14.

CAVUM ORIS – USNA ŠUPLJINA

Cavum oris – usna šupljina

- početni je odsječak probavnog kanala.
- prednji otvor: rima oris - između usana, uspostavlja komunikaciju s vanjskim svijetom
- stražnji otvor: isthmus faucium (ždrijelni tjesnac) - između slobodnog ruba mekog nepca i stražnjeg dijela jezika,
vodi u ždrijelo
Usnu šupljinu možemo podijeliti na predvorje (vestibulum oris) i usnu šupljinu u užem smislu (cavum oris
proprium), a pregradu između ta dva dijela predstavljaju zubi s alveolarnim nastavcima čeljusti. Vanjsku stijenku
predvorja i usne šupljine u užem smislu čine usne i obrazi.

1. USNE - labia oris (nadopisati)

Slojevi usana
a) koža
b) m.orbicularis oris (mišićna osnova)
c) sluznica

a) M. orbicularis oris
- mišićna osnova usana, kružni mišić koji ima oblik ovalne ploče
- poprečnoprugasta vlakna, okružuje usni otvor, a u predjelu usnih kuteva inserira u koži i sluznici tako da su
dijelovi mišića koji pripadaju gornjoj, tj. donjoj usni neovisni jedan o drugom
- povezan s kožom pa tonusom usnama daje oblik, taj oblik osim mišićem se održava i zbog čvrste podloge koju
čine zubi, pa nedostatak jednog ili više zubi mijenja izgled usana
- m. orbicularis oris djeluje kao zatvarač usana
- ima perifernu i centralnu zonu ->
- kontrakcijom periferne zone usne se nabiru, a rubovi izbočuju prema van
- kontrakcijom centralne zone usne se nabiru, ali pritiskuje na prednje zube, slobodni rubovi
se uvlače
- zajedno sa susjednim mišićima, koji su radijalno raspoređeni oko usana, m. orbicularis oris
daje usnama razne oblike i napetost kako treba - za govor, sisanje, pijenje, zviždanje..
- to je mimični mišić - inervira ga n. facialis (n. VII)

b) Koža
- koža izvana prekriva m. orbicularis oris
- višeslojni pločasti oroženi epitel, ima dlake, žlijezde znojnice i lojnice
- na crvenom rubu usne gube karakteriste kože i prelaze u sluznicu, tu je epitel malo orožen i u tom području izlaze
visoke papile koje su dobro prokrvljene i zato su usne crvene boje jer ta krv prosijava kroz epitel
- tu su žlijezde, ali nema dlaka

c) Sluznica
- na unutrašnjoj strani, vezana za mišić preko tele submucose u kojoj su alveotubulozne žlijezde: glandule labiales
- glandulae labiales se mogu napipati kroz sluznicu, velike su i izbočuju površinu sluznice i čine je neravnom
- sluznica: višeslojni pločasti epitel
- kod zrelijeg fetusa i novorođenog djeteta, crveni rub usne ima dvije zone: vanjska i unutarnja- vanjska: glatka
- unutarnja: ima resice koje djetetu pomažu prilikom dojenja da pridrži grudne bradavice
- resice se gube krajem prvog mjeseca
 Inervacija i irigacija usana
ARTERIJE:
- ogranci a. facialis, nalaze se u submukoznom sloju, desne anastomoziraju s lijevima i tvore prsten oko vanjskog
otvora usta
• a. labialis superior
• a. labialis inferior
VENE: odgovaraju arterijama
LIMFA:
lnn. submandibulares - primaju limfu iz sluznice i kože usana primaju
lnn. submentales - još za kožu donje usne
- limfne žile lijeve i desne strane anastomoziraju
ŽIVCI:
n. facialis - motorni živac
n. infraorbitalis -> n. maxillaris -> n. trigeminus - senzibilni živac za inervaciju gornje usne
n. mentalis -> n. mandibularis -> n. trigeminus - za donju usnu

2. OBRAZ – BUCCA
- nastavlja se na usnice bočno
- to je područje između zigomatičnog luka i donjeg ruba mandibule, između usnog kuta tj. nazolabijalne brazde i
ušneškoljke

