ELEKTROTEHNIČKI MATERIJALI I

KOMPONENTE

PREDAVAČ: Željko Brček,

mr.inž.elektrotehnike
1.UVOD

Izbor materijala je vrlo važan jer određuje karakteristike budućeg

proizvoda, način rada te izbor potrebnog alata i opreme. Uvijek se traži
OPTIMALNO rješenje.
Poznavanje elektrotehničkih materijala je bitan preduvjet kvalitetne
proizvodnje i održavanja elektrotehničkih proizvoda.

GRAĐA MATERIJE

ATOM – najsitnija čestica elementa koja još uvijek ima ista

svojstva
– sastoji se od: jezgre (protoni (+) i neutroni (bez naboja) )
i elektrona (–) koji kruže u jednoj ili više ljuski oko
atomske jezgre

VALENTNI ELEKTRONI – elektroni iz vanjske ljuske, bitno utječu na

svojstva materijala a posebno na međuatomske veze u materiji.
Agregatna stanja materijala:

1. MATERIJALI U KRUTOM STANJU; imaju stalan oblik i

volumen
2. MATERIJALI U TEKUĆEM STANJU; imaju nestabilan oblik i
stalan volumen
3. MATERIJALI U PLINOVITOM STANJU; imaju nestabilan i
oblik i volumen
 MJERE, NORME I STANDARDI

MJERA – jednokratna jedinična veličina za svaku

mjerenu veličinu
Osnovne jedinice Međunarodnog sustava jedinica (SI-
Système international d’ unité):

Veličina Oznaka Jedinica Oznaka

duljina l metar m
masa m kilogram kg
vrijeme t sekunda s
jakost električne struje I amper A
termodinamička
T kelvin K
temperatura
svjetlosna jakost Is kandela cd
količina tvari n mol mol

NORMA – utvrđeno pravilo, propis, uputa ili mjera koja

se utvrđuje pri vršenju određene djelatnosti
- preporuka (bez strogih ograničenja) s ciljem
pojeftinjenja rada, proširenja tržišta i dr.
HRN – hrvatske norme
STANDARD – propis kojim se utvrđuju određene
karakteristike nekog proizvoda (definiraju brojčane
vrijednosti, veličine, jedinice, nazivi, svojstva, postupci)
- smanjen broj tipova nekog proizvoda uz izbor
najboljeg
- pojeftinjenje proizvodnje, olakšanje integracije,
temelj masovne proizvodnje
- ne propisuje dizajn
2. SVOJSTVA MATERIJALA

FIZIKALNA SVOJSTVA

2.1.OPĆE SVOJSTVO:

GUSTOĆA ρ – omjer mase i volumena materijala

[ρ] = kg/m3

• laki
Podjela materijala prema gustoći:

• teški

2.2. MEHANIČKA SVOJSTVA:

• ČVRSTOĆA – otpornost materijala prema kidanju (na vlak, tlak,

savijanje, uvijanje, izvijanje, sukanje, smicanje ili odrez).

• TVRDOĆA – otpornost materijala prema prodiranju u površinu

• ELASTIČNOST – sposobnost materijala da se pod utjecajem sile

deformira, te se, nakon prestanka djelovanja sile, vrati u prvobitni
oblik.

• PLASTIČNOST – sposobnost materijala da se pod utjecajem sile

trajno deformira

• KRHKOST - svojstvo materijala da se pod utjecajem sile kida bez

promjene oblika (primjer: staklo)

• ŽILAVOST - svojstvo materijala da se prije kidanja deformira

2.3.TOPLINSKA SVOJSTVA:

• TALIŠTE – temperatura pri kojoj kruta tijela prelaze u tekuće

stanje

• VRELIŠTE - temperatura pri kojoj tekućine vriju i prelaze u

plinovito stanje

• TOPLINSKO RASTEZANJE - svojstvo materijala

da pri promjeni temperature mijenja volumen

• TOPLINSKA VODLJIVOST - sposobnost materijala da provodi

toplinu. Postoje materijali koji slabo vode toplinu i oni koji dobro

• SPECIFIČNI TOPLINSKI KAPACITET – količina topline

vode toplinu. Važni su i jedni i drugi.

potrebna za zagrijavanje materijala; [c]= J/kgK (Al, Fe, Cu)

2.4. ELEKTRIČNA SVOJSTVA MATERIJALA

• SPECIFIČNA ELEKTRIČNA VODLJIVOST – vodljivost

materijala duljine 1m i presjeka 1mm ² na temperaturi od 20 ° C.
Općenito, električna vodljivost je svojstvo materijala da vodi
električnu struju.
Sa stajališta el. vodljivosti materijali se dijele na vodiče,
poluvodiče i izolatore.
 o vodiči - valentna i vodljiva staza se preklapaju
o poluvodiči - postoji zabranjeni prostor, pod određenim
uvjetima ( toplina, svjetlost) vode
o izolatori - velik zabranjen prostor i ne vode

• DIELEKTRIČNOST – pojava polariziranja čestica izolatora u

električnom polju.

