1. Šta je školski menadžment ?

Školski menadžement predstavlja primjenu menadžmenta, njegovih funkcija i značajki na

području odgoja i obrazovanja.

2. Rukovođenje i planiranje.

Rukovođenje je izvršna funkcija upravljanja koja se temelji na politički proklamiranim

smjerovima djelovanja i pravno sankcionisanim pravilima ponašanja. Svrha rukovođenja je
racionalno iskoristiti ljudske i materijalne resurse za dobrobit ustanove. Rukovođenje
uključuje 4 funkcije:

1. Planiranje
2. Organizacija
3. Vođenje
4. Vrednovanje

Planiranje je proces definiranja ciljeva koje treba ostvariti utvrđivanjem preduvjeta za te

ciljeve, izbor, metode, tehnike i sl.

5. Šema rukovođenja školom.

 6. Obrazovni sistem BiH

7. Summerhil

To je privatna skola internatskog tipa. u toj se skoli djeci nastoji pruziti sloboda da budu ono
sto jesu i da osjete kako su prihvacena. Pohadjanje nastave nije obavezn. Raspored sati
postoji, ali njega se trebaju pridrzavati samo nastavnici. Obrazovanje se treba prilagoditi
mogucnostima i potrebama djeteta.

Igra, slobodan rad i ucenje se izmjenjuju. Djetetu je dopustno da samo odabere sta ce i kada to
uciti.

8. Waldorf

Bitno obiljezje strukture nastavnog plana i programa waldorfske skole jeste naglasena
orjentacija na umjetnicki i radni odgoj, zatim izvodjenje osnovne nastave po epohama, učenje
stranih jezika od pocetnih razreda skolovanja. u waldorfskim skolama udzbenici nisu mnogo
cijenjeni te se rijetko i koriste. Ucenici trebaju uciti neposredno u kontaktu sa uciteljem i iz
primarnih izvora. Teorija i praksa su medjusobno povezane.

U ovim skolama nema ponavljanja razreda. Polazi se od pretpostavke da nema apsolutno

nesposobna djeteta, te da svakom treba omoguciti da tijekom skolovanja postigne optimalan
uspjeh.
Takodjer, nema klasicnog brojcanog ocjenjivanja.

9. Alternativne škole

Unutarnju strukturu školskog sistema doradili su Herbart i Zihler. Značajno su pridonijeli

učvrščivanju koncepta intelektualističke škole u kojoj struktura nastavnog procesa i nastavnog
sata se izvodi isključivo na modelu intelektualnog odgoja.

Sredinom 19 stoljeca, Tolstoj je otvorio školu za seljačku djecu koja se smatra jednom od
alternativnih škola. Umjesto jedinstvene državne škole za odredjenu kategoriju djece Tolstoj
osniva slobodnu školu u kojoj zagovara slobodni odgoj koji polazi od djeteta.

10. Teorija izbora kako pomaže nastavniku

Teorija izbora nastavnika

Glavne smjernice teorije izbora jesu to da su sva naša ponašanja izabrana. Pokretači svih
naših ponašanja jesu naše unutarnje potrebe. Teorija izbora naglašava vlastitu odgovornost
pojedinca za sve što čini, pa stoga nastavnik treba da razumije da ne može natjerati da učenici
rade ono što on želi. Zbog toga kazna i nagrada nemaju svrhe.

Uloga nastavnika je da vodi process učenja, te da osigura poticajnu sredinu i uslove učenja,
što će učenike da potakne na želju za radom i motivirati ih da daju sve od sebe u nečemu što
rade

11. Kako biste prema dosadašnjim saznanjima, definirali pojam kurikulum?

Kurikulum se zapravo ne svodi na nastavni plan i program već on predstavlja mnogo širu
sliku, u tom msilsu obuhvata cjelokupan rad škole, način upravljanja, ciljeve, metode, oblike,
ocjenjivanje, saradnju, sve procese i aktivnosti.

