Heike B.

Grtemaker

Eva BrauN

ivot s HitlErom

PROFIL

saDraj

uvod

.................................................................................. 7

susrEt ................................................................................ 11 i. atelje Heinrich Hoffmann ........................................... 15 Kuni fotograf nsDaP-a ............................................. 15 Gospodin Wolf ......................................................... 18 Privatni povjerenik ...................................................... 24 ii. mnchen nakon i. svjetskog rata ............................... 29 Grad izmeu ekstrema................................................ 29 svakodnevica i politiki miljei .................................... 32 nacionalsocijalistiki pokret ....................................... 33 iii. obitelj Braun ............................................................... 37 Graanska normalnost ................................................ 37 stalna pratilja: margarete Braun.................................. 40 sestra na distanci: ilse Braun ...................................... 42 iv. uz Hitlera do moi ...................................................... 47 Fhrerova ljubavnica na distanci ............................. 47 Portvovnost ili proraunatost?................................... 54 usamljenost u predvorju moi.................................... 57 suProtni svjEtovi............................................................ 65 i. ene u nacionalsocijalizmu ........................................ 67 ideologija i stvarnost ................................................... 68 magda Goebbels prva dama treeg reicha ........... 73 Emmy Gring i ilse Hess ............................................ 79 uloga Eve Braun ......................................................... 84 Dnevnik .................................................................... 92 ii. mit o Fhreru ili gospodin Hitler privatno ............... 101 na stranakom kongresu u nrnbergu 1935. .......... 101 nevidljiva ena u usponu ......................................... 104 izgubljeni ivot? ...................................................... 106 Hitler i obitelj Braun ................................................. 107

iii. metresa i unutarnji krug ............................................ 113 albert i margarete speer ........................................... 113 Karl i anni Brandt ..................................................... 117 martin Bormann ........................................................ 124 iv. ivot na obersalzbergu ............................................ 129 utoite i centar moi ............................................... 129 Dvorska drava ...................................................... 138 Politika i privatni poslovi .......................................... 148 Dr. morell .................................................................. 156 Hermann Esser .......................................................... 160 Gazdarica Berghofa od 1936. do 1939. ................. 167 Putovanja ................................................................... 180 slom .............................................................................. 191

i. izolacija u ratu ........................................................... 193 Poetak rata .............................................................. 194 Fhrerov glavni stoer Berghof ............................. 201 slom poinje.............................................................. 210 ii. 20. srpnja 1944. i njegove posljedice........................ 219 reakcija unutarnjeg kruga ........................................ 220 trofej za Evu Braun .................................................. 223 oporuka .................................................................... 225 iii. odluka za Berlin ....................................................... 228 Zavrna ofenziva ....................................................... 229 ivot pod zemljom .................................................... 233 vjenanje i kraj u Fhrerovu bunkeru .................. 240 iv. u nadilaenju smrti ................................................... 244 Primjedba za kraj ............................................................ 247 DoDataK ........................................................................... 251 Biljeke ........................................................................... 253 izvori i literatura ............................................................. 319

uvod
Kad je Eva Braun 7. oujka 1945. kurirskim vozilom putovala iz mnchena u Berlin, namjeravala je napisati svoju priu do kraja.1 Pria je zapoela 1929. u ateljeu mnchenskog fotografa Heinricha Hoffmanna, gdje je upoznala predsjednika tada u njemakoj ne ba uspjene ekstremno desniarske nacionalsocijalistike njemake radnike partije (nsDaP), adolfa Hitlera. sad je protiv svoje volje putovala u glavni grad kako bi zajedno s njim umrla. Hitler joj je naredio da ostane na obersalzbergu kraj Berchtesgadena gdje je posjedovao veliko imanje svoju utvrdu. jer Berlin je bio, pogotovo nakon saveznikog bombardiranja 3. veljae, gotovo uniten; vie puta dnevno oglaavala se zrana uzbuna. sovjetska Crvena armija ve je u sijenju stigla do rijeke odre. sa zapada su se pribliavali amerikanci i Britanci s brojnim saveznicima. u Kancelariji reicha stoga nitko nije oekivao dolazak Eve Braun. albert speer poslije je u svojim Sjeanjima primijetio da je s njenim dolaskom u slici i stvarnosti u bunker stigao glasnik smrti.2 Zapravo je time iskoraila iz sjene svoje dugogodinje uloge metrese. odonda je njeno ime neraskidivo povezano s Hitlerovim. Zajednikom smru i sama je uz njega postala legendom. je li to bilo ono to je htjela? Britanski povjesniar ian Kershaw napisao je da nitko nije imao vei utjecaj na XX. stoljee od adolfa Hitlera i da sve do danas djeluje nepobitno iskustvo kako i jedno moderno, napredno i kultivirano drutvo moe nevjerojatnom brzinom potonuti u barbarstvo.3 Hitlerovo ime tako je postalo simbolom. u cijelom svijetu se povezuje s nasiljem, neljudskou, rasizmom, pervertiranim nacionalizmom, genocidom i ratom. otkad je 30. sijenja 1933. predsjednik reicha Paul von Hindenburg Hitlera proglasio kancelarom, ime je i nsDaP legalno doao na vlast,

