
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
416
Uvodni dio:
Ponovimo naučeno iz prijašnjeg gradiva budući da sadrži niz novih pojmova.
Web-stranica je po svojoj strukturi tekstni dokument s datotečnim nastavkom .htm ili html. Pitamo
učenike kojim programom otvaramo .docx datoteke, kojim xlsx datoteke a kojim .pptx datoteke.
Za pregledavanje web-stranica potreban je specijaliziran, namjenski program – web-preglednik.
Navedemo nekoliko trenutno najpoznatijih: npr. Microsoft Internet Explorer, Google Chrome i
Mozilla Firefox.
Nagovijestimo učenicima da ćemo se u ovoj nastavnoj cjelini baviti osnovama izrade web-stranica.
Naglasak će biti na korištenju virtualnog HTML preglednika (konkretno na primjeru Microsoft
Expression Web-a 4), ali će učenici naučiti i samostalno pisati neke (osnovne) HTML naredbe.

Uvod u obradu novih sadržaja učinimo naputkom: za pregledavanje web-stranica rabimo web-
preglednik, ali za njihovo uređivanje moramo upotrijebiti drugu vrstu programa. Naglasimo da će
učenici učiti izrađivati web-stranice korištenjem vizualnog HTML uređivača.
Pojasnimo glavne značajke i prednosti vizualnog HTML uređivača (str. 221 u udžbeniku).
Informiramo učenike da će naučiti koristiti Microsoft Expression Web inačica 4, ali da postoje i
drugi takvi namjenski programi (nabrojimo neke od njih).
Ukažemo učenicima na pročitaju upute na SysPrintovom repozotoriju aplikacija u kojima je

opisano kao preuzeti i instalirati aplikaciju Microsoft Expression Web 4. Predložimo učenicima da
na radnu površinu postave prečac na program Microsoft Expression Web jer ćemo ga u idućem
razdoblju intenzivno rabiti.
Aktivnost: Pokretanje Expression Weba.

Objasnimo načine pokretanja Expression Weba kao što je opisano u udžbeniku, pri čemu se
poslužimo i slikom 4.
Ukratko opišemo sučelje Expression Weba koristeći se tekstom na str. 222 u udžbeniku i slikom 5.
Upozorimo učenike da program nije lokaliziran tako da su naredbe na engleskom jeziku.
Učenicima skrenemo pozornost da se izgled sučelja na slici 5. unekoliko razlikuje od originalnog.
To je stoga jer smo izvršili određene izmjene u sučelju.
Prije no što se upustimo u izradu web-stranica ponovimo razliku između web-stranice i web-
mjesta (opisano u udžbeniku na str. 219). Ta je distinkcija važna jer Expression Web na vidno
različit način tretira pojedinu web-stranicu i web-stranice koje su u sklopu web-mjesta. Posebice se
to odnosi na hijerarhijsku struktura web-stranica nekog web-mjesta – početna stranica web-
mjesta (Home Page) ima funkciju "ulaska" u web-mjesto - ona je prvo što vidimo kad posjetimo
web-mjesto.
417
Aktivnost: Upisivanje teksta.
Učenici upisuju tekst u novootvorenu web-stranicu u tri koraka kako je opisano u udžbeniku. Prije
početka upisa učenici trebaju provjeriti je li odabran Design pogled na stranicu.
Aktivnost: Oblikovanje teksta.

Prije no što učenici počnu oblikovati tekst uputimo ih da je postupak oblikovanja sličan kao u
drugim programima Office paketa. Jedina je bitna razlika što u Expression Webu nema alatne
vrpce, nego koristimo alatnu traku. Slika 6. prikazuje alatnu traku za oblikovanje teksta Formatting
koja se zbog pomanjkanja prostora prikazana u dva dijela.
Izvedemo početno oblikovanje napisanog teksta kako je opisano u udžbeniku. Za provjeru jesu li
dobro raditi svoj uradak učenici mogu usporediti sa slikom 7.
Aktivnost: Spremanje web-stranice.

Prije spremanja stranice provjerimo da li učenici znaju razliku između naredbe Save i Save As,
odnosno kada se koja koristi. Podsjetimo ih da je kod prvog spremanja dokumenta iz Office paketa
svejedno koristimo li postupak Save ili Save As.
Međutim, Expression Web odstupa od tog pravila. Razlog je tomu što prvoj web-stranici
automatski dodjeljuje zadano ime defaul. Iz toga razloga učenici trebaju spremiti stranicu slijedom
naredbi File > Save As. Pri tomu se otvara dijaloški prozor za spremanje stranica, prikazan na slici
8. Razliku od standardnog dijaloškog prozora čini dodatna mogućnost Page title.
Objasnimo razliku između File name i Page title kako je opisano u udžbeniku uz sliku 8.
Ako su učenici pravilno spremili stranicu, u panelu Folder List treba biti prikazana putanja mape i u
njoj spremljena datoteka profil.html, kao što je prikazano na slici 9.
Web-stranica može sadržavati razne multimedijske sadržaje (sliku, zvuk, animacije, video itd.). Pri
tome postoje određene razlike u odnosu na dokumente koje uređujemo nekim od programa iz
Office paketa.
Aktivnost: Umetanje slika u web-stranicu.

Prije umetanja slike odredimo s kojeg od dva predložena mjesta će učenici učitati sliku – iz
Microsoftove mape sa clipart sličicama ili iz mape s11Vjezbe s weba uz udžbenik.
Učenici umeću sliku u web-stranicu kako je opisano u četiri koraka na str. 224 u udžbeniku. Krajnji
rezultat trebao bi nalikovati rješenju prikazanom na slici 11.
Sugeriramo učenicima opće pravilo za umetanje multimedijskih, pa tako i slikovnih, datoteka:

najprije spremimo slikovnu datoteku u mapu gdje se nalazi web-stranica, a tek onda ju učitamo u
web-stranicu. Ako slikovne datoteke želimo spremati u zasebnu mapu, to ćemo morati odrediti za
svaku sliku na web-stranici.
Aktivnost: Spremanje web-stranice s umetnutom slikom.

Upozorimo učenike na specifičnost web-stranice koja sadrži sliku. Za razliku od npr. Word
dokumenta u koji se slika fizički umeće i postaje sastavni dio dokumenta, kod web-stranica se slika
418
ne ugrađuje u dokument nego se sprema odvojeno od njega. U web-stranici pamti se samo
putanja do mjesta, tj. mape gdje se nalazi slikovna datoteka.
Nakon toga učenici spremaju web-stranicu s umetnutom slikom kako je opisano u udžbeniku na
str. 225. Posebnu pozornost posvetimo postupku Save Embedded Files koji osigurava da se u web-
stranici upamti putanja do umetnute slike, a možemo odrediti i još neke druge parametre, kao što
su npr. format i memorijski kapacitet slike (slika 12. u udžbeniku).
Memorijski kapacitet slike, odnosno zauzeće na disku važan je parametar u izradi web-stranica.
Podsjetimo učenike da su web-stranice pohranjene na nekom poslužitelju. Da bismo ih pregledali,
web-stranica se mora, zajedno s pratećim multimedijskim datotekama, prenijeti na lokalno
računalo korisnika. Što je slika većeg memorijskog kapaciteta, dulje će biti vrijeme potrebno za
njeno preuzimanje i prikaz u web-pregledniku korisnika.
Ponovimo opise novih ključnih pojmova iz ove nastavne jedinice.
Plan ploče
Vizualni HTML uređivač
Web-stranica: tekstni dokument s datotečnim nastavkom htm ili .html.

Za pregledavanje web-stranica: web-preglednik.
Za uređivanje web-stranica:
• obični uređivač teksta (npr. Blok za pisanje)
• vizualni HTML uređivač (npr. Expression Web, Dreamweaver)
Slika nije sastavni dio web-stranice. Pamti se samo putanja do slikovne
datoteke.
419
11.3. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Uporaba vizualnog HTML uređivača
Umetanje poveznica
Nastavna jedinica:
Dodatni elementi web-stranice
Cilj nastavne
Tekstni i slikovni element na stranici pretvoriti u poveznicu na drugu stranicu.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna Pretvaranje dijela teksta u poveznicu.
postignuća: Dodavanje poveznice slici.
Ključni pojmovi: Indeksna stranica, tekst kao poveznica, slika kao poveznica.
 Objasniti kako postaviti  Samostalno postavljati  Znanja, vještine i navike za
Odgojno-obrazovni tekst kao poveznicu. poveznice. pravilno korištenje
ishodi (učenička  Prikazati kako postaviti vizualnog HTML uređivača.
postignuća):
sliku kao poveznicu.

Nastavne metode:
Korelacija: Hrvatski jezik, engleski jezik
za učenike:
Web: datoteke iz mapa s11vjezbe
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
420
Uvodni dio i motivacija

Ponovimo gradivo o hipertekstu i hiperlinku, odnosno poveznicama.
Web-mjesto se obično sastoji od više, ponekad i na desetke međusobno sadržajno povezanih web-
stranica. Neke od njih sadrže podstranice, od kojih neke ponovo mogu sadržavati svoje
podstranice i tako redom. Tako razgranate stranice treba smisleno i funkcionalno povezati u
cjelinu. "Vezne niti" u toj mreži web-stranica tvore poveznice (engl. hyperlink, skrećeno link).
Podsjetimo učenike na sliku 2. u udžbeniku na str. 219:
Na slici možemo uočiti hijerarhijsku strukturu povezanosti web-stranica koja podsjeća na rodno
stablo. Crvenim strelicama označen je smjer povezivanja. Na vrhu je početna stranica (Home Page)
koja vodi do svih stranica "djece" (drugi red u hijerarhiji, tj. drugo koljeno u rodnom stablu). Neke
stranice "djece" vode nazad do "roditelja" tj. početne stranice, a neke do svojih potomaka, tj.
"unučadi" (treći red u hijerarhiji, tj. treće koljeno u rodnom stablu). Zamijetite da osim okomitog
smjera povezivanja (od prvog do trećeg reda), postoji i vodoravni – neke stranice istog
hijerarhijskog reda međusobne su povezane.
Prije izrade iole složenijih web-stranica, potrebno je promisliti o njihovoj međusobnoj povezanosti.
Osim što trebamo unaprijed planirati koje poveznice ćemo rabiti, trebamo osmisliti kako će
izgledati i kako će se koristiti.
Polazna točka svake hijerarhije web-stranica je početna web-stranica (Home Page), od koje vode
poveznice na ostale web-stranice. Zato je nazivamo i indeksna stranica.
Zbog svoje posebne uloge i značaja u web-hijerarhiji, početnoj stranici dodjeljujemo jedno od
rezerviranih imena: index, default, home ili welcome.
421
Aktivnost: Vizualno prepoznavanje poveznica.
Uputimo učenike da promotre sliku 13. u udžbeniku i pokušaju utvrditi koji dijelovi slike su
poveznice i kamo vode.
Rekapituliramo dvije glavne značajke poveznica kako je opisano u udžbeniku uz sliku 14.
Navedemo tri vrste poveznica web-stranica s obzirom na njihov doseg (udžbeniku str. 226).
Napomenemo da kod poveznice na drugo web-mjesto nije potrebno upisati naziv početne web-
stranice jer će web-poslužitelj sam potraži i proslijediti stranicu koja ima jedno od zadanih imena
za početnu stranicu (prisjetimo se: index, default, home ili welcome).
Aktivnost: Kreiranje nove web-stranice (vježba 3.).

Učenici kreiraju dvije nove web-stranice prema naputcima u vježbi 3. u udžbeniku. One će biti
ciljne stranice poveznica koje će kreirati na početnoj web-stranici profil.html.
Aktivnost: Kreiranje poveznice na tekstu (demonstracija).

Na početnoj stranici profil.html demonstriramo kako riječ "Sonju" pretvoriti u poveznicu, kako je
opisano u udžbeniku lijevo od slike 16. Nakon toga učenici provjeravaju ispravnost funkcioniranja
netom kreirane poveznice – držeći pritisnutu tipku CTRL kliknu mišem na riječ, odnosno poveznicu
"Sonju".
Aktivnost: Kreiranje poveznice na tekstu (vježba 4.).

U vježbi 4. učenici samostalno kreiraju poveznicu na tekst "Capu", a ciljna datoteka je stranica
Capa.html koju su kreirali u vježbi 3.
U skladu sa slikom 17. provjerimo jesu li poveznice ispravno kreirane, odnosno vode li do željenih
stranica.
Aktivnost: Kreiranje poveznice na slici (demonstracija).

U pet koraka demonstriramo kako kreirati poveznicu na sliku u skladu s opisom uz sliku 18. u
udžbeniku
Aktivnost: Kreiranje poveznice na slici (vježba 5.).

U vježbi 5. učenicima zadamo zadatak da kreiraju poveznicu na slici strelice u datoteci Capa.html
čiji će cilj biti početna stranica profil.html (slično kako smo to demonstrirali na web-stranici Sonja.
html).
Pregled svih kreiranih poveznica možemo vidjeti ako odaberemo karticu Hyperlinks. Da bi to bilo
moguće prije toga je potrebno odabrati pogled web-mjesta (Site View), kao što je prikazano na
slici 19. u udžbeniku.
Opišemo dva najčešća načina na koja možemo zatvoriti uređivanje web-stranice, kao je opisano u
udžbeniku na str. 228.
422
Aktivnost: Dodatna oblikovanja web-stranice.
Uputite učenike na postupak promjene boje pozadine kako je opisano u udžbeniku na str. 228 –
229. u četiri koraka. Pomognite im slikom 21. koju ćete prikazati na projekcijskom platnu.
Dodatna oblikovanja teksta slična su postupku kojeg su učenici svladali u sklopu rada s MS
Wordom i ostalim programima iz Office paketa prijašnjih verzija (na donjoj slici prikazan u 2 dijela):
Aktivnost: Uporaba tablice za oblikovanje teksta.

Osobitost je web-stranica što se njihov sadržaj automatski prilagođava širini prozora web-
preglednika. Ponekad to dovodi do problema jer se raspored elemenata na stranici ne prikaže
onako kako smo zamislili dok smo kreirali web-stranicu. Kad želimo osigurati željeni izgled stranice,
pribjegavamo malom triku – elemente stranice (tekst, slike itd.) razmjestimo unutar tablice s
nevidljivim rubovima.
Postupak je opisan u udžbeniku na str. 229. – 230.
Zadajte učenicima da izvedu vježbu 6. Za njenu provedbu bit će mi potrebna datoteka
s11ljubimci.txt i slike životinja koje će preuzeti s weba uz udžbenik.
Aktivnost: Postavke jezika.

Provedite vježbu 7. kako je opisano u udžbeniku na str. 231.
Plan ploče
Poveznice (linkovi)
Indeksna stranica – početna stranica web-mjesta.
Zadani nazivi početne stranice: index, default, home ili welcome.
Značajke poveznice (hypelink).
Doseg poveznica.
Tekst kao poveznica.
Slika kao poveznica.
Navigacija poveznica.
423
11.4. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: HTML - jezik web-stranica
HTML oznake
Nastavna jedinica:
Cilj nastavne
Protumačiti jednostavan HTML opis stranice.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna Izgled i umetanje HTML oznaka.
postignuća: Prepoznavanje osnovne strukture HTML dokumenta.
Ključni pojmovi: Struktura HTML dokumenta, HTML oznake (tag), jednostavan HTML opis stranice.
 Prepoznavati HTML  Samostalno raspoznavati  Znanja, vještine i navike za
Odgojno-obrazovni oznake na izrađenim osnovne formate pravilno korištenje
ishodi (učenička jednostavnim datoteka. vizualnog HTML uređivača.
postignuća): stranicama.  Primjenjivati stečena
 Prepoznavati elemente znanja u svakodnevnome
strukture HTML životu.
dokumenta.
Nastavne metode:
Udžbenik: str. 232. –234.
za učenike:
Web:
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
424
Uvodni dio:
Dok smo kreirali i uređivali web-stranicu u vizualnome HTML uređivaču, vidjeli smo samo vanjski
izgled web-stranice, odnosno sadržaj na način na koji će biti prikazan u web-pregledniku.
Međutim, web-stranica je zapravo dokument koji sadrži naredbe u HTML jeziku.
Motivacija:
Dok smo se bavili oblikovanjem i uređivanjem web-stranice u vizualnome HTML uređivaču, on je
na osnovu toga stvarao, odnosno upisivao HTML naredbe u stranicu. To je ujedno i glavna
prednost vizualnoga HTML uređivača. Postavimo učenicima pitanje: "Znači li to da sami možemo
upisivati HTML naredbe, pod uvjetom da poznajemo HTML jezik?" Postavljamo im sljedeće pitanje:
"Što je krajnja posljedica potvrdnog odgovora na prvo pitanje?" Usmjeravamo ih prema odgovoru
– ako znamo HTML jezik, vizualni HTML uređivač nam zapravo i nije potreban.

Objasnimo pojmove HTML jezik i HTML dokument kako je opisano u udžbeniku na str. 232. Tomu
dodamo da se web-stranica, koja je u stvari HTML dokument, sastoji od HTML naredbi koje bismo
poopćeno mogli opisati kao izraz: sadržaj (tekst, sliku itd.) prikaži na ovom mjestu na ovakav način
(slijede parametre koji određuju oblikovanje sadržaja).
Na tumačenje da je web-stranica HTML dokument učenike podsjetimo slikom 3. u udžbeniku.

Lijevo je tekst, odnosno HTML kôd od kojeg se sastoji web-stranica. Desno je prikaz tog istog HTML
koda nakon što se učita u web-preglednik. Web-preglednik interpretira HTML naredbe i od toga
stvori završni prikaz web-stranice. Zato HTML jezik nazivamo prezentacijski jezik – naredbe HTML
jezika određuju kako će web-preglednik prezentirati, prikazati određeni sadržaj.
Aktivnost: Opći oblik HTML naredbi.

HTML naredbe, odnosno HTML oznake (tagovi) mogu imati tri oblika:
Opći oblik < naredba > sadržaj </ naredba >
Prošireni oblik < naredba parametri > sadržaj </ naredba >
Jednodjelni oblik < naredba > ili po HTML5 standardu < naredba />
Uvedemo primjer HTML naredbe em za ukošeno (kurziv) pismo, kako je objašnjeno u udžbeniku uz
sliku 27.
Aktivnost: Kreiranje web-stranice u pogledu Split.

Izvedemo vježbu u tri koraka kako je navedeno u udžbeniku. Za provjeru, učenici na svojim
računalima trebaju imati izgled radne površine Expression Weba sličan prikazanome na slici 28.
Učenicima napomenemo da je pogled Split kombinacija pogleda Design i pogleda Code.

Objasnimo da koristeći pogled Code vidimo stvarni sadržaj HTML dokumenta, odnosno njegovu
425
strukturu koja se sastoji od tri HTML bloka koji mora imati svaka web-stranica. Svrhu HTML
blokova objasnimo sukladno opisu u udžbeniku.
Shematska struktura HTML dokumenta, odnosno web-stranice prikazana je na slici 29. Naglasimo
da će web-preglednik prikazati jedino sadržaj upisan u bloku BODY, a ostala dva bloka služe mu za
pripremu prikaza. Primjerice, u bloku HEAD definiramo jezični standard, odnosno kodnu stranicu
tekstnog sadržaja.
Plan ploče
HTML - jezik web-stranica

HTML (HyperText Markup Language) - prezentacijski jezik.
Web-stranica = HTML dokument.
HTML naredbe odvajaju se od sadržaja stranice uglatim zagradama < >.
Oblik HTML naredbi:
< naredba parametri > sadržaj </ naredba >
HTML struktura web-stranica
<html>
<head> … </head>
<body> … </body>
</html>
426
11.5. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Uređivanje stranica u HTML jeziku
Nastavna jedinica: Osnovne HTML naredbe
Cilj nastavne
Umetati osnovne HTML oznake i dodavati im parametre.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna
Namjena osnovnih HTML oznaka – P, BR, HR, A, IMG.
postignuća:
Ključni pojmovi: Oznaka P, oznaka A, oznaka IMG.
 Načiniti u HTML jeziku  Samostalno pisati  Znanja, vještine i navike za
Odgojno-obrazovni dvije web-stranice osnovne HTML naredbe. pravilno korištenje
ishodi (učenička korištenjem osnovnih vizualnog HTML uređivača.
postignuća): naredbi.
 Objasniti povezivanje
dviju web-stranica.