12. Skriveni kurikulum označava društvene zahtjeve u školi koji su iznimno važni, a
često su prikriveni, a tri važna elementa koja ga čine su:
 Stiska u učionici – učenici moraju trpiti kašnjenja, nepoštivanje njihovih želja i
ometanje pažnje
 Proturječna privrženost – koja se zahtjeva i od nastavnika i od učenika
 Neravnopravan odnos snaga između nastavnika i učenika u korist nastavnika

Kurikulm je .usmjereni pristup kretanju do najpovoljnijih rezultata postavljenih u

nekom području rada koji sadrži osnovne procese: planiranje, organizaciju, realizaciju,
kontrolu. Znanstveno zasnivanje cilja, zadataka, sadržaja, plana i programa,
organizaciju i tehnologiju provođenja te različite oblike evaluacije učenika“

Otvoreni kurikulum uzima u obzir prikrivene utjecaje u odgoju i obrazovanju koji se

pojavljuju kao svojevrsni ravnopravni suodgajatelji (hidden curriculum) u smislu „tajnog
plana učenja” i neplaniranoga obrazovnog djelovanja (Aronowitz, Giroux, 1991).

Kao svojevrsna podvarijanta otvorenog kurikuluma skriveni utjecaji dobivaju i formalno

mjesto kao preduvjeti za kreativno ponašanje u odgoju i školi s gledišta društvenih okolnosti i
utjecaja, doprinosa kulture formiranju čovjekova identiteta, važnost okoline, obitelji i sl.

13. Shematski prikažite i obrazložite Tylerov model planiranja.

Tylerov model planiranja zapravo pokazuje kako se gradi kurikulum, on navodi 4 načela
ili velika pitanja koja se uzimaju u obzir:

Koje zadatke želimo ostvariti?

Koja edukativna iskustva će omogućiti ostvarivanje tih zadataka?

Kako ova iskustva efikasno organizirati?

Kako možemo utvrditi da su ti zadaci ostvareni? (Tyler, 1949.)

 14. Da bi se kurikulumski projekt u potpunosti proveo u djelo od nastavnika se
zahtjevaju četiri bitne promjene: promjene u grupiranju i organizaciji razreda,
materijalima, oblicima rada i ponašanjima, te u vjerovanjima i shvatanjima.
Navedite primjere kako biste objasnili njihovu važnost.

FILOZOFIJE

1) Oblik rada u velikoj grupi/ frontalni

2) Rad u maloj grupi
3) Individualni
4) Individualizirani

15. Tabela neka iz mijatovića o tehnikama vrednovanja učenika i kojim mjerimo

motivaciju i interese
1. Navedite 5 datih obećanja u dokumentu „reforma obrazovanja“.

Radit ćemo kako bismo osigurali da sva djeca imaju mogućnost kvalitetnog obrazovanja u
integriranim multikulturalnim školama na svim stepenima, oslobođeni političkih, vjerskih,
kulturnih i drugih predrasuda i dikriminacije, gdjse poštuju prava sve djece.

Osigurat ćemo kvalitetno temeljno obrazovanje na nivoima predškolskih ustanova, osnovnih i

općih srednjih škola, zasnovano na savremenom nastavnom planu i programu, i modernom
sistemu ocjenjivanja i dodjele certifikata učenicima i nastavnicima.
Podržat ćemo ekonomski razvoj BiH kroz uspostavu modernog rasprostranjenog, fleksibilnog
i visokokvalitetnog sistema stručnog obrazovanja i obuke koji će odgovarati potrebama tržišta
rada.

Poboljšat ćemo kvalitet visokog obrazovanja i istraživanja u BiH bitno povećati broj osoba
koje pristupaju visokomobrazovanju i osigurati puno učešće bosanskohercegovačkih
univerziteta u evropskom prostoru visokog obrazovanja.

Osigurat ćemo transparentno, konkurentno, racionalno i finansijski održivo finansiranje javnih

resursa i implementirat ćemo zakonodavstvo u oblasti obrazovanja na svim nivoima koje se
zasniva an evropskim standardima i normama a što je utemeljeno na međunardonim
konvencijama o ljudskim pravima.

2. Obrazovni sistem definiramo kao sve organizirane oblike, vrste i stepene

nmastave, stručno osposobljavanje koje se nalazi izvan školske nastave u užem smislu.

Obrazovni sistem svakog društva predsatvalja ogledalo društva. U BiH je fragmentiran

sistem obrazovanja. BiH ima dva entiteta i Distrikt Brčko. Dakle, u BiH vlada
decentralizacija, tj. svaki kanton ima svoju vladu koja donosi odluke.