HEIKE B. GRTEMAKER

poduzeti su bezbrojni pokuaji objanjenja ne samo struktura nacionalsocijalistike diktature, nego prije svega i fenomena Hitler.4 ta diskusija traje sve do danas. u usporedbi s tim Eva Braun, dugogodinja djevojka i kasnija supruga utjelovljenog zla, ini se beznaajnom, sasvim blijedom sjenom Fhrera,5 ak kao povijesno razoaranje, kao to je pisao Hugh trevor-roper kao nita. razlog za to je zamisao da Eva Braun nije imala nikakvu ulogu pri odlukama koje su dovele do najgorih zloina stoljea, nego da je bila tek dio jedne privatne prividne idile, koja je Hitleru moda ak omoguila da jo dosljednije ostvari uas.6 tako Eva Braun u Hitlerovim biografijama ostaje sporedna figura. Djela koja se bave njezinom ivotnom priom prikazuju njezinu navodnu traginu ensku sudbinu pa ako nisu ideoloki opredijeljena Hitlerovu djevojku ne postavljaju u njezino socijalno, kulturalno i politiko okruje.7 ignoriranje Eve Braun moe se napokon objasniti slikom Hitlera kakva vlada u literaturi. jer prikazivanje Hitlera kao ovjeka do danas je predmet prijepora. neki njegovi biografi ak tvrde da se u njegovu sluaju radi o ne-osobi. tako je poetkom 70-ih joachim C. Fest saeo tu zaguujuu punou moi i osebujnu veliinu, ali je s druge strane manjkavim ocijenio njegovo individualno bljedilo, njegovu teatralnu pojavu, poput statue, te primijetio nesposobnost za svakodnevnicu.8 Desetljeima kasnije ian Kershaw smatra da je uloga voe upila cijelo Hitlerovo bie, dok mu je istovremeno nedostajala osobna, dublja egzistencija; da se privatni ivot ovog despota karizmatine moi neobinog kroja sastojao od slijeda ispraznih rituala.9 ak i sa 60-godinje distance i s uvjerenjem da je znanost povijesti u meuvremenu brino izmjerila ponor ns-drave, povjesniari se jo uvijek zagledavaju u lice udovita.10 no, ne dovodi li nas takva interpretacija u opasnost da podlijeemo Hitlerovu samostiliziranju, proglasimo njegovu osobu nebitnom i da ga na taj nain dehumaniziramo? ne izmie li time naem samokritinom shvaanju? naposljetku, i njegov ministar propagande joseph Goebbels neumorno je govorio kako Fhrer rtvuje svoj privatni ivot i privatnu sreu njemakom narodu. Kako se uzdie iznad svih briga i nedostatnosti svakodnevice poput stijene u moru.11 stvara li se u pogledu unatrag jedna

EVA BRAUN IVOT S HITLEROM

umjetna figura koja buduim generacijama oteava suoavanje s vlastitom povijeu i shvaanje nacionalsocijalistike diktature? nipoto mi nije namjera da ovdje prenaglasim individuum u povijesti. ne radi se ni o pokazivanju razumijevanja za privatnu stranu jednog diktatora koji je kao personifikacija lucifera postao sumnjiv objekt fascinacije. ozbiljna studija o Evi Braun, koja izvorima pristupa kritino, kakvu jo ni jedan autor nije poduzeo, nudi mogunost zadobivanja nove perspektive prema Hitleru koja bi mogla pridonijeti i prestanku demonizacije njegova lika. Postavlja se pitanje tko je bila ta ena i kakav se pogled kroz nju prua na zloinca stoljea. naposljetku, Evu Braun i adolfa Hitlera vee etrnaestogodinja veza koja je zavrila zajednikim samoubojstvom. K tomu je to za Hitlera bila, koliko god je to bilo skrivano od njemake javnosti, jedna od malobrojnih veza s jednom enskom uope. Po svojoj vanjtini mlada, plava, sportski nastrojena, atraktivna i puna ivotne radosti Eva Braun uope nije pristajala uz Hitlera koji je na privatnim fotografijama djelovao staraki i ukoeno, s licem psihopata(joachim Fest). Eva Braun je navodno voljela modu, filmove i jazz, itala je djela nakon 1933. u njemakoj zabranjenog oscara Wildea, voljela je putovanja i puno se bavila sportom.12 njen ivot, dakle, nimalo nije odgovarao malograanskom idealu ene kakav je propagirala nacionalsocijalistika ideologija, prema kojoj je ena u prvom redu morala biti majka i brinuti se za kuu svog mukarca. Kakve su prirode bili njezini odnosi s mukarcima u najuem krugu nacionalsocijalistikog voe, Gringom, speerom ili Bormannom? to to govori o Hitleru? je li sa svojom ljubavnicom ivio u privatnom paralelnom svijetu koji se fundamentalno razlikovao od slubene slike Fhrera? ili takvo razdvajanje nije bilo mogue? jesu li za Evu Braun i Hitlera ta dva svijeta bili nerazdvojni? Po svemu sudei, Eva Braun bila je prosjeno nadarena mlada ena iz konvencionalnog, malograanskog roditeljskog doma. nije se posebno isticala ni porijeklom ni svojim interesima. upadljivo je u najboljem sluaju to to nije imala nikakva interesa za politika dogaanja svog vremena.13 nije bila okrenuta prema svijetu i blistava kao magda Goebbels ili utjecajna u politici kao annelies von ribbentrop ki proizvoaa pjenuca otta Henkella, niti je bila fanatina poput Gerde Bormann. no

10

HEIKE B. GRTEMAKER

upravo to to se doima obinom, njezina prosjena egzistencija izaziva da se njezina pria rekonstruira, jer se njezina normalnost u atmosferi zla kojom je bila okruena doima kao anakronizam, kroz koji se i samo zlo prikazuje u drugom svjetlu.

susrEt

Erich Kempka, Hitlerov osobni voza od 1932., u garai u podrumu berlinske Kancelarije reicha 30. travnja 1945. oko 14.30 prima poziv: dobiva naredbu da nabavi oko 200 litara benzina i donese ga pred ulaz Fhrerova bunkera u vrtu Kancelarije. sve ostalo doznat e ondje. Kad Kempka stie u pratnji mukaraca koji mu nose kanistre, ss-sturmbannfhrer otto Gnsche kae mu da je Fhrer mrtav. on, Gnsche, ima naredbu da ga smjesta spali, jer Hitler nije htio biti izloen u nekom ruskom panoptikumu. obojica se upuuju u bunker gdje martin Bormann Kempki predaje tijelo Eve Braun. na sebi je imala tamnu haljinu koja je oko srca na opip bila vlana. Kempka tijelo uz stepenice nosi prema izlazu. ispred njega idu sluga Heinz linge i lijenik ludwig stumpfegger s Hitlerovim truplom. Za njima idu Gnsche, Bormann i joseph Goebbels. malo prije 15 sati polau oba trupla na pijesak, polijevaju ih s pet kanistara benzina i zapale ih. Dok leevi gore, mukarci stoje na ulazu u bunker i posljednji put diu ruke u pozdrav Hitleru. artiljerijske granate poinju padati oko njih i brzo se povlae u zatitu bunkera.1

