PRIPREMA ZA SAT U KOMBINIRANOM ODJELU – ŠKRINJICA SLOVA I RIJEČI

ŠKOLA, UČITELJ/ICA BR. SATA DATUM

1. RAZRED ✘ 2. RAZRED 3. RAZRED 4. RAZRED 1. RAZRED 2. RAZRED ✘ 3. RAZRED 4. RAZRED

NASTAVNA JEDINICA ULICE I TRGOVI (ponavljanje) NASTAVNA JEDINICA O RIJEČIMA, D. UGREŠIĆ

USVAJANJE NOVIH SADRŽAJA ✘ VJEŽBANJE/PONAVLJANJE PROVJERA USVAJANJE NOVIH SADRŽAJA ✘ VJEŽBANJE/PONAVLJANJE PROVJERA

DOMENE DOMENE

✘ A – HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA B – KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO ✘ A – HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA B – KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

C – KULTURA I MEDIJI C – KULTURA I MEDIJI

ISHODI ISHODI

OŠ HJ A.2.1. Učenik razgovara i govori u skladu s temom iz svakodnevnoga života i poštuje pravila
uljudnoga ophođenja.
- govori i razgovara o temama iz svakodnevnoga života koje zaokupljaju njegovu pozornost
- odgovara na pitanja i postavlja pitanja cjelovitom rečenicom
- pripovijeda kratku priču prema nizu slika
- priča o vlastitim doživljajima i događajima
- pripovijeda događaje kronološki
- opisuje na temelju promatranja
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
- upotrebljava nove riječi koje je naučio kao dio aktivnoga rječnika
- točno izgovara sve glasove u riječima
- točno intonira izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
OŠ HJ A.2.2. Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju
slušanoga teksta.
- sluša kratke tekstove primjerene jezičnomu razvoju, interesima i dobi
- odgovara na pitanja o poslušanome tekstu
- postavlja potpitanja o poslušanome tekstu da bi pojasnio vlastito razumijevanje teksta
- provjerava razumijevanje poslušanoga teksta u razgovoru s drugim učenikom
- izražava svoje misli i osjećaje o poslušanome tekstu (crtežom, pismom, govorom, pokretom)
OŠ HJ A.2.3. Učenik čita kratke tekstove tematski prikladne učeničkomu iskustvu, jezičnomu razvoju i
OŠ HJ A.3.1. Učenik razgovara i govori tekstove jednostavne strukture.
- razlikuje svakodnevne komunikacijske situacije - govori kraći tekst prema jednostavnoj strukturi: uvod,
središnji dio, završetak
- pripovijeda događaje nižući ih kronološki
- služi se novim riječima u skladu s komunikacijskom situacijom i temom
- u govornim situacijama samostalno prilagođava ton, intonaciju i stil
- točno izgovara ogledne i česte riječi koje su dio aktivnoga rječnika u kojima su glasovi č, ć, dž, đ,
ije/je/e/i
- pažljivo i uljudno sluša sugovornika ne prekidajući ga u govorenju
OŠ HJ A.3.2. Učenik sluša tekst i prepričava sadržaj poslušanoga teksta.
- sluša tekst prema zadanim smjernicama: unaprijed zadana pitanja i upute
- odgovara na pitanja o poslušanome tekstu
- postavlja pitanja o poslušanome tekstu
- prepričava poslušani tekst
- izdvaja nepoznate riječi, pretpostavlja značenje riječi na temelju sadržaja teksta i upotrebljava ih
- izražava mišljenje o poslušanome tekstu
- razumije ulogu i korisnost slušanja
OŠ HJ A.3.3. Učenik čita tekst i pronalazi važne podatke u tekstu.
- uočava grafičku strukturu teksta: naslov, tijelo teksta, ilustracije i/ili fotografije, rubrike
- odgovara na pitanja o pročitanome tekstu
- postavlja pitanja o pročitanome tekstu
- pronalazi važne podatke u tekstu
interesima. - pronalazi i objašnjava podatke u grafičkim prikazima
- čita kratke tekstove primjerene jezičnomu razvoju, dobi i interesima - pojašnjava i popravlja razumijevanje pročitanoga teksta čitajući ponovo tekst
- odgovara na pitanja o pročitanome tekstu - sažima (traži glavne misli) i prepričava tekst
- postavlja pitanja o pročitanome tekstu - prepoznaje nepoznate riječi i pronalazi njezino značenje na temelju sadržaja teksta i u rječniku
- izdvaja nepoznate riječi
- pretpostavlja značenje nepoznate riječi prema kontekstu te provjerava pretpostavljeno značenje u OŠ HJ A.3.5. Učenik oblikuje tekst služeći se imenicama, glagolima i pridjevima, uvažavajući
rječnicima ili u razgovoru s učiteljem gramatička i pravopisna pravila.
- pronalazi podatke u čitanome tekstu prema uputi ili pitanjima - uočava glagolsku radnju, stanje ili zbivanje na oglednim primjerima
- pronalazi podatke u grafičkim prikazima i tumači ih - piše pridjeve uz imenice da bi stvorio življu i potpuniju sliku
- prepoznaje glagole i pridjeve na oglednim primjerima
OŠ HJ A.2.4. Učenik piše školskim rukopisnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnim - prepoznaje ogledne i česte umanjenice i uvećanice
razvojem. - razlikuje jesnu i niječnu rečenicu
- piše velika i mala slova školskim rukopisnim pismom
- povezuje slova u cjelovitu riječ, riječ u rečenicu pišući školskim rukopisnim pismom
- prepisuje riječi i rečenice rukopisnim slovima
- samostalno piše riječi i rečenice naučenim rukopisnim slovima
- u pisanju rukopisnim slovima pazi na veličinu pojedinih elemenata slova, vrstu poteza i način spajanja
- razlikuje pojam glas, slovo, slog, riječ
- u pisanju rastavlja riječi na slogove na kraju retka; prepoznaje i upotrebljava pravopisni znak spojnicu
kod rastavljanja riječi na slogove na kraju retka
- piše veliko početno slovo: imena životinja, blagdana i praznika, ulica, trgova i naseljenih mjesta u
bližem okružju
- piše oznake za mjerne jedinice (duljina, novac, vrijeme)
- piše ogledne i česte riječi u kojima su glasovi č, ć, dž, đ, ije/je/e/i