Nastavne metode:
pomagala:  video zapis  nastavni listić  zbirka zadataka
za učenike:
MM: datoteke iz mape s11Vjezbe, s11video1.avi, s11kviz2.htm
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
427
Uvodni dio:
Pokazali smo da je web-stranica zapravo HTML dokument koji se sastoji od HTML naredbi,
odnosno uputa web-pregledniku na koji način treba prikazati određeni sadržaj. Ako znamo HTML
jezik, web-stranice možemo sami kreirati bez korištenja vizualnoga HTML uređivača.
Motivacija:
Iako HTML dokument možemo napisati u bilo kojem programu za uređivanje neformatiranog
teksta (primjerice u Bloku za pisanje), za kreiranje web-stranica koristit ćemo Expression Web koji
omogućava dva načina rada:
1. u pogledu Code neposredno pišemo HTML naredbe kao da ih pišemo u npr. Bloku za pisanje
2. u pogledu Design provjeravamo učinak upisanih HTML naredbi, odnosno vidimo kako će
stranica izgledati nakon što ju učita web-preglednik
Želimo li veću interaktivnost između ova dva načina, možemo koristiti pogled Split.
Aktivnost: Kreiranje HTML strukture web-stranice (vježba 9.).

Učenici kreiraju novu web-stranicu kako je opisano u vježbi 9. u udžbeniku. Budući da Expression
Web umjesto nas automatski kreira HTML kôd, savjetujemo učenicima da obrišu sve što je
Expression Web automatski kreirao i da sami upišu osnovnu HTML strukturu web-stranice, tako
kao je prikazano na slici 30. u udžbeniku.
Aktivnost: Uporaba HTML naredbe title.

Učenici upišu HTML naredbu title kojom se određuje naslov stranice, kako je opisano u udžbeniku
u prvom i drugom koraku. Pri upisivanju ove prve HTML naredbe učenicima skrenemo pozornost
na sljedeće:
- HTML oznaka title upisuje se unutar HEAD bloka (dakle, ne unutar BODY bloka)
- čim u Code pogledu upišemo lijevu šiljastu zagradu prikaže se skočni izbornik s popisom
dostupnih HTML oznaka. To svojstvo zove se IntelliSense i funkcionira kao kontekstualni izbornik
dostupnih HTML naredbi i njihovih parametara. Svrha mu je olakšati upisivanje HTML oznaka,
odnosno izbjegavanja pogrešaka tijekom njihova upisa.
Aktivnost: Upisivanje tekstnog sadržaja i prelazak u novi redak (HTML oznaka br).
Učenici pozicioniraju pokazivač miša unutar BODY bloka kako je opisano u udžbeniku i prepišu
tekst iz lijevog stupca donje tablice. Objasnimo ulogu taga <br> kako je opisano u udžbeniku na str.
235.
Ujedno objasnimo organizaciju i funkciju dvostupačnih tablica koje od ovoga mjesta slijede u
udžbeniku. U lijevome stupcu (pogled Code) prikazan je HTML kôd kako ga upisujemo u web-
stranicu dok je odabran pogled Code. U desnome stupcu (pogled Design) vidimo sadržaj koji će biti
prikazan kada stranicu učitamo u web-preglednik, odnosno kada je aktivan pogled Design.
428
Da bi učenici u potpunosti razumjeli zašto je potrebna HTML naredba br promotrimo dvije
usporedne tablice na početku str. 235 u udžbeniku. Pitamo učenike u čemu je razlika između HTML
kôda lijeve i desne tablice, iako su naoko identični. Navodimo ih da primijete da u lijevoj tablici nije
upisana naredba br, odnosno <br>. Zaključak je da naredba br ima funkciju tipke Enter.
Aktivnost: Kreiranje centriranog naslova (oznake h1 - h6 i oznaka center).

Za prikazivanje teksta kao naslovnoga rabimo jednu od oznaka od h1 do h6. Prva se koristi
najvećim pismom, ostale redom postupno sve manjim.
Nakon što učenici ispravno umetnu HTML oznaku h1 s obje strane teksta Moji hobiji, prelazimo na
drugi dio zadatka.
Da bismo centrirali naslovni redak, upotrijebit ćemo HTML oznaku center. Pri tome upozorimo
učenike na pravilno ugnježđivanje HTML oznaka – ugnježđena oznaka u cijelosti mora biti unutar
nove HTML oznake.
Primjer pravilnog ugnježđivanja:
<center><h1>naslov</h1></center>
Primjer nepravilnog ugnježđivanja:
<center><h1>naslov</center></h1>
Aktivnost: Umetanje grafičkih oznaka i simbola (oznaka •).

Demonstriramo kako umetnuti grafičku oznaku • (često se rabi u popisnim listama), kako je
opisano u drugom koraku na str. 235 u udžbeniku.
Informiramo učenike da željeni simbol možemo umetnuti i bez poznavanja njegova HTML naziva.
U tu svrhu rabimo naredbu Insert > Symbol koja otvara dijaloški prozor s dostupnim simbolima:
Nakon što označimo željeni simbol i kliknemo na tipku Insert, u HTML kôd će se upisati HTML naziv
simbola (prikazan je u okviru Extended Character Code).
429
Aktivnost: Umetanje vodoravne crte (oznaka hr).
Uputimo učenike da u HTML kod upišu HTML oznaku <hr> za umetanje vodoravne crte pa da u
pogledu Design provjere što su dobili.
Iako je HTML oznaka za umetanje vodoravne crte hr bez desnog parnjaka, spada u složene HTML
oznake jer dozvoljava upisivanje dodatnih parametara: align za način poravnavanja, width za širinu
crte, i još neke druge.
Objasnimo učenicima da ne moramo znati kako se točno pišu ti parametri, jer će nam u tome
pomoći IntelliSense mogućnost. Nakon što upišu <hr i pritisnu razmaknicu, IntelliSense će prikazati
izbornik s dostupnim parametrima hr oznake. Ako odaberemo parametar align, IntelliSense će
otvoriti novi izbornik u kojem ćemo odabrati vrstu poravnavanja:
Aktivnost: Kreiranje formatiranog odlomka (oznaka p).

Želimo li na dio teksta, odnosno sadržaja primijeniti više oblikovanja istovremeno, to činimo
pomoću HTML oznake p koja označava formatirani odlomak, odnosno paragraf (otuda skraćeno p).
Izvedemo višestruko oblikovani odlomak u skladu s uputama u četvrtom koraku u udžbeniku na
str. 235.
Nagovijestimo učenicima da će sada naučiti ručno kreirati poveznice. Osim poveznice za tekst,
pokazat ćemo kako se upisuje poveznica za sliku. Za to ćemo trebati dvije slike pa zadamo zadatak
učenicima da iz web-mape s11Vjezbe prekopiraju datoteke s11logo_face.jpg i
s11logo_insta.jpg u lokalnu mapu My Web Sites i preimenuju ih u logo_face.jpg i logo_insta.jpg.
Aktivnost: Umetanje poveznice (oznaka a).

Slijedeći prvi korak u udžbeniku na str. 236. učenici kreiraju početak poveznice za tekst prvog
hobija. Budući da je poveznica složena HTML oznaka, moramo dopisati parameter href koji
određuje koja je ciljna web-stranica poveznice.
Po istom principu napravimo tekste poveznice za ostala dva hobija.
Aktivnost: Umetanje slike (oznaka img).

Riječ Facebook zamijenimo HTML kodom za prikazivanje odgovarajuće slike:
<img src=”logo_face.jpg”>
Učenici slično učine s riječi Instagram, kako je opisano u desetom koraku u udžbeniku. Budući da
su slike prevelike, parametrima height i width ih možemo smanjiti. Ovisno o tome želimo li slike
smanjiti i ujednačiti po visini ili širini, dovoljno je smanjiti ih po jednom od ta dva parametra.
430
Nakon što smanjimo slike na željenu veličinu, svakoj dodamo HTML oznaku za poveznicu, kako je
opisano u jedanaestom koraku u udžbeniku.
Aktivnost: Provjera izgleda web-stranice u web-pregledniku.

Nakon što učenici spreme web-stranicu pod nazivom hobi.html učitaju je u web-preglednik kako bi
pogledali učinak HTML koda kojeg su ručno upisali.
Aktivnost: Prednosti i nedostaci ručnog upisivanja HTML koda.

Iniciramo razgovor s učenicima o dva načina kreiranja web-stranica: u Design i Code pogledu.
Potičemo ih da kritički procijene što su prednosti i nedostaci ova dva načina.

Učenike podijelimo u dvije skupine i organiziramo kviz-natjecanje pri čemu koristimo predloženi
kviz iz udžbenika s11kviz1.htm.
Plan ploče
Uređivanje stranica u HTML jeziku
Pogled Code – za ručno pisanje i uređivanje HTML oznaka.

IntelliSense – pomagač u Expression Webu za ručno pisanje HTML oznaka.
Dvije vrste HTML oznaka:
jednostavne – bez parametara (npr. <em>, <br>, <title>, <center>)
složene – s parametrima (npr. <hr align="right" width="65%">
431
11.6. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Izrada web-mjesta
Nastavna jedinica: Izrada web-mjesta
Cilj nastavne
Rad u skupini na zajedničkom projektu izrade web-mjesta
jedinice:
provjeravanje
Obrazovna
Zajedničkim radom u timu izraditi web-mjesto
postignuća:
Ključni pojmovi: Izrada web-mjesta, stvaranje i spremanje web-stranica, stvaranje poveznica.
- objasniti načine - sastaviti sadržaj web- - sistematski rad
kreiranja web- mjesta i raspodijeliti ga - kreativnost pri kreiranju
Odgojno-obrazovni
mjesta (predlošci, po stranicama sadržaja i izgleda web-
ishodi (učenička
novi HTML povezati web-stranice i mjesta
postignuća):
dokumenti) provjeriti ispravnost
- upotrijebiti navigacije web-mjesta
mogućnosti HTML
uređivača
Oblici rada:  frontalni timski u parovima  individualni
Nastavne metode:
Nastavna sredstva računala prezentacija  udžbenik
Korelacija: hrvatski jezik, engleski jezik, likovna kultura
za učenike:
Web: s11video2.avi, s11utjecaj.txt, s11zdravlje.png
za
Web: http://www.sysprint.hr/infSSapl/
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
432
Uvodni dio:
Ponovite s učenicima što je web-mjesto i koja je razlika između web-stranica i web-mjesta
(opisano u udžbeniku na str. 219.).
Motivacija:
Na prethodna dva sata pripremili smo skicu web-mjesta, podijelili uloge i pripremili tematski
sadržaj. Planiranjem trebamo odrediti koji ćemo tip web-mjesta izraditi (osobni, profesionalni ili
poslovni), kako će web-stranice biti povezane (hijerarhijski ili sve sa svima), koje će vrste
elemenata sadržavati njegove stranice (tekst, slike, glazbu, animacije). Planiranjem korak po korak
smanjujemo mogućnost pogrešaka.
Najava zadatka:
Za izradu web-mjesta koristit ćemo se vizualnim HTML uređivačem Microsoft Expression Web,
inačica 4, koji ste upoznali još u prijašnjemu razredu kod izrade web-stranica.

Expression Web omogućava kreiranje web-mjesta i pripadajućih web-stranica na dva osnovna
načina:
• s pomoću predložaka (Templates)
• od početka, stvaranjem HTML dokumenta koji zatim po volji uređujemo.
Budući da su učenici naučili izrađivati web-stranice od početka, stvaranjem HTML dokumenta,
sada će naučiti izraditi ih s pomoću predloška. Predložak (Template) je već gotova web-stranica
pohranjena u datoteci master.dwt. Na osnovu odabranoga predloška sve web-stranice unutar
web-mjesta imat će istu strukturu (izgled).
Aktivnost: Rješavanje vježbe 10. u udžbeniku.

Na kartici Templates iz padajućega izbornika potrebno je odabrati predložak – Organization 5, pri
čemu se osnovni izgled predloška vidi u području Preview. Osim izbora predloška potrebno je
odrediti mjesto spremanja (Location) web-mjesta na čvrstom disku računala te naziv web-mjesta
(Name) - Mobiteli.
Ako ste sve pravilno odredili na zaslonu ćete vidjeti prozor poput onoga na slici 36. u udžbeniku.
Uz sliku 35. u udžbeniku učenicima objasnite elemente web-mjesta stvorenog pomoću predloška.
Uputite učenike da dvoklikom na default.html unutar okna Folder Llist ili na kartici Site View otvore
početnu web-stranicu, a njezin izgled predoče klikom na pogled Design. Demonstrirajte na
nastavničkom računalu mogućnosti prozora, dio prozora koji možemo uređivati te dio koji ne
možemo. Obratite pozornost učenika na izgled pokazivača miša u području koje se ne može
uređivati. Pokazivač miša ima oblik zabrane .
433
Tekst Heading 2 u području tijela stranice preimenujte u „Uloga mobitela u svakidašnjemu životu
tinejdžera: koliko nam uistinu koriste i uzrokuju li štetne posljedice na organizam“. Spremite
promjene klikom na File > Save.

Obzirom na temu web-mjesta i prikupljeni sadržaj, predložak ćemo prilagoditi našim potrebama.
Predložak ćemo prilagoditi u dokumentu master.dwt. Kliknemo na pogled Split gdje ćemo
istovremeno pratiti promjene u kôdu i dizajnu (Design). Primjerice, naslov I unutar navigacijskoga
izbornika zamijenimo riječju Naslovnica. Promjene spremamo naredbom File > Save.

Nakon što su izmijenili natpise iz navigacijskog izbornika i obrisali suvišne objasnimo učenicima
način stvaranja i spremanja web-stranica po uzoru na odabrani predložak.
Naše web-mjesto Mobiteli zasad ima samo jednu web-stranicu uređenu prema predlošku –
stranicu default.html. Novu web-stranicu stvaramo desnim klikom na master.dwt i odabirom New
from Dynamic Web Template. Po uzoru na predložak stvorit će se nova web-stranica naziva
Untitled_1.html. Novonastalu web-stranicu spremamo pod nazivom o_nama.html. Također,
izmijenit ćemo naslov web-stranice klikom na Change title u prozoru Set Page Title (slika 38.).
Uputite učenike da ispune web-stranicu prikupljenim tematskim sadržajem i spreme promjene.

U rješavanju vježbe učenici stvaraju nove web-stranice (povijest.html, korisnici.html, utjecaj.html,
foto.html, zdravlje.html, priroda.html) po uzoru na predložak te iste ispunjavaju prikupljenim
tematskim sadržajem. Napomenite učenicima da mape styles i images u oknu Folder List zadrže, a
preostale obrišu. Map styles ne brišemo jer sadrži datoteke stilova koje su bitne za izgled web-
mjesta.

Za rješavanje ove vježbe učenici trebaju preuzeti zadane datoteke sa Sysprintovog repozitorija
aplikacija.
Napomenite učenicima da iako je predloškom određen dizajn web-stranice postoje mogućnosti
koje mogu utjecati na promjenu njegovog izgleda. Tako na primjer možemo preoblikovati tekst
(veličinu, boju, oblik) primjenom alata na traci Formatting. Za poništavanje oblikovanja potrebno
je odabrati naredbu Format > Remove Formatting.
434

Zajedničkim usmenim provjeravanjem provjerimo uspojenost ključnih pojmova ove nastavne
jedinice.
Plan ploče
Izrada web-mjesta s pomoću predloška
Predložak (Template) je već gotova web-stranica pohranjena u datoteci master.dwt.

Web-mjesto s pomoću predloška stvaramo klikom na Sites > New Site ili klikom na ikonu.
Po uzoru na predložak, novu web-stranicu stvaramo desnim klikom na master.dwt i
odabirom New from Dynamic Web Template.
Za izradu poveznica kliknemo na karticu master.dwt. Na traci s izbornicima odaberemo
Insert > Hyperlink.
Provjera postojanosti poveznice – u oknu Folder List označimo default.html i pritisnemo
F12.
435
11.7. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Objavljivanje web-mjesta
Nastavna jedinica: Objavljivanje web-mjesta
Cilj nastavne
Objaviti web-mjesto na poslužitelju
jedinice:
provjeravanje
Obrazovna
Objaviti svoj web-uradak
postignuća:
Web-mjesto, lokalno predstavljanje web-mjesta, objavljivanje web-
Ključni pojmovi:
mjesta
- Razumjeti tehničke - Odabrati FTP klijent i - Znanje o stvaranju i
preduvjete objave web- uspostaviti vezu s načinu objave web-
Odgojno-obrazovni mjesta (FTP klijent i poslužiteljem mjesta
ishodi (učenička pristupni podaci) - Sinkronizirati podatke - Potrebu održavanja
postignuća): - Razlikovati na lokalnom računalu i web-mjesta nakon
sinkronizaciju, poslužitelju objave
obnavljanje i održavanje - Obnoviti sadržaj i
web-mjesta provjeriti moguće
pogreške
Oblici rada:  frontalni timski u parovima  individualni
Nastavne metode:
Nastavna sredstva računala prezentacija  udžbenik
Korelacija: hrvatski jezik, engleski jezik, likovna kultura
za učenike:
Web: s11video3.avi
za
Web: http://www.sysprint.hr/infSSapl
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
436
Uvodni dio:
Ukratko ponovite s učenicima nastavni sadržaj prethodnih nekoliko sati postavljajući pitanja:
Što je web-mjesto? Koje su prednosti izrade web-mjesta pomoću predloška? Kako se zove
datoteka predloška i čemu služi? Na koji način stvaramo web-stranice po uzoru na predložak? Kako
se stvaraju poveznice u jednom web-mjestu u programu Expression Web? Predstavlja li web-
stranica multimedijalni dokument? Čemu doprinosi animacija na web-stranici? Kako umećemo
animaciju u web-stranicu? Što je web-objava ili web-publiciranje, a što udomljavanje web-stranica
(web-hosting)?
Motivacija:
Objavljivanje web-mjesta na internetu znači da sve datoteke i mape koje čine vaše web-mjesto
trebate prebaciti na poslužiteljsko računalo. Za prebacivanje datoteka s vašeg računala na
poslužiteljsko (i obratno) možete upotrijebiti mogućnosti vašeg programa za izradu web-mjesta
(Expressin Web) ili neki FTP klijent (program). FTP klijenti su programi za prijenos podataka putem
FTP protokola (File Transfer Protocol), upotrebljavamo ih da bismo putem interneta prenijeli
(kopirali) naše datoteke i mape na drugo (serversko) računalo.