RELATIVNA DIELEKTRIČNOST IZOLATORA, łr, je broj koji

nam pokazuje koliko puta će se povećati kapacitet kondenzatora
ako umjesto vakuuma između njegovih ploča stavimo taj izolator

• OTPORNOST PREMA POVRŠINSKIM STRUJAMA – poseban

vid električnog otpora materijala. Važan je za izolatore koji su
izloženi atmosferskim promjenama. Ovisi o:
o glatkoći površine
o poroznosti (neporozni)
o kemijskoj otpornosti (kemijski otporni)
o obliku površine

Primjer: porculanski izolator za vanjske vodove ; porculan je

gladak, neporozan i kemijski otporan.
2.5. MAGNETSKA SVOJSTVA MATERIJALA

- karakteriziraju ponašanje materijala u magnetskom polju

• PERMEABILNOST, μ – svojstvo propustljivosti materijala za

magnetski tok; RELATIVNA PERMEABILNOST, μr, pokazuje
koliko se puta poveća magnetska indukcija B ako magnetski tok
umjesto vakuumom prolazi tim materijalom.
- prema relativnoj permeabilnosti, materijali se dijele na:
ƒ FEROMAGNETSKE (μr >>; Fe, Ni, Co)
ƒ PARAMAGNETSKE (μr >1; Al, Mn, Cr )
ƒ DIJAMAGNETSKE (μr <1; Cu, Zn, Sn, Pb, Ag, Au)
• REMANENCIJA, Br – svojstvo feromagnetskih materijala da
nakon prestanka djelovanja vanjskog magnetskog polja u njima

• KOERCITIVNOST, Hc – mjera za jakost magnetskog polja

zaostane određeni magnetizam;

potrebnog za otklanjanje zaostalog magnetizma

Remanencija i koercitivnost su značajna svojstva i po njima se

feromagnetski

• TVRDE magnetske materijale (Br, Hc >>; teško se magnetiziraju i

materijali dijele na:

• MEKE magnetske materijale (Br, Hc <<; lako se magnetiziraju i

razmagnetiziraju; stalni magneti)

razmagnetiziraju; transformatori, magnetofonske glave, releji)

2.6.OPTIČKA SVOJSTVA MATERIJALA

• BOJA – očituje se kao vidni osjet

• SJAJ – svojstvo materijala da reflektira svjetlost
• SVJETLOSNA PROPUSTLJIVOST – svojstvo materijala kojim
se određuje koliku količinu svjetlosti te koji dio svjetlosnog spektra
propušta neki materijal
2.7.KEMIJSKA SVOJSTVA

• Otpornost prema koroziji

Kemijska svojstva su:

• Otpornost prema kiselinama

• Otpornost prema lužinama
• Otpornost prema zapaljivosti

1. Otpornost prema koroziji je otpornost materijala prema razaranju

zbog kemijskih i elektrokemijskih utjecaja drugih materija iz okoline.
1.a. Kemijska korozija je pojava međusobnog reagiranja dvaju ili
više elemenata (ili njihovih spojeva), a uzrokuje nenamjerno i štetno
nagrizanje površine materijala. Naime, mnogi se metali kemijski vežu s
kisikom iz zraka i rastvaraju ga te dolazi do oksidiranja metala.
2.a. Elektrokemijska korozija je posebna vrsta korozije koja se
pojavljuje na dodirnim površinama različitih metala kada se u
međuprostoru nakupi vlaga. Spojna mjesta postaju galvanski članci u
kojima su metali elektrode a vlaga elektrolit. Na mjestima mehaničkog
spoja dvaju vodiča nejednakih elektrokemijskih svojstava svako
prodiranje vlage iz okoline uzrokovat će stvaranje galvanskog članka.
2. Otpornost prema kiselinama je svojstvo materijala da ne reagira na
određene kiseline, da se s njima ne spaja i pod njihovim utjecajem
razara.

3. Otpornost prema lužinama je svojstvo materijala da ne reagira na

određene lužine, da se s njima ne spaja i pod njihovim utjecajem razara.

4. Otpornost prema zapaljivosti je svojstvo prema kojem se materijali

dijele prema temperaturi na kojoj dolazi do paljenja i prema uvjetima
pod kojima dolazi do zapaljenja. Ovo je vrlo važno svojstvo za
elektrotehničke proizvode kroz koje protječe struja, jer se prolaskom
struje stvara toplina. Kod kvarova to je zagrijavanje puno veće te je
potrebno izabrati takve materijale koji se neće zapaliti.
2.8. TEHNOLOŠKA SVOJSTVA MATERIJALA

- pokazuju sposobnost materijala za obradu različitim postupcima:

• SPOSOBNOST ZA LIJEVANJE – rastaljeni materijal se ulijeva u

kalup, obično nepravilna forma u jednom komadu (kućišta el.