M. buccinator
- mišićna osnova obraza
- pločast
- ima oblik potkove, pruža se po vanjskoj površini gornje alveolarne čeljusti, od sprijeda prema straga, ide na raphe
pterygomandibularis (tračak koji se od hamulusa na pterigoidnom nastavku spušta na mandibulu), a dalje nastavlja
po donjoj čeljusti prema naprijed, vlakna se usmjeruju prema usnom kutu u pretežno ulaze u sastav orbikularnog
mišića i križaju tako da donja vlakna prelaze u gornju usnu, a gornja vlakna u donju usnu
ULOGA:
- potiskuje hranu iz predvorja u usnu šupljinu u užem smislu, postavlja je između zubi da se usitni
- pomaže u formiranju zalogaja
- tekući sadržaj ili zrak može istisnuti iz predvorja prema van
- usni kut povlači lateralno i prema nazad -> SMIJANJE
- mimični mišić - n. facialis (n. VII)

Ostali mišići obraza

Kožni mišići usta (skupina mišića oko usana, zajedno s m. buccinatorom, m. mentalis i m. orbicularis orisom). Središnji
mišić je m. orbicularis oris pa su ostali raspoređeni radijalno od njega tako da su im polazišta na okolnim kostima.
1. M. levator labii superioris i m. levator anguli oris - dižu gonju usnu/kut prema gore
2. Mm. zygomticus minor i major - gornju usnu/kut vuku prema gore i lateralno
3. M. buccinator - usni kut gore i lateralno
4. M. risosus - usni kut gore i lateralno
5. M. depressor anguli oris i m. depressor labii inferioris - vuku donju usnu/usni kut dolje
INERVACIJA: n. facialis
- sa stražnje strane tih mišića dolaze ogranci n. facialisa, a to su: rr. zygomatici, rr. buccales, r. marginalis
mandibulae
- među tim mišićima se razgranjuju i osjetni živci obraza, usana i brade, a to su grane n. trigeminusa:
n. infraorbitalis - izlazi kroz foramen infraorbitalis na maksili
n. mentalis - kroz foramen mentalis na mandibuli
n. buccalis - ide na vanjsku stranu bukcinatora
IRIGACIJA:
a. facialis se penje između mimičnih mišića obraza, ide prema očnom kutu
- počinje na vratu kao grana a. carotis externe, dolazi na lice križajući donji rub mandibule
- daje a. labialis inferior i a. labialis superior: za gornju i donju usnu, nastavlja kao a. angularis
- vena facialis - iza a. facialis, a ima sličan tok i grananje
Koža obraza
- vanjski sloj obraza
- lojne i znojne žlijezde, obrasla dlakama, posebno kod odraslih muškaraca
- tanka, elastična i na podlozi pomična
- dobro opskrbljena žilama, mijenja boju zbog normalnih i patoloških okolnosti kao što su temperatura okoline,
raspoloženje i vrućica pa boja lica može imati dijagnostičku vrijednost u odnosu na rad krvožilnog sustava
- prostor između kože i m. buccinatora: corpus adiposum buccae koji je obavijen tankom opnom, a dobro je
razvijen kod novorođenčadi, daje obrazu određenu čvrstoću i sprječava da se pri sisanju uvuče u usnu šupljinu

Sluznica obraza
- unutrašnjost, pomoću tele submucose se dobro drži mišićne osnove
- ne odiže se u nabore, ne može doći među zube pa je zaštićena od ozljeda pri žvakanju
- višeslojni pločasti epitel
- nasuprot krunu gornjeg 2. kutnjaka je papilla parotidea: mala izbočina koja ima odvodni kanal glandule parotide
- u submukoznom sloju su žlijezde, alveotubularne po građi, mješovite po sekretu - gll. molares (u blizini usana) i
gll. buccales (više straga)

Razvoj obraza i usana

- razvijaju se iz više osnova
- u ranom embrionalnom razvoju vanjski otvor je omeđen gore s neparnim čeonim nastavkom, a dolje 1. škržnim
lukom na kojem se razlikuje nastavak gornje i nastavak donje čeljusti, a ograničeni su brazdama
- u čeonom nastavku se razvije nosna jamica, dobiva oblik džepa, tj. pukotine u gornjem omeđenju usnog otvora i
tom jamicom se čeoni nastavak podijeli u dva dijela: medijalni i lateralni nosni nastavak
- donji rubovi ovih nastavaka srastu i nastaje primarno nepce, a sprijeda izostaje sraštenje pa je održan vanjski
otvor nosne šupljine
- na stražnjoj strani nepca, sekundarno nastaje otvor koji spaja nosnu i usnu šupljinu, a to je primitivna hoana
- definitivno nepce i hoane nastaju kasnije
- srednji dio philtruma nastaje iz medijalnog nosnog nastavka, a bočni dio iz nastavka gornje čeljusti, pa se tu može
javiti trajni procijep - zečja usna/lateralna pukotina gornje usne/cheiloschisis

