Amnesty International

Amnesty International je neovisna, nevladina i neprofitna organizacija koja poduzima akcije u cilju zaštite i
promicanja ljudskih prava. Temelji se na međunarodno prihvaćenim standardima ljudskih prava. Organizacija je
osnovana 1961. u Londonu, nakon objave članka "Zaboravljeni zatvorenici" autora Petera Benensona. Dobitnik
je Nobelove nagrade za mir 1977. godine za kampanju protiv mučenja. Na međunarodnoj razini ima preko 7
milijuna članova, a u Hrvatskoj preko 2500 članova. Učinkovitost akcija Amnesty Internationala potvrđuju brojna
svjedočanstva ljudi koji zahvaljuju članovima Amnestyja za njihove učinkovite akcije i pružanje toliko potrebne
nade i podrške.Poruka nade očituje se u prepoznatljivom simbolu Amnesty Internationala − gorućoj svijeći
obavijenoj bodljikavom žicom. Svijeća predstavlja:

 Svjetlost pozornosti javnosti koju članovi Amnestyja šire nad skrivenim povredama prava (bodljikava žica)
 Iskru javnog pritiska koji članovi Amnestyja stvaraju kako bi ishodili pozitivne promjene u ljudskim životima
 Svjetionik nade i solidarnosti za ljude koji se bore za ljudska prava, pritom često dovodeći u opasnost vlastiti
život, kao i za mnoge koji postaju metom povrede ljudskih prava
Do kraja prve godine djelovanja, članovi Amnesty Internationala apelirali su za slobodu 210 “zatočenika savjesti”.
Godinu dana poslije, preuzet je rad na 1300 slučajeva zatvorenika, od kojih je 330 oslobođeno.
U prvih 10 godina, Amnesty International porastao je na 70 000 članova u 65 zemalja. Do 1981. g. Amnesty je
imao više od 300 000 članova u 100 zemalja. Danas ima više od 3 milijuna i 200 tisuća članova diljem cijelog
svijeta.
Amnesty International još uvijek radi na oslobađanju zatočenika savjesti. No, Amnesty je u stalnom razvoju kojim
odgovara na nove prijetnje ljudskim pravima, na nova shvaćanja o tome što su ljudska prava, kao i na nove prilike
za zaštitu ljudskih prava. Budući da je Amnesty neovisan, demokratski pokret, članovi uvijek odlučuju o novim
smjerovima misije ove organizacije. Postoji šest ključnih područja kojima se bavi Amnesty:

 zaštita prava žena, djece, autohtonih naroda i manjina

 borba protiv mučenja
 ukidanje smrtne kazne
 prava izbjeglica
 prava zatvorenika savjesti
 zaštita ljudskog dostojanstva
Da bi ostvario svoje ciljeve, Amnesty International koristi nekoliko tehnika objavljivanja informacija i
obaviještavanja građana. Njihova najveća kvaliteta je objavljivanje potpunih i točnih izvješća. Metode koje koriste
u istraživanjima su intervjui sa žrtvama, nadgledanje suđenja, suradnja s lokalnim aktivistima za ljudska prava i
praćenje medija.
Kampanje za obaviještavanje i pokretanje javnosti mogu biti individualne, državne ili tematske. One uključuju
pisanje apela, rad u medijima i javnosti i javne demonstracije. U kampanje je ponekad uključeno i prikupljanje
novčanih sredstava.
Za situacije u kojima je nužno brzo i učinkovito djelovanje, Amnesty je organizirao Mrežu hitnih akcija. Članovi
Mreže hitnih akcija u više od 150 zemalja pišu i šalju pisma, e-poštu i faksove mnogim vladinim dužnosnicima koji
su u poziciji da mogu osigurati sigurnost i pošteno postupanje prema onima koje AI nastoji zaštititi.
Amnesty International u Hrvatskoj je započeo s radom 1993. g. kada je stvorena lokalna grupa AI Zagreb. Nakon
toga, 1994.g. osniva se Amnesty International Hrvatske (AIH) koji se danas sastoji od podržavajućih članova/ica,
lokalnih grupa i Mreže hitnih akcija. U rujnu 1995. g. otvoren je ured AIH-a u Zagrebu. Grupe AIH-a postoje u
Zagrebu, Rijeci i Fažani. U pripremi je osnivanje novih grupa u drugim gradovima Hrvatske.
Amnesty International Hrvatske od svog je osnivanja sudjelovao u brojnim svjetskim kampanjama globalnog AI
pokreta, među kojima se mogu izdvojiti:

 ukidanja izvansudskih smaknuća i „prisilnih nestanaka“

 poštovanja prava žena i sprečavanja nasilja nad ženama
 zaštite prava izbjeglica i prognanika
 zaustavljanja kršenja ljudskih prava u Indoneziji i Istočnom Timoru, Turskoj, Kini te SAD-u
 uspostave stalnog međunarodnog kaznenog suda
 usvajanja međunarodne deklaracije za zaštitu boraca za ljudska prava
 kontroliranja trgovine oružjem
 borbe protiv diskriminacije