MEĐUPREDMETNE TEME MEĐUPREDMETNE TEME

✘ OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ ODRŽIVI RAZVOJ ZDRAVLJE ✘ OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ ODRŽIVI RAZVOJ ZDRAVLJE
UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE
✘
TEHNOLOGIJE TEHNOLOGIJE
PODUZETNIŠTVO GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE ✘ UČITI KAKO UČITI PODUZETNIŠTVO GRAĐANSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE ✘ UČITI KAKO UČITI
ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA I SUODNOSI S OSTALIM ODGOJNO-OBRAZOVNA OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH TEMA I SUODNOSI S OSTALIM
PREDMETIMA PREDMETIMA
OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ OSOBNI I SOCIJALNO RAZVOJ
osr A.1.4. Razvija radne navike. osr A.2.4. Razvija radne navike.
osr B.2.4. Suradnički uči i radi u timu.
UČITI KAKO UČITI
uku A.1.1. uz pomoć učitelja traži nove informacije iz različitih izvora i uspješno ih primjenjuje pri UČITI KAKO UČITI
rješavanju problema. uku A.2.1. Uz podršku učitelja ili samostalno traži nove informacije iz različitih izvora i uspješno ih
uku A.1.2. Učenik se koristi jednostavnim strategijama učenja i rješava probleme u svim područjima primjenjuje pri rješavanju problema.
učenja uz pomoć učitelja. uku A.2.2. Učenik primjenjuje strategije učenja i rješava probleme u svim područjima učenja uz
uku B.1.4. Na poticaj i uz pomoć učitelja procjenjuje je li uspješno riješio zadatak ili naučio. praćenje i podršku učitelja.
uku D.1.1. Učenik stvara prikladno fizičko okruženje za učenje s ciljem poboljšanja koncentracije i uku D.2.1. Učenik stvara prikladno fizičko okružje za učenje s ciljem poboljšanja koncentracije i
motivacije. motivacije.
uku D.1.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE
i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć. ikt A.2.1. Učenik prema savjetu odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju za obavljanje zadatka.

VREDNOVANJE ZA/KAO UČENJE VREDNOVANJE ZA/KAO UČENJE navedeno u opisu aktivnosti

VREDNOVANJE NAUČENOGA VREDNOVANJE NAUČENOGA

UDŽBENIK – 1. DIO UDŽBENIK – 2. DIO RADNA BILJEŽNICA UDŽBENIK – 1. DIO UDŽBENIK – 2. DIO RADNA BILJEŽNICA

58.- 61. 98.- 99. 70. - 71.