Anomalije
Cheiloschisis - lateralna pukotina gornje usne
Gnatoschisis - procjep gornje čeljusti
Palatoschisis - rascjep nepca
- mogu biti u kombinaciji
Kosa pukotina lica - između lateralnog nosnog nastavka i nastavka gornje čeljusti
Poprečna pukotina lica

Inervacija i irigacija obraza

ARTERIJE:
- a. facialis: njene grane
- a. transversa facieci: grana a. temporalis superficialis
- a. buccalis: iz a. maxillaris
VENE: prate arterije
LIMFA: iz obraza ide u lnn. submandibulares
INERVACIJA:
n. facialis: motorni živac
n. infraorbitalis (iz n.V-2) i n. buccalis (iz n.V-3): osjetni živci
Mimični mišići usta
- uloženi u potkožni sloj
- polazišta mimičnih mišića su na kostima, a hvatišta u koži --> KOŽNI MIŠIĆI
- lice ima tanku, elastičnu i gibljivu kožu koja se giba djelovanjem mimične muskulature i mijenja izgled
- mimični mišići djeluju i na otvore kao što je procjep među usnama ili vjeđama tako da ih sužavaju ili proširuju
- tim promjenama lice poprima izražaje koji odgovaraju raznim osjećajima, raspoloženjima...
- malo pročitati 82. i 83.
RAZVOJ: iz osnove 2. škržnog luka
INERVACIJA: n. facialis
- središnji je m. orbicularis oris oko kojeg su ostali raspoređeni radijarno, u dva sloja: površinski i duboki

Površinski sloj kožnih mišića obraza

1. M. levator labii superioris - oblik četverokutne pločice, počinje od infraorbitalnog ruba, spušta se u kožu gornje
usne; diže gornju usnu
2. M. zygomaticus minor - od jagodične kosti do kože gornje usne, vuče usnu gore i lateralno
3. M. zygomaticus major - usporedan s minor, ide od jagodične kosti do usnog kuta, vuče usni kut gore i lateralno
4. M. risorius - često manjka, počinje na fasciji m. masetera, ide naprijed do usnog kuta, vuče ga gore i lateralno
5. M. depressor anguli oris - pločati mišić, oblik trokuta, baza je donji rub mandibule, ide u kožu usnog kuta,
povlači usni kut dolje, i produžava nazolabijalnu brazdu prema dolje

Duboki mišići
1. M. levator anguli oris - počinje na maksili ispod infraorbitalnog otvora, ide do usnog kuta i vuče ga gore
2. M. buccinator - osnova obraza, vuče kut gore i lateralno
3. M. depressor labii inferioris - oblik četverokutne pločice, ide od vanjske strane mandibule ispod foramen
mentale, ide gore i medijalno do kože donje usne koju vuče dolje
4. M. mentalis - ide od jugum alveolare donjeg drugog sjekutića i upravlja se prema dolje u kožu brade, diže kožu
brade i time potiskuje donju usnu (naprćena usta)
5. Platysma - jedini kožni mišić na vratu, to je velika tanka mišićna ploča uložena u potkožni sloj vrata. Zauzima
četvrtasto polje između donje čeljusti i ključne kosti. Vlakna počinju od kože iznad 2. rebra, idu koso i medijalno
prema gore, završavaju dijelom na mandibuli, a dijelom u koži obraza. Platizma vuče usni kut dolje, a na vratu tvori
kose nabore.

3. VESTIBULUM ORIS
- ima oblik potkovice, konveksna prema naprijed, vanjsku stijenku čine obrazi i usne, a unutarnju zubi s
odgovarajućim čeljustima
- na gornjoj i donjoj strani vestibulum zatvara sluznica, prelazi s unutarnje površine obraza i usana na alveolarne
dijelove čeljusti, a taj prijelaz je približno u visini zubnih korijena
- periferni dijelovi predvorja, koji su prijelazne brazde sluznice su fornix vestibuli superior i inferior
- u gornjem i donjem fornixu sluznica tvori sagitalne nabore: frenulum labii superioris i frenulum labii inferioris
- u gornjem i donjem forniksu predvorja, sluznica s obraza i usana prelazi na čeljusti i nastavlja na desni ili gingivu