Pokrenite Expression Web i otvorite web-mjesto. Kliknite na Site i odaberite Publishing Settings
(udžbenik, slika 38.).
Na nastavničkom računalu demonstrirajte postupak objavljivanja web-mjesta. U polju Publishing
Destinations na kartici Publishing prikazuju se nazivi poslužitelja na koje ćemo postaviti svoje
podatke. Ako je polje prazno, kao u našemu slučaju, potrebno je klikom na Add dodati postavke za
povezivanje s poslužiteljem. Da bismo uspostavili vezu s upisanim poslužiteljem, potrebno je
odabrati karticu Publishing u pogledima web-mjesta i kliknuti na poveznicu Connect to the current
publishing destination. Ako se veza uspješno uspostavi, dobit ćemo prikaz sličan onomu na slici
39. u udžbeniku.
Središnji je prozor podijeljen na dva dijela. Lijevi () dio sadržaj je našega diska, a desni ()
sadržaj poslužitelja. Označimo mape i datoteke (lijevo okno) koje želimo postaviti na poslužitelj
(desno). Klikom na odgovarajuću strelicu ( ) pokrećemo prijenos podataka (udžbenik, slika 40.).
Prijenos podataka s lokalnoga računala na poslužitelj učenici mogu pogledati u videoisječku
s11video3.avi.
Nakon objavljivanja web-mjesta bitno je da bude dostupno što većem broju korisnika. SEO (Search
engine optimisation) ili optimizacija internetskih stranica je dio internet marketing procesa sa
ciljem poboljšanja položaja internetske stranice u tražilicama. Prijava web-mjesta na različite
internetske tražilice omogućuje dostupnost većem broju korisnika.
437

Zajedničkim usmenim provjeravanjem provjerimo rješenja zadataka/vježbi iz udžbenika te
usvojenost ključnih pojmova ove nastavne jedinice.
Plan ploče
Objavljivanje web-mjesta
Objavljivanje web-mjesta – prijenos podataka (datoteka) s lokalnoga računala na

poslužitelj.
Sinkronizacija podataka – postupak ujednačavanja podataka na lokalnome računalu i

udaljenome web-mjestu.
Osvježavanje sadržaja – dodavanje, brisanje ili nadopunjavanje zastarjeloga sadržaja na

web-stranicama.
438
7. BAZE PODATAKA
7.1. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna cjelina: 7. Baze podataka
Nastavna tema: Osnovni pojmovi i elementi baze podataka
Modeliranje baze podataka
Nastavna jedinica: Entiteti baze podatka i veze između entiteta
Sustav za upravljanje bazom podataka
Cilj nastavne
Razumjeti osnove modeliranja i strukturiranja baze podataka.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna Upoznati načine modeliranja baze podataka.
postignuća: Strukturirati bazu podataka pomoću veza između entiteta.
Baza podataka, sustav za upravljanje bazom podataka, plošna baza podataka, tablica
Ključni pojmovi:
podataka u bazi, polje, zapis, objekti baze podataka.
 razumjeti svrhu modeliranja  povezivati entitete baze  stjecanje znanja, vještina i
Odgojno-obrazovni baze podataka podataka primarnim navika za pravilno
ishodi (učenička  upoznati entitet i razumjeti ključem korištenje baze podataka
postignuća): veze između entiteta
 upoznati sustav za
održavanje baze podataka

Nastavne metode:
Korelacija:
za učenike:
Web:
za nastavnika: MP: m7prez1.ppsx
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
439
Uvodni dio:
Porastom informatizacije društva, sve se više segmenata ljudskog djelovanja evidentira pomoću
računala, pri čemu su baze podataka temeljni čimbenik, odnosno osnova za daljnje analitičke
postupke. Primjerice baza podataka biračkog tijela, baza podataka zdravstvenih osiguranika, baza
podataka počinjenih prometnih prekršaja, baza podataka rezervnih automobilskih dijelova u
skladištu i sl.
Motivacija:
Kako biste učenicima približili pojam baze podataka, uvodni dio u nastavnu cjelinu povežite s
uvodnim tekstom u udžbeniku na str. 150 (priča o Moniki) te paralelom između baze podataka i
skladišta.
Slijedeći načelo "od poznatog ka nepoznatome", podsjetite učenike na glavne značajke

proračunske tablice u Excelu, koja može poslužiti kao plošna baza podataka. Istaknite prednosti i
nedostatke takve plošne baze podataka.
Aktivnost: Upoznavanje s mogućnostima plošne baze, tj. tablice podataka u Excelu.

Pokažite učenicima prezentaciju m7prez1.ppsx u kojoj su opisane mogućnosti jednostavne, plošne
baze podataka.
Aktivnost: Entitet baze podataka.

Zapitajte učenike što predstavlja pojedini redak, a što pojedini stupac u tablici na 4. slajdu
prezentacije m7prez1.ppsx. Usmjerite ih na odgovor da redak predstavlja neki entitet – u lijevoj
tablici entiteti su osobe učlanjene u knjižnicu, a u desnoj tablici entiteti su knjižni naslovi, odnosno
knjige. Stupci predstavljaju značajke koje (jednoznačno) opisuju entitet. Primjerice, entitet članova
knjižnice opisan je sljedećim stupcima: broj članske iskaznice, ime, prezime, adresa, mjesto i
poštanski broj.
Koristeći prijašnju aktivnost, navedite da u bazi podataka redak nazivamo zapis (stariji naziv –
slog), a stupac polje.
U slobodnom razgovoru s učenicima pronađite još neke primjere entiteta i utvrdite polja koja su
nužna, odnosno neizostavna za njihov opis (po kojem će se entiteti međusobno razlikovati).
Aktivnost:. Modeliranje baze podataka.

Objasnite učenicima zašto je potrebno modeliranje baze podataka, kako je to opisano u udžbeniku
na str. 150. Započnite sa semantičkim modeliranjem, potrebnom povezivanja podataka (relacijski
model) pa na kraju opišite logičko modeliranje.
440
Aktivnost:. Zapis baze podataka.
Prije no što ćete opisati tablicu na slici 1. u udžbeniku upitajte učenike o kojem se entitetima radi.
Pitajte ih što u tablici predstavljaju retci a što stupci. Uvedite pojam polje i definirajte redak kao
instancu entiteta knjige (u jednini).
Aktivnost:. Povezivanje entiteta.

Služeći se slikom 2. u udžbeniku kao primjerom, objasnite veze između entiteta koje je izvode
pomoću jedinstvenog primarnog ključa.
Podijelite učenike u dvije grupe. Prva grupa ima zadatak navesti sličan primjer kao na slici 2. Druga
skupina ima zadatak nacrtati na ploču shemu povezivanja entiteta za taj primjer.
Aktivnost: Sustav za upravljanje bazom podataka bazom podataka.

Za rad s podacima pohranjenima u bazi podataka potreban je sustav za upravljanje bazom
podataka (akronim DBMS od engl. Database Management System). Objasnite učenicima da to nije
ništa drugo nego programska aplikacija (software) za organiziranje baze podataka i za rad s
podacima. Primjerice, za unošenje podataka te njihovo uređivanje (mijenjanje, brisanje i sl.),
prikazivanje, pretraživanje, sortiranje, filtriranje itd.
Primjer takve programske aplikacije je Microsoft Access. Koristeći se značajkama opisanim u

udžbeniku na str. 152. navedite njegove glavne zadaće i mogućnosti. Tome dodajte i mogućnost
izrade vizualnog korisničkog sučelja, što u mnogome olakšava organiziranje same baze i rad s
podacima pohranjenima u njoj.
Plan ploče
Osnovni pojmovi i elementi baze podataka
Baza podataka
Modeliranje baze podataka
Entitet baze podataka
Primarni ključ
Veze između entiteta
441
7.2. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Baza podataka MS Access 2010
Nastavna jedinica: Elementi programa Access 2010
Cilj nastavne
Stvoriti jednostavnu tablicu u programu za upravljanje bazama podataka.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna
Upoznati osnove rada u programu MS Access.
postignuća:
Sustav za upravljanje bazom podataka, tablica podataka, upit, upisni obrazac, ispisni
Ključni pojmovi:
izvještaj
  uporaba osnovnih  stjecanje znanja, vještina i
Odgojno-obrazovni elemenata korisničkog navika za pravilno
ishodi (učenička sučelja baze podataka u korištenje baze podataka
postignuća): programu MS Access.

Nastavne metode:
Korelacija:
za učenike:
Web: s7prez1.ppsx
za nastavnika: Web: s7biblio.accdb, m7prez1.ppsx
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
442
Uvodni dio:
Ponovite na prošlom satu obrađeno gradivo o sustavu za upravljanje bazom podataka – DBMS.
Istaknite da program Access ima dvojnu ulogu:
• baza podataka
• sustav za upravljanje bazom podataka
Iz te dvojne uloge proizlaze tri funkcije programa Access:
• organiziranje baze podataka
• rad s podacima
• zaštita podataka
Da bi učenici mogli koristiti navedene funkcije trebaju upoznati i svladati elemente grafičkog
korisničkog sučelja koje se u mnogome razlikuje od sučelja aplikacija iz programskog paketa Office
koje su učenici dosad upoznali.
Aktivnost: Specifičnosti programa MS Access.

Učenicima trebate skrenuti pozornost na postupak otvaranja nove baze podataka koji odudara od
uobičajenog postupka kreiranja novih dokumenata u programima iz Office paketa. Naime, nakon
što se u Pozadinskom prikazu (Backstage View) odabere naredba Novo > Prazna baza podataka,
program zahtijeva da se odmah upiše naziv nove baze podataka. To će vjerojatno zbuniti mnoge
učenike, pa je potrebno uložiti dodatno vrijeme da učenici usvoje ovu iznimku.
Aktivnost: Upoznavanje s korisničkim sučeljem programa MS Access.

Koristeći se tekstom u udžbeniku opišite osnovne dijelove korisničkog sučelja i njihovu namjenu.
Vrlo je važno da učenici dobro usvoje ova znanja, jer korisničko sučelje Accessa u mnogome
odudara od uobičajenog sučelja ostalih programa iz Office paketa. Zato preporučamo da odvojite
dovoljno vremena za obradu ovog gradiva, odnosno onoliko koliko je potrebno da učenici sa
sigurnošću pronalaze i izvršavaju osnovne aktivnosti nad pojedinim dijelovima sučelja (posebice
Navigacijskog okna), kao što su stvaranje novih objekata, njihovo otvaranje/zatvaranje, promjena
svojstava objekata/kontrola i slično.
Aktivnost: Upoznavanje s osnovnim objektima baze podataka.

Na računalu nastavnika otvorite bazu podataka s7biblio.accdb. Pozor: da biste vidjeli kompletno
korisničko sučelje, pritisnite tipku F11.
U Navigacijskom oknu ukažite učenicima na objekte koji se tamo nalaze. Za svaku od pojedine
vrste objekata (tablica, upit, (upisni) obrazac, izvještaj) otvorite po jedan gotovi dokument i na
njegovom primjeru opišite namjenu objekta pojedine vrste, koristeći opise u udžbeniku na str. 153.
Ukažite učenicima da su objekti tipa Tablica i Upit namijenjeni organizaciji baze podataka, a da su
ostali namijenjeni stvaranju korisničkog sučelja.
443
Skrećemo pozornost da svakako koristite ovu metodu zornosti, jer inače učenici samo na osnovu
teksta u udžbeniku neće moći steći predodžbu o izgledu i namjeni pojedine vrste objekta.
Aktivnost: Dvojni pogled na objekt baze podataka.

Iako ćete detaljnije obraditi ovo gradivo na idućem nastavnom satu, predlažemo na već sada
učenike upoznate s dvojnim pogledom na objekt baze podataka, jer je to još jedna specifičnost
programa Access, za koju će učenicima trebati neko vrijeme da je usvoje.
U ovoj fazi dovoljno je objasniti da svaki objekt baze možemo promatrati na dva načina:
1. prikaz podataka - izvršni način objekta, tj. onako kako objekt izgleda kada izvršava svoju funkciju
2. prikaz dizajna - za dizajniranje, odnosno uređivanje svojstava objekta.
Svaku pojedinu vrstu objekata prikažite na ova dva načina kako bi učenici što prije usvojili ovu
specifičnost.
Učenici kreiraju novu tablicu podataka i uvježbavaju uporabu prikaza podataka (Prikaz
podatkovnog lista) i prikaza dizajna (Prikaz dizajna).
Proradite s učenicima prezentaciju m7prez1.ppsx i tako zajedno ponovite gradivo.

Uputite učenike da kod kuće pogledaju prezentaciju s7prez1.ppsx.
Plan ploče
Baza podataka MS Access 2010

Elementi (objekti) baze podataka:
• tablica podataka
• upit
• upisni obrazac
• ispisni izvještaj
Dvojni pogled na objekte baze podataka
444
7.3. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Uređivanje tablice podataka
Kreiranje i dizajniranje tablice podataka
Nastavna jedinica: Upisivanje podataka u tablicu
Sortiranje i filtriranje podataka
Cilj nastavne
Stvoriti jednostavnu tablicu u programu za upravljanje bazama podataka.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna Stvoriti jednostavnu tablicu podataka u bazi podataka.
postignuća: Uređivati, sortirati i filtrirati podatke u tablici podatka.
Ključni pojmovi: Prikaz dizajna tablice, prikaz podatkovnog lista, vrste podataka/polja.
 usvojiti principe  odabrati odgovarajući tip  stjecanje znanja, vještina i
strukturiranja tablice podatka za pojedino polje navika za pravilno korištenje
podataka tablice podataka baze podataka
Odgojno-obrazovni  razlikovati vrste i  samostalno unositi podatke
ishodi (učenička primjenu podatka u u tablicu podataka
postignuća): određenom polju tablice  primjenjivati stečena znanja
podataka u radu s podacima
 usvojiti načela uređivanja,
sortiranja i filtriranja
podataka u tablici
podataka
Nastavne metode:
Korelacija:
za učenike:
Web: s7biblio0.accdb
za nastavnika: Web: m7prez3.ppsx, s7biblio0.accdb
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
445
Uvodni dio:
Tablica podataka polazni je i neizostavni elementi (objekt) baze podataka. Njeno je kreiranje jedan
od najvažnijih koraka u izgradnji baza podataka. Od dobro strukturiranih tablica podataka ovisi
funkcioniranje kompletne baze podataka. Zato je poželjno prije stvaranja tablice dobro promisliti i
isplanirati koja će nam polja trebati i koja će se vrsta podataka u njih upisivati. Uputite učenike da
je korisno najprije na papiru napravi popis svih potrebnih polja i osmisliti njihovu organizaciju kroz
jednu ili više tablica. Tek kada smo obuhvatili sva potrebna polja, pazeći pri tome da se pojedina
polje ne dupliraju u više tablica, možemo prijeći na kreiranje tablica u bazi podataka.
Motivacija:
Recimo da želimo voditi evidenciju o posuđenim knjigama u školskoj knjižnici. Napravit ćemo
tablicu u kojoj će se nalaziti svi potrebni podaci: naslov i autor knjige, čitatelj koji je posudio knjigu i
datum posudbe. Međutim, što ako bismo htjeli imati detaljnije podatke o čitatelju? Na primjer, broj
njegove iskaznice, adresu stanovanja i razred u koji ide.
Naizgled, rješenje je u dodavanju novih polja tablici. No tada bismo si natovarili dodatni posao – sve
podatke o istome čitatelju trebalo bi nanovo upisivati za svaku posuđenu knjigu. Osim toga, što kad
čitatelj ode u viši razred ili promijeni adresu – trebali bismo sve te podatke iznova upisivati,
odnosno mijenjati.
Očito je da takva organizacija podataka nije dobra. Zato u bazi podataka primjenjujemo drukčije
rješenje. U jednoj tablici vodimo evidenciju o knjigama, a u drugoj o čitatelju. Stvaranjem upita baze
podataka, kasnije možemo združiti njihove podatke u jednu virtualnu tablicu.
U svakom slučaju, tijekom strukturiranju baze podataka uvijek započinjemo s promišljanjem koje
tablice entiteta nam nužno trebaju i kako ćemo ih kasnije povezivati u (virtualno) združene tablice.
Aktivnost: Stvaranje nove tablice.

Koristeći se opisom iz udžbenika na str. 154 kreirajte novu tablicu. Access će novu tablicu otvoriti u
izvršnom načinu (Prikaz podataka), tako da možemo odmah početi upisivati podatke. Međutim,
takav način upisivanja podataka u novu tablicu nije (dovoljno) dobar, jer prepuštamo Accessu da
na osnovu podataka koje unesemo sam zaključi o kakvoj se vrsti podataka radu u pojedinom polju.
Stoga je preporučljivo prije upisivanja podataka prijeći u Prikaz dizajna i ručno odrediti svojstva
polja.
Aktivnost: Uređivanje polja.

Zadaća ove aktivnosti je za svako polje u tablici odrediti njegov naziv te vrstu podataka koja će se
upisivati u to polje. Kako se to radi opisano je uz sliku 5. u udžbeniku. Moguće vrste polja opisane
su u udžbeniku u tablici 1..
Detaljni opis vrsta podataka nalazi se u prezentaciji m7prez3.ppsx, pa ako vrijeme dopušta možete
učenicima prezentirati i komentirati njen sadržaj.
446
Zadržite se na prozoru nove tablice u dizajnerskom načinu sve dok učenicima ne bude potpuno
jasno kako funkcionira kreiranje tablice: u gornjem dijelu prozora navode se polja, a u donjem
dijelu u kartici Općenito vrše se dodatna podešavanja polja s obzirom na vrstu podataka i
ponašanje polja tijekom upisa/prikazivanja podataka.
Aktivnost: Određivanje vrste polja, odnosno vrste podataka u polju.

U svrhu vježbe zadajte učenicima da odrede nekoliko polja s različitim vrstama podataka. Za izbor
mogućih podataka neka se posluže tablicom 1. u udžbeniku.
Nakon što učenici dovoljno uvježbaju uređivanje svojstava polja tablice, prijeđite na projektni
zadatak - učenici su u ulozi školske knjižničarke koja planira napraviti bazu podataka kako bi si
olakšala svakodnevne poslove u knjižnici. Prvi korak u realizaciji toga zadatka je predviđanje
potrebnih podataka i planiranje njihove organizacije u obliku tablica baze podataka.
Povedite raspravu s učenicima koji podaci, odnosno koje tablice će im biti potrebne za realizaciju
zadanoga projekta. Da biste mogli pratiti obradu gradiva u udžbeniku, dogovorite se da će prva
tablica koju je potrebno kreirati biti tablica čitatelja.
Aktivnost: Kreiranje nove tablice.

Obradite aktivnost na primjeru kreiranja tablice čitatelje školske knjižnice kako je opisano u vježbi
1. iz udžbenika.
Aktivnost: Određivanje svojstava polja.

Upis naziva polja, određivanje vrste i duljine polja objasnite kako je navedeno u vježbi 2. i vježbi 3.
u udžbeniku.
Istaknite značaj indeksiranih polja. Njihova je prednost što omogućavaju brzo sortiranje podataka,
a nedostatak što povećavaju veličinu baze. Naime, za svako indeksirano polje baza podataka
rezervira dodatni memorijski prostro.
Obradite indeksiranje polja kako je opisano u vježbi 4. u udžbeniku.
Aktivnost: Spremanje nove tablice.

Postupak spremanja nove tablice obradite kako je opisano u vježbi 5. u udžbeniku. Upozorite
učenike da tijekom spremanja nove tablice Access može prikazati upozorenje o nepostojećem
glavnome ključu u tablici i želimo li da ga Access sam kreira. Stoga je potrebno objasniti taj pojam
kako bi učenici znali što odlučiti u takvoj/sličnoj situaciji.
Pojam glavnoga (primarnoga) ključa objasnite sukladno opisu u udžbeniku na str. 157.
Aktivnost: Određivanje glavnoga ključa.

Određivanje glavnoga ključa u tablici obradite sukladno vježbi 6. u udžbeniku. Budući da se kao
glavni ključ obično odabere numeričko polje, postoji posebna vrsta polja (polje tipa
samonumeriranje) koje služi upravo u tu svrhu.
Polje tipa samonumeriranje specifično je iz dva razloga:
447
• Access automatski, odnosno sam odredi jedinstvenu numeričku vrijednost koja će se upisati u to
polje tijekom upisa novog zapisa
• to je polje zaštićeno pa korisnik ne može ništa ručno upisati u to polje
Kako djeluje polje tipa samonumeriranje tijekom upisivanja novog zapisa objašnjeno je na početku
vježbe 7. u udžbeniku.
Aktivnost: Upisivanje podataka u tablicu.