• KOVKOST – obrađivanje kovanjem (hladna ili topla obrada bez

strojeva, dijelovi el. instrumenata, kabelske kutije)

skidanja strugotina); ručnim alatom ili strojem predmet se udara do

granice elastičnosti; smanjuje se el. vodljivost metala, povećava se
tvrdoća i čvrstoća
• ZAVARLJIVOST – materijali se povezuju u neraskidive spojeve
uz prisustvo topline (spajanje nosivih konstrukcija, kućišta).
Varenjem se spajaju metalne konstrukcije ali i staklo, plastika i

• REZLJIVOST – sposobnost da se obrađuje skidanjem strugotina

mnogi drugi materijali.

ručno ili strojem

o tokarenje, blanjanje, glodanje, piljenje, turpijanje, brušenje,

• OTPORNOST PREMA HABANJU (mehaničkom trošenju

poliranje

dodirnih površina pri trenju 2 materijala)

o Štetne posljedice habanja izbjegavaju se dobrom obradom
dodirnih površina, izborom tvrdih materijala, čestim
podmazivanjem (klizni kontakti, ležajevi strojeva)

• SPOSOBNOST ZA HLADNU OBRADU

o obrada valjanjem, istiskivanjem, izvlačenjem, prešanjem
(limovi, folije, žice)

• TOPLINSKA ČVRSTOĆA – otpor prema razaranju materijala

o promjena svojstava materijala uklanja se žarenjem

• TOPLINSKA STABILNOST – materijal pri dugotrajnom radu na

zbog visoke temperature (grijači, nosači grijača)

povišenoj temperaturi ne mijenja svojstva; toplinsko starenje

ISPITIVANJE MATERIJALA

Ispitivanje materijala potrebno je da bi se ustanovila svojstva materijala.

Svako svojstvo se provjerava određenim postupkom. Postoje zahtjevi za
različitim svojstvima materijala (za tvrdoću, čvrstoću, elastičnost i
drugo). Materijali često moraju zadovoljiti dva i više svojstava istodobno
pa je najvažniji optimalan izbor. Vrlo je važno znati da se svojstva
materijala mijenjaju tokom prerade. Ispitivanje materijala vrši se u
naučnim ustanovama i laboratorijima, ali i u proizvodnim pogonima te
kod korisnika.
U izradi elektrotehničkih proizvoda, ova ispitivanja najčešće vrši služba
tehničke kontrole, koja se dijeli na:

- ULAZNU KONTROLU POLUPROIZVODA,

- KONTROLU U PROCESU RADA,
- IZLAZNU KONTROLU GOTOVIH PROIZVODA

ULAZNA KONTROLA PROIZVODA

Ulazna kontrola ima zadatak provjeriti svojstva, dimenzije i veličine,

funkcionalnost i druge osobine poluproizvoda prema traženim tehničkim
karakteristikama koje su propisane za svaki proizvod i poluproizvod.

KONTROLA U PROCESU RADA

Ovaj dio kontrole služi ispravljanju djelovanja na mjestima gdje dolazi

do poremećaja ili odstupanja od zadanih vrijednosti.

IZLAZNA KONTROLA PROIZVODA

Izlaznom kontrolom provjeravaju se parametri zadani tehničkim

propisima, standardima, propisima o kvaliteti proizvoda i zahtjevima
korisnika. Najčešće je to mjerenje dimenzija i veličina. Tu je dozvoljeno
određeno odstupanje.
3.PODJELA I IZBOR MATERIJALA

• SIROVINE – tvari iz prirode, bez prerade neupotrebljive

SA STAJALIŠTA PROIZVODNJE:

• MATERIJALI – prerađene sirovine

• POLUPROIZVODI – djelomično prerađeni materijali
• GOTOVI PROIZVODI

PODJELA MATERIJALA U ELEKTROINDUSTRIJI PREMA

• ELEKTROTEHNIČKI
FUNKCIJAMA:
MATERIJALI – sudjeluju u
elektromagnetskim zbivanjima u proizvodima (važna su el. i magn.
svojstva)
o VODLJIVI
o POLUVODLJIVI
o IZOLACIJSKI

• KONSTRUKCIJSKI – električki i mehanički povezuju materijale

o MAGNETSKI

• POMOĆNI – olakšavaju izradu proizvoda, pomažu u radu,

(važna su mehanička svojstva)

produljuju radni vijek proizvoda (maziva, sredstva za

antikorozivnu zaštitu)

4. VODLJIVI MATERIJALI

• VODIČI PRVE KLASE – ne mijenjaju se; krutine

Prema učincima el. struje kada njima prolazi:

o metali

• VODIČI DRUGE KLASE – mijenjaju se (kemijski rastvaraju)

o ugljen

o elektroliti (tekućine; otopine soli, kiselina i lužina)

4.1. MATERIJALI ZA VODIČE

BAKAR (Cu)
- kovina crvenosmeđe boje
- oksidira na zraku (patina)
- tehnološka svojstva
o dobro se slijeva, sastojak mnogih slitina
o dobro se obrađuje varenjem, kovanjem, valjanjem,
izvlačenjem, istiskivanjem u hladnom i vrućem stanju
o loše se obrađuje skidanjem strugotina i lijevanjem

Vrste bakra:
- TVRDI bakar (veća čvrstoća i tvrdoća, manja el. vodljivost);
gnječenje u hladnoj obradi; klizni kontakti
- MEKI bakar (veća el. vodljivost, slabija mehanička svojstva);
žarenje tvrdog bakra; svitci, žice

Poluproizvodi od bakra: žice, limovi, cijevi, folije

Slitine bakra:
- MJED (Cu i Zn, ponekad i drugi metali); manja el. vodljivost,
bolja meh. svojstva (čvrstoća, tvrdoća, elastičnost), otpornost
na koroziju, dobro obrađivanje skidanjem strugotina;
kontakti, grla za žarulje