NASTAVNA SREDSTVA NASTAVNA SREDSTVA

2. RAZRED 3. RAZRED
ISHOD ISHOD
OPIS AKTIVNOSTI OPIS AKTIVNOSTI
OČEKIVANJE OČEKIVANJE
UVODNI DIO SATA UVODNI DIO SATA
IZRAVNA NASTAVA – ZAJEDNIČKA AKTIVNOST IZRAVNA NASTAVA – ZAJEDNIČKA AKTIVNOST
ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik aktivno sluša priču. Učenik prepoznaje jezične ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik aktivno sluša priču. Učenik se uvodi u temu.
sadržaje.
Učitelj pripovijeda priču. Neke djevojčice najviše od svega vole sladoled, neke lutke
Učitelj pripovijeda priču. Neke djevojčice najviše od svega vole sladoled, neke lutke i ples. Ali zamislite djeco, ovo je priča o djevojčici koja nije voljela ono što vole
i ples. Ali zamislite djeco, ovo je priča o djevojčici koja nije voljela ono što vole njene prijateljice VEĆ..., poslušajte!
OŠ HJ A.3.1.
njene prijateljice VEĆ...poslušajte! Bila jednom jedna djevojčica imenom Zvjezdana koja je najviše od svega na svijetu
OŠ HJ A.2.1. OŠ HJ A.3.2.
Bila jednom jedna djevojčica imenom Zvjezdana koja je najviše od svega na svijetu voljela riječi. Znate zašto? Zato što je ona stalno i bez prestanka pričala...i pričala...i
OŠ HJ A.2.2. uku A.2.1.
voljela riječi. Znate zašto? Zato što je ona stalno i bez prestanka pričala...i pričala...i onda još malo pričala. I kad bi napokon završila s pričom započela bi novu, pa bi
uku A.1.1. uku D.2.1.
onda još malo pričala. I kad bi napokon završila s pričom započela bi novu, pa bi opet pričala i pričala. Kada bi svatko dobio svoju ulicu čije bi ime govorilo o njoj ili
uku D.1.1. ikt A.2.1.
opet pričala i pričala. Kada bi svatko dobio svoju ulicu čije bi ime govorilo o njoj ili njemu Zvjezdanina bi se ulica zvala Brbljava ulica, najbliži trg bi bio Trg riječi, a grad
njemu Zvjezdanina bi se ulica zvala Brbljava ulica, najbliži trg bi bio Trg riječi, a grad bi se zvao Pričograd.
bi se zvao Pričograd. Najava nastavne jedinice. Učenici 3. razreda će naučiti nešto novo o riječima putem
Najava nastavne jedinice. Učitelj najavljuje ponavljanje pisanja imena ulica i trgova. priče. „ O riječima“ Dubravke Ugrešić.
(udž. str. 58). Učitelj reproducira digitalnu inačicu udžbenika ili izražajno čita priču.
(Digitalna inačica udžbenika 3. razreda – O riječima), zvučni zapis priče O riječima,
Dubravke Ugrešić
GLAVNI DIO SATA GLAVNI DIO SATA
IZRAVNA NASTAVA OŠ HJ A.2.1. NEIZRAVNA NASTAVA OŠ HJ A.3.3.
ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik provjerava razumijevanje postavljenog zadatka. OŠ HJ A.2.3. ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik iskazuje svoj dojam nakon slušanja priče. Učenik čita osr A.2.4.
Učenik rješava zadatak prema zadanoj uputi. Učenik primjenjuje naučenu jezičnu OŠ HJ A.2.4. značenje nepoznatih riječi. uku A.2.1.
činjenicu u kontekstu. uku A.1.1.
uku A.1.2. Učitelj upućuje učenike u otvaranje udžbenika na 70. stranici.
Učitelj objašnjava zadatak na 59. stranici. koji su učenici tijekom prethodnog Učitelj govori učenicima da iskažu dojam o poslušanome u oblačić koji se nalazi kraj
nastavnog sata samo pogledali. Učenici istražuju kojim je ulicama Tin morao proći naslova priče.
da bi kupio rođendansku tortu. Učenici prepisuju naslov priče. Nakon toga će samostalno pročitati nepoznate riječi
Učitelj objašnjava učenicima zadatak na 60. stranici u udžbeniku. Učenici crtaju i njihovo značenje.
kartu puta do igraonice. Učitelj napominje učenicima kako nazivi ulica i trgova
mogu biti izmišljeni, ali isto tako mogu biti i oni kojih se oni sjećaju. Učitelj
napominje da je važno poštovati pravopisna pravila o pisanju imena ulica i trgova.
Nakon dovršetka zadatka učenici prezentiraju svoje karte svom paru u klupi. Učenik
