PITANJA IZ STRUČNOG

KURIKULUM

1. Kakav je položaj učitelja/nastavnika?

Nastavnik je mentor, voditelj nastave, motivator i pomoćnik. Temeljno obilježje srednoškolskog

poučavanja sociologije je usmjernost prema učenicima. Potiče se učenikov doprinos poučavanju,
kritički osvrt na njegov utjecaj na društvo i drustvo na njega, te intelektualna radoznalost. U
pripremi nastave naglasak je na onim oblicima i strategijama koje omogućuju razumijevanje
socioloških znanja, analizu suvremenog društva, kritičko propitivanje, razvijanje komunikacijskih
vječtina, izražavanje društveno prihvatljivih vrijednosti. Učitelj brine o visokoj uključenosti
učenika u sve djelove nastavnog procesa. Predlažu se nastavne metode i tehnike koje
omogućuju, prepoznavanje, razumijevanje, primjenu, analizu i kritičku ocjenu socioloških znanja.

2. Koja je svrha srednjoškolske nastave u sociologije?

Usvajanje znanja i razvijanje vještina potrebnih za razumijevanje suvremenih društvenih

procesa, pojava i odnosa. Učenik će moći prepoznati, razumjeti i analizirati osnovne elemente
društvene strukture, njihove odnose, te njihov nastanak i promjenu.

razvijati interes za sociološka znanja i socijalna pitanja,

razvijati kritički odnos,
koristiti socijalnu imaginaciju,
usvojiti temeljna sociološka znanja u objašnjenjima društvene stvarnosti

3. Koje su domene u poučavanju sociologije?

Sociološka imaginacija,
Pojedinac i društvo,
Analiza suvremenog društva¨

4. Poučavanju kojih međupretmetnih tema sociologija najviše doprinosi?

Učiti kako učiti

 Osobni i socijalni razvoj

Koje vrijednosti naglašava poučavanje sociologije: demokratske, solidarnost,

tolerancija, odgovornost, važnost učenja, razvijanje komunikacijhskih vještina

5. Što predstavlja domena socijalne imaginacije?

Upoznavanje, učenje i razumijevanje socioloških pojmova i pristupa te njihova

primjena na ispitivanje društvenih procesa, pojava i odnosa.

6. Pojedinac i društvo?

Učenik uočava i razumije utjecaj društva na izgradnju i promjenu vlastitog identiteta.

Uči i razvija osobni integritet.

7. Koji je najviši cilj domene Analiza suvremenog društva?

Svijest o pripadnosti određenom društvu, razumijevanja vlasitog položaja i

odgovornosti.

OCJENJIVANJE I EVALUACIJA

1. Koji su elementi vrednovanja?

Usvajanje znanja i razvoj vještina

2. Od čeg se sastoji proces vrednovanja?

Praćenje, provjeravanje, ocjenjivanje

3. Koje vrste ocjenjivanja znamo i na kojima je naglasak u sociologije?

Formativno i sumativno, u sociologiji je naglasak na formativnom vrednovanju!

 Normativno i kriterijsko, naglasak na kriterijsko!

4. Koje su 3 vrste vrednovanja

Vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje, i vrednovanej naučenog

Vrednovanje za učenje je proces prikupljanja informacija koje će učeniku pomoći

kako da uči, a učitelju kako da poučava. On između ostalog može uključivati
inicijalne ispite te druge vrste provjeravanja predzanja kod učenika. Sastavni dio
vrednovanja za učenje je postavljanje ciljeva i očekivanje te usaglašavanje sa
učenicima

5. Kakvu kulturu razreda propisuje kurikulum?

Kultura razreda treba prihvaćati greške kao prilikda bi ih se na vrijeme ispravilo te

postigli željeni i očekivani rezultati učenja. Učenici moraju biti u mogućnosti reći da
nešto neznaju i osjećati se sigurnima. Učenicima uvijek treba biti dostupan uvid u
postupak i kriterije vrednovanja, te zajedno sa učiteljem planirai daljnje učenje i
vrednovanje.