U drugom dijelu vježbe 7. u udžbeniku opisana je uporaba tipke TAB za premještanje pokazivača u
sljedeće polje (SHIFT+TAB premješta pokazivač u prijašnje polje).
Naglasite da upisivanje podataka u tablicu Access ima svoje specifičnosti i unekoliko se razlikuje od
upisivanja u tablice ostalih programa iz paketa Microsoft Office. Stoga s učenicima proradite
naredbe za kretanje kroz tablicu i upisivanje podataka (tablica 2. u udžbeniku). Naglasite ulogu
tipke Escape kojom se vrši poništavanje (anuliranje) upisa u pojedino polje. Ako se tipka Escape
pritisne dva puta uzastopce, poništit će se upis u sva polja jednoga zapisa, odnosno poništit će se
upis/izmjena cijeloga zapisa.
Osim što je važno da su podaci točno i učinkovito upisani u bazu (u smislu njihove strukturiranosti i
organiziranosti), korisniku baze još je važnije da može brzo doći do određenog podatka i/ili da
može pregledati podatke na način koji će mu dati određene informacije (podsjetimo - podatak sam
po sebi još nije informacija).
Aktivnost: Sortiranje i filtriranje podataka.

Sortiranje i filtriranje podataka u tablici vrlo je slično onome u programu Excel, što je i
prezentirano u vježbi 11. i vježbi 12. u udžbeniku.
Plan ploče
Tablica podataka i rad s podacima
Načini rada s tablicom:

• prikaz podatkovnog lista
• prikaz dizajna tablice
Vrste polja i podataka
Zajednička polja u tablicama
Glavni (primarni) ključ
Sortiranje i filtriranje podataka
448
7.4. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Izrada upisnog obrasca
Izrada upisnog obrasca čarobnjakom
Nastavna jedinica: Ručno uređivanje upisnog obrasca
Složenija izrada obrasca
Cilj nastavne
Izraditi upisni obrazac i pomoću njega ažurirati podatke u tablici podataka.
jedinice:
 provjeravanje
Izraditi upisni obrazac.
Obrazovna
Vizualno oblikovati upisni obrazac.
postignuća:
Ažurirati podatke pomoću upisnog obrasca.
Ključni pojmovi: Upisni obrazac, grafičke kontrole upisnog obrasca, navigacija kroz zapise
 S pomoću pomagala  izraditi i doraditi upisni  stjecanje znanja, vještina i
izraditi upisni obrazac obrazac navika za pravilno korištenje
 Izraditi upisni obrazac od  samostalno unijeti podatke baze podataka
Odgojno-obrazovni
ishodi (učenička početka. pomoću upisnog obrasca
postignuća):  Prilagoditi vizualni izgled  navigirati kroz zapise u bazi
obrasca. podataka
 Rabiti obrazac za unos
novih podataka u bazu,
brisanje zapisa i pretragu
podataka.
Nastavne metode:
Korelacija:
za učenike:
za nastavnika: MP: s7biblio.accdb
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
449
Uvodni dio:
Nakon prva dva nastavna blok-sata učenici su naučili kreirati tablicu i upisivati podatke u nju.
Međutim, tablica podataka nije namijenjena za izravno upisivanje podataka. Štoviše, korisnik treba
biti što manje u kontaktu s tablicom podataka kako ne bi hoticime ili nehotimice pokvario njena
svojstva.
Za kontrolirani i vizualno privlačniji način upisivanja podataka u Accessu se koriste upisni obasci.
Motivacija:
Za potrebe upisivanja podataka, tablica podataka ima niz nedostataka:
• tablica prikazuje mnoštvo podataka organiziranih u križaljku stupaca i redaka koji se ne
mogu oblikovati, osim promjene širine, odnosno visine. Tablica je neprikladna, nepregledna
ako želimo vizualno identificirati pojedini podatak
• upis podataka u pojedino polje nije u potpunosti kontroliran pa korisnik može upisati
podatak pogrešan u sintaktičkom i semantičkom smislu
• tijekom rad s podacima korisnik može hoticime ili nehotimice promijeniti/pokvariti
strukturu tablice, što u nekim slučajevima može dovesti do njene neupotrebljivost
• kao što je lako dodati podatke u tablicu, tako ih je razmjerno lako obrisati.
Da bi se izbjegli ovi nedostati, podaci se u pravilu nikad ne upisuju u samu tablicu, nego pomoću
posrednika – upisnog obrasca.

Upisni obrazac (ili samo obrazac) je ukratko formular za upis podataka u bazu. Njegova je prednost
što ga možemo vizualno urediti (oblikovati) po želji i što u njega možemo ugraditi programske
kontrole za verifikaciju upisa i prikazivanje podataka.
Aktivnost: Izrada upisnog obrasca pomoću čarobnjaka.

Stvaranje obrasca za upis podataka pomoću čarobnjaka obradite sukladno opisu u vježbi 13. u
udžbeniku.
Osim kreiranja obrasca čarobnjakom, na raspolaganju je i ručno kreiranje obrazaca. Taj se

postupak koristi ako već kreirani obrazac želimo izmijeniti/doraditi (kao u našem primjeru) ili ako
sami želimo dizajnirati obrazac ispočetka. Mijenjati možemo sva tri radna područja obrasca:
zaglavlje, pojedinosti i podnožje.
Da bismo oblikovali obrazac, potrebno je aktivirati način rada Prikaz dizajna te uključiti List
svojstava. U ovome se okviru prikazuju sva raspoloživa svojstva grafičke kontrole koju smo označili
u obrascu. Svojstva se mijenjaju u desnom dijelu okvira bilo upisom određene vrijednosti bilo
izborom iz popisa već ponuđenih vrijednosti (slika 17. u udžbeniku).
Aktivnost: Promjena svojstava grafičkih kontrola obrasca.

Kako se mijenjaju svojstva grafičkih kontrola obrasca opisano je kroz nekoliko primjera u vježbi 14.
u udžbeniku.
450
Aktivnost: Stvaranje obrasca ispočetka.
Tijekom kreiranja obrasca "od nule" najprije je potrebno nacrtati pojedinu grafičku kontrolu, a
onda pomoću Lista svojstava doraditi/izmijeniti njena svojstva. Objasnite učenicima da se pojam
"crtanje kontrole" zapravo odnosi na smještaj kontrole na željeno mjesto unutar obrasca, a da se
iscrtavanje pravokutnika mišem određuje njena početna veličina (koju kasnije možemo mijenjati).
Raspoložive kontrole koje možemo nacrtati, tj. smjestiti na obrazac nalaze se u kartici Dizajn u
grupi Kontrole.
Prije nego što nastavite s obradom gradiva, neka učenici dobro uvježbaju "crtanje" kontrola. Upute
za crtanje i podešavanje kontrola te određivanje njihova redosljeda tijekom uporabe obrasca
nalaze se u udžbeniku na str. 163-164.
Aktivnost: Navigacija kroz zapise.

Kontrolama smještenim u statusnom retku obrasca upravlja se navigacijom kroz zapise. Pod
navigacijom se podrazumijeva pozicioniranje na određeni zapis u tablici podataka koju obrazac
prikazuje. Demonstrirajte njihovu uporabu na nekom obrascu iz baze podataka s7biblio.accdb (s
puno podataka).
Plan ploče
Izrada upisnog obrasca
Dijelovi obrasca: zaglavlje, pojedinosti i podnožje

Čarobnjak za obrasce
List svojstava
Ručno uređivanje obrasca
Složena izrada obrasca
Svojstva grafičkih kontrola
Navigacija kroz zapise
451
7.5. – 7.6. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Stvaranje upita i izvještaja
Združivanje tablica pomoću upita
Nastavna jedinica:
Postavljanje relacije između tablica
Stvaranje izvješća pomoću čarobnjaka
Ručno uređivanje izvješća
Cilj nastavne
Upoznati načela stvaranja upita i izvještaja baze podataka.
jedinice:
 provjeravanje
Obrazovna Povezati dvije tablice u relaciju i kreirati upit.
postignuća: Načiniti izvještaj korištenjem pomagala.
Ključni pojmovi: upit, relacija, izvještaj
- usvojiti načelo povezivanja - povezati dvije tablice - stjecanje znanja, vještina
tablica pomoću relacije stvaranjem relacije i navika za pravilno
- razumjeti postojanje upita - izraditi upit iz dvije tablice korištenje baze podataka
Obrazovni ishodi:
kao prividne tablice u relaciji
- upoznati postupak kreiranja - izraditi izvještaj pomoću
izvještaja pomoću pomagala čarobnjaka za izvještaje
(čarobnjaka za izvještaje) - ručno urediti/doraditi
izvještaj
Nastavne metode:
Nastavna sredstva
i pomagala:
za učenike:
za nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
452
Uvodni dio:
Istaknite (još jednom) da upit baze podataka nije stvarna, fizička tablica. Upit je zahtjev bazi
podataka da nam "isporuči", odnosno prikaže podatke iz jedne ili više tablica (zato se i zove upit).
To svojstvo omogućava korisniku da kreira upit kombiniranjem podataka iz više tablica te u obliku
koji najbolje odgovara potrebama korisnika. Primjerice, podaci mogu biti sortirani po jednom ili
više obilježja, odnosno polja, moguće je "ad hoc" stvarati nova polja sastavljena od više polja (npr.
izraz ime i prezime kao kombinacija polja za ime i polja za prezime razdvojeno jednim praznim
mjestom), prikazivanje samo onih podataka koji zadovoljavaju određeni logički ili neki drugi
aritmetički uvjet (npr. prikaz samo onih korisnika koji kasne s vraćanjem posuđenih naslova iz
knjižnice) itd.
Motivacija:
Za motivacijski uvod upotrijebite uvodni tekst iz udžbenika na str. 165 (tekst u kurzivu) ili predočite
učenicima neki sličan primjer u kojem se zahtijeva prikaz podataka koji u tom obliku ne postoji
fizički zapisan u bazi.
Aktivnost: Stvaranje upita (vježba 15).

Prije no što izvedite vježbu 15. objasnite način na koji se povezuju tablice iz baze podataka, što je
potrebno da bi se podaci crpili iz dvije tablice kao što se traži u vježbi. Za povezivanje tablica važno
je da objasnite pojam relacije, što nije ništa drugo nego poveznica pomoću koje se združuju podaci
iz dvije tablice. Relacija sadrži opis (jednog) polja koje se nalazi u obje tablice, s time da nazivi tog
polja mogu biti različiti – važno je samo da sadrže jednake podatke. Ako je potrebno, objašnjenje
kreiranja relacije potkrijepite sljedećom shemom:
Provedite vježbu 15. kako je opisano u udžbeniku. Uspostavljena relacija između dvije tablice
(Autori i Naslovi) prikazana je na slici 21. u udžbeniku.
Aktivnost: Stvaranje izvještaja (vježba 16).

Podaci koje programski generira upit mogu se upotrijebiti kao ravnopravan izvor podataka, jer se
ponašaju kao svaka druga tablica. To znači da ih možemo koristiti kao izvor podataka za npr.
podatkovne obrasce ili pak izvještaje, kao što je zadano u vježbi 16. u udžbeniku.
453
Slično kao kod izrade obrazaca, i kod kreiranja izvještaja može se koristiti Accessov čarobnjak koji
na interaktivan način generira upotrebljiv izvještaj, koji kasnije možemo doraditi.
Upozorite učenike da prije izrade izvještaja mora biti instaliran pisač, inače se izvještaj neće do
kraja izgenerirati. Osim toga, izvještaj je predodređen za ispis na pisač, pa su mu dimenzije u
skladu sa standardnim veličinama papira.
Nakon što učenici izrade vježbu 16. kako je opisano u udžbeniku, zadajte im da sami ručno dorade
izvještaj. Mogu se koristiti izgledom izvještaja prikazanog na slici 22., a mogu osmisliti i svoj vlastiti
dizajn (pustite im da budu kreativni).
Ponovite s učenicima korake Accessovog čarobnjaka za izradu izvještaja.

Ako vam ostane dovoljno vremena, pokažite učenicima mogućnost izvoza izvještaja u Excel tablicu,
odnosno Word, PDF ili pak HTML dokument.
Plan ploče
Stvaranje upita i izvještaja

Upit (Query)
Relacija za povezivanje tablica
Izvještaj (Report)
Čarobnjak za izradu izvještaja
454
12. TEHNIČKO CRTANJE NA RAČUNALU
12.1. Priprema
Nastavni predmet:
Informatika i Razred: Sat: Datum:
računalstvo
Nastavna cjelina: 12. Tehničko crtanje na računalu
Nastavna tema: Uvod u tehničko crtanje na računalu
Uvod u tehničko crtanje na računalu
Nastavna jedinica:
Sučelje programa AutoCAD
Upoznati povijesni razvoj i vrste programa za tehničko crtane na računalu.
Cilj nastavne Upoznati razliku između rasterske i vektorske grafike.
jedinice: Upoznati primjenu CAD programa u struci.
Upoznati elemente sučelja programa AutoCAD.
 provjeravanje
Obrazovna Prepoznati osnovno okruženje AutoCAD-a, stvoriti novi, otvoriti i zatvoriti postojeći
postignuća: crtež,
Ključni pojmovi: Elementi sučelja, elementi tehničkog crteža, pozivanje naredbi
- prepoznati osnovne - interes za stjecanje
Odgojno-obrazovni dijelove programa -otvoriti i zatvoriti crtež novih znanja i njihovu
ishodi (učenička AutoCAD - nactrati element, označiti pravilnu primjenu u
postignuća): - razlikovati elemente element, editirati element struci
tehničkog crteža ctreža - upornost za postizanje
- razlikovati učinak naredbi - spremiti crtež postavljenog cilja
Nastavne metode:
Nastavna sredstva i
pomagala:
 video zapis  kviz  igra
Korelacija: Struka, Matematika –koordinatni sustavi, fizika - vektor
za učenike:
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
455
Uvodni dio:
Cilj nam je potaknuti učenike na razgovor o upotrebi tehničkog crteža u struci. Primjeni
računala za izradu tehničkog crteža.
Motivacija:
Prikazati učenicima važnost tehničkog crteža u struci. Ukazati na povijesni razvoj pribora za
crtanje i usporediti ga s današnjim načinima izrade tehničkog crteža. Ukazati na prednosti koje
donosi uporaba računala u tehničkom crtanju. Pokazati im dobar tehnički crtež izrađen ručno i
onaj izrađen na računalu.
Kako načiniti tehnički crtež? Koji program upotrijebiti?

Aktivnost:
Upoznajte učenike s novim pojmovima: računalna grafika, rasterska grafika, vektorska
grafika. Kroz razgovor s učenicima ponovite gdje se sve računalo primjenjuje u struci i što su
do sad naučili. Podsjetite ih na pojmove stvaranje novog, editiranje postojećeg i pravilno
spremanje dokumenta.
Podsjetite učenike na pojmove: crtanje crte, kotiranje, skošenje ruba, šrafiranje, sastavnica.
Napomenite nekoliko CAD programa koji se mogu koristiti u struci.
Predstavite AutoCAD i demonstrirajte na koje načine možemo pokrenuti program AutoCAD.
456
Nakon pokretanja programa, potaknite učenike neka uoče dijelove prozora koji su im možda
poznati iz Office alata ili nekih drugih programa koje su do sad koristili.
Uz sliku porazgovarajte o dijelovima prozora AutoCAD-a. Neke dijelove učenici znaju iz drugih
programa, neki će im biti novina. Stoga je potrebno da učenicima opišete trake s izbornicima,
naredbeni redak, statusnu traku i kursor. Objasnite njihovu ulogu pri izradi tehničkog crteža.
Demonstrirajte učenicima rad s ovim elementima.
Upoznajte učenike s pojmom naredbeni redak i objasnite im kroz demonstraciju pojam i

ulogu naredbenog retka.
Demonstrirajte kako se zatvara AutoCAD, povežite gradivo s uobičajenim načinima zatvaranja
ostalih programa koje poznaju.
457
Aktivnost:
Objasnite učenicima način na koje sve načine
možemo otvoriti postojeći i kreirati novi crtež
AutoCAD-u. Spomenuti ulogu standardnih
predložaka.
Kako bi učenici lakše razumjeli pojam tehničkog

crteža na računalu povući poveznicu između
klasičnih papirnatih tehničkih crteža i onih na
računalu.
Aktivnost: Demonstrirajte kako spremamo

crteže te po kojem nastavku prepoznajemo
AutoCAD-ov crtež. Ponovite razliku između
naredbi Spremi i Spremi kao. Potaknite učenike
da istraže postoji li sličnost kod zatvaranja
dokumenta u ostalim programima koje poznaju
(radna knjiga u Excelu i dokumen u Wordu).
Naglasite učenicima po kojim nastavcima

prepoznajemo AutoCAD-ove datoteke i
ponovite važnost nastavka datoteke.
Demonstrirajte .dwg, .bak i .dwt
Ponovite postupak spremanja i zatvaranja tehničkog crteža. Učenici spremaju i zatvaraju svoje
prve tehničke crteže koje se mogu sastojati od samo par linija.

Aktivnost: Objasniti učenicima da se može, po potrebi, otvoriti više od jednog crteža.
Upozoriti učenike na ograničenja koja postavlja količina radne memorije.
Učenici upoznaju način kako otvoriti i prikazati istovremeno više crteža.

Učenici najprije zatvore AutoCAD, a zatim pod vodstvom nastavnika prepoznaju pojedini crtež
prema datotečnom nastavku, otvaraju ga i nakon otvaranja samostalno (pojedinačno) imenuju
pojedine dijelove AutoCAD-ovog sučelja.
458
Plan ploče
Uvod u proračunske tablice
Program AutoCAD
Pokretanje AutoCAD-a
Crtež u AutoCAD-u
Datotečni nastavci: .dwg, .bak, .dwt, .dxf itd.
459
12.2. Priprema
Nastavni predmet:
računalstvo
Nastavna tema: Priprema za crtanje
Korisničko sučelje, alati, alatne trake
Nastavna jedinica: Preciznost crtanja i mjernih jedinica
AutoCAD-ove jedinice
Cilj nastavne
Uvježbati prilagođavanje radnog okruženja i način pozivanja naredbi
jedinice:
 provjeravanje
Definicije crta potrebnih za izradu crteža, podešavanje i razmještanje alata i
Obrazovna
alatnih trka. Pozivanje naredbi kroz izbornike, alatnu traku i naredbeni redak.
postignuća:
Definirati mjerne jedinice crteža i njihovu preciznost.
Vrste crta (linija),naredba, alat, alatna traka,pozivanje naredbe, mjerna
Ključni pojmovi:
jedinica, preciznost crtanja, mjerne jedinice.
- pravilno odabrati vrste - objasniti namjenu i
- interes za stjecanje
crta za pojedini crtež razliku vrsta crta u crtežu
novih znanja i njihovu
- odabrati alat, - demonstrirati postupke
primjenu
Odgojno-obrazovni - odabrati i razmjestiti različitih načina pozivanja
- kreativnost i inicijativu u
ishodi (učenička alatne trake naredbe
radu
postignuća): - pozvati naredbu preko - objasniti razloge
- radne navike,
naredbenog retka korištenja različitih mjernih
organizacijske vještine
- prilagoditi mjerne jedinica
te sposobnost
jedinice i njihovu - demonstrirati
samoprocjene
preciznost - podešavanje preciznosti
mjernih jedinica
Nastavne metode:
Nastavna sredstva i
pomagala:
Korelacija: Struka, Matematika - mjerilo, Fizika – mjerne jedinice
Udžbenik: str. 247. - 249.
za učenike:
Web:
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
460
Uvodni dio:
Ponovite s učenicima gradivo s prethodnog nastavnog sata sljedećim pitanjima:
Koji program ćemo upotrijebiti za izradu tehničkog crteža? Kako pokrećemo AutoCAD? Što je
tehnički crtež? Koje datotečne nastavke koristi AutoCAD?
Motivacija:
Koje su najveće prednosti digitalnog tehničkog crteža? Želite li naučiti učinkovito crtati na
računalu? Što treba prirediti da bi proces tehničkog crtanja bio se učinkovit? Ako učenici imaju
iskustva u analognom tehničkom crtanju koristite usporedbe s klasičnim tehničkim crtežom.