I.

atelje Heinrich Hoffmann

esnaest godina ranije, u listopadu 1929., Hitler i Eva Braun prvi su se put susreli u ateljeu fotografa Heinricha Hoffmanna. Hoffmann je nakon i. svjetskog rata u mnchenu bio poznati novinski i portretni fotograf, izdava i nacionalsocijalist od samog poetka pokreta. imao je atelje u amalienstrae 25, u blizini trga odeon u centru mnchena, koji je nazvao Photohaus Hoffmann i od tamo je opskrbljivao Mnchener Illustrierte Presse i agenture u cijeloj zemlji i izvan nje svojim slikama. Hoffmann, iji je otac takoer bio fotograf i navodno je svog sina prisilio da poe njegovim stopama, od 1909. je posjedovao vlastito poduzee u mnchenu.1 jo prije 1914. postao je poznat u umjetnikim krugovima zahvaljujui svojoj fotografskoj slubi Fotobericht Hoffmann i svojim portretima. to to mu je posao cvjetao mogao je zahvaliti nsDaP-u, jer je nakon i. svjetskog rata, koji je kao neislueni zemaljski jurinik proveo na francuskoj fronti u zamjenskom letakom odredu, svoj rad stavio u slubu novonastalog ekstremno desniarskog narodnjakog pokreta.2

Kuni fotograf nSDaP-a

Kada se i u kojim okolnostima Hoffmann prvi put susreo s Hitlerom, vie se ne moe tono rekonstruirati. Hoffmannova ki, Henriette von schirach, poslije je govorila da je njezin otac stupio u kontakt s Hitlerom preko narodnog pjesnika Dietricha Eckarta. sam Hoffmann je u svojim sjeanjima zapisao da je do prvog susreta dolo iz posve poslovnih razloga, nakon to mu je jedna amerika agentura 30. listopada 1922. ponudila sto dolara za Hitlerovu fotografiju.3 ve 1947. Hoffmann je u jed-

16

HEIKE B. GRTEMAKER

nom obrambenom spisu koji nikada nije objavljen naveo kako mu je ameriki tisak svojedobno nudio veliku svotu novca za prvu sliku Hitlera. Kako bi po svaku cijenu dobio taj novac, pripremio je prividno sluajan susret tako to je Hermannu Esseru, Hitlerovu prijatelju tako bliskom da su si bili na ti, koji je planirao enidbu, predloio da se svadbena veera odri u njegovoj Hoffmannovoj kui, kako bi tako upoznao Hitlera, koji je bio svadbeni kum.4 Zapravo se Hoffmann ve 6. travnja 1920. pola godine nakon Hitlera ulanio u njemaku radniku partiju (DaP), koju je u sijenju godinu dana ranije osnovao anton Drexler u mnchenu, a koja se nedavno preimenovala u nacionalsocijalistiku njemaku radniku partiju (nsDaP). Hoffmann je bio izdava tjednika Auf gut deutsch koji je ureivao radikalni nacionalistiki i antisemitski pisac Dietrich Eckart, Hitlerov oinski prijatelj i mentor. u tom je tjedniku pod sloganom Deutschland erwache(njemaka, probudi se) taj bezuspjeni pjesnik hukao protiv Weimarske republike, boljevizma i idovstva.5 moe se pretpostaviti da je Hoffmann prvo sklopio prijateljstva u krugu svojih istomiljenika meu kojima su bili Eckart, Hitler i novinar Hermann Esser da bi potom na razne naine postao koristan nsDaP-u i posebice Hitleru, najagresivnijem agitatoru iz pivskih podruma i predsjedniku stranke (od 29. srpnja 1921).6 jer Hoffmann je, unato viestrukim narudbama, isprva potivao Hitlerovu elju da ne bude fotografiran. nakon neuspjelog pua 9. studenoga 1923., koji je Hitlera uinio popularnim irom njemake, ali ga je i smjestio u zatvor, prvi su se put pojavili portreti zatvorenika koje je Hoffmann snimio i raspaavao. Godinu dana kasnije izdao je slikovnu brouru pod naslovom Deutschlands Erwachen in Wort und Bild (Buenje njemake u slici i rijei). Poduzetni je Hoffmann 1926. zajedno s Hitlerom i zajednikim prijateljem i prvim efom propagande nsDaP-a Hermannom Esserom pokrenuo slikama bogat partijski tjednik Illustrierter Beobachter (ilustrirani promatra). iste godine je na Hoffmannov prijedlog Vlkische Beobachter prvi put tiskao fotografije naravno, iz njegova ateljea. time se nsDaP u tehnikom pogledu nalazio na najnovijoj razini svoga doba. samo nekoliko godina ranije bilo je uobiajeno tiskati bakroreze i crtee kako bi se ilustrirali novinski izvjetaji. ak je i New York Times tek 1922. poeo redovito tiskati