6. Koji je rezultat vrednovanja za učenje?

Korisna povratna informacija.

7. Vrednovanje kao učenje?

Učenici su aktivno uključeni u proces vrednovanja. Učenici se uče samovrednovanju i

samoregulaciji, izboru metoda učenja te vrednovanju njegovih rezultata. Uče se
nadzoru i regulaciji kognitvnih, emotivnih, motivacionih i ponašajnih aspekata
učenja. Samovrednovanje je metakognitivni proces osvješćivanja i razmišljanja o
vlastitom učenju. Učenik je nositelj odgovornosti za svoje učenje, a učitelj fascilitator
koji nudi savjete, vodi proces samorefleksije i pomaže pri donošenju odluka kako
unaprijediti učenje.

8. Koje su metode vrednovanja kao učenja?

Samovrednovanje, samorefleksija i vršnjačko vrednovanje.

9. Što je vrednovanje naučenog i koje su njegove funkcije?

To je sumativno vrednovanje cijelokupnog odgojnoobrazovnog procesa koje najčešće

rezultira ocjenom. Tri su funkcije vrednovanja naučenog

Vrednovanje učinkovitosti nekog obrazovnogo ogojnog programa

 Izdavanja certifikata učenicima

Selekcija za više odgojno obrazovne ustanove

10. Vrste provjera

Pismene, usmene, analiza učeničke mape, opažanje izvedbe/praktični sat, procjena

rasprave

Oblici vrednovanja

11. Unutarnji, vanjski, hibridni

USTROJ ŠKOLE

12. Tko upravlja školom?

Školski odbor.

13. Koje su njegove funkcije?

Imenovanje i razriješenje ravnatelja,daje suglasnost u vezi sa zapošljavanjem, donosi

statut i opće akte, donosi kurikulum, godišnji plan i program, donosi financijski plan,
odlučuje od zahtjevima radnika vezano za njihova prava, predlaže osnivaču
promjenu djelatnosti te savjetujen jega i ravnatelja

14. Od čeg se sastoji školski odbor?

7 članova

jednog bira i razrješuje radničko vijeće, jednog vijeće roditelja iz reda roditelja koji
nisu zaposleni u školi

tri člana bira i razrješuje osnivač, ¨

dva obrazovno vijeće iz reda učitelja , nastavnika i stručnih suradnika, jednog vijeće
roditelja
 15. Koja su stručna tjela škole?

Razredno i učiteljsko/nastavničko, a učeničkog doma odgajateljsko

16. Koja je uloga ravnatelja?

On je poslovnodni i stručni voditelj škole. On brije ozakonitosti rada škole i stručnosti

rada škole. Imenuje se na 5 god. Imenuje ga školski odbor uz suglasnost ministra.

PRAVILNIK O PEDAGOŠKIM MJERAMA:

1. Kako se pravdaju izostanci?

Izostanak od 3 dana razrednik, od 7 dana ravnatelj, od 15 dana učiteljsko vijeće.

Izostanak zbog zdravstvenih razloga moraju pravdat institucije.

2. Kada se najavljuju pismeni ispiti?

Minimalno mj dana prije. U jednom danu najviše dvije usmene, odnosno jedna
usmena i jedna pisana provjera. U jednom tjednu najviše 4 pisane provjere.

3. Pod kojim uvjetima se može pismeni ispit ponoviti?

Ako nastavnik procjeni da rezultati pismene provjere nisu dovoljni za nastavak

učenja, u dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole može ga ponoviti.

4. Dužnosti nastavnika

Mora učenika upoznati s elementima vrednovanja, odgojno obrazovnim ishodima i

kompetencijama, ostvarenosti kurikuluma u razini dobar te planom i metodama
vredovanja. Također je dužan čuvati sve ocjenjene radove do kraja školske godine.
Roditelj ima jednaka prava znati elemente vrednovanja i planirane metode
ocjenjivanja kao i učenik.
USTAV

5. Što je ustav i kakva je država Republika Hrvatska?