Aktivnost: Potaknite učenike na razgovor pitanjima: Što je sve potrebno da bi nastao klasični
tehnički crtež? Na kojoj podlozi se crta, koji pribor se koristi, kako zovemo čovjeka koji stvara
tehničke crteže? Zajedno s učenicima ponovite čemu služe tehnički crteži.
Ponovite postupke pokretanja AutoCAD-a, te ponovite razne datotečne nastavke koje stvara
AutoCAD. Po kojem nastavku prepoznajemo AutoCAD-ov crtež?
Potaknite učenike na istraživanje osnovnih padajućih izbornika npr. Draw i Modify. Neka
prepoznaju pojedine alate i uoče sličnosti i razlike između alata za crtanje i uređivanje crteža.
usporedite ih s priborom za crtanje, trokut, ravnalo, šestar…
Demonstrirajte učenicima (na računalu nastavnika) načine na koji možemo odabrati pojedine
alate i smjestiti ih na pogodno odnosno željeno mjesto. Izbor alata neka bude prikladna
kombinacija općih alata i onih koji se specifično koriste u struci.
461
Zatražite od učenika da određene alatne trake odaberu i razmjeste po radnoj površini na
odgovarajući način koji ćete unaprijed definirati i obrazložiti
Aktivnost: Kroz razgovor i uz demonstraciju potaknite učenike da istu naredbu pozovu na

različite načine (izbornik, alatna traka, naredbena linija). Navedite ih na bitne razlike u
komforu i brzini (učinkovitosti) pojedinog načina pozivanja naredbi. Objasnite povijesne
razloge postojanja sva tri načina pozivanja.
Pokažite učenicima da se tipkom Enter ponavlja zadnja naredba.
Vi napišite naredbu u naredbenom retku, a neka je učenici pronađu u izbornicima ili na
alatnim trakama. Pokušajte i obratno. Vi pokažite na izborniku ili alatnoj traci, a učenici neka
je napišu na naredbenom retku. Izaberite poneku naredbu (npr. Point) koja se ne ponaša
potpuno jednako ako se napiše ili odabere s izbornika i prokomentirajte to.
Aktivnost:
Do sad ste bez nekih posebnih objašnjenja koristili koordinatni sustav AutoCAD-a. Crtanje po
koordinatama je crtanje bez mjerila, odnosno crtanje u mjerilu 1:1. Iako se mjerilo crteža u
AutoCAD-u zadaje tek prilikom ispisa, o mjerilu treba voditi računa prije početka crtanja.
Objasnite učenicima da pojedine struke na tehničkim crtežima imaju standardizirana mjerila
crteža i veličine papira. Povežite AutoCAD-ove jedinice s osnovnim jedinicama koje se koriste
na tehničkim crtežima u struci. Naglasite pojam preciznosti kod tehničkog crteža i važnost
ispravnog korištenja broja decimalnih mjesta u mjernim jedinicama.
Zatražite od učenika da (linijama i/ili polilinijama) nacrtaju nekoliko pravokutnika koji će
predstavljati prazan papir za crtanje u formatima (A4, A3, A2 itd.) koji se koriste u struci.

Neka svaki učenik nacrta dva crteža koji će predstavljati najčešće korišten format papira za
crtanje u njihovoj struci, tako da je donji lijevi kut papira bude smješten na koordinate 0,0.
Neka na jednom crtežu duža, a na drugom kraća stranica papira bude horizontalna.
462
Plan ploče
Prilagođavanje tablice
Korisničko sučelje:
- izbornik
- alatna traka
- naredbeni redak
Mjerilo tehničkog crteža
Mjerne jedinice i preciznost crtanja

AutoCAD-ove jedinice
Standardne veličine papira za tehničke crteže
463
12.3. Priprema
Nastavni predmet:
računalstvo
Nastavna tema: Crtanje u AutoCAD-u
Crtanje u AutoCAD-u
Rad s nivoima
Nastavna jedinica: Sastavnica
Llinetype, Dimension Style, Osnap, Chamfer, Fillet, Hatch, Scale,
Plot
Cilj nastavne Usvojiti i uvježbati postupak korištenja AutoCAD-ovih naredbi na primjeru izrade
jedinice: tehničkog crteža iz područja struke
 provjeravanje
Obrazovna Prepoznati i pravilno upotrijebiti pojedinu naredbu, stvaranje tehničkog crteža,
postignuća: editiranje tehničkog crteža, ispis (plot) tehničkog crteža
Ključni pojmovi: Naredba, nivo, sastavnica, tip linije, dimenzija, mjerilo, editiranje crteža, ispis crteža
- pripremiti AutoCAD za - predložiti standardne - interes za stjecanje
izradu tehničkog crteža formate papira za tehnički novih znanja i njihovu
Odgojno-obrazovni - upotrijebiti različite crtež primjenu
ishodi (učenička naredbe u stvaranju - objasniti postupak - koncentracija i
postignuća): tehničkog crteža odabira mjerila i tipova preciznost za postizanje
- upotrijebiti različite linija postavljenog cilja
naredbe za editiranje - primijeniti postupak
tehničkog crteža ispisa (plotanja) tehničkog
crteža
Nastavne metode:
Nastavna sredstva i
pomagala:
Korelacija: Struka, Matematika
za učenike:
za
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
464
Napomena:
Ukoliko primjer iz udžbenika smatrate neprikladnim za vašu struku, slobodno ga zamijenite,
po vašem mišljenju, prikladnijim vodeći računa da se može obraditi unutar predviđene
satnice. U našem slučaju 4 školska sata. Po potrebi neke od, u udžbeniku korištenih, naredbi i
opcija možete izostaviti i umjesto njih uvesti neke koje se češće koriste u struci.
Uvodni dio:
U kratkim crtama ponoviti dosad naučeno gradivo.
Motivacija:
Želite li, koristeći AutoCAD nacrtati kompletan tehnički crteža kakav se koristi u našoj struci?
Izradit ćemo ga po svim propisanim normama i potpuno digitalno. bez papira, rapidografa i
tuša. Na kraju će tri najbolja crteža biti ispisani na papir, a svi ostali će svoj gotov crtež ispisati
u .pdf datoteku.

Aktivnost:
Pokažite učenicima predmet koji će prikazati na tehničkom crtežu tehničkom. U nedostatku
predmeta podijelite učenicima njegovu aksonometrijsku sliku. Detaljno upoznajte učenike s
onim što se od njih očekuje.
Nastavnik na svom računalu demonstrira pojedine postupke, zatim učenici isti postupak obave
na svojim računalima. Na mjestima gdje je to moguće potaknite učenike da prepoznaju
namjenu pojedinih alata i da uoče razliku između alata za crtanje i uređivanje crteža.
Učenici otvaraju nov crtež u AutoCAD-u. Prema mogućnostima koristite jedan od ponuđenih
predložaka. Obavite pripreme za crtanje kao što je obrađeno na prethodnom satu.
Pokrenite Lyer Properties Manager, objasnite pojam, svrhu i namjenu nivoa (Layer). Objasnite
pojedina svojstva nivoa i načine na koji se nivoi i njihova svojstva koriste u struci.
Demonstrirajte podešavanje nekoliko vrsta crta koje će se koristiti u crtežu. Napomenite da se

sve odabrane crte ne moraju koristiti ali da se ne može koristiti ona vrsta crte koju nismo
unaprijed podesili.
465
Neka učenici sami podese još nekoliko vrsta crta sukladno normama koje se koriste u struci.
Aktivnost: Demonstrirajte odabir nekoliko izgleda kota Dimension Style iz ponuđenih

predložaka. Prikažite kako se mogu prilagoditi normama struke.
Neka učenici sami podese još nekoliko izgleda kota iz ponuđenih predložaka i neka neke od
njih prilagode normama struke.
Aktivnost: Demonstrirajte učenicima crtanje simetrale i jednog od provrta. Koristite opciju

OSNAP i prikažite njena osnovna svojstva i kako se koriste u struci. Ukažite učenicima na
načine na koje se u struci mogu koristiti POLAR, ORTHO i OTRACK.
466
Neka učenici, na temelju već nacrtane simetrale, sami pokušaju nacrtati predmet u tlocrtu,
nacrtu i bokocrtu. Obilazeći učionicu pružite pomoć onima koji je trebaju. Neka učenici koji su
ranije gotovi pomognu kolegama koji sporije crtaju.

Napomena: Kao uvod u slijedeću vježbu ponovite s učenicima pojam i norme kotiranja
tehničkih crteža. Prodiskutirajte sadržaj izbornika Dimensions. Demonstrirajte opciju za
kotiranje Linear. Na gotovu kotu primijenite naredbu Explode i prokomentirajte slučajeve u
kojima se može primijeniti.
467
Aktivnost: Učenici samostalno kotiraju ostatak crteža. Obilazeći učionicu pružite pomoć onima
koji je trebaju. Potičite učenike koji su dovršili kotiranje da pomognu kolegama koji sporije
crtaju.

Ukažite učenicima na skošene rubove našeg predloška. Demonstrirajte zakošenje rubova
naredbom Chanfer na jednom rubu. Tijekom rada na zakošenju namjerno pogriješite i
podsjetite učenike na učinak naredbe Undo.
468
Aktivnost: Učenici samostalno zakošavaju preostala tri ruba. Nakon što uspješno zakose sve
rubove naredbom Undo vrate jedan rub u izvorno stanje i samostalno pokušaju primijeniti
zakošenje maredbom Fillet. Neka sami uoče razlike i odaberite neke od njih koji će svoja
zapažanja usmeno iznijeti ostalim kolegama.

Potaknite učenike da se prisjete što na tehničkim crtežima označavamo šrafurom.
Demonstrirajte šrafiranje naredbom Hatch na jednoj strani predloška
469
Aktivnost: Učenici samostalno šrafiraju drugu stranu predloška.

Potaknite učenike na razgovor što na tehničkom crtežu sadrži sastavnica. Kakve se sastavnice
koriste u struci prema HR normi. Postoji li neki interni školski dogovor o sadržaju sastavnice. U
crtež ubacite sastavnicu iz ponuđenih predložaka.
470
Aktivnost: Učenici ubačenu sastavnicu samostalno popunjavaju.

Ovisno o veličini crteža i raspoloživom pisaču/ploteru demonstrirajte sve faze priprave crteža
za ispis na papir. Jedna od mogućnosti je i ispis u .pdf datoteku ako imate instaliran prigodan
„pdf pisač“.
Aktivnost: Učenici slijede nastavnika i pripremaju crtež za ispis. Najbolje crteže ispišite na
papir i podijelite učenicima. Svi morju svoj uradak ispisati u pdf datoteku i e-mailom poslati
nastavniku.

Pozovite učenike da otvore dovršen crtež. Nasumično prozivate jednog po jednog učenika i
tražite da kronološki navode pojedine faze nastanka crteža i komentiraju strukovne norme i
AutoCAD-ove naredbe koje smo u toj fazi primjenjivali.
471
Plan ploče
Vrste podataka i njihovo oblikovanje
Nivo crteža - Lyer Properties Manager

Kota - Dimension Style, EXPLODE
Ključne točke crteža- OSNAP, POLAR, ORTHO i OTRACK
Skošeni rub – CHANFER, FILLET
Šrafiranje - HATCH
Sastavnica
Ispis na papir:
- Standardne dimenzije papira
- Mjerilo crteža
472
12.4. Priprema
Nastavni predmet:
računalstvo
Nastavna tema: Crtanje u AutoCAD-u
Nastavna jedinica: Primjena CAD-a u struci
Cilj nastavne
Samostalno izraditi tehnički jednostavniji crtež na računalu
jedinice:
 obrada novih nastavnih sadržaja
Vrsta metodičke  ponavljanje
 provjeravanje
Obrazovna
Primijeniti HR norme iz struke u stvaranju tehničkohg crteža na računalu
postignuća:
Ključni pojmovi: Naredba, nivo, sastavnica, tip linije, dimenzija, mjerilo, editiranje crteža, ispis crteža
- pripremiti AutoCAD za - odabrati standardne - interes za utvrđivanje
izradu tehničkog crteža formate papira za tehnički znanja i njihovu
Odgojno-obrazovni
- upotrijebiti različite crtež primjenu
ishodi (učenička
naredbe u stvaranju - odabrati mjerila i tipova - koncentracija i
postignuća):
tehničkog crteža linija preciznost za postizanje
- upotrijebiti različite - primijeniti postupak postavljenog cilja
naredbe za editiranje ispisa (plotanja) tehničkog
tehničkog crteža crteža
Oblici rada:  frontalni  timski  u parovima  frontalni
Nastavne metode:
Nastavna sredstva i
pomagala:
Korelacija: Struka, Matematika
za učenike:
Literatura i izvori: kognitivno
područje:
Učenici će:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
473
Uvodni dio:
Cilj nam je potaknuti učenike na samostalnost pri izradi tehničkog crteža na računalu.
Odaberite jednostavniji crtež koji učenici mogu nacrtati zadanom metodom u zadanom
vremenu. Ovaj blok sat treba poslužiti kao priprema za idući blok sat praktične provjere
znanja.
Motivacija:
Želite samostalno napraviti svoj tehnički crtež koji odgovara svim HR normama u struci. Crtež
koji ćete obraditi na ovom satu ima sve element crteža koji ćete na idućem satu dobiti kao
praktičnu provjeru znanja.

Aktivnost:
Omogućite učenicima da samostalno nacrtaju tehnički crtež koji će imati sve elemente kao i
crteža koji će dobiti kao zadatak pri praktičnoj provjeri znanja. Na ovom satu, obzirom da se
radi o vježbanju, slobodni su tražiti pomoć od nastavnika i od svojih kolega. Svoj uradak će
ispisati u .pdf datoteku. Svi učenici trebaju svoj crtež dostaviti nastavniku u .dwg i .pdf obliku.

Nastavnik skupa s učenicima analizira uratke učenika i ukazuje na najčešće pogreške.
Plan ploče
Rad s radnim listovima
Nivo crteža
Kotiranje
Skošeni rub
Šrafiranje
Sastavnica
Ispis na papir i u datoteku
474
13. RJEŠAVANJE PROBLEMA PROGRAMIRANJEM
13.1. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna cjelina: 13. Rješavanje problema programiranjem
Nastavna tema: Uvod u programiranje
Nastavna jedinica: Osnovni pojmovi
Cilj nastavne
Upoznati se s pojmom programiranja i pojmom programskog jezika
jedinice:
Vrsta metodičke
jedinice (tip sata):
Ključni pojmovi: programiranje, računalni jezik, strojni jezik, asembler, prevoditelj, interpreter
- upoznati pojam - moći prepoznati - svjest o važnosti
programiranja i programski kod programiranja i
Obrazovni ishodi: programskog jezika - moći objasniti razliku programskih jezika u
- upoznati strojni jezik i između prevoditelja i razvoju ljudske civilizacije
njegov značaj interpretera
- upoznati povijesni razvoj
programskih jezika
Oblici rada: frontalni
razgovor
Nastavne metode:
usmeno izlaganje
Nastavna sredstva i
pomagala:
Korelacija: Hrvatski jezik: usporedba programskog jezika i govornih jezika
za učenike:
za nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
475
Uvodni dio sata

Kako je riječ o prvom satu kojim se započinje obrađivanje ove cjeline, učenike upoznajemo s
jedinicama i temama koje ćemo s njima raditi u narednim satima. Važno je učenicima objasniti koji
se cilj želi postići s poučavanjem ove cjeline i koji su tu obrazovni ishodi koje će učenik steći.
Glavni dio sata

U udžbeniku su opisani osnovni pojmovi s kojima treba upoznati učenike (Ljudi i računala,
Raznolikost jezika i Izvršavanje programa). Pored opisanih pojmova, nastavnik može učenicima
govoriti o dodatni pojmovima koje poznaje iz svog iskustva, a vezani su uz programiranje. Npr.,
učenike možemo upoznati s pojmom bušene kartice te s ograničenjima koje su pioniri
programiranja imali u opremi i mogućnostima jezika. U početcima, samo su malobrojni mogli
razumjeti i koristiti programske jezike (strojni jezik, asembler). Kroz vrijeme se to mijenjalo i
povećanje baze programera omogućilo je razvoj velikih sustava i promjena u ljudskoj civilizaciji.
Možemo ih motivirati pričama o velikim softverskim rješenjima (operativni sustavi, društvene
mreže, tražilice) koji su mijenjali svijet. Na taj način učenici će razviti svijest o nužnosti poznavanja i
razumijevanja programiranja i programskih jezika. Isto tako im možemo ukazati na postojanje
stranice www.code.org koja promiče programiranje u SAD-u. Kroz razgovor, učenike treba
motivirati da podijele svoja dosadašnja iskustva s programskim jezicima.
Završni dio sata

Nakon kratkog ponavljanja, učenicima zadajemo domaću zadaću. Prijedlog je da učenici sami,
koristeći Internet kao izvor znanja, pronađu u kojem programskom jeziku je pisan operativni sustav
Windows te da pronađu nekoliko usko specijaliziranih programskih jezika koji se danas koriste u
velikim svjetskim softverskim tvrtkama.
Plan ploče
Uvod u programiranje
• programski jezik
• strojni njezik
• asembler
• viši programski jezici
• prevoditelj
• interpreter
476
13.2. Priprema
Nastavni predmet:
INFORMATIKA I Razred: Sat: 2 Datum:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Osnove programiranja
Nastavna jedinica: Programski jezici
Cilj nastavne Upoznati se s raznolikošću programskih jezika, s pojmom razvojnih alata, algoritma,
jedinice: dijagrama toka, psudojezika
Vrsta metodičke
Ključni pojmovi: razvojni alat, algoritam, dijagram toka i pseudojezik
- upoznati namjenu razvojnog - moći prepoznati razvojni - svijest o povezanosti
alata alat nastavnog gradiva s
Obrazovni ishodi: - osvjestiti pojam algoritma i - moći prepoznati korake stvarnim životom kroz
uočiti njegovu prisutnost u algoritma u postupcima iz osmišljavanje koraka
realnom životu svakodnevnog života algoritma
- razlikovati pojmove dijagrama
toka i psudojezika
razgovor
Nastavne metode:
usmeno izlaganje
Nastavna sredstva i
pomagala:
Život: primjena algoritama u rješavanju svakodnevnim problema

Korelacija:
Svi predmeti: uočavanje korištenja algoritama u nastavi ostalih predmeta
za učenike:
za nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
477
Uvodni dio sata

