4.

DEMOGRAFSKA TRANZICIJA U HRVATSKOJ

 ODREDNICE PRIRODNOG KRETANJA:

- RODNOST (NATALITET), SMRTNOST (MORTALITET) i RAZLIKA (PRIRODNA PROMJENA)
- NEGATIVNA PRIRODNA PROMJENA => PRIRODNI PAD
- POZITIVNA PRIRODNA PROMJENA => PRIRODNI PRIRAST
- PLODNOST (FERTILITET)

ŠTO JE DEMOGRAFSKA TRANZICIJA

 DEMOGRAFSKA TRANZICIJA ili DEMOGRAFSKI PRIJELAZ => teoriju objasnio francuski

demograf ADOLPHE LANDRY (1909.) = DEMOGRAFSKA REVOLUCIJA
 DEMOGRAFSKA TRANZICIJA => prijelaz s visokih stopa rodnosti i smrtnosti s malim i
nepostojanim prirodnim prirastom prema niskim stopama rodnosti i smrtnosti s malim ali
postojanim prirodnim priraštajem
 POSLIJETRANZICIJSKA ETAPA DEMOGRAFSKOG PRIJELAZA => niske i približne stope
nataliteta i mortaliteta

HRVATSKA SE NALAZI U POSLIJETRANZICIJSKOJ ETAPI DEMOGRAFSKE TRANZICIJE

 Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj => kraj 19. stoljeća (pod vlašću Habsburgovaca) =
iz PREDTRANZICIJSKE ETAPE u ETAPU TRANZICIJE (vrlo visoka stopa rodnosti i smrtnosti)
 Smrtnost stanovništva opada zbog razvoja medicine, bolje prehrane => VELIKI PORAST
UKUPNOG BROJA STANOVNIKA
 Prva polovica 20. stoljeća => visoka stopa rodnosti i sve niža stopa smrtnosti = VISOKI
PRIRODNI PRIRAST
 Do većeg porasta broja stanovništva nije zabilježen zbog ratova: Prvi i Drugi svjetski rat,
Domovinski rat i iseljavanje
 U etapi tranzicije se izjednačavaju stope rodnosti i smrtnosti uz mali prirodni priraštaj
 POSLIJETRANZICIJSKA ETAPA:
- 1970-ih Hrvatska ulazi u poslijetranzicijsku etapu
- 1980-ih stopa rodnosti je nešto viša od stope smrtnosti => mali prirodni priraštaj
- 1990-ih stopa smrtnosti premašuje stopu rodnosti => faza trajnog prirodnog pada
- Faza trajnog prirodnog pada + iseljavanje => tip izumiranja (E4)
 Najveći problem suvremene Hrvatske:
- poboljšanja su spora i neznatna
- nužno je izraditi procjene stanovništva => oblikovanje gospodarske, socijalne, obrazovne,
zdravstvene i drugih makroekonomskih politika
 Odrednice procjena budućnosti hrvatskoga stanovništva – broj stanovnika i dobni sastav
- procjene UN-a: veliko smanjenje ukupnog broja stanovnika
- povećanje osoba u staroj dobi (65 i više godina)
- smanjenje broja mladih (do 19 godina)
 Posljedice demografskih trendova:
- promjene u gospodarskoj, poreznoj, zdravstvenoj, mirovinskoj, obrazovnoj, socijalnoj i
obiteljskoj politici
 Trenutačne demografske trendove u Hrvatskoj je moguće preokrenuti u pozitivne =>
dugoročne državne intervencije (od lokalne zajednice do središnjih državnih institucija)
- PRONATALITETNA i REDISTRIBUTIVNA POPULACIJSKA POLITIKA