- BRONCA;
- kositrena bronca (Cu i Sn)
- aluminijska bronca (Cu i Al)

- velika tvrdoća i elastičnost, dobro obrađivanje lijevanjem i

skidanjem strugotina; klizni kontakti, vodljive opruge,
dijelovi podložni habanju;
 ALUMINIJ (Al)
- kovina srebrnaste boje
- oksidira na zraku (zaštitni sloj - štit od daljnje korozije)
- male specifične mase
- jeftin
Vrste:
- tvrdi (hladnim gnječenjem; povećana tvrdoća i čvrstoća, manja
el. vodljivost)
- meki (vrućim postupcima obrade; veća el. vodljivost, slabija
čvrstoća i tvrdoća)
Upotreba:
- vodič energetskih vodova (alučel - dalekovodi), antene,
kondenzatori
- hladnjaci računalnih komponenata

ŽELJEZO (Fe) I ČELIK

- metal sivosrebrne boje
- sklono oksidiranju
- korišteno kao čelik (s 0,05-1,7 % ugljika) i lijevano željezo (1,7-
2,5 % ugljika)
- značajna magnetska svojstva
- loša tehnološka svojstva tehnički čistog Fe-a

Poboljšavanje svojstava željeza:

- dodatak ugljika
- slijevanje s različitim sastojcima
- površinska i toplinska obrada

Karakteristike čelika:
- velika čvrstoća, tvrdoća, žilavost, elastičnost, sposobnost
lijevanja i mehaničke obrade

Čelici prema stupnju legiranja:

- nelegirani
- nisko legirani
- visoko legirani
4.2. VODOVI

El. vodovi su skupovi el. vodiča koji su izolirani jedan od drugoga, od

zemlje i od drugih konstrukcijskih dijelova.

PODJELA prema:

• nadzemni (goli i izolirani)

a) konstrukciji:

• izolirani
• kabeli

• vodovi za prijenos snage

b) namjeni:

• vodovi za prijenos informacija

• vodovi za prijenos i snage i inform.

• homogeni
c) el.karakteristikama:

• nehomogeni
VODOVI ZA PRIJENOS SNAGE
- izrađuju se od bakra i aluminija
- po konstrukciji; goli, izolirani, puni, pleteni (sukani)
- jednožilni, višežilni

Elementi izbora vodova:

- I – struja (presjek, materijal prema vodljivosti)
- U- napon (izolator, razmak vodova i zaštitne mjere )
- okolina (zrak, voda, zemlja, agresivne sredine)
- radni uvjeti (iskorištavanje, naprezanje, deformacija; mehanička
svojstva)
- troškovi izrade

OZNAČAVANJE IZOLIRANIH VODOVA

- boje izolacije vodova:
o zeleno-žuta (uzemljenje)
o svijetloplava (neutralni vod ili fazni)
o crna i smeđa (faza)
- oznake slovima i brojevima:
o P - plastika
o G - guma
o O - olovo
o T - tekstil
o broj žila
o površina poprečnog presjeka voda u mm2
Primjer: PP/R 3 x 2,5 (dvostruka plastična izolacija, razdvojeni vodovi,
trožilni kabel presjeka svakog vodiča 2,5 mm²)
VODOVI ZA PRIJENOS INFORMACIJA

-podaci – neelektrične veličine

- prijenos žičnim ili bežičnim putem
- goli, izolirani, kabeli
- nadzemni, instalacijski, podzemni, podvodni

• KOAKSIJALNI (ANTENSKI KABEL)– koristi se tamo gdje je

Specifični vodovi za prijenos info:

potrebno isključiti neželjeno djelovanje vanjskih polja

• VALOVOD – za signale visokih frekvencija, vodi

• OPTIČKI VODOVI (SVJETLOVODNI KABELI)

elektromagnetsko polje

o vodiči su svjetlovodna vlakna

TISKANI VODOVI – za prijenos snage i informacije

Dijelovi:
- izolirani nosač (pločica)
- elementi (komponente) (otpornici, kondenzatori, diode,
tranzistori, osigurači)
- vodovi (bakreni, pokositreni) - 1 ili više sloja

Upotreba: - elektronski uređaji

- upravljanje uređajima i pogonima
- kontroliranje rada uređaja
Prednosti tiskanih vodova:
- male dimenzije uređaja
- sigurni i kvalitetni spojevi
- dobra preglednost uređaja i spojnih mjesta
- moguće računalno programiranje vodova
4.3. OSTALI VODIČI

4.3.1. KONTAKTI I KONEKTORI

KONTAKT – nastaje dodirom 2 vodiča

ZADAĆA – pouzdano i brzo zatvoriti/otvoriti strujni krug sa što manjim
prijelaznim otporom

PODJELA PREMA STRUJNOM OPTEREĆENJU:

Kontakti za:
- mala opterećenja (struje do 1 A)
- srednja opterećenja (struje od 1 A do 20 A )
- velika opterećenja (struje veće od 20 A)

KONEKTORI – ostvaruju odjeljive veze u elektrotehnici

Podjela:
o ženski (utičnice)
o muški (utikači)

4.3.2. ZAŠTITNI OSIGURAČI

Osigurači štite strujni krug od kratkog spoja a stavljaju se kao sastavni

dio strujnog kruga. Oni omogućuju prekid strujnog kruga na točno
određenom mjestu koje je pod kontrolom. Do prekida strujnog kruga
mora doći prije nego što zbog prejake struje dođe do oštećivanja
instalacija i uređaja.