U uvodnom dijelu sata odabrani učenici prezentiraju svoju domaću zadaću koju su dobili prethodni
sat. Upoznaju ostale učenike sa specifičnim programskim jezicima koje su pronašli. Kao nastavak
na programske jezike koje će navesti učenici, nastavnik nastavlja navoditi ostale jezike.
Glavni dio sata
U udžbeniku su opisani osnovni pojmovi s kojima treba upoznati učenike (Različitost programskih
jezika, Alati i jezici, Algoritmi, Dijagram toka, Pseudokod). Nastavnik treba učenike upoznati s
idejom pisanja specifičnih jezika za specifične probleme. Međutim, učenik mora biti svjestan da se
i svaki specifični jezik piše u nekom programskom jeziku, a da sve završava na razini strojnog jezika.
Nastavnik može pokazati neka razvojna okruženja i alate koji su mu na raspolaganju (Python IDLE,
Visual Studio..). Ako ih nema, može koristiti Internet kao izvor znanja. Učenicima može biti
zanimljiv podatak da se i dan danas neka programska rješenja mogu pisati u tekstualnom obliku
izvan razvojnih alata i onda naknadno prevoditi i izvoditi.
Međutim, veći naglasak treba dati na opisivanje algoritma. Učenik treba uočiti što to niz koraka
čini algoritmom. Algoritam se može približiti učenicima kroz zanimljive igre. Evo jedne od njih.
Učenici u razredu podijele se u grupe te zajednički određuju korake algoritma za problem koji
svakoj grupi posebno zadaje nastavnik. Npr. učenici mogu određivati korake algoritma za
određivanje puta do zadanog predmeta u razredu, korake algoritma za pravljenje palaćinki, korake
algoritma za pisanje riječi „Programski jezik“ kredom po ploči. Općenito, ideja je da se nakon toga
koraci prezentiraju pred razredom, a da nastavnik izvršava te korake (naravno fiktivno jer neće
doslovno praviti palaćinke ili putovati u Pariz). Nastavnik se pri tome ponaša kao stroj koji nema
prijašnjih iskustava već radi samo ono što mu se kaže. Nastavnik namjerno uočava sve nedostatke
u koracima algoritma te na njih ukazuje grupi. Nužno je u toj igri imati mjeru kako igra ne bi
izgubila svoj smisao. Kroz igru, učenici će shvatiti da je definiranje koraka algoritma zahtjevan
posao jer će računalo raditi samo ono što mu se kaže. Na ovom će osvjestiti i razvoj programskih
jezika od strojnog do današnjeg modernog jezika. Npr. kada učenik kaže nastavniku da se pomakne
deset koraka u lijevo, nastavnik može pitati kako da to napravi. Biološko-motorička pozadina
ljudskog koraka nije bitna i ona se podrazumjeva, kao što će se podrazumjevati da je „a+b“ korak
koji će računalo moći izvesti bez dodatnih pojašnjenja.
Pojmove dijagrama toka i psudojezika samo treba iskazati jer će se oni kasnije detaljnije koristiti.
Završni dio sata

Nakon kratkog ponavljanja, učenicima zadajemo domaću zadaću. Do sljedećeg sata učenici trebaju
pratiti i uočiti realne situacije iz života u kojima su prepoznali algoritam i određivanje koraka za
njegovo rješavanje.
478
Plan ploče
Osnove programiranja
• različitost programskih jezika

• alati i jezici
• algoritam
• dijagram toka
• pseudojezik
479
13.3. Priprema
Nastavni predmet:
INFORMATIKA I Razred: Sat: 3 Datum:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Algoritam
Nastavna jedinica: Osnovni algoritamski postupci
Cilj nastavne
Upoznati učenike s osnovnim algoritamskim postupcima
jedinice:
Vrsta metodičke
Ključni pojmovi: slijed, grananje, ponavljanje
- upoznati pojmove slijeda, - u programskom kodu moći - svijest o optimizacijama
grananja i ponavljanja prepoznati osnovne koje možemo postići
Obrazovni ishodi: - primjetiti nužnost algoritamske postupke koristeći algoritamske
korištenja pojedinog postupke
postupka

razgovor
Nastavne metode:
usmeno izlaganje
udžbenik
Nastavna sredstva i
pomagala:
Korelacija: Matematika: uočavanje slijeda, grananja i ponavljanja u matematičkim zadacima
za učenike: udžbenik, str. 260 – 263.

za
udžbenik, str. 260 – 263.
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
480
Uvodni dio sata

U uvodnom dijelu sata odabrani učenici prezentiraju svoju domaću zadaću koju su dobili prethodni
sat. Kroz prezentaciju algoritama koje su prepoznali u stvarnom životu, ponovit će se osnovni
pojmovi koji su učeni prošli sat.
Glavni dio sata
U udžbeniku su opisani osnovni pojmovi s kojima treba upoznati učenike (Slijed, Grananje,
Ponavljanje). Na primjerima koji su navedeni u užbeniku učenicima treba uporedo uvesti i osnovne
grafičke elemente dijagrama toka. To će im biti dovoljno jer će nakon što upoznaju pseudojezik i
Python, kreiranje dijagrama toka biti lako.
Nakon uvođenja sva tri postupka, učenici trebaju kroz razgovor, samostalno doći do konkretnih
primjera u kojima prepoznaju svaki od navedenih postupaka. Npr. za grananje primjer može biti
odluka o smjeru kretanja kada dođemo do raskrižja. Za ponavljanje možemo navesti primjer
godišnjih doba.
Završni dio sata

Nakon kratkog ponavljanja, učenicima zadajemo domaću zadaću. Učenici trebaju osmisliti primjer
za svaki od postupaka.
Plan ploče
• slijed
• grananje
• ponavljanje
481
13.4. Priprema
Nastavni predmet:
RAČUNALSTVO
Nastavna tema: Pseudojezik
Varijable
Nastavna jedinica: Naredba pridruživanja
Aritmetički operatori
Cilj nastavne upoznati se s općim pojmom varijable, idejom pridruživanja vrijednosti varijabli i osnovnim
jedinice: aritmetičkim operatorima koji se koriste u pseudojeziku
Vrsta metodičke
Ključni pojmovi: pseudojezik, varijabla, naredba pridruživanja, aritmetički operatori
- upoznati osnovni pojam - moći odrediti vrijednost - svijest o sličnosti
varijable varijable nakon izvršenja programiranja i stvarnog
- osvjestiti razliku između programskog odsječka života
Obrazovni ishodi:
naredbe pridruživanja i - samopuzdanje prilikom
znaka jednakosti rješavanja postavljenjih
- upoznati aritmetičke problema
operatore i njihov način
zapisa u pseudojeziku
razgovora
Nastavne metode:
usmenog izlaganja
prezentacija
Nastavna sredstva i
udžbenik
pomagala:
Korelacija: Matematika: aritmetički operatori
za učenike: udžbenik, str. 264. – 266.

za nastavnika: udžbenik, str. 264. – 266.
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
482
Uvodni dio sata

U uvodnom dijelu sata ponavljamo pojmove vezane uz pseudojezik koje smo već spomenuli. Sada
je nužno učenicima pojasniti smisao učenja ovog jezika. Naime, kako to nije jezik upotrebljiv u
praksi, njegovo učenje može naići na negodovanje učenika. Međutim, njegovim učenjem učenik
stječe iskustva vezana uz programiranje. Posebno treba naglasiti da se ovakav jezik koristi na
ispitima Državne mature. Upoznavanjem osnovnih naredbi pseudojezika, učenik će lakše prihvatiti
i koristiti Python.
Glavni dio sata
U udžbeniku su opisani osnovni pojmovi s kojima treba upoznati učenike (Varijable, Naredba
pridruživanja, Aritmetički operatori). Pojam varijable uvodimo stvarajući poveznicu s ljudskim
mozgom i načinom na koji memoriramo stvari. Ljudski mozak na nama nepoznat način (ako nismo
znanstvenici iz tog područja) pristupa i dohvaća pojmove memorirane u mozgu. Računalni program
za to koristi memorijsku lokaciju u radnoj memoriji kojoj mora pridružiti simboličko ime kako bi
korisnik znao i mogao zatražiti vrijednost te varijable. Grafički možemo prikazati stanje u radnoj
memoriji koristeći prigodne kvadratiće.
Način spremanja informacija u mozgu je još tajanstveniji. U programiranju vrijednost se u
memorijsku lokaciju (tj. varijablu) zapisuje korištenjem naredbe pridruživanja. Ovdje treba
posebno pojasniti razliku između naredbe pridruživanja i znaka jednakosti. Naime, Python za
naredbu pridruživanja koristi znak „=“ što bi moglo izazvati probleme i zbuniti učenike. Ovo se
elegantno može objasniti tako da se kaže da lijeva i desna strana izraza koji u sredini ima naredbu
pridruživanja ne vide jedna drugu. Prvo se odredi konačna vrijednost desne strane te se tako
dobivena vrijednost zapiše u memorijsku lokaciju imena koje piše na lijevoj strani.
Aritmetički operatori su poznati učenicima te samo treba dodatno pojasniti operatore cjelobrojnog
djeljenja i ostatka pri djeljenju. Nakon što nastavnik sam riješi Primjer 1., a učenici Primjer 2., treba
ukazati na dodatne operatore koji će se često koristiti.
Kroz analizu programskih odsječaka učenici će ponoviti pravila korištenja aritmetičkih operatora te
vidjeti njihovu primjenu u pseudojeziku.
Zadatak 1.
Kolika je vrijednost varijable A nakon izvođenja sljedećeg programskog isječka.
A := 5 + 55 div 5 * 3 mod (sqrt(36) – abs(-2))
Rješenje: 6
Zadatak 2.
Koju će vrijednost imati varijabla A nakon izvršavanja programskog odsječka (DIV je rezultat
cjelobrojnog dijeljenja, a MOD je ostatak kod cjelobrojnog dijeljenja)?
A := 22; B := 5; C := 3;
483
A := A div B * 2 div C mod 2 + A mod B + B div C mod 2;
Rješenje: Kako su div, mod i * istog prioriteta vrijedi da je A = 3.
Zadatak 3.
Koju će vrijednost imati varijable A i Z nakon izvršenja programskog odsječka?
A := 375; Z := A mod 10; A := A div 10; Z := Z + A mod 10;
Rješenje: A=37, B=12.
Primjer 3. je prvi program koji će učenici napisati. Koristeći znanje i iskustvo s nastave matematike,
učenici će po analogiji jednostavno riješiti zadani problem.
Završni dio sata

Nakon kratkog ponavljanja, učenicima zadajemo domaću zadaću. Domaća zadaća su unaprijed
pripremljeni teoretski zadaci u kojima se traži stanje varijabli u memoriji nakon slijednog izvršenja
nekoliko izraza s naredbom pridruživanja. Ideju za zadatke nastavnik može pronaći u ispitima
Državne mature te u testovima s natjecanja u kategoriji Osnova informatike.
Plan ploče
• varijabla
• naredba pridruživanja
• aritmetički operatori
• Primjer 1.
• Primjer 2.
• Primjer 3.
484
13.5. Priprema
Nastavni predmet:
INFORMATIKA I Razred: Sat: 5. i 6. Datum:
RAČUNALSTVO
Nastavna jedinica: Naredbe učitavanja i ispisivanja
Cilj nastavne
uočiti svojstva naredbe učitavanja i ispisivanja te ih primjeniti u konkretnim situacijama
jedinice:
Vrsta metodičke Obrada novih nastavnih sadržaja
jedinice (tip sata): Vježbanje
Ključni pojmovi: naredba učitavanja i ispisivanja
- upoznati naredbu - moći napisati jedostavan - sposobnosti
učitavanja i ispisivanja program u pseudojeziku koji u generalizacije
Obrazovni ishodi: - uočiti nužnost njenog sebi sadrži naredbe učitavanja i - potrebu za istraživanjem
korištenja u općem slučaju ispisivanja te aritmetičke i spoznavanjem novih
operatore činjenica
Oblici rada: frontalni individualni

razgovora usmenog izlaganja
Nastavne metode:
demonstracije pisanja
udžbenik.
Nastavna sredstva i
pomagala:
Korelacija: Matematika: rješavanje matematičkih zadataka u pseudojeziku

Zapažanja nakon
realiziranog sata:
485
Za ovo poglavlje planirana su dva nastavna sata. Na prvom satu kroz obradu novog sadržaja
definirat ćemo naredbe učitavanja i ispisivanja te kroz analizu programskih odsječaka upoznati
njenu praktičnu primjenu. Na drugom satu kroz vježbanje i rješavanje konkretnih zadataka
pokazati primjenu navedenih naredbi u rješavanju konkretnog problema.
Uvodni dio sata
Prošli nastavni sat završili smo rješavanjem Primjera 3. na 320. str. udžbenika. Taj zadatak je
povezao prethodna učenička iskustva iz matematke s pisanjem koda u pseudojeziku. Nakon što se
prisjetimo tog zadatka, tražimo od učenika da rješe isti problem ali s drugim vrijednostima za a i b.
Tada će se uočiti da program moramo pisati iznova jer je prethodni specijaliziran samo za neke
konkretne vrijednosti. Nakon toga, učenike kroz razgovor treba dovesti do potrebe korištenja
naredbi učitavanja i ispisivanja.
Glavni dio sata
U udžbeniku su opisani osnovni pojmovi s kojima treba upoznati učenike (Naredba ispisivanja,
Naredba učitavanja). Prvo ćemo učenika upoznati s mogućnostima naredbe ispisivanja. Na
Primjeru 4. pokazati njena svojstva i mogućnosti. U naredbi ispisa učenik treba osvjestiti razliku
između ispisa teksta pod navodnicima i vrijednosti varijabli. Za ono što je napisano pod
navodnicima može se reći da se to citira u ispisu, dok se vrijednost varijable i izraza prvo određuje
pa onda ispisuje.
Nakon što se uvede naredba učitavanja treba riješiti Primjer 5. koji će zaokružiti cjelinu i dati uvid u
prednosti korištenja navedenih naredbi.
Nakon teorije slijedi rješavanje prigodnih zadataka. Na prošlom satu smo kroz analizu programskih
odsječaka vidjeli uporabu aritmetičkih operatora. Sada je ideja da se na nizu jednostavnih
zadataka, kroz razgovor dođe do koraka algoritma koji rješavaju taj zadatak i da se te korake zapiše
u pseudojeziku. Prvih nekoliko zadataka rješava sam nastavnik uz asistenciju cijelog razreda.
Učenici prate i zapisuju.
Zadatak rješavamo tako da ga prvo pročitamo pred učenicima i zatražimo od njih prijedlog za
rješenje. Kroz razgovor dolazimo do ideje i koraka algoritma koji rješava zadani zadatak. Nakon
toga, učenici samostalno uz nastavnikovu asistenciju zapisuju korake algoritma u pseudojeziku.
Nakon nekoliko minuta, odabrani učenik zapisuje programski kod na ploči.
Ideje za zadatke nastavnik može pronaći u zadacima iz matematike te u zadacima za natjecanja za
osnovne škole. Prijedlozi zadataka za rješavanje su:
Aktivnost 1. (lakši zadaci)
1. Napiši program koji učitava cijeli broj i ispisuje njegovog prethodnika i sljedbenika;
Opis rješenja: Kroz razgovor učenici dolaze do ideje da je sljedbenik broj koji je za jedan veći od
orginala, a prethodnik za jedan manji od orginala.
486
Programski kod:
ulaz (N);
sljedbenik := N + 1;
prethodnik := N – 1
izlaz (''Sljedbenik broja '', N, ''je '', sljedbenik);
izlaz (''Prethodnik broja '', N, ''je '', prethodnik);
Ovdje možemo učenicima ukazati na činjenicu da nije bilo nužno uvoditi novu varijablu već da se
zadatak mogao rješiti dodavanjem jedinice orginalu u naredbi ispisa.
2. Napiši program koji učitava
a. dva cijela broja a i b te ispisuje njihov zbroj, razliku i umnožak;
b. cijeli broj i ispisuje njegov kvadrat i kub;
c. dva cijela broja m i n i ispisuje mn;
3. Napiši program koji učitava dva prirodna broja N i M te ispisuje ostatak pri cjelobrojnom
dijeljenju broja N s brojem M.
4. Napiši program koji učitava dvoznamenkasti prirodan broj
a. te ispisuje apsolutnu vrijednost razlike te sumu kvadrata njegovih znamenki
b. te ispisuje broj koji sadrži iste znamenke ali u obrnutom poretku.
5. Napiši program koji učitava vremenski period izražen u sekundama i ispisuje isti vremenski
period izražen u danima, satima, minutama i sekundama.
6. Napiši program koji učitava udaljenost izraženu u kilometrima i ispisuje je izraženu u
metrima.
Aktivnost 2. (teži zadaci)
Zadaci koji slijede nisu teži od zadataka u prošloj aktivnosti. Samo su zadani u obliku priče koja
može zbuniti učenika. Postupno navikavanje na takve zadatke je preporučljivo.
1. Ivica je za Božić dobio super pametni mobitel koji prepoznaje ljudski govor. Da bi se takvim
mobitelom nazvao neki telefonski broj, dovoljno je izgovoriti taj broj znamenku po znamenku.
Međutim, Ivičin primjerak mobitela je imao neki „bug“. Mogao je nazvati samo
šesteroznamenkasti broj i pri tome bi uspio prepoznati samo svaku drugu izgovorenu znamenku.
Npr., ako Ivica želi nazvati broj 724912 te izgovori redom znamenke 7, 2, 4, 9, 1, 2, mobitel bi to
prepoznao kao broj 292.
Napiši program koji učitava šest izgovorenih znamenki nekog telefonskog broja te ispisuje one
znamenke koje je mobitel uspio prepoznati. Redoslijed ispisa znamenki nije bitan.
Programski kod:
učitaj(a); učitaj(b); učitaj(c); učitaj(d); učitaj(e);
učitaj(f);
ispiši(b); ispiši(d); ispiši(f);
2. Ivica Kostelić se za velika natjecanja najviše voli pripremati na Sljemenu. Pripreme su jako
naporne, a snagu za treninge mu daju posebno pripremljene sarme. Zbog njih se Ivica svakih
nekoliko dana spusti sa Sljemena u centar grada kako bi obnovio zalihe ukusne sarme.
487
Prije nego što krene sa Sljemena prema centru, Ivica pogleda kolika je temperatura zraka gore na
vrhu. Kada dođe u centar, Ivica pogleda kolika je temperatura zraka u centru. Uočio je da je
temperatura zraka u centru, uvijek viša ili jednaka nego na Sljemenu.
Napiši program koji prvo učitava temperaturu zraka na vrhu Sljemena, a zatim temperaturu zraka
u centru grada. Program treba ispisati koliko je temperatura zraka u centru viša od temperature
zraka na Sljemenu.
Programski kod:
ulaz (Sljeme); ulaz (centar);
izlaz(''Temperatura je viša'', centar – Sljeme, ''stupnjeva'');
3. Na svoj jedanaesti rođendan, Harry Potter je saznao da nije običan dječak već da je pred njim
uspješna čarobnjačka karijera. U početku mu nije bilo lako jer nije znao ni neke najobičnije stvari iz
čarobnjačkog svijeta, kao npr., kako izgleda i koja je vrijednost novca kojim se plaća u tom svijetu.
Zato mu je Rubeus Hagrid objasnio kako stoje stvari u čarobnjačkoj ekonomiji. On je rekao: „U
čarobnjačkom svijetu sve se plaća u kovanicama. Postoje tri vrste kovanica, zlatni galeoni, srebrni
srpovi i brončani knutovi i među njima vrijedi sljedeći odnos: jedan galeon vrijedi sedamnaest
srpova, a jedan srp dvadeset devet knutova“.
Napiši program koji za zadanu količinu galeona, srpova i knutova koju Harry ima na bankovnom
računu ispisuje kolika je ukupna količina tog novca izražena u knutovima.
Programski kod:
ulaz (G); ulaz (S); ulaz (K);
izlaz (G * 17 * 29 + S * 29 + K);
4. Šetajući jednim trgovačkim centrom u blagdansko vrijeme, Maja je uočila da je njenim
omiljenim čokoladicama snižena cijena. Zato je odlučila kupiti što više može tih čokoladica za sav
novac koji trenutno ima kod sebe. Kako se mogu kupiti samo cijele čokoladice, Maja je još odlučila
da će novac koji joj ostane ubaciti u kutiju koja se nalazi na blagajni i na kojoj piše “Za gladnu djecu
Afrike”.
Napiši program koji će učitati ukupnu količinu novca koju Maja ima kod sebe i cijenu jedne
čokoladice te ispisati koliko je novca završilo u kutiji za gladne u Africi.
5. D. i V. su dobile na poklon kutiju čokoladnih napolitanki. Kako su one veliki ljubitelji dobrih
slatkiša, odmah su otvorile kutiju i počele jesti. Kada su se najele, zatvorile su kutiju te se zapitale
koliko je još ostalo napolitanki u kutiji.
D. se prisjetila da su napolitanke u kutiji bile složene u R redaka s po S napolitanki u svakom retku.
V. se pak prisjetila da su napolitanke bile složene u K takvih slojeva. D. se prisjetila da je pojela D
napolitanki, a V. se sjetila da je pojela V napolitanki.
Napiši program koji učitati zadane podatke i ispisati koliko je napolitanki ostalo u kutiji.
488
Završni dio sata
Na kraju svakog sata ponavljamo ono što je učeno na tom satu, a učenicima zadajemo domaću
zadaću. Zadaci koji nisu rješeni na satu, učenici trebaju završiti kod kuće. Pri tome treba inzistirati
da se programski kod zapisuje u bilježnicu koju treba redovito pregledavati. Zapisan kod u bilježnici
garancija je da će učenik imati iz čega učiti za provjeru znanja.
Plan ploče
Naredbe učitavanja i ispisivanja
• naredba ispisivanja
• naredba učitavanja
• Primjer 5.
• razni zadaci
489
13.6. Priprema
Nastavni predmet:
INFORMATIKA I Razred: Sat: 7./8./9. Datum:
RAČUNALSTVO
Naredba grananja
Nastavna jedinica: Logički operatori
Višestruka naredba grananja
Cilj nastavne spoznati pojam naredbe grananja, njen osnovni i složeni oblik, relacijske i logičke operatore
jedinice: te kako sve to koristiti u konkretnim situacijama
Vrsta metodičke
Ponavljanje
Vježbanje
Ključni pojmovi: naredba grananja, relacijski i logički operatori
- upoznati naredbu - moći primjenjivati naredbu - sposobnosti
grananja, njen jednostavni grananja u konkretnim generalizacije
i složeni oblik situacijama - suradnički odnos u radu
Obrazovni ishodi:
- upoznati grupiranje - moći odrediti vrijednost - samopuzdanje prilikom
naredbi u blok varijabli tijekom izvršenja rješavanja postavljenjih
- povezati logičke izraze i programskog koda s naredbom problema
naredbu grananja grananja
Oblici rada: frontalni grupni individualni

usmenog izlaganja razgovora
Nastavne metode:
pisanja
udžbenik
Nastavna sredstva i
pomagala:
Korelacija: Matematika: primjena logičkih operatora