u paru provjerava točnost napisanih ulica. Najzanimljivije nazive ulica i trgova
učitelj piše na ploču.
NEIZRAVNA NASTAVA IZRAVNA NASTAVA
ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik procjenjuje svoje znanje. Učenik sudjeluje u ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik razgovara o književnom tekstu nakon slušanja. Učenik
razgovoru. Učenik prepisuje plan ploče. odgovara na pitanja i zapisuje plan ploče.
OŠ HJ A.2.1.
Učenici prepisuju plan ploče. Učitelj će započeti interpretaciju književnog teksta. Postavlja pitanja koja se nalaze OŠ HJ A.3.1.
OŠ HJ A.2.3.
Učitelj objašnjava učenicima 6. zadatak na 61. stranici u udžbeniku. Učenici i učitelj u udžbeniku na 71. stranici. Od čega se sastoje riječi? Učenici svoj odgovor zapisuju OŠ HJ A.3.2.
OŠ HJ A.2.4.
usmeno provjeravaju točnost svojih odgovora. u udžbenik na 71. stranici. Od čega se sastoje slogovi? Izgovori samoglasnike A; E; I; uku A.2.1.
osr A.1.4.
Učitelj upućuje učenike da ispune tablicu samoprocjene na 61. stranici. Učenici i O i U. Slažeš li se sa spisateljicom kada kaže da su od samoglasnika (otvornika) usta uku A.2.2.
uku A.1.2.
učitelj komentiraju svoje odgovore. puna? Objasni. Učitelj poučava kako 21. veljače obilježavamo Međunarodni dan
uku B.1.4.
materinskoga jezika. To je dan posvećen svim jezicima svijeta jer je svaki jezik
nekome materinski. Zašto jezik nazivamo materinski? Objasni.
Učitelj zapisuje naslov i ime spisateljice na ploču. Učenici zapisuju u svoje bilježnice.
Učenici nakon razgovora odgovaraju na pitanja i prepisuju plan ploče.
ZAVRŠNI DIO SATA ZAVRŠNI DIO SATA
NEIZRAVNA NASTAVA NEIZRAVNA NASTAVA
ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik surađuje sa svojim parom na zajedničkom zadatku. ISHOD AKTIVNOSTI: Učenik se pisano izražava, stvara priču.
Učenik koristi svoju maštu i jezične sadržaje koje je usvojio. Učenik uvježbava OŠ HJ A.3.1.
jezične sadržaje kroz zanimljivu aktivnost. Učenik procjenjuje svoje znanje. OŠ HJ A.2.1. Učenici u paru pišu priču od zadanih riječi. Pokušaj sastaviti kratku priču od riječi OŠ HJ A.3.5.
uku A.1.2. koje zvone, zveče, zuje ili grme a da su vezane uz ilustraciju Petra i Tamare koji žele osr B.2.4.
Učitelj dijeli učenicima kartu. Zadatak je otkriti kamo su se uputili Petar i Tamara. uku D.1.2. doći u šumu ali moraju proći mnogim ulicama. Možeš li se sjetiti neke riječi koja uku D.2.1.
Kretati se možete samo po poljima s točno napisanim ulicama i trgovima. Učenici u zveči? Što zvoni? Kada grmi? Što još može grmjeti? (Prilog 1)
paru provjeravaju točnost rješenja (Prilog 1). Primjer: Petar se prestrašio zveckanja i zujanja velikog plavog glasnog stroja. Zu, zu
zujale su tračnice.
71. stranica, 10. zadatak.
Pokušaj sastaviti kratku priču od riječi koje zvone, zveče, zuje ili grme.
DOMAĆA ZADAĆA Radna bilježnica, 98. i 99. stranica. DOMAĆA ZADAĆA
Možeš li se sjetiti neke riječi koja zveči? Što zvoni? Kada grmi? Što još
može grmjeti.

PLAN PLOČE PLAN PLOČE

VELIKO POČETNO SLOVO U IMENIMA ULICA I TRGOVA

Primjer: Trg bana Josipa Jelačića, Ilica, Vlaška ulica, Rođendanska ulica, Ulica Ivana Gundulića, Trg Petra O riječima
Preradovića, Trg Republike, Cvjetna ulica Dubravka Ugrešić
21.2. Međunarodni dan materinskog jezika
Ova priča govori o tome kakve riječi mogu biti.
Materinski jezik- je prvi jezik kojije netko naučio govoriti.
REFLEKSIJA I SAMOPROCJENA UČITELJA (Čime sam zadovoljna/zadovoljan? Čime nisam? Što treba unaprijediti?)

Prilog 1. Karta
Trg Bana
Josipa Cvjetna
Jelačića ulica
Draškovićeva
ulica
Ulica Kralja
Tomislava

Balogova
ulica
Ilica
Trg Petra
Preradovića
Ulica Grada
Vukovara Trg slobode

Cvjetna Ulica