Prekidna moć osigurača izražava se u amperima i označava maksimalnu

struju koju osigurač može izdržati.

Osigurači mogu biti: rastalni ili topljivi i automatski ili bimetalni.

Rastalni osigurači – imaju kao element zaštite topljivu nit ili topljivu
traku koja se u određenom trenutku topi ili pregori. Izrađeni su od
keramike sa navojima za kućište. U sredini imaju kanal u kojem se
nalazi rastalna žica u kremenom pijesku. Pijesak sprečava iskrenje kod
pregorijevanja.

Podjela rastalnih osigurača prema učinku:

1. tromi (T) – koriste se kod uređaja koji koriste
veliku struju ukapčanja, moraju izdržati jednu
sekundu deset puta veću struju od nazivne
2. brzi (F) – pregaraju odmah prilikom prolaska struje
veće od nazivne, koriste se kod uređaja kod
kojih je stalno preopterećenje štetno,
moraju izdržati jednu desetinku sekunde pet
puta veću struju od nazivne.

Rastalni osigurači NE SMIJU se popravljati (moguće štete na

uređajima i instalacijama).

Slika prikazuje izgled umetka rastalnog osigurača

NISKONAPONSKI OSIGURAČI D, NH

VISOKONAPONSKI OSIGURAČI HH
ULTRA BRZI OSIGURAČI UR

OSIGURAČI ZA ELEKTRONIKU G
Automatski ili bimetalni osigurači - sklopni aparati za zaštitu vodova i
na njih priključenih naprava od preopterećenja i kratkih spojeva. U
praksi ih zovemo automatski instalacijski prekidači –AIP. Izrađuju se u
jednopolnoj, dvopolnoj i tropolnoj izvedbi. Imaju ugrađen
elektromagnetski i (ili) bimetalni okidač.

JEDNOPOLNA IZVEDBA TROPOLNA IZVEDBA

4.4. MATERIJALI ZA IZRADU OTPORNIKA

OTPORNICI – sprječavaju prolazak elektrona

a) MATERIJALI ZA GRIJAĆE OTPORNIKE – brzo,

s malom energijom postići visoke temperature

b) MATERIJALI ZA SLOJNE I ŽIČANE

OTPORNIKE – što manje grijanje, ograničavaju struju

PODJELA I VRSTE OTPORNIKA

a) NEPROMJENJIVI ILI STALNI OTPORNICI

b) PROMJENJIVI OTPORNICI
c) OTPORNICI S POSEBNIM SVOJSTVIMA

a) NEPROMJENJIVI ILI STALNI OTPORNICI;

- imaju stalan otpor
- primjena; u el.sklopovima i tamo gdje nije potrebno mijenjati otpor
- vrste: slojni, žičani i maseni

Slojni otpornici;
- na cilindrično keramičko tijelo nanesen je tanki sloj ugljika
(ugljeni
otpornici) ili metala (metalslojni otpornici).
- vanjski sloj zaštićuje se oblogom od umjetne smole

Slika prikazuje slojni otpornik

Žičani otpornici;
- na keramičko tijelo namotana je otporna žica(manganin,
konstantan), a
krajevi su vezani za trake, odnosno dovode
- cijeli otpornik je prekriven slojem emajla radi mehaničke i
kemijske zaštite

Slika prikazuje žičani otpornik

Otpornici od mase (maseni otpornici);

- kod jednih su u otpornu masu umetnute dovodne žice a kod drugih
je
otporni sloj nanesen na staklenu cjevčicu u kojoj su dovodne žice

b) PROMJENJIVI OTPORNICI

To su otpornici čija se vrijednost može ručno mijenjati; okretanjem

osovine ili pomicanjem klizača. Zovemo ih i potenciometri ili reostati.
POTENCIOMETRI
c) OTPORNICI S POSEBNIM SVOJSTVIMA (ovisni o različitim
veličinama)

a) otpornici ovisni o temperaturi (thermistori) ;

ƒ NTC otpornici (topli vodiči) – imaju negativan temperaturni
koeficijent (porastom temperature opada otpor)
ƒ PTC otpornici (hladni vodiči) - imaju pozitivan temperaturni
koeficijent (porastom temperature raste otpor)

b) otpornici ovisni o naponu ( varistori ili VDR otpornici)

- porastom napona smanjuje se otpor

c) otpornici ovisni o magnetskom polju (Hallove pločice)

- porastom gustoće magnetskog polja raste otpor ovih otpornika

d) otpornici ovisni o svijetlu ( fotootpornici ili LDR otpornici)

- porastom osvjetljenja smanjuje im se otpor
 VARISTOR

THERMISTORI

FOTOOTPORNICI
 NAČIN OZNAČAVANJA OTPORNIKA

a) bojama

A B
C
Prva Druga D E
Treća boja
Boja boja boja Četvrta boja Peta boja
Treća
Prva Druga Multiplikator Tolerancija
brojka
brojka brojka
Crna 0 0 0 x1Ω -
Smeđa 1 1 1 x 10 Ω 1%
Crvena 2 2 2 x 100 Ω 2%
Narančasta 3 3 3 x 1 kΩ -
Žuta 4 4 4 x 10 kΩ -
Zelena 5 5 5 x 100 kΩ 0,5 %
Plava 6 6 6 x 1 MΩ 0,25 %
Ljubičasta 7 7 7 - 0,1 %
Siva 8 8 8 - 0,05 %
Bijela 9 9 9 - -
Zlatna - - - x 0,1 Ω 5%
Srebrna - - - x 0,01 Ω 10 %
- Bez boje - - - - 20 %
b) slovima i brojevima – umjesto decimalnog zareza stavljaju se
slova R (ili E), K i M.
PRIMJERI

Odredi vrijednost otpornika označenih slovom i brojevima;

R47 ……. 0.47 Ω

6M8 ……. 6.8 MΩ

470K …… 470 kΩ

Slika prikazuje primjer označavanja otpornika bojama

5. IZOLACIJSKI MATERIJALI

Izolacijski materijal (izolator, dielektrik) je materijal koji stvara vrlo

veliki otpor prolazu el. struje. Može biti u čvrstom, tekućem i
plinovitom stanju.

SVOJSTVA (KARAKTERISTIKE) IZOLACIJSKIH

MATERIJALA:

a) DIELEKTRIČNA KONSTANTA
b) IZOLACIJSKI OTPOR
c) DIELEKTRIČNI GUBICI
d) DIELEKTRIČNA ČVRSTOĆA
e) TOPLINSKA POSTOJANOST

a) DIELEKTRIČNA KONSTANTA ,ł
- relativna dielektrična konstanta je broj koji nam pokazuje
koliko će se puta povećati kapacitet kondenzatora ako između
ploča kondenzatora umjesto vakuuma stavimo neki

ε = ε 0 ⋅ εr
izolacijski materijal;

ε⋅A
- kapacitet kondenzatora;

C=
d
b) IZOLACIJSKI OTPOR
- izolacijski otpor je „paralelni“ zbroj dvije vrste otpora;
POPREČNOG (koji se suprotstavlja struji koja protječe kroz
unutrašnjost izolatora) i POVRŠINSKOG (koji se
suprotstavlja struji koja protječe po površini izolatora).
- ako je izolator vani (izložen vlazi i prašini) važan je
površinski otpor; može doći do preskakanja el.luka između
vodova ili s voda prema zemlji
 - ako je izolator u prostoriji sa slabijim hlađenjem, zbog
povećanja temperature dolazi do opadanja poprečnog otpora
te može doći do preskakanja struje kroz izolator

c) DIELEKTRIČNI GUBICI
- to su gubici el.energije koji se u izolatorupretvaraju u toplinu;
zbog njih je skraćen vijek trajanja izolatora
- kvantitativna mjera dielektričnih gubitaka je tzv. FAKTOR
GUBITAKA ili tangens delta (tg Ł)
- povećanjem temperature i vlažnosti izolatora raste faktor
gubitaka
d) DIELEKTRIČNA ČVRSTOĆA
- otpornost izolatora prema električnom proboju (izolator pruža
otpor el.proboju sve dok napon ne dostigne onu vrijednost
kad izolator počinje voditi struju kao da je vodič)

e) TOPLINSKA POSTOJANOST
- pod dugotrajnim djelovanjem povišene temperature izolatori
„toplinski stare“; pogoršanje električnih i mehaničkih
svojstava.
- za svaki izolator je potrebno utvrditi pogonsku temperaturu
5.3. KONDENZATORI

To su elektronički elementi koji se sastoje od dva električki vodljiva

sloja (obloga) i izolirajućeg materijala (dielektrika) koji se nalazi između
njih. Na svaku od obloga spojen je žičani izvod.

Kondenzatori mogu biti spojeni SERIJSKI (1/C=1/C1 + 1/C2 + … ) i

PARALELNO ( C = C1 + C2 + C3 + …).
Jedinica za mjerenje kapaciteta je FARAD (F). Manje mjerne jedinice su
μF, nF i pF.

SVOJSTVA
- kapacitet kondenzatora ovisi o debljini dielektrika( tanji dielektrik,
veći kapacitet), o veličini folije (veća folija, veći kapacitet) i o

ε⋅A
relativnoj dielektričnosti (veći łr, veći kapacitet);

C=
d
PARAMETRI koji se za kondenzatore navode u katalozima:

• kapacitet
Obavezni:

• tolerancija
- označen na kondenzatoru

- najveće dozvoljeno odstupanje od nazivnog kapaciteta koje

kondenzator smije imati
- označava se bojom, velikim slovom ili je naveden iznos u pF

• nazivni napon
(za C < 10pF)

- do te vrijednosti se u stalnom pogonu smije opteretiti (uz

pogonsku temperaturu do 40ºC)
- označava se brojem, bojom ili malim slovom
PODJELA KONDENZATORA PREMA IZVEDBI
a) Stalni:
1. papirni
2. metalpapirni
3. s folijama od plastične mase
4. keramički
5. kondenzatori od tinjca
6. kondenzatori od stakla
7. elektrolitski kondenzator
b) Promjenjivi:
1. zakretni (promjenjivi, namještanje u toku rada)
2. za fino podešavanje (polupromjenjivi ili trimeri)

STALNI KONDENZATORI
A )PAPIRNI
- dielektrik - papir impregniran naftalinom, voskom ili
umjetnim smolama;
- obloge – aluminij

B) METALPAPIRNI
- oznaka MP;
- dielektrik – impregnirani papir
- obloge – tanki napareni metal od cinka

C) KONDENZATORI S FOLIJAMA OD PLASTIČNE MASE

- dielektrik – plastična masa
- obloge – aluminijska folija (K) ili napareni aluminij (MK)

D) KERAMIČKI KONDENZATORI
- dielektrik - sinterirana keramika
- obloga – srebro

E) KONDENZATORI OD TINJCA (LISKUNA)

- dielektrik -tanki listići muskovita
- obloga – metalna folija
F) KONDENZATORI OD STAKLA
- namjena: koriste se na visokim temperaturama i vlagom u zraku

G) ELEKTROLITSKI KONDENZATORI
- razlikuju se od ostalih tipova kond. po tome što se u njihovu
kućištu nalazi elektrolit.Pozitivna obloga im je od aluminija, a
negativna je elektrolit (otopina ili papir ili tkanina natopljena u
takvoj otopini).Obloge razdvaja tanki oksidni sloj na aluminiju
koji služi kao dielektrik.
- polarizirani su (priključci su označeni s + i - )
- materijal za izradu su najčešće aluminij i tantal
- primjena: tamo gdje su potrebni veliki kapaciteti i dopušteni
veliki gubici
Slika prikazuje elektrolitski kondenzator
POLUPROMJENJIVI KONDENZATORI (TRIMERI)

- predviđeni za podešavanje kapaciteta samo pri proizvodnji ili popravku

uređaja u koji su ugrađeni

PROMJENJIVI KONDENZATORI

- kod njih se vrijednost kapaciteta može mijenjati tijekom rada uređaja u

koji su ugrađeni
- dielektrik im je zrak, kapacitet se mijenja zakretanjem rotora oko
osovine

Slika prikazuje promjenjivi kondenzator

Različite vrste kondenzatora: višeslojni keramički, disk-keramički,
višeslojni folijski, cjevasti keramički, polistirolski (aksijalni i radijalni),
elektrolitski
 Obilježavanje kondenzatora
Postoji više razlicitih načina obilježavanja;
1. Obilježavanje bojama
Za označavanje kondenzatora bojama koristimo
gotovo jednaku tablicu koja se koristi i za
otpornike. Neke varijacije se javljaju kod
označavanja tolerancija. Vrijednosti su izražene
u pikofaradima.

Drugi broj Drugi broj

Prvi broj Faktor Prvi broj Faktor Prvi broj
Temperaturni Tolerancija
koeficijent Drugi broj
Faktor množenja
Tolerancija

Prvi broj Naponski

Drugi broj opseg

a) b) c)

Sl.1. Označavanje kondenzatora bojama

2. Obilježavanje pomoću tri znamenke
Kod ovakvog označavanja kondenzatora koristi se
slična metoda kao kod označavanja bojama, jedino
su boje zamijenjene odgovarajućim
vrijednostima.
473 = 47000pF= 47nF

Sl. 2. Označavanje kondenzatora pomoću tri znamenke

3. Obilježavanje znamenkama i slovima

Kod ove vrste obilježavanja, osim brojeva koriste se i
slova, kao oznake jedinice:

p → pF n → nF μ → μF

Slovo, osim što definira jedinicu, ima i funkciju

decimalne točke.

1n5 = 1,5nF

Sl. 3. Označavanje kondenzatora znamenkama i slovima

4. Označavanje brojevima
Kod oznacavanja kondenzatora brojevima
razlikujemo dva slučaja; ako je broj zapisan uz
upotrebu decimalne točke, tada je njegova vrijednost
izražena u mikrofaradima (sl.4.a), a inače u
pikofaradima (sl. 4.b).

0.01 = 0,01μF 2300 = 2300pF

a) b)

Sl. 4. Označavanje
kondenzatora
brojevima
6. MAGNETSKI MATERIJALI

• PERMEABILNOST
Svojstva:

• REMANENCIJA
• KOERCITIVNOST
• MAGNETOSTRIKCIJA (promjena dimenzija feromagnetika pri

• na njih utječu
magnetiziranju)

o temperatura
o udarci i vibracije
o starenje

6.1. MEKI FEROMAGNETSKI MATERIJALI

- lako se magnetiziraju i razmagnetiziraju

• jezgre zavojnica (zatvoreni magnetski krug ili s zračnim rasporom)

Primjena:

• transformatorski limovi (Fe i Si)

• releji
• VF tehnika
• magnetofonske i magnetoskopske glave (neizobličen prijenos signala,
otpornost na habanje)

6.2. TVRDI MAGNETSKI MATERIJALI

- stalni magneti

• trajni magneti
Primjena:

• magn. diskovi (tvrdi, meki)

o zvučnici, slušalice, el. strojevi, mjerni instrumenti

• magn. kartice (plastični nosač s magn. materijalom s vanjske strane)

 7. POLUVODLJIVI MATERIJALI

SVOJSTVA:
- pod određenim uvjetima (određeni napon, svjetlost, toplina) su vodiči
- pri 0 K su izolatori, pri 293 K (20 ºC – sobna temperatura) su loši vodiči

Glavni predstavnici su kemijski elementi:

- silicij (Si)
- germanij (Ge)

Atomi stranih elemenata se dodaju namjerno, u točno određenoj koncentraciji (npr.

na 2·109 atoma Ge dodaje se 1 strani atom) i pomoću određenih tehnoloških
postupaka

VRSTE:

o n – tip (dodavanje elemenata s 5 valentnih elektrona u osnovni element (Si,

Ge), stvara se slobodni elektron (-) koji uzrokuje vodljivost)
- atom koji se dodaje zove se donator, donor ili davalac

44
o p – tip (dodavanje elemenata s 3 valentna elektrona, stvara se šupljina ili rupa
(+) koju može popuniti neki slobodni elektron)
- atom koji se dodaje zove se akceptor ili primalac

45
7.1. POLUVODIČKE KOMPONENTE

- DIODE;

Diode propuštaju struju samo u jednom smjeru, dok joj u drugom smjeru pružaju
veliki otpor. Zbog tog svojstva nazivaju se poluvodički elektronički elementi.
Poluvodička dioda je sastavljena od dvije elektrode. Prva elektroda (anoda) je od
P (pozitivno), a druga (katoda) od N (negativno) vodljivog poluvodičkog
materijala. Ovakav se spoj naziva PN- spoj. Za protok istosmjerne struje je bitno
da se anoda spoji na (+), a katoda na (-) pol izvora, jer u suprotnom struja neće
prolaziti. Posebna vrsta dioda su LED diode ili svjetleće diode, koje pri prolasku
struje svijetle. Koriste se za razne pokazivače, indikatore ili za postizanje
vizualnih efekata.

Simboli dioda

Razne vrste dioda

46
- TRANZISTORI;
Tranzistori se u strujnim krugovima koriste za pojačavanje slabih električnih
signala, te kao elektroničke sklopke. Napravljeni su od tri poluvodička sloja, koji
se ponašaju isto kao elektrode diode. Obzirom na međusobni raspored P i N
slojeva postoje dva tipa tranzistora; PNP i NPN. Dijelovi tranzistora su baza (B),
emiter (E) i kolektor (C).

Simboli tranzistora

47
TIRISTORI ,TRIJACI, DIJACI;
o 4 poluvodička sloja primjenjuju se u ispravljačkim uređajima i u
automatici

Slika pokazuje razne vrste tiristora, trijaka i dijaka

INTEGRIRANI KRUGOVI (ČIPOVI);

o aktivne i pasivne komponente sjedinjene u 1 logičku cjelinu
o vrste: analogni i digitalni IC (integrated circuit)
o primjenjuju se u pojačalima, logičkim sklopovima, memorijama,
mikroprocesorima, mikroračunalima, oscilatorima

Slika prikazuje razne vrste integriranih krugova

48
8. KONSTRUKCIJSKI MATERIJALI

- povezuju različite elektrotehničke materijale u skladne i funkcionalne cjeline.

To su prije svega svi oni materijali (šasije, nosači, držači i sl.= na koje se
pričvršćuju elektrotehnički materijali i sklopovi. To su i vijci, zakovice, matice,
rastojnici i drugi materijali za povezivanje te dodatni materijali za varenje,
lemljenje i lijepljenje.

49
PITANJA ZA ISPIT:
1. Od čega se sastoji atom?
2. Nabrojiti i objasniti agregatna stanja materijala
3. Osnovne jedinice međunarodnog sustana jedinica
4. Što je gustoća?
5. Nabrojiti i objasniti mehanička svojstva materijala
6. Kako se dijele materijali sa stajališta električne vodljivosti? Objasniti
razliku!
7. Podjela materijala prema relativnoj permeabilnosti
8. Što je korozija i vrste korozije
9. Koje sve vrste tehničke kontrole postoje u izradi elektrotehničkih
proizvoda?
10. koje su dvije najpoznatije slitine bakra?
11. Kojim se postupcima poboljšavaju svojstva željeza?
12. Podjela vodova prema namjeni
13. Nabrojiti najznačajnije elemente izbora vodova
14. Koji je zadatak kontakata?
15. Vrste konektora
16. Što su zaštitni osigurači i vrste
17. Vrste rastalnih osigurača prema učinku
18. Otpornici – podjela, vrste i način označavanja
19. O kojim veličinama mogu ovisiti otpornici s posebnim svojstvima?
20. Osnovne karakteristike izolacijskih materijala
21. Kondenzatori – podjela, vrste i način označavanja
22. Koji se parametri obavezno navode za kondenzatore?
23. Koji su glavni predstavnici poluvodljivih materijala?
24. Kako nastaju p-tip i n-tip poluvodiča?
25. Dioda - kako djeluje, glavni dijelovi i simbol
26. Tranzistori – vrste, simbol i glavni dijelovi

50