-školski sistem čine sve odgojno – obrazovne institucije na razliitim nivoima,

predškolski, školski, srednjoškolski i visokoškolski sistem.

3. Govoreći o sredini za učenje, učenici imaju niz potreba u vezi sa načinom

upotrebe prostora. Ono se odnose na sljedeće:

-Arhitektonska obilježja- Da li je zgrada škole napravljena po tradicionalnim uvijetima ili po

savremenim shvatanjima. Provode se dva koncepta:

-Djelimično fleksibilni školski prostor- gdje su samo za neke nastavne oblasti odvojeni
prostori (laboratorije).

-Potpuno fleksibilni školski prostor (otvoren plan- SAD) prostor koji ne poznaje pregradne
zidove na kojem radi istovremeno više grupa na različitim sadržajima.

4. Definiraj sljedeće pojmove u kontekstu menadžmenta u obrazovanju:

-školski menadžment predstavlja primjenu menadžmenta, njegovih funkcija i značajki na

području odgoja i obrazovanja.

-rukovođenje je izvršna funkcija upravljanja koja se temelji na politički proglašenim

smjerovima djelovanja i pravno sankcionisanim pravilima ponašanja.
Svrha rukovođenja je racionalno iskoristiti ljudske i materijalne resurse za dobrobit
ustanove. Rukovođenje uključuje četiri funkcije:

1. Planiranje

2. Organizacija

3. Vođenje

4. Vrednovanje

-planiranje Planiranje – je proces definiranja ciljeva koje treba ostvariti, utvrđivanja

preduvjeta za te ciljeve, izbor metode, tehnike i sl.

Organiziranje – je aktivnost kojom se plan pretvara u djelo. Ključni čimbenici organiziranja

su: broj zaposlenih, moć, ovlast, delegiranje i organizacijska kultura.

5. Šta je karakteristično za tzv Laissez-faire stil vođenja?

vođenje sa minimalnim uplitanjem rukovoditelja u rad zaposlenika, koji u ovom slučaju imaju
odriješene ruke i visok stepen slobode u odlučivanju o vlastitom ponašanju. Zaposlenicima je
ostavljeno da samostalno postave ciljeve, te način na koji će ih ostvariti.

6. Tačno / netačno

-osnovna škola u BiH traje devet godina. T ali nije josš uvijek u svim kantonima tako

Nadležna institucija za obrazovanje na državnom nivou je Ministarstvo obrazovanja BiH. T

Prema načinu upravljanja obrazovni sistem u BiH je centraliziran. N

7. Shematski prikažite i objasnite odnos između školskog menadžmenta ,

upravljanja i rukovođenja školom.
8. Šta su alternativne škole?

To su dr.riječima slobodne škole što znači da država nema uticaja na programe i

metodiku rada u tim školama, već samo može nadgledati tehničko – sanitetske uvjete za
rad, te izvršavanje obaveze o pohađanju škole od strane školskih obaveza.

9. Shematski ili narativno prikažite / opišite strukturu upravljanja obrazovanjem

u BiH.

Zbog komplikovane administrativne uređenosti odgovornost za obrazovanje u BiH snose

entiteti: Federacija BiH i Republika Srpska, te zasebna organizaciona jedinica -Brčko Distrikt.
U okviru FBiH odgovornost je prenesena na deset kantona. To znači da na prostoru BiH
postoji 13 obrazovnih podsistema koji su pod nadležnošću Ministarstva civilnih poslova BiH
(UNICEF, 2007).

10. Prednoti i nedostaci Slobodne škole Summerhila

Prednosti: učenje kroz igru, slobodan rad, glas učenika se poštuje, stvaranje ličnosti.

Nedostaci: nije obavezno pohađanje škole, učenici sami odlučuju šta će i koliko dugo radiiti,
raspored sati važi samo za nastavnike.
11. Temeljne odrednice kvalitetne škole su: 1. Ukinuće prisile 2. Voditeljsko
upravljanje, 3. Samoprocjenjivanje.

12. U čemu se ogleda značaj poznavanja teorije izbora u radu nastavnika?

Ogleda se u tome što naglašava vlastitu odgovornost pojedinca za sve što čini, pa stoga
nastavnik treba da razumije da ne može natjerati da učenici rade ono što on želi. Zbog toga
kazna i nagrada nemaju svrhe.