Gingiva
- čvrsto srasla s pokosnicom, oblaže alveolarne dijelove gornjih i donjih čeljusti na vanjskoj i unutarnjoj strani
- pokriva rubove intraalveolarnih septa i tvori povrh njih interdentalne papile koje ispunjavaju procjepe između
zubi
- gingiva okružuje zubni vrat poput prstena
- građena je od čvrstog veziva bez elastičnih vlakana, pokrivena višeslojnim pločastim epitelom, nema žlijezde,
dobro je vaskularizirana i lako krvari
Žile i živci gingive:
- arterije koje irigiraju gingivu prate odgovarajuće živce
a. alveolaris sup. post.: desni u području stražnjih gornjih zuba
aa. alveolares supp. antt.: desni u području gornjih sjekutića i očnjaka
a. palatina major: na oralnoj strani gornje čeljusti
a. alveolaris inf.: donja čeljusti
a. lingualis: za oralnu stranu donje čeljusti

VENE: odgovaraju arterijama

LIMFA:
lnn. submandibulares: primaju limfu iz gingive
lnn. submentales: primaju limfu iz gingive u području donjih sjekutića

ŽIVCI:
rr. alveolares supp. postt. - gingiva gornje čeljusti u području kutnjaka
r. alveolaris sup. medius – pretkutnjaci
rr. alveolares supp. antt. - očnjaci i sjekutići
n. palatinus major i n. nasopalatinus - gingiva s oralne strane
n. alveolaris inf. - gingiva donje čeljusti
n. buccalis - vestibularna strana donje čeljusti
n. lingualis - oralna strana donje čeljusti

Komunikacija vestibulum oris i cavum oris proprium:

- inderdentalna komunikacija
- retromolarna komunikacija

85. str.

4. CAVUM ORIS PROPRIUM

- nalazi se u konkavitetu alveodentalnih lukova
- prednju i lateralne stijenke tvore zubi i gingivom obloženi alveolarni dijelovi čeljusti
- gornja stijenka je nepce, koje je u prednje 2/3 koštano, a stražnja 1/3 meko nepce
- tvrdo nepce je granica između usne i nosne šupljine, a meko je granice usne šupljine prema ždrijelu
- donju stijenku u najvećem dijelu čini jezik, a malo i sluznica koja se od jezika prebacuje na unutarnju površinu
donje čeljusti i nastavlja u gingivu, ima oblik potkove koja je konveksna prema naprijed
- jezik se prema gore izbočuje u usnu šupljinu toliko da se može smatrati njenim sadržajem, a ne kao stijenka
- dno usne šupljine (i njeno razgraničenje prema vratu) je mišićna ploča: diaphragma oris - građena je od lijevog i
desnog milohioidnog mišića

M. mylohyoideus - pločasti mišić, polazište je linea mylohyoidea na unutarnjoj strani donje čeljusti, vlakna idu
prema medijalno i dolje, a veći dio završava na vezivnom tračku koji je u ravnini simetrije razapet između
mandibule i jezične kosti, udružuje lijevi i desni mišić. Suprahioidni mišić.
M. geniohyoideus - suprahioidni mišić, nalazi se iznad milohioidnog, a ispod genioglosnog. Ide od spine mentalis
na unutarnjoj strani mandibule prema natrag i dolje do trupa jezične kosti. Lijevi i desni, nadopunjuju diaphragmu
oris.

Sluznica cavum oris proprium

- spaja jezik s donjom čeljusti, ne pokriva diaphragmu oris direktno, između njih je podjezična slinovnica: glandula
sublingualis
- dakle, s unutarnje strane mandibule na milohioidnom mišiću leži glandula sublingualis, a povrh nje je sluznica
- gl. sublingualis izdiže sluznicu tako da na dnu usne šupljine između čeljusti i jezika stvara nabor: plica sublingualis,
ide od straha prema naprijed, a na prednjem kraju nabora je posebna izbočina - carancula sublingualis
- frenulum lingue
 Glandula sublingualis - slika

5. JEZIK – LINGUA
- izbočuje se u cavum oris proprim, čini veći dio dna te šupljine
- mišićni, pokretljivi organ koji vrši razne funkcije

ULOGE JEZIKA:
- razmješta sadržaj u usnoj šupljini i postavlja