Zapažanja nakon
realiziranog sata:
490
Tijekom tri nastavna sata obrađivat će se ova nastavna jedinica. Ideja je da se tijekom prvog sata
uvede pojam naredbe grananja (prvo njen osnovni oblik ako je, a zatim i dio inače) te da se
analiziraju gotovi programski odsječci koji u sebi imaju naredbu grananja s jednostavnim logičkim
uvjetom.
Tijekom drugog nastavnog sata treba ponoviti svojstva logičkih operatora te uvesti pojam
višestruke naredbe grananja. Analizom već napisanih programskih odsječaka učenik će usvojiti i
lakše razumjeti uvedeni pojam. Programski odsječci koji se analiziraju mogu biti kompleksniji u
odnosu na one s prvog sata.
Tijekom trećeg sata osmišljavat će se koraci algoritma za probleme koji zahtjevaju samo naredbe
učitavanja i ispisivanja te jednostavnu primjenu naredbe grananja.
1. nastavni sat
Uvodni dio sata
U uvodnom dijelu sata podsjećamo učenike na osnovni algoritamski postupak grananja. Učenici se
prisjećaju primjera za grananje koje su priredili za domaću zadaću od prije nekoliko nastavnih sati.
Glavni dio sata
U udžbeniku su opisani osnovni pojmovi s kojima treba upoznati učenike (Naredba grananja).
Nakon definiranja sintakse naredbe grananja na Primjeru 6. i Primjeru 7. pokazujemo primjenu
grananja. U Primjeru 7. prvo imamo nekoliko naredbi u slijedu. Kako bi odredili vrijednost varijabli
a i b na ulasku u naredbu grananja, možemo koristiti tablicu stanja. Npr.
Ime varijable Vrijednost varijable
a 5 (početna vrijednost) -70 (5*5-95)
b 10 (5+5) 95 (10*10-5)
Primjenu naredbe odlučivanja možemo pokazati na još nekoliko primjera. Slične primjere možemo
pronaći u ispitima Državne mature kao i u testovima koji se pišu na natjecanjima u kategoriji
Osnove informatike.
Zadatak 1.
Kolika će biti vrijednost varijable y nakon izvršavanja slijedećeg niza naredbi u pseudojeziku:
x := 12345;
ako je x > 100 onda
{
y := x mod 10;
x := x div 10;
y := y + x mod 10;
491
x := x div 10;
y := y + x mod 10;
}
Rješenje: 12
Zadatak 2.
Što ispisuje sljedeći niz naredbi?
m := 41;
b := 0;
ako je m – 4 * 3 > 50 onda b := b +5;
ako je m – b < m + b onda b := b + 4;
izlaz (b);
Rješenje: 0
Zadatak 3.
Što će se ispisati nakon izvršavanja niza naredbi?
p := 12;
r := 7;
r := p mod r;
p := p div r;
ako je 3*p > r onda
{
r := r + p;
p := p - r;
}
inače
{
r := r - p;
p := p + r;
}
izlaz ( r + p);
Rješenje: 2
Ovo predavanje možemo oplemeniti jednim kratkim radom u parovima. Učenici koji sjede zajedno
u klupi svaki za sebe napiše jedan programski odsječak u kojem će koristiti slijed naredbi i naredbu
grananja. Nakon toga, učenik analizira odsječak od svog para.
Završni dio sata
492
Nakon kratkog ponavljanja, učenicima zadajemo domaću zadaću. Svaki učenik treba sam osmisliti
najmanje tri primjera s naredbom grananja te ga samostalno rješiti.
Plan ploče
Naredba grananja
• sintaksa naredbe grananja

• Primjer 6.
• Primjer 7.
493
2. nastavni sat
Uvodni dio sata
U uvodnom dijelu sata ponavljamo sintaksu naredbe grananja. Slučajnim odabirom biramo
nekoliko učenika koji će na ploči pred razredom napisati jedan od zadataka koji su osmislili za
domaću zadaću. Kroz takvu aktivnost učenici će ponoviti gradivo učeno na prošlom satu.
Glavni dio sata
U udžbeniku su opisani osnovni pojmovi s kojima treba upoznati učenike (Relacijski operatori,
Logički operatori, Višestruka naredba grananja). Na početku ponavljamo s učenicima svojstva
logičkih operatora. Osnove matematičke logike opisane su u udžbeniku u poglavlju 2.4
Matematička logika na str. 314. Učenici su logičke operatore učili i sada ih samo treba ponoviti.
Nakon ponavljanja treba rješiti primjer koji ima složeni logički uvjet u naredbi grananja.
Zadatak 1.
Riješi sljedeći logički izraz i rješenje izrazi u obliku matematičkog intervala
(x > 10 i x < 30) i (NE (x > 20) ili (x > 30))
Rješenje: x ∈ 〈10, 20 ]
Zadatak 2.
Kolika će biti vrijednost varijable x nakon izvršavanja slijedećeg niza naredbi?
a := 11; b := 3; c := 10;
ako je (a > b) i (b > 0) onda
x := Trunc(a/b)
inače
x := Trunc(b/c);
ako je (b > c) ili (c > a) onda
x := x + a * a
inače
x := x + Trunc(Sqrt(c));
Rješenje: 6
Zadatak 3.
Za koje vrijednosti X i Y će se ispisati riječ „OK“ nakon slijedećeg programskog odsječka?
ako je (X + 2 = 10 – 3 * Y) i (Y = 5 * X - 8) onda
izlaz("OK");
Rješenje: X=2, Y=2
Motivacijskim razgovorom dolazimo do potrebe za korištenjem višestruke naredbe odlučivanja. To
možemo opisati na primjeru ceste koja ima nekoliko račvanja, na primjeru menija
494
(vegetarijanski/mesni(piletina/svinjetina)) i slično. Pored definicije sintakse nužno je ukazati na
činjenicu da se inače veže na prvi ako je iznad njega.
U primjeru 8. pored zadane vrijednosti t=123 od učenika tražimo da odrede druge vrijednosti
kojima ćemo pokriti svaki krak grananja.
Primjer 9. i Primjer 10. su već napredniji jer se sada od učenika traži da pronađu rješenja zadanog
problema. Kroz razgovor i moderaciju, nastavnik treba učenike navoditi do rješenja.
Primjer 10. je zanimljiv jer se može koristiti kao programski odsječak čijom analizom pokušavamo
otkriti problem koji on rješava. Ovisno o mogućnostima učenika u razredu, ovaj primjer se može
iskoristiti na jedan ili drugi način.
Završni dio sata
Nakon kratkog ponavljanja, učenicima zadajemo domaću zadaću. Programski odsječak iz Primjera
10 treba napisati tako da se što više koristi višestruka naredba odlučivanja. Isto tako, učenici mogu
razmisliti o alternativnim rješenjima ovog problema.
Plan ploče
Naredba grananja
• logički operatori
• višestruka naredba grananja
• Zadatak 1., 2., 3.
• Primjer 8.
• Primjer 9.
• Primjer 10.
3. nastavni sat
Uvodni dio sata
U uvodnom dijelu sata ponavljamo sintaksu višestruke naredbe ponavljanja. Odabrani učenici
prezentiraju svoje poboljšanje Primjera 10. koje su imali za domaću zadaću.
Glavni dio sata
Ovaj sat je zamišljen kao sat na kojem će učenici uz nastavnikovu pomoć od problema dolaziti do
rješenja. Zadaci trebaju biti složeni od lakših prema težima. Evo prijedloga za lakše zadatke.
1. Napiši program koji učitava dva prirodna broja te ispisuje poruku o tome jesu li oni jednaki.
495
Rješenje:
ulaz (N); ulaz (M);
ako je N = M onda
izlaz (''DA'')
inače
izlaz (''NE'');
2. Napiši program koji učitava dva prirodna broja
a. te ispisuje većeg od njih dva;
b. te ispisuje poruku o tome jesu li jednaki po apsolutnoj vrijednosti.
3. Napiši program koji učitava površinu kvadrata te ispisuje duljinu njegove stranice i njegov opseg.
Program ispisuje rezultat samo ako je učitan nenegativan broj inače treba ispisati prigodnu poruku.
4. Napiši program koji učitava troznamenkasti prirodan broj i provjerava je li broj Armstrongov.
Broj je Armstrongov ako je jednak sumi kubova svojih znamenki npr. 153=13 + 53 + 33.
Nakon nekoliko jednostavnih zadataka, možemo uvesti i jedan algoritam s imenom.
Algoritam određivanja parnosti broja

Za zadani cijeli broj trebamo odrediti je li on paran ili neparan. Još smo u osnovnoj školi naučili da
je cijeli broj paran ako je djeljiv s dva.
Općenito, reći da je broj a djeljiv brojem b je isto kao reći da a pri dijeljenju s b daje ostatak 0.
Operacija a div b daje ostatak pri dijeljenju kojeg broj a daje prilikom dijeljenja s b. Znači, broj je
paran ako pri djeljenju s dva daje ostatak nula, a neparan u svakom drugom slučaju.
Sada slijedi nekoliko težih zadataka koji zahtjevaju više razgovora i razmišljanja.
Zadatak 1.
Napiši program koji učitava troznamenkasti broj N te ispisuje odgovarajuću poruku ovisno o tome
ima li u broju N više parnih ili neparnih znamenki.
Učenike do rješenja možemo voditi pričom kao u opisu algoritma:
Opis algoritma:
Ideju za rješenje ovog zadatka lako možemo otkriti ako se zapitamo kako bi ovo rješili da je riječ o
običnom matematičkom zadatku. Jednostavno bi prebrojili koliko je parnih, a koliko neparnih
znamenki u broju N, te ovisno o tome kojih ima više izgovorili odgovarajuće riječi. Našem mozgu su
ovi koraci potpuno jasni i lako provedivi. Međutim, da bi računalo rješilo ovaj problem svaki korak
treba detaljno pojasniti i napisati odgovarajuću naredbu.
Prvo moramo odrediti vrijednost svih znamenki, zatim za svaku od njih odrediti parnost i posebno
prebrojavati broj parnih i broj neparnih znamenki. Na kraju trebamo usporediti te dvije vrijednosti
i ispisati odgovarajuću poruku.
Programski kod:
496
ulaz(N)
// odredimo sve znamenke u učitanom broju N

j := N mod 10
d := (N div 10) mod 10
s := N div 100
// inicijaliziramo početne vrijednosti brojača na nulu

br_par_zn := 0
br_nep_zn := 0
// ako je jedinica parna, povećamo ukupan broj parnih znamenki za

1, inače povećamo broj neparnih za 1;
ako je j mod 2 = 0 onda
br_par_zn := br_par_zn + 1
inače
br_nep_zn := br_nep_zn + 1
// provjerimo je li desetica parna ili neparna. Ako je parna,

povećamo broj parnih za 1, inače povećamo broj neparnih za 1;
ako je d mod 2 = 0 onda
inače
// provjerimo je li stotica parna ili neparna. Ako je parna,

povećamo broj parnih za 1, inače povećamo broj neparnih za 1;
ako je s mod 2 = 0 onda
inače
// usporedimo broj parnih i neparnih te ispišimo poruku

ako je br_par_zn > br_nep_zn onda
izlaz(''Više parnih'')
inače
izlaz (''Više neparnih'')
Zadatak 2.
U završnici Hrvatskog nogometnog kupa, dvije utakmice odigrali su Junak iz Sinja i Segesta iz Siska.
Domaćin prve utakmice bio je Junak, a domaćin druge Segesta. Pobjednik kupa je onaj klub koji
ukupno na obje utakmice postigne više pogodaka. Ako oba kluba postignu jednak broj pogodaka,
pobjednik je ekipa koja je postigla više pogodaka u gostima. Ako su ekipe i u tome jednake,
pristupa se izvođenju jedanaesteraca.
497
Napiši program koji će na osnovu rezultata dviju utakmica odrediti i ispisati koliko je ukupno
pogodaka u obje utakmice postigao Junak, a koliko Segesta. Isto tako treba ispisati poruku o tome
koja je ekipa osvojila kup ili se moralo pristupiti izvođenju jedanaesteraca.
Učenike do rješenja vodimo pričom.
Opis algoritma:
Prvi dio zadatka je jednostavan i svodi se na zbrajanje učitanih brojeva. Za potpuno rješenje
zadatka, dovoljno je samo pažljivo implementirati navedene uvjete. U situaciji kada jedan tim ima
veći ukupan broj golova, tada samo treba ispisati njegovo ime. Ako su postigli jednak broj golova,
tada trebamo raditi dodatne provjere i uspoređivati broj golova postignut u gostima.
Programski kod:
ulaz(jd,sg); ulaz (sd,jg);
junak := jd+jg;
segesta := sg+sd;
izlaz(junak,“ “, segesta);
ako je junak > segesta onda

izlaz („Junak“)
inače
ako je segesta > junak onda
izlaz („Segesta“)
inače
ako je jg > sg onda
izlaz („Junak“)
inače
ako je sg > jg onda
izlaz („Segesta“)
inače
izlaz („Jedanaesterci“);
Zadatak 3.
Prioritet neke matematičke operacije označava njenu prednost pri izračunavanju izraza u odnosu
na druge operacije. Znamo da među četiri osnovna matematička operatora najveći prioritet imaju
operatori množenja (*) i dijeljenja (/), a najmanji operatori zbrajanja (+) i oduzimanja (-). Ako se u
izrazu nalaze operatori istog prioriteta tada se vrijednost izraza izračunava s lijeva na desno.
Kako bi naš svijet izgledao kada bi prioritet osnovnih operatora drugačije definirali? Kada bi najveći
prioritet imali operatori zbrajanja (+) i oduzimanja (-), a najmanji operatori množenja (*) i
dijeljenja (/)? Tada bi vrijedilo da je npr. 12 − 5 + 8 = 7 + 8 = 15 ali i 4 + 5 ∗ 3 = 9 ∗ 3 = 27.
498
Napiši program koji će izračunati vrijednost matematičkog izraza oblika A op1 B op2 C prema
novodefiniranim prioritetima operatora. Napomena: pod operatorom dijeljenja, u ovom zadatku,
podrazumjevamo operator cjelobrojnog dijeljenja. Tijekom izračunavanja izraza nikada neće doći
do dijeljenja s nulom.
Učenike do rješenja možemo voditi pričom.
Opis algoritma:
Kako se u uvjetima zadatka izraz ograničava na izraz oblika A op1 B op2 C, tada rješenje možemo
bazirati na provjeri svim slučajeva koji se mogu dogoditi. Postoji 16 različitih slučajeva, npr. A+B+C,
A+B*C. Posebno treba obratiti pažnju na operator djeljenja koji u rješenju mora biti predstavljen
operatorom cjelobrojnog djeljenja. Isto tako treba paziti na postavljanje zagrada prilikom
izvršavanja izraza zbog drugačijih prioriteta operatora koji su definirani u zadatku.
Programski kod:
//a,b,c prirodni brojevi; o1, o2 znakovi
ulaz(a); ulaz (o1); ulaz (b); ulaz (o2); ulaz (c);
ako je o1=o2 onda
{
ako je o1='+' onda izraz:=a+b+c;
ako je o1='-' onda izraz:=a-b-c;
ako je o1='*' onda izraz:=a*b*c;
ako je o1='/' onda izraz:=a div b div c;
}
inače
{
ako je (o1='+') i (o2='-') onda izraz:=a+b-c;
ako je (o1='-') i (o2='+') onda izraz:=a-b+c;
ako je (o1='*') i (o2='/') onda izraz:=a * b div c;
ako je (o1='/') i (o2='*') onda izraz:=a div b * c;
ako je (o1='+') i (o2='*') onda izraz:=(a + b) * c;

ako je (o1='*') i (o2='+') onda izraz:=a * (b + c);
ako je (o1='+') i (o2='/') onda izraz:=(a + b) div c;
ako je (o1='/') i (o2='+') onda izraz:=a div (b + c);
ako je (o1='-') i (o2='*') onda izraz:=(a - b) * c;
ako je (o1='*') i (o2='-') onda izraz:=a * (b - c);
ako je (o1='-') i (o2='/') onda izraz:=(a - b) div c;
ako je (o1='/') i (o2='-') onda izraz:=a div (b - c);
};
izlaz(izraz);
499
Zadaci za domaću zadaću:
1. Ivana je na natjecanju iz informatike točno riješila sve zadatke i dobila 200 bodova. Iz njene
škole su još tri njene prijateljice bile na tom natjecanju. Ivanu zanima je li i neka od njih točno
riješila sve zadatke.
Napiši program koji će učitati broj osvojenih bodova prve, druge i treće prijateljice te ispisati
odgovor na Ivanino pitanje u obliku jedne riječi „DA“ ili „NE“.
2. Nakon duge financijske krize, u Hrvatskoj su ostale samo novčanice/kovanice od pet kuna. Zbog
toga se svaki izdani račun za kupljenu robu čija vrijednost nije djeljiva s pet nije mogao naplatiti.
Zato je Ministar financija odlučio da se vrijednost takvih računa zaokruži na najbliži cijeli broj djeljiv
s pet.
Pomozi Ministru napisati program koji učitava prirodan broj koji predstavlja vrijednost zapisanu na
računu i ispisuje vrijednost nastalu nakon primjene opisanog zakona.
Završni dio sata