EVA BRAUN IVOT S HITLEROM

17

fotografije. Proboj fotonovinarstva, to ga je 1925. omoguio razvoj fotografskog aparata malog formata, upravo je tek zapoeo.7 Za razliku od saD-a, ali i Francuske i Engleske, gdje su britanske dnevne novine The Daily Mirror i francuske Illustration ve 1907. uspostavile dnevnu slikovnotelegrafsku slubu izmeu londona i Pariza, tiskanje fotografija u njemakoj se irilo sporo.8 meu Hoffmannovim slikama u Vlkische Beobachter bila je i serija koja je prikazivala Hitlera kako, prilikom ponovnog osnivanja nsDaP-a u Weimaru 4. srpnja 1926., prvi put ispruenom rukom pozdravlja tisue svojih sljedbenika koji mariraju.9 svojom inicijativom i fotografskim umijeem Hoffmann se ve u ranim danima nsDaP-a uzdao u mo slika i u predsjednika koji unutar partije tada jo nije bio neosporavan. time je za Hitlera i njegov propagandni pohod protiv konkurenata izvan, ali i unutar partije Hoffmann postao nezamjenjiv. Postao je Hitlerovim osobnim fotografom.10 otada se vou nsDaP-a rijetko moglo vidjeti bez Hoffmanna. Bilo na putovanjima, u predizbornoj borbi ili na ruku u Hitlerovu omiljenom mnchenskom restoranu: Hoffmann je uvijek bio prisutan. odluka da se poslovno potpuno pouzda u Hitlera i nsDaP poela se isplaivati tek sljedeih godina. izbori za zemaljske parlamente i masovna okupljanja osigurali su 1929. poduzeu Hoffmann brojne narudbe. tu je bila i stranaka konferencija nsDaP-a u nrnbergu od 1. do 4. kolovoza sa spektakularnim defileom 60.000 lanova sa-a i ss-a, kao i zajedniki nastup Hitlera i cara tiska i predsjednika njemakonacionalne narodne partije, alfreda Hugenberga, u mnchenskom cirkusu Krone za narodno nastojanje protiv Youngova plana 26. listopada. uz to je nsDaP te godine prvi put postigao uspjeh na izborima. Dok je na izborima za reichstag godinu dana ranije, 20. svibnja 1928., izgledalo kao da e nacionalsocijalisti sa svojih 2,6 posto ponovno potonuti u beznaajnost, trend na zemaljskim i komunalnim izborima 1929. pokazao je da nesumnjivo napreduju.11 Pred pozadinom svjetske ekonomske krize i porasta broja nezaposlenih na 3,32 milijuna, nsDaP je u saskoj i Bavarskoj dobivala dodatne mandate. u tiringiji se udio glasova za nsDaP popeo ak sa 4,6 na 11,3 posto. s obzirom na te brojke nije udo da je sada 44-godinji Hoffmann upravo na jesen 1929., kad je poela svjetska eko-

18

HEIKE B. GRTEMAKER

nomska kriza, stao iriti svoj pogon. na kraju krajeva, profitirao je od rastuih narudbi nsDaP-a, kao i samog Hitlera koji ga je sve vie trebao. uostalom, sve su fotoagencije tada biljeile rast, jer je sve vie novina ilustriralo svoje lanke fotografijama. Potranja za aktualnim fotografijama iz cijeloga svijeta stoga je neprekidno rasla. od Hoffmannove male obrtnike radionice, skrivene u dvoritu na adresi schellingstrae 50, nastalo je uspjeno poduzee koje je, nakon preseljenja u amalienstrae 25, u rujnu 1929. postalo poznato kao nsDaP foto-kua Hoffmann. uoi otvorenja na novoj adresi Hoffmann je zaposlio i nove suradnike. meu njima je bila i sedamnaestogodinja Eva Braun.12

goSPoDin Wolf
u foto-kui Hoffmann Eva Braun je, vjerojatno, uglavnom stajala za prodajnim pultom. no podaci o tome to je ondje radila proturjene su. tako je Henriette von schirach, koja je kao Hoffmannova ki, te vrnjakinja i prijateljica Eve Braun, morala biti tono informirana, na jednom mjestu u svojim sjeanjima objasnila da je Braun bila egrt u laboratoriju njezina oca, a na drugom mjestu napisala je da je u foto-duanu njezina oca prodavala filmove.13 Zapravo je i jedno i drugo bilo tono. Eva Braun, kako je kasnije priopio Heinrich Hoffmann, bila je poetnica i prodajna snaga koja je kod njega radila u uredu, prodaji i u laboratoriju. od 1933., nakon to je bila bolje uvedena u pogon, Braun je iskljuivo radila fotografski.14 ve tada je biti fotografkinja bilo poeljno i cijenjeno ensko zanimanje. to je bilo novo i moderno zanimanje i mnoge je ene privlaila zamisao da postanu modne ili portretne fotografkinje. Posebice je moda zanimala i Evu Braun. Prvo je, dakako, trebalo kod Hoffmanna izuiti rukovanje aparatom i razvijanje slika u laboratoriju. od poetka je u njezine zadatke spadalo i obavljanje manjih nabava za Hoffmanna i njegove klijente, kao i rad u prodaji. napokon je osim fotografija za tisak i sve vee podruje amaterske fotografije stvorilo stalno rastue prodajno trite. tako je i Foto-kua Hoffmann, osim fotografskih usluga, nudila i opremu za fotografiranje, koju je bilo sve lake upotrebljavati. u ponudi su bile takoer fotografije i razglednice

EVA BRAUN IVOT S HITLEROM

19

Eva Braun u Foto-kui Hoffmann pozira na stolu (1930.)

