EMK RJESENJA

1.Glavne skupine materijala su: metali, keramike, polimeri, kompozitni materijali, biomaterijali, pametni
materijali.
2.Keramike su spojevi izmeu metalnih i nemetalnih elemenata, najede spojevi kisika, ugljika i duika.
3.Kompozitni materijali su sloeni iz dva ili vie materijala iz polimera, keramika i metala.
4.Elektrotehniki materijali se dijele na elektrotehnike, konstrukcijske i pomodne materijale
5.Atom je graen od negativno nabijenog elektronskog omotaa(-) i pozitivno nabijene jezgre(+).
6.Atomski broj odreuje broj protona u atomu.
7.Atomska teina je odreena zbrojem protona i neutrona u atomu.
8.Ionizacija je proces oslobaanja elektrona iz atoma i stvaranja slobodnih naboja.
9.Atomi nekog elementa s razliitim brojem neutrona nazivaju se izotopi
10.Valentni elektroni utjeu na meuatomske veze i na svojstva materijala.
11.Jedinini naboj elektrona iznosi 1,602 x 10
-19
C.
12.Atomi mogu biti povezani ionskim i kovalentnim vezama.
Ionske > slaba elektrina vodljivost, dobra mehanika svojstva, u tekudem stanju
ionskih otopina dobro vode struju
Kovalentne > dobri izolatori, dobro vode struju
13.U izolacijskim materijalima prisutne su kovalentne veze.
14.Kod vodia su prisutne ionske veze.
15.Primarne veze izmeu atoma su: ionska, kovalentna i metalna, a sekundarne su: van der Waalsova,
vodikova i polarna.
16.Sirovina je izvor od kojeg cemo dobiti potrebne resurse za materijal, materijal je vrsta tvar koja ima
masu i zauzima prostor, a proizvod je konani rezultat proizvodne djelatnosti.
17.Materijal mora udovoljavati zahtjevima korisnika, nainu upotrebe, posebnim uvjetima rada,
mogudnosti nabave i cijeni.
18.Zahtjevi korisnika su: sigurnost, trajnost, nain rukovanja, odravanje i norme
19.Ispitivanjem u procesu proizvodnje se izbjegava i smanjuje kart, otpad materijala, doradu proizvoda,
zastoj u proizvodnji i reklamaciju korisnika.
20.Optimalni izbor materijala nego izbor prema najboljem svojstvu je prikladniji jer de onda imat sve
funkcije materijala koje rade kako trebaju, barem osrednjom kvalitetom, a ako izabere po najboljem
svojstvu onda ostala svojstva de ostat zanemarena te materijal nede biti prikladan i dobar.
21.Energetski nivoi kod pojedninih vrsta materijala su razliite elektronske konfiguracije atoma ili
molekula koje mogu imati vie ljuska. K,L,M,N,O,P,Q ljuske.
22.Razlika izmeu vodia prve i druge vrste je da u prvoj vrsti su metalni vodii s kristalnom graom, a u
drugoj vrsti su tvari u drugim agregatnim stanjima (tekude - morska voda...).
23.Znaajke pojedinog agregatnog stanja su:
kruto > oblik i obujam
tekude > stalnost obujma
plinovito > promjenjivost oblika i obujma.
24.Kristalizacija je proces pri kojem otopljena tvar iz zasidene otopine prelazi u vrstu tvar (kristal), a
sublimacija je proces gdje tvar iz vrstog agregatnog stanja prelazi u plinovito stanje, pritom prethodno
nema prolaska kroz tekude agregatno stanje.
25.Plazma je ionizirani plin.
26.Polimorfija je svojstvo materijala da se mogu kristalizirati u vie oblika.
27.Alotropija je pojava da se ista stvar javlja u vie strukturnih oblika koji se razlikuju po fizikim i/ili
kemijskim svojstvima, a primjeri su dijamant, grafit i fuleren.
28.Talite je temperatura pri kojoj se kruto tijelo poinje taliti, tj. prelaziti u tekude stanje uz stand. tlak,
vrelite je temperatura pri kojoj tekuda tvar vrije, tj. burno prelazi u plinovito stanje, uz stand. tlak,
kapljite je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz plinovitog u tekude stanje.
29.Mjerni sustav zakonski prihvaden u RH je MSSI Meunarodni Sustav (SI) mjernih jedinica.
30.MOR Meunarodna Organizacija Rada primjer za organizaciju koja se bavi pitanjima standarda.
31.Mehanika svojstva materijala deformacija, vrstoda, elastinost, plastinost, tvrdoda, rastezljivost,
krhkost, ilavost.
32.Naprezanje u mehanikom smislu znai troiti materijal do granica koje vie materijal nede izdrati
(npr. lom trganjem, naprezat demo materijal sve dok ne dosegnemo granicu puknuda).
33.Mogude deformacije krutih tijela su normalna (aksijalna) i bona.
34.Toplinska svojstva materijala talite, vrelite, specifini toplinski kapacitet, toplinsko rastezanje,
toplinska vodljivost, toplinsko naprezanje.
35.U termometru se nalazi tanka staklena cijev sa zadebljanjem na donjem dijelu. To zadebljanje
ispunjeno je tekudinom. Kad se termometar zagrije, tekudina se iri i podie uz cijev. Na hladnome se
tekudina opet skuplja, pa njena razina u cijevi pada.
36.Temperatura utjee na elektrinu otpornost metala
37.Kemijska svojstva materijala korozija, otpornost prema koroziji, otpornost na djelovanje kiselina,
otpornost prema luinama i otpornost prema zapaljivosti.
38.Optika svojstva materijala boja, prozirnost, refleksija, lom, upijanje.
39.Elektrina svojstva materijala -
40.Dielektrinost je omjer gustode elektrinog toka i jakosti elektrinog polja, a relativna dielektrinost
je konstanta koja pokazuje koliko de puta kapacitet kondenzatora s nekim dielektrikom izmeu ploa biti
vedi od kapaciteta kondenzatora kod kojeg se izmeu ploa nalazi vakuum.
41.Magnetska svojstva materijala permeabilnost, koercitivnost i remanencija.
42.Podjela materijala prema permeabilnosti > feromagnetski materijali i paramagnetski materijali.
svojstva feromagnetskih materijala visoka relativna magnetska permeabilnost, najpoznatiji materijali s
izraenim feromagnetskim svojstvima su eljezo, kobalt i nikal.
svojstva paramagnetskih materijala magnetski trenuci molekula slabo izraeni, primjeri: platina,
aluminij i kisik.
43.Koercitivna sila je sposobnost eljeza da zadri u sebi preostali magnetizam po prestanku djelovanja
induciranog magneta, a remanencija je s posobnost zadravanja nekog svojstva i poslije uklanjanja sile
koja ga normalno izaziva.
44.Petlja histereze mekih materijala nam govori da su manji gubici, te veliki iznos maksimalne relativne
permeabilnosti, a petlja histereze tvrdih materijala da su vedi gubici te je manji iznos mrp.
45.Ferimagnetici smjese oksida nekih metala, Feromagnetici eljezo, kobalt, nikal, gadolinij, disprozij,
terbij, holmij, erbij i njihove slitine.
46.Primjena tvrdih feromagnetskih materijala izrada permanentnih (stalnih) magneta,
primjena mekih feromagnetskih materijala koristi se za magnetiziranje i remagnetiziranje.
47.Magnetostrikcija uinak zbog promjena u smjeru spina, koji rezultira po promjeni orijentacije orbta,
dolazi do sitne promjene u dimenzijama kristalne reetke.
48.Korozija je troenje materijala pod utjecajem raznih fizikalno-kemijskih procesa, a Elektrokorozija su
elektrokemijske reakcije koje se zbivaju zbog stvaranja galvanskih lanaka na kovini ili slitini.
49.Tehnoloka svojstva materijala sposobnost lijevanja, zavadljivost, razljivost, kovnost, otpornost
prema habanju, toplinska vrstoda, sposobnost oblikacija u hladnom stanju.
50.Najvanije kontrole kvalitete su --
51.Viskoznost je unutarnje trenje tekudina i materijala koji imaju mogudnost gibanja atoma izmeu
slojeva.