Kako je ovo treći sat iz bloka posvećenog naredbi grananja s učenicima trebamo prodiskutirati o
svemu naučenom, čuti njihov komentar, što su razumjeli, a što je ostalo nejasno.
Plan ploče
Naredba grananja
• Algoritam određivanja parnosti broja

• Zadatak 1.
• Zadatak 2.
• Zadatak 3.
500
13.7. Priprema
Nastavni predmet:
INFORMATIKA I Razred: Sat: 10./11./12. Datum:
RAČUNALSTVO
Nastavna jedinica: Naredba ponavljanja
Cilj nastavne upoznati opću ideju ponavljanja te svojstva naredbe ponavljanja s unaprijed poznatim
jedinice: brojem ponavljanja
Vrsta metodičke
Ponavljanje
Vježbanje
Ključni pojmovi: naredba ponavljanja, naredba ponavljanja s unaprijed poznatim brojem ponavljanja
- upoznati ideju - moći prepoznati naredbu - sposobnosti
ponavljanja jedne naredbe ponavljanja u programskom generalizacije
Obrazovni ishodi: ili bloka naredbi odsječku - suradnički odnos u radu
- uočiti prednosti - moći napisati jednostavan - samopuzdanje prilikom
upotrebe naredbe program koji zahtjeva upotrebu rješavanja postavljenjih
ponavljanja naredbe ponavljanja problema

usmenog izlaganja pisanja
Nastavne metode:
razgovora
udžbenik
Nastavna sredstva i
pomagala:

za
udžbenik, str. 271. – 272.
nastavnika:
Zapažanja nakon
realiziranog sata:
501
Poučavanje naredbe ponavljanja možete podijeliti na tri nastavna sata. Na prvom satu učenike
treba upoznati s općom idejom ponavljanja, uvesti sintaksu naredbe ponavljanja s unaprijed
poznatim brojem ponavljanja te na jednostavnim primjerima pokazati njeno djelovanje. Na
drugom satu kroz analizu složenijih programskih odsječaka učenici trebaju uvježbavati naredbu
ponavljanja. Treći nastavni sat ovog bloka planiran je za kombinirane zadatke u kojima će se tražiti
koraci algoritma za zadani problem, a u kojima će biti nužno koristiti naredbu ponavljanja i
naredbu grananja.
1. nastavni sat
Uvodni dio sata
Naredbu ponavljanja možemo uvesti na nekoliko zanimljivih načina. Jedan od njih je i sljedeći
zadatak: Napiši program koji ispisuje zbroj prvih 100 prirodnih brojeva. Zadatak možemo riješiti na
nekoliko načina. Jedan je taj da doslovno zbrojimo prvih 100 prirodnih broja (zbroj :=
1+2+3+4....+99+100). Sada već možemo učenicima baciti bubu u uho da mora postojati
jednostavniji način (opća formula za zbroj prvih n (100) prirodnih brojeva). Međutim, što ako
unaprijed ne znamo koliko prirodnih brojeva treba zbrojiti. Opća formula će raditi ali prvi način
neće.
Na primjeru određivanja znamenki prirodnog broja kojem unaprijed znamo broj znamenki
možemo lijepo ukazati na olakšanje koje nam donosi naredba ponavljanja. Pretpostavimo da je N
učitani x-znamenkast prirodan broj. Tada je znamenka jedinica j := N mod 10, znamenka desetica d
:= (N div 10) mod 10, znamenka stotica s := N div 100 itd. za svaku znamenku u broju tražimo
poseban izraz. Međutim, postoji i opći način. Prvo odredimo zadnju desnu znamenku (zn := N mod
10) te zatim N cjelobrojno podijelimo s 10 (N := N div 10). Postupak ponavljamo x puta. Tako
možemo doći do svake znamenke bez traženja konkretnih izraza. To je samo jedan od načina na
koji možemo uvesti naredbu ponavljanja.
Glavni dio sata
U udžbeniku su opisani osnovni pojmovi s kojima treba upoznati učenike (Petlja s unaprijed
poznatim brojem ponavljanja). Nakon uvođenja sintakse trebamo riješiti Primjer 11. i Primjer 12.
te još par sličnih primjera.
Primjer 1.
Koja će vrijednost biti zapisana u varijabli s nakon izvršenja sljedećeg dijela programa?
s := 1
za i := 0 do 4 činiti
ako je i mod 2 = 0 onda
s := s * 2
Rješenje: 8
502
Primjer 2.
Što će biti ispisano na zaslonu računala nakon izvođenja sljedećeg niza naredbi?
a := 0
b := 1
za i := 1 do 5 činiti
za j := i do 5 činiti
{
a := b + 1;
b := a + 1;
}
izlaz (b);
Rješenje: 31
Primjer 13. opisuje traženje najvećeg od učitanih brojeva. Taj algoritam možemo uvesti uz pomoć
jedne zanimljive igre. Nastavnik brzo izgovara brojeve te svako malo zapita nekog od učenika koji
je broj do tada bio najveći. Na kraju pita koji je ukupno bio najveći. Isto tako pita koje je još brojeve
izgovorio. Učenici će spoznati da nije bilo bitno pamtiti sve brojeve već samo najvećeg od do tada
izgovorenih brojeva.
Završni dio sata

Nakon kratkog ponavljanja, učenicima zadajemo domaću zadaću. Svaki učenik treba samostalno
osmisliti tri programska odsječka u kojima će koristiti naredbu ponavljanja s unaprijed poznatim
brojem ponavljanja.
Plan ploče
Naredba ponavljanja
• zbroj prvih 100 prirodnih brojeva

• određivanje znamenki prirodnog broja
• sintaksa naredbe ponavljanja
• Primjer 11.
• Primjer 12.
• Primjeri 1. i 2. iz pripreme
• Primjer 13.
503
2. nastavni sat
Uvodni dio sata

Na početku sata ponovimo sintaksu naredbe ponavljanja. Odabrani učenici prezentiraju svoje
programske kodove oje su trebali napisati za domaću zadaću.
Glavni dio sata
Nastavnik treba unaprijed pripremiti niz programskih odsječaka koji će učenici uz nastavnikovu
pomoć analizirati na satu. Odsječci u sebi trebaju sadržavati naredbu grananja i naredbu
ponavljanja. Izvor zadataka nastavnik može pronaći u ispitima Državne mature te na natjecanjima
iz Osnova informatike za osnovne srednje škole.
Zadatak 1.
Koliko puta će se izvesti naredba izlaz?
za a = 1 do 9 čini
za e = 0 do 9 čini
za t = 1 do 2 čini
ako je 10 * a + t = 100 * t + 10 * e + e onda
izlaz (a,t,e)
Rješenje: 0 puta
Završni dio sata

Na kraju sata, kroz razgovor s učenicima, nastavnik treba doznati njihove reakcije nakon učenja
naredbe ponavljanja.
Plan ploče
Naredba ponavljanja
• programski odsječci s naredbom ponavljanja
504
3. nastavni sat
Uvodni dio sata
U uvodnom dijelu sata ponavljamo osnovne karakteristike naredbe ponavljanja.
Glavni dio sata
Ideja ovog sata je da učenici, kroz razgovor s nastavnikom i uz njegovo vođenje samostalno dođu
do koraka algoritma koji predstavljaju rješenje zadanog problema.
Započnimo s jednim jednostavim, ali zanimljivim zadatkom koji se može riješiti na više načina.
Zadatak 1. Napiši program koji učitava prirodan broj N te zatim N cijelih brojeva. Pri tome, učitani
cijeli broj može biti samo nula ili jedinica. Program treba ispisati koliko je učitanih cijelih brojeva
bilo nula, a koliko jedan.
Opis algoritma
Razjasnimo prvu rečenicu iz zadatka. Prirodan broj N nam samo određuje koliko ćemo još puta
učitati po jedan cijeli broj. Taj broj N nije jedan od onih koje ćemo analizirati i provjeravati jesu li
nula ili jedan. Tako će biti i u većini zadataka koji počinju sličnom rečenicom. Zadatak možemo
riješiti na dva načina. Za svaki od N zadanih brojeva možemo provjeriti je li nula ili jedan, posebno
pratiti koliko ima nula i jedinica te na kraju ispisati te vrijednosti.
Programski kod
ulaz (N)
nula := 0
jedinica := 0
za i := 1 do N činiti
ulaz (Bi)
ako je Bi = 0 onda
nula = nula + 1
inače
jedinica = jedinica + 1
izlaz('Nula', nula)
izlaz('Jedinica', jedinica)
Jedno poboljšanje algoritma nameće se samo od sebe. Dovoljno je samo pratiti koliko ima nula jer
znamo da tada jedinica ima N minus broj nula.
ulaz (N)
nula := 0
ulaz (Bi)
ako je Bi = 0 onda
nula = nula + 1
izlaz('Nula', nula)
izlaz('Jedinica', N - nula)
Za kraj, evo jednog elegantnog rješenja. Zbog uvjeta zadatka (zadane su samo nule i jedinice)
dovoljno je prilikom učitavanja zbrojiti sve vrijednosti.
505
ulaz (N)
jedinica := 0
ulaz (Bi)
jedinica := jedinica + Bi
izlaz('Nula', N -jedinica)
izlaz('Jedinica', jedinica)
Ostali zadaci:
1. Napiši program koji učitava prirodan broj n te ispisuje
a. zbroj prvih n prirodnih brojeva;
b. prvih n neparnih prirodnih brojeva;
c. n! (n fakorijela, n! = 1*2*...*n);
d. sve parne prirodne brojeve manje ili jednake n;
e. zbroj neparnih prirodnih brojeva manjih ili jednakih n;
f. umnožak parnih prirodnih brojeva manjih ili jednakih n;
g. zbroj prvih n parnih prirodnih brojeva.
2. Napiši program koji učitava prirodan broj n, te zatim još n brojeva. Program treba ispisati
h. zbroj n učitanih brojeva;
i. koliko je učitanih brojeva djeljivo s 5;
j. koliko je učitanih brojeva bilo parno, a koliko neparno;
k. koliko je učitanih brojeva bilo parno i veće od 5;
l. sumu parnih učitanih brojeva.
Završni dio sata

Nakon kratkog ponavljanja, učenicima zadajemo domaću zadaću.
1. Napiši program koji učitava prirodan broj n te ispisuje
a. koliko učitani broj ima djelitelja;
b. sve njegove djelitelje;
c. sve njegove neparne djelitelje;
d. sve brojeve manje od n s kojima n nije djeljiv.
Plan ploče
Naredba ponavljanja
• Zadatak 1.
• Ostali zadaci
506
13.8. Priprema
Nastavni predmet:
INFORMATIKA I Razred: Sat: 13./14. Datum:
RAČUNALSTVO
Nastavna jedinica: Uvjetna petlja ponavljanja
Cilj nastavne uočiti potrebu za korištenjem uvjetne petlje ponavljanja, njene mogućnosti i prednosti
jedinice: koje ima
Vrsta metodičke Obrada novih nastavnih sadržaja
jedinice (tip sata): Vježbanje
Ključni pojmovi: Uvjetna petlja ponavljanja
- upoznati uvjetnu petlju
- moći napisati jednostavan - sposobnosti
ponavljanja
programski odsječak koji u sebi generalizacije
Obrazovni ishodi: - upoznati prednosti koje
sadrži uvjetnu petlju ponavljanja - suradnički odnos u radu
ona ima
- moći analizirati programski - samopuzdanje prilikom
- osvjestiti pojam
odsječak s uvjetnom petljom rješavanja postavljenjih
beskonačne petlje
ponavljanja problema

usmenog izlaganja
Nastavne metode:
razgovora
udžbenik
Nastavna sredstva i
pomagala:
Korelacija: Matematika: određivanje znamenki broja

Zapažanja nakon
realiziranog sata:
507
Uvođenje uvjetne petlje ponavljanja podijelit ćemo na dva nastavna sata. U prvom satu ćemo
uvesti pojam uvjetne petlje ponavljanja te kroz analizu programskih odsječaka pomoći učeniku da
potpuno razumije uvedeni pojam. Na drugom satu ćemo kombinacijom programskih odsječaka i
traženja rješenja za zadane probleme potpuno upoznati jednostavnu primjenu ove naredbe.
1. nastavni sat
Uvodni dio sata
U uvodnom dijelu sata trebamo pripremiti učenike za uvođenje uvjetne petlje ponavljanja. Prvo
ćemo ponoviti korake algoritma za određivanje znamenki u x-znamenkastom prirodnom broju.
Sada je dovoljno samo postaviti pitanje što bi napravili ako unaprijed ne bi znali koliko znamenki
ima zadani prirodan broj.
Glavni dio sata
U udžbeniku su opisani osnovni pojmovi s kojima treba upoznati učenike (Uvjetna petlja
ponavljanja). Na Primjeru 14. nastavnik će pokazati analizu programskog odsječka i uvesti
algoritam za određivanje znamenki prirodnog broja. Nekoliko sljedećih primjera zajednički trebaju
rješavati učenici i nastavnik.
Primjer 1.
Zadan je programski odsječak pisan u pseudokodu:
ulaz(a)
x := 0
a := a div 10
dok je a > 0 činiti
{
b := a mod 10
x := x + b
a := a div 100
}
izlaz(x);
Koja će biti vrijednost varijable x ako je a=1287549?
Primjer 2.
Kolika će biti vrijednost varijable y nakon izvršavanja slijedećeg niza naredbi u pseudojeziku:
x := 12345
akoje x > 100 onda
{
y := x mod 10
x := x div 10
y := y + x mod 10
508
x := x div 10
y := y + x mod 10
}
Primjer 3.
Što računa sljedeći programski odsječak?
ulaz (n);
y := n;
m := 0;
z := 1;
dok je n>0 činiti
{
m := m + z*(n mod 10);
n := n div 10;
z := z*10;
ako je n+m<y tada
{
y := n + m;
pd := n;
zd := m
}
}
izlaz (pd,zd);
Rješenje: Prvo je potrebno vidjeti što se događa za neke konkretne vrijednosti varijable n. Cijeli
tijek razgovora s učenici treba ići u smjeru određivanja da ova odsječak razdjeljuje upisani broj na
dva broja tako da zbroj ta dva broja bude najmanji mogući.
Sljedeće zadatke možemo analizirati na drugom satu i tražiti njihova rješenja.

1. Napiši program koji učitava prirodan broj te ispisuje
a. koliko broj ima znamenki;
b. zbroj njegovih znamenki;
c. umnožak njegovih znamenki.
2. Napiši program koji unosi prirodan broj te ga ispisuje u obrnutom poretku znamenki.
3. Napiši program koji koji učitava prirodne brojeve dok god se ne učita broj 0. Program treba
ispisati
a. zbroj učitanih brojeva;
b. prosjek učitanih brojeva;
c. prosjek pozitivnih učitanih brojeva;
umnožak negativnih učitanih brojeva.
Završni dio sata
Nakon kratkog ponavljanja, učenicima zadajemo domaću zadaću. Nastavnik treba unaprijed
prirediti nekoliko programskih odsječaka koji će učenici analizirati za domaću zadaću.
509
Plan ploče
Uvjetna petlja ponavljanja
• sintaksa uvjetne petlje ponavljanja

• Primjer 14.
• Primjer 1.
• Primjer 2.
• Primjer 3.
510

Metodički Priručnik

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Metodički Priručnik

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

V. Galešev • M. Korać • Z. Soldo • G. Sokol • B.

METODIČKI PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE

Uz ovaj se priručnik koriste i sadržaji uz udžbenik dostupni na webu:

© SysPrint d.o.o, Zagreb, 2014.

Metodički priručnik pred vama namijenjen je nastavnicima koji predaju nastavu

Vama i vašim učenicima želimo puno uspjeha u idućim školskim godinama.

2. Organizacija nastavnih uvjeta ……………………………………………………………. 18

2.2.8. Microsoft Expression Web ………………………………………………….…………………….. 74

3. Informatika i računalstvo u nastavi …….…………………………………………..… 89

II. NASTAVNI PLAN I PROGRAM ……………………………………………….. 97

III. METODIČKI NAPUTCI …………………………………………………..……… 117

10. Multimedija ……………………………………………………………….……..…………….. 146

IV. PRIPREME ZA IZVOĐENJE NASTAVE ...................................... 165

4. Web za učenike i nastavnike

6. Zbirka zadataka (iz prijašnjeg izdanja)

1. Koncept SysPrintovih udžbenika

1.1. Sastavni dijelovi udžbeničkog kompleta

U SysPrintovom didaktičkom konceptu naglasak je na zornosti i praktičnosti. U tu svrhu

Kad god je to moguće, savjetujte učenicima da presaviju udžbenik na pola.

1.2.1. Elementi udžbenika

Osim toga, pojavljuju se standardizirani grafički oblici određenog značenja:

Ključni pojmovi koji se obrađuju u nastavnoj jedinici

Imenovana datoteka/mapa nalazi se na webu:

Okvir na margini sa savjetom ili napomenom

Okvir na margini s dodatnim informacijama za radoznalce

Ako se ispred naziva datoteke/mape nalazi ikona to je oznaka da se radi o multimedijskoj

1.2.2. Multimedijski sadržaji

U udžbeniku se koriste multimedijski sadržaji (prezentacije, videoisječci, kvizovi) i sadržaji za

Indeksno pretraživanje (gornja slika) omogućava pronalaženje multimedijske datoteke bez da

Rad s multimedijskim datotekama

Nakon što preuzmete setup.exe datoteku potrebno ju je aktivirati. Time će se multimedijske

Spremnica - repozitorij aplikacija

1.3. Sadržaji na Webu

1.3.1. Web za učenike i nastavnike

Web-mjesto gdje učenici i nastavnici pregledavaju i preuzimaju multimedijske datoteke koje su

Nakon što se registrirate svi sadržaji na Webu za učenike i nastavnike mogu se

1.3.2. Web za nastavnike

Na Webu za nastavnike objedinjeni su svi sadržaji potrebni nastavniku za pripremu i izvođenje

Web za nastavnike (tzv. Kutak za učitelje) dostupan je na adresi: www.sysprint.hr/prof.

Svi sadržaji na Webu za nastavnike mogu se slobodno koristiti i preuzimati na

1.4. Elektronički udžbenik

1.5. Plakati za nastavu

Plakati su veličine A1 formata, uspravne ili

Plakati se naručuju po izboru i besplatni su za korisnike SysPrintovih udžbenika.

1.6. Tiskana zbirka zadataka

Prema novom udžbeničkom standardu, zbirka zadataka više ne spada u

Međutim, mnogim će nastavnicima nedostajati prednost uporabe zbirke

Zbirka sadrži 1850 zadataka i 90 riješenih primjera.

1.7. Registracija udžbenika

Link s direktnim pristupom multimedijskim sadržajima spremite kao prečac

U desnom okviru prikazuje se sadržaj Kutka za učitelje namijenjen samo registriranim

Objasnite učenicima postupak registriranja udžbenika i korisnika. Učenici koji

1.8. Važne web-adrese

www.sysprint.hr/udzbenici Informacije o SysPrintovim udžbenicima.

www.sysprint.hr/prof Web-mjesto za nastavnike (tzv. Kutak za učitelje) - sadržaji

www.sysprint.hr/infSTapl Repozitorij aplikacija koje se koriste u udžbeniku.

2. Organizacija nastavnih uvjeta

2.1. Priprema računala i plan instalacije programa

2.1.1. Priprema čvrstoga diska

Iz sigurnosnih i drugih praktičnih razloga glavni čvrsti disk potrebno je particionirati na

Veličina sistemske particije

2.1.2. Priprema za prijelaz na novi operacijski sustav

Prema našem iskustvu, Windows 7, a posebice Windows 8.1, može upotrebljivo