Ustav je temeljni pravni akt jedne države na temelju kojega se donose ostali zakoni.

Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država u kojoj

vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih
državljana.

6. Što je sabor?

Predstavniško tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti. Ima najmanje 100 a najviše
160 članova. Oni se biraju općim i jednakim biračkim pravom na tajnom i
neposrednom glasovanju

7. Kad se održava prvo zasjedanje sabora?

Najviše 20 dana nakon utvrđivanja sabora.

8. Koje su najviše vrednote ustavnog poretka?

Najviše vrednote ustavnog poretka su: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i

ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka,
nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i
demokratski višestranački sustav.

9. Kad može biti pritvoren saborski zastupnik?

Ne može biti kažnjen zbog svoje djelatnosti u saboru, ne može biti pritvoren niti se
protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Sabora. Može biti
pritvoren ako je uhvaćen u počinjenu kaznenog djela kojem je određena kazna na više
od 5 godina.

10. Tko predlaže a tko proglašava zakone?

Zakone predlažu saborski zastupnici, klubovi i vlada, a proglašava predsjednik

najranije 8 dana nakon izglasavanja u saboru.

11. Kako se slaže vlada?

 Predsjednik bira mandatarakoji uživa većinsko povjerenje sabora. Mandatari ma 30
dana da složi prijedlog programa vlade. Ukoliko ga odbiju ima još jednu priliku od 30
dana. Ako ga opet odbiju, predsjednik predlaže novog mandatara koji ima 30 dana.
Ako njega odbiju, raspušta se sabor, predsjednik okuplja privremenu vladu i raspisuju
se prijevremeni parlamentarni izbori.

12. Kada se održava izbor predsjednika?

Najranije 60 a najkasnije 30 dana prije isteka tekućeg mandata.

13. Što je procedura u slučaju spriječenosti predsjednika?

Privremenu ulogu preuzima predsjednik sabora. Ukoliko je predsjednik trajno

spriječen, na prijedlog Vlade uz odobrenje vrhovnog suda privremeno preuzima
predsjednik sabora.

14. Izglašavanje nepovjerenja vladi.

Jedna petina saborskih zastupnika potrebna je da započne proceduru izglašavanja

nepovjerenja vladi, jednom članu ili predsjedniku vlade. Ili na zahtjev predsjednika.
Nemože se raspravljati 7 dana nakon što je poslan zahtjev, a rasprava završava 30
dana nakon poslanog zahtjeva. Ako sabor izglasa nepovjerenje, i odbije mandatarov
prijedlog, Predsjednik odmah raspušta sabor i raspisuje izbore.

15. Sudbeno vijeće – šta radi i od čeg se sastoji?

Oosigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti

11 članova - sedam sudaca 2 sveučilišnia profesora pravne znanosti, dva zastupnika

od kojih je jedan iz oporbe,

16. Državno odvjetničko vijeće – šta radi i od čega se sastoji?

Odlučuje o zamjenicima džavnog odvjetnika

Ima 11 članova – sedam zamjenika državnog odvjetnika, 2 sveučilišnia profesora

pravne znanosti, dva zastupnika od kojih je jedan iz oporbe,

17. Ustavni sud – šta je i od čeg se sastoji

Odlučuje o suglasnosti zakona i propisa sa ustavom, o valjanosti političkih stranki, o

ustavnosti postupaka sudbenih tjela i drugih institucija, riješava sukobe nadležnosti u
trodiobi vlasti, generalno nadzire ustavnost Sabora, referenduma i sličnog.
13 članova iz redova pravnih stručnjaka, odvjetnika sudaca i sveučilišnih profesora
pravnih znanosti.