iz vlastite proizvodnje iju je prodaju, prema sjeanju Baldura von schiracha, kasnijeg voe mladei nsDaP-a i zeta Heinricha Hoffmanna, takoer nadzirala Eva Braun.15 meu omiljene Hoffmannove motive spadali su njegovi partijski drugovi iz nsDaP-a, ali prije svega portreti predsjedatelja adolfa Hitlera. Eva Braun je najvjerojatnije u listopadu 1929., nekoliko tjedana nakon to je poela raditi, prvi put srela Hitlera.16 taj je dan ostala due na poslu kako bi sreivala papire, kad joj je Hoffmann predstavio gospodina Wolfa i zamolio je da za njih i jo neke prijatelje iz oblinje gostionice nabavi pivo i leberkse (bavarski specijalitet od jetre). navodno ju je tijekom zajednike veere koja je uslijedila nepoznati stalno gutao oima i poslije joj ponudio da je odveze kui u svom mercedesu, to je dodue odbila. Prema jednom navodu, Evu Braun je, prije nego to je napustila atelje, njezin ef Hoffmann pitao: Zar nisi pogodila tko je gospodin Wolf? Zar nikada ne gleda nae fotografije? a nakon to je zanijekala, Hoffmann joj je odgovorio: to je Hitler, na adolf Hitler.17 taj se opis nalazi u prvoj biografiji Eve Braun koju je 1968. uredio tursko-ameriki novinar dr. nerin Emrullah Gn. Prema njoj je Eva Braun jednoj od svojih sestara vjerojatno najstarijoj, ilse opisala taj prvi susret s Hitlerom,

20

HEIKE B. GRTEMAKER

navodno jednog od prvih petaka u listopadu 1929., dakle 4. ili 11. listopada. no, koliko je vjerodostojan Gn, ije se djelo jo i danas esto citira i koje ostavlja dojam kao da mu je Eva Braun osobno diktirala svoju priu? od koga je i u kojim okolnostima dobio svoje informacije? i kako valja ocijeniti njega kao, svakako, blistavu osobu? Gn je tijekom ii. svjetskog rata radio u odjelu za tisak turske ambasade u Budimpeti. Pred sam kraj rata, 12. travnja 1945., bio je uhapen i odveden u koncentracijski logor Dachau, nakon to je tajna dravna policija naredila njegovo hapenje zbog navodnog neprijateljstva prema njemakoj. Dva tjedna kasnije je, kao i svi ostali zarobljenici Dachaua, osloboen od jedinica 7. armije saD-a. Gn, koji se isto zbog jednostavnosti preimenovao u Gun, nakon toga je ivio u saD-u te je poslije napisao knjigu o ubojstvu predsjednika johna F. Kennedyja, to je vjerojatno bio razlog zbog kojeg ga je Cia optuila da je, kao lan komunistike partije, bio umijean u atentat na predsjednika te da se u Europi bavio pijunaom i krivotvorio dokumente.18 sredinom 60-ih Gun je, povodom godinjice saveznikog osloboenja Dachaua, otputovao u saveznu republiku njemaku. tom prilikom je, oito, organizirao sastanke s obitelji Eve Braun, kao i s drugim ljudima iz ueg kruga oko adolfa Hitlera. Franzisku Braun, majku Eve Braun, posjetio je u njenoj kui u ruhpoldingu u Bavarskoj. osim toga je razgovarao s njezinim sestrama ilse i Gretl i s njezinom najboljom prijateljicom Hertom schneider. Gun je tada dobio pristup privatnim fotografijama i pismima Eve Braun, koja su prvi put objavljena u njegovoj knjizi. ipak, nedostaju toni podaci o izvorima njegovih informacija, a prijelazi izmeu izmiljenih anegdota i stvarnih izjava ispitanih svjedoka vremena itatelj nije u mogunosti rekonstruirati. tako je ilse Hess, supruga rudolfa Hessa, obavijestila alberta speera u jednom pismu od 25. lipnja 1965. kako je Gun, autor knjige o Evici, tjednima stanovao kod nje u Hindelangu, jer je namjeravao napisati i knjigu o njenom muu; prema njegovu omiljenom izrazu poela ga je zvati mr. i pay all.19 ta primjedba svjedoi o tome da ga nije respektirala, jer Gun oito nije posjedovao veliko znanje o predmetu i ilse Hess njegove namjere nije smatrala ozbiljnima. moglo bi se pretpostaviti da je novinar godinu dana ranije, dok je istraivao

EVA BRAUN IVOT S HITLEROM

21

za knjigu o Evi Braun, stanovao i kod obitelji Braun, mada za to nema dokaza. stoga pria o prvom susretu Eve Braun i Hitlera ne mora biti tona, iako je mogue da je bilo upravo tako kako pie Gun. nije jasno zbog ega je Hoffmann svojoj zaposlenici svog poznatog partijskog druga predstavio pod lanim imenom Wolf, kojim se Hitler tada ve dugo rado sluio, pogotovo na putovanjima.20 mogue je da je time htio sprijeiti nervoznu ili ak histerinu reakciju mlade ene. ono to nije mogao sprijeiti bila je oita spontana uzajamna privlanost. jer od toga dana je Hitler, koji je ipak ve imao 40 godina, pri svakom posjetu ateljeu 17-godinju Evu s panjom obasipao komplimentima i malim darovima. takvi esti posjeti za Hitlera nisu bili nikakav problem, jer se Foto-kua Hoffmann na uglu amalienstrae i theresienstrae nalazila tono iznad kavane stefanie, omiljenog sastajalita vodeih politiara nsDaP-a, a u kojoj su se prije i. svjetskog rata nalazili schwabinki boemi, meu kojima su bili gosti kao to su Heinrich mann, Erich mhsam, grof Eduard von Keyserling i Paul Klee. Glavno sjedite nsDaP-a nalazilo se samo ulicu dalje, u schellingstrae 50, a samo nekoliko brojeva dalje bili su i redakcija i tamparija Vlkische Beobachtera. u kui u schellingstrae 50 prije toga je stanovao Heinrich Hoffmann sa svojom obitelji. odmah kraj toga nalazile su se Hoffmannove radionice. ondje je fotografirao Hitlera, Gringa i druge stranake monike.21 u schellingstrae takoer se nalazila i osteria Bavaria, najstariji talijanski restoran u mnchenu u koji su esto zalazili Hitler i njegovi kolege iz stranke i koji i danas jo postoji pod imenom osteria italiana. Henriette von schirach opisala je taj lokal kao hladovitu malu vinariju s dvoritem obojenim u pompejsku crvenu i ukraenim rimskim kaljevima i mozaicima, te hramom, u biti niom s dva stupa, koja je bila rezervirana za Hitlera. njegova kasnija tajnica traudl junge primijetila je pak kako je stol za kojim je redovito sjedio nacionalsocijalistiki voa bio najneudobniji stol, sasvim otraga u kutu.22 Zapravo je rijetko jeo sam. u Hitlerovu drutvu je, osim Heinricha Hoffmanna, redovito bio i njemaki amerikanac Ernst F. sedgwick Hanfstaengel23, koji je 1931. postavljen za efa za inozemni tisak nsDaP-a. Kao mlai brat izdavaa specijaliziranog za umjetnost Edgara Hanfstaengela, koji je 1907. preuzeo obiteljsku umjetniku izdavaku kuu Kunstverlag Hanfstaengel,

22

HEIKE B. GRTEMAKER

bio je do kraja i. svjetskog rata direktor filijale te izdavake kue u new Yorku, nakon ega se vratio u mnchen. u staro mnchensko Hitlerovo drutvo spadali su i adolf Wagner, moni Gauleiter mnchena i gornje Bavarske poznat kao mnchenski despot, sluga julius schaub, Christian Weber, bivi trgovac konjima okruglog trbuha (joachim Fest) i bliski prijatelj, te Hermann Esser, jedan od osnivaa nsDaP-a kojega je Goebbels zvao mali Hitler. Kasnije su se pridruili i martin Bormann, lan nsDaP-a od 1927., te otto Dietrich, nsDaP-ov ef tiska za reich, zatim ss-oberstgruppenfhrer joseph (sepp) Dietrich, max amann i Wilhelm Brckner, sa-obergruppenfhrer i od 1930. Hitlerov glavni autant.24 Evu Braun je Hitler ipak rijetko pozivao, na objed ili pak na izlete u okolicu mnchena, u kino ili operu. Hitler je znao, prisjea se Henriette von schirach poetka prijateljstva prijatelja svog oca i Eve Braun, davati tako dirljive komplimente: smijem li vas pozvati u operu, gospoice Eva? Znate, ja sam uvijek okruen mukarcima, stoga znam cijeniti tu sreu da budem u drutvu jedne ene. tko bi tomu mogao odoljeti?25 iako se ini da je njihova veza isprva bila povrna, uskoro je Hitler dao provjeriti djevojku. martin Bormann, kojemu je Hitler odnedavno bio vjenani kum, navodno je ve 1930. dobio zadatak da ustanovi je li obitelj Braun arijska, to jest da nema idovske pretke.26 Bormann, koji je u meuvremenu napredovao do glavnog taba sa-a, od 1933. do Hitlerove smrti bit e jedan od ljudi koji uivaju njegovo najvee povjerenje.27 Eva Braun, koja u tom trenutku jo nije bila ni punoljetna, vjerojatno nije niti slutila nita o Bormannovu sondiranju. lako je zamislivo da je djevojci imponiralo poznanstvo s tako poznatom osobom i da je bila otvorena za njegove politike ideje. nije poznato nita o tome jesu li njeni roditelji ili ona sama zastupali antisemitske stavove. Budui da je ilse Braun, njezina etiri godine starija sestra, radila kao ispomo kod jednog idovskog lijenika s kojim se i sprijateljila, izgleda da od obitelji nije bilo nikakvih ideolokih zadrki. Fotografije Eve Braun snimljene prvih godina rada kod Hoffmanna k tomu pokazuju djevojku vrlo djetinjeg izgleda koja se oito vrlo rado dala slikati i koja je bez srama pozirala u uredskim prostorijama.28 navodno je njena veza s Hitlerom sve do 1932. bila iskljuivo platonska. u svojim sjeanjima Hitler, kako sam ga ja vidio, koju je izdao 1955.

EVA BRAUN IVOT S HITLEROM

23

u londonu i 1974. u njemakom prijevodu, Heinrich Hoffmann pie da je njegova zaposlenica forsirala vezu i svima priala da je Hitler zaljubljen u nju i da e joj sigurno poi za rukom da ga nagovori na enidbu, ali da se na njemu u poetku nije mogao primijetiti intenzivan interes.29 u biti Hoffmannovi opisi daju uvid u razliku izmeu mlade ene koja tek izlazi iz tinejderskih godina i ve pomalo ostarjelog mladoenje. Dok je ona spontano i zaneseno otkrivala svoje osjeaje, njemu je bilo vano da sve ostane prikriveno utnjom.

Privatni PovjereniK
uzajamno povjerenje izmeu Hitlera i Hoffmanna nuno za duge foto-termine u ateljeu i osvjedoeno nebrojenim fotografijama na kojima Hitler oputeno pozira sezalo je i do privatnog ivota.30 Henriette von schirach poslije se prisjeala kako se njena obitelj 1929. uselila u iznimno moderan stan u Bogenhausenu gdje ih je Hitler rado posjeivao. ondje je jeo pagete s malo mukata, umakom od rajice posebno, a nakon toga oraasto voe i jabuke, a nakon jela je fantazirao na klaviru.31 Kod Hoffmanna i njegove obitelji Hitler se osjeao kao kod kue, navodi albert speer u svojoj knjizi Sjeanja. u vrtu fotografove vile u mnchen-Bogenhausenu mogao se kretati bez formalnosti, leati na travi u koulji ili itati naglas iz knjige ludwiga thome, promatrao je speer na ljeto 1933. godine.32 u to vrijeme Hitler i Hoffmann ve su barem jedno desetljee bili prijatelji. Kod Hoffmanna, njegove supruge therese (lilly) i njihove djece Hitler je upoznao obiteljski ivot i bio primljen kao lan obitelji, pisao je poslije Hoffmannov zet Baldur von schirach.33 Fotograf i njegova obitelj inili su jezgru privatnog kruga oko neoenjenog nacionalsocijalistikog voe. nakon preuranjene smrti therese Hoffmann 1928. veza izmeu dvojice mukaraca oito je postala jo jaa. tako su tijekom brojnih putovanja u slubi nsDaP-a u usponu po Hitlerovoj osobnoj elji u pratnji esto bili ne samo Hoffmann, nego i njegova ki Henriette, kako bi svojom mladenakom svjeinom opustila muko drutvo.34 obiteljske proslave poput krizme sina Heinricha u oujku 1931., udaje keri Henriette godinu dana kasnije ili Hoffmannove ponovne enidbe u travnju 1934. slavili

24

HEIKE B. GRTEMAKER

Hitler pri vjebanju govornikih poza, fotografirao Heinrich Hoffmann (1926.)

su zajedno. i vie od toga: svadbe je organizirao Hitler u svojem stanu na Prinzregentenplatzu.35 na obersalzbergu i u Berlinu Hoffmann je takoer uvijek bio prisutan kao pratnja.36 Fotograf, koji nikada nije bio ni na jednom poloaju u dravi ili stranci, bio je osoba od posebnog povjerenja, zbog koje su partijski monici poput Goebbelsa ili Bormanna uvijek bili ljubomorni na njega i zbog kojega je do 1944. imao gotovo neogranien pristup Hitleru. Drugima, poput efa privredno-politikog odjela vodstva reicha nsDaP-a,

EVA BRAUN IVOT S HITLEROM

25

otta Wagenera, smetalo je to je Hitler meu ostalim vodio razgovore o stvarima od najvee tajnosti u krugu svoje najue privatne pratnje, tako da je on, Wagener, ponekada sluajno doznavao stvari od presudne vanosti onako usput, od fotografa Hoffmanna.37 no zato je Hitler za svog intimnog prijatelja i stalnog pratioca izabrao upravo Hoffmanna, koji je bio poznat kao ovjek koji je volio uitke, iznimno otporan na pie, glavni zabavlja, to znai da po karakteru i ivotnim navikama jedan drugom uope nisu odgovarali? Pitanje je bitno stoga to postoji analogija s njegovim odnosom s Evom Braun, koja takoer ni po vanjtini ni po temperamentu nije pristajala svom ljubavniku. Hoffmanna i Hitlera vezala su iskustva iz i. svjetskog rata, nacionalistiko-antisemitski svjetonazori, malograansko porijeklo i rana elja da postanu umjetnici. Presudna je za visok poloaj osobnog fotografa od poetka bila njegova lojalnost Hitleru. tako se Hoffmann strogo drao svih zabrana fotografiranja i izdavanja koje su mu zadane, a slike je retuirao prema zadanim uputama.38 Hitler se pak pobrinuo da poloaj njegova osobnog slikovnog izvjestitelja do samog kraja ostane manje ili vie nesluben, kako bi ovaj uvijek ostao u poziciji ovisnosti kojom je u svakom trenutku mogao upravljati. Hoffmann zapravo nije bio samo stranaki kolega, prijatelj i fotograf, nego i neka vrsta Hitlerova posrednika, privatnog ambasadora, pri emu su se propagandni poslovi, privatni ivot, a kasnije i umjetniki rad ispresijecali. tako je u Hoffmannovoj kui Hitler mogao komotno i skriveno od oiju javnosti pozvati Evu Braun na popodnevni aj ili veeru.39 Hoffmann je bio onaj komu je Hitler povjeravao da pazi na njegovu djevojku dok ga je, neprimijeeno od neupuenih i pod paskom slubenog fotografa nsDaP-a, pratila na stranaka dogaanja. i financijske transakcije koje su bile u vezi s Evom Braun primjerice, kupnju kue Hitler je prvih godina obavljao preko Hoffmanna. istovremeno mu je povjeravao politike zadatke koji nisu imali veze s propagandnom fotografijom i za koje Hoffmann uope nije bio struan. tako je, uz veliko iznenaenje i ljutnju nekih suvremenika, 1937. smio izabrati eksponate za vrlo prestinu mnchensku Kuu njemake umjetnosti, a nakon toga ak i preuzeti stalno vodstvo nad organizacijom velikih njemakih izloaba umjetnosti koje su ondje postavljane svake godine.

26

HEIKE B. GRTEMAKER

Hoffmann je sada pripadao Hitlerovim osobnim umjetnikim savjetnicima i kupovao za njega umjetnine, pri emu se u velikom stilu bavio i pljakom i otimainom umjetnina. lanstvo u Komisiji za prenamjenu proizvoda izopaene umjetnosti koju je osnovao Goebbels u svibnju 1938. i dodjela profesorske titule u srpnju 1938. bili su izraz njegova poloaja i povjerenja to ga je uivao.40 tijekom priprema za rat s Poljskom i povodom stoga forsiranog potpisivanja Pakta o nenapadanju sa sovjetskim savezom Hitler je svog povjerenika ak imenovao posebnim izaslanikom i zajedno s delegacijom ministra vanjskih poslova joachima von ribbentropa naveer 22. kolovoza 1939. poslao u moskvu. Hoffmann se poslije hvalio time kako je imao zadatak da ne samo fotografira cijeli dogaaj, nego i Hitleru osobno podnese izvjetaj o staljinu i njegovoj pratnji.41 jedini razlog za to nije bilo samo to to je Hoffmann kao prenositelj glasina za Hitlera postao neophodan. taj lojalni faktotum u moskvi e moi neometano svugdje biti prisutan i informirati ga meu ostalim i o njemakoj strani. Hoffmannov zadatak je dakle glasio promatrati i nauliti ui. stoga nimalo ne zauuje da je ribbentrop poslije natuknuo kako staljin nije odobravao njegove aktivnosti.42 Zapravo Hoffmannova prisutnost sigurno nije odgovarala ni ribbentropu ni njemakom ambasadoru grofu Werneru von der schulenburgu. stoga se nastojalo podcjenjivati Hoffmannovu vanost, kako bi ga se prikazalo tek kao zabavljaa koji uiva slobodu dvorske lude i za razliku od Fhrera u politiku se uope ne razumije, tako da su Hitlerovi razgovori s njim o politici bili beskorisni.43 Hoffmann je i sam potpomogao tu tvrdnju kad je u svojim poslijeratnim sjeanjima kao samo po sebi jasno prikazivao sebe kao apolitinog ovjeka.44 tijekom njegova procesa denacifikacije 1947./48., kad su ga novinari prozvali najgrabeljivijim parazitom hitlerovske poasti pa mu se radilo o tome da se pred sudom to uvjerljivije distancira od ns-reima kako bi spasio vlastitu egzistenciju, prikazivao je svoju ulogu u jo mnogo skromnijem svjetlu. u jednom neobjavljenom spisu iz 1947. godine namijenjenom svojoj obrani uvjeravao je da je s Hitlerom uvijek izbjegavao politike teme jer je ovaj ubrzo dospio pod lo utjecaj drugih te bio neprijemiv za obiteljske savjete. njegov je zadatak, tvrdi Hoffmann, uglavnom bio da

EVA BRAUN IVOT S HITLEROM

27

se kod Hitlera zauzima za ispunjavanje tuih elja. optubama da je bio vodei slikovni propagandist nsDaP-a suprotstavio se upozoravajui da nije naveden ni u jednom ns-popisu i da k tomu pozicija slikovnog izvjestitelja reicha slubeno nikada i nije postojala.45 to je ak bilo tono: slubeni poloaj pod tim imenom nije postojao. unato tomu se Hoffmann od 1933., nakon to je otvorio i filijalu u Berlinu Presse Hoffmann, Kochstrasse 10 oito na vlastitu inicijativu u svim korespondencijama potpisivao kao slikovni izvjestitelj nsDaP-a, lan saveza njemakih ureda za korespondenciju i izvjetavanje za reich registrirana udruga.u mnchenu je sada osim svoje foto-kue posjedovao i smei foto-duan u ulici Barer br. 10 i izdavaku kuu nacionalsocijalistikih slika u theresienstrasse 74.46 sa svojim od Hitlera cenzuriranim knjigama fotografija koje je izdavao u milijunskim nakladama pod naslovima kao to su Hitler u svojim brdima (1935.), Hitler kakvoga nitko ne poznaje (1936.), Hitler izvan svoje svakodnevice (1937.) ili Hitler osvaja njemako srce (1938.), Hoffmann je ispunjavao vrlo vanu funkciju unutar Fhrerove propagande. Hoffmann je sam svojim navodno nenamjetenim fotkama jednog insajdera oblikovao privatnu sliku Fhrera i stilizirao Hitlera njegovih prvih godina na poloaju kancelara u oca nacije tako to je sugerirao bliskost Fhrera s njegovim sunarodnjacima koja zapravo nije postojala. injenica da niti je bio na ijednom slubenom poloaju u reichu, niti je gradio karijeru u stranci, nego je bio neposredno vezan za Hitlera na osnovi vjernosti i povjerenja, bila je preduvjet za njegovo jedinstveno podruje djelovanja. u retrospektivi je stoga, pod pritiskom ustanova za denacifikaciju, bio sklon opisivanju svoje bliskosti s Hitlerom kao iskljuivo privatne. Hoffmannova izlika da su samo njegovi zaposlenici povremeno koristili titulu slikovnog izvjestitelja reicha shvatljiva je s obzirom na presudu mnchenskog suda iz 1947. godine koja ga je uvrstila u grupu glavnih krivaca i dodijelila mu deset godina radnog logora te naloila oduzimanje njegova imetka.47 isti motivi koji su Hoffmanna nakon rata naveli da prikrije svoju ulogu u ns-sistemu mogli su ga navesti i da svoje poznavanje Hitlerova privatnog ivota zadri za sebe. jer Hitlerova veza s Evom Braun, koja je poela u Hoffmannovoj fotografskoj radionici, takoer je bila predmet sudskog postupka iz 1947. u

28

HEIKE B. GRTEMAKER

kojem mu se predbacivalo da je preko veze svoje mlade zaposlenice s predsjednikom nsDaP-a doao do politike moi. stoga se od Hoffmanna nije moglo oekivati da za budue generacije rasvijetli pomno skrivane pojedinosti o vezi izmeu Hitlera i Eve Braun. njemu je, dapae, mnogo vie bilo stalo da pred sudom stvori uvjerljivu sliku neupuenosti i distance. tako je opisivao jedno krajnje neromantino poznanstvo i utio o prirodi svojeg odnosa s Evom Braun i njezinom obitelji.48 o pitanju je li Hoffmann naposljetku, kako se poslije tvrdilo, bio odgovoran za poetak veze izmeu Hitlera i Eve Braun, moe se samo nagaati. nije jasno ni u kakvom su osobnom odnosu on sam i njegova druga supruga Erna bili s djevojkom njegova poznatog prijatelja, koja slubeno nije postojala, ali je ipak imala posebnu ulogu u Hitlerovu ivotu. ipak, injenica da je mlaa sestra Eve Braun, Gretl, poslije takoer bila zaposlena kod Hoffmanna upuuje na neku vrstu odgovornosti da te dvije ene budu financijski osigurane. sudei po fotografijama s vjenanja Gretl Braun 1950., ta veza nije bila sasvim prekinuta ni nakon kraja rata.49 u sjeanjima koja je Hoffmann objavio 1955. Eva Braun je ipak opisana tek skicozno. razlog za to moe biti i injenica da je proces denacifikacije protiv Hoffmanna obustavljen tek kratko prije njegove smrti 16. prosinca 1957. Hoffmannove memoare stoga valja itati kao pokuaj jednog suuesnika da sa sebe skine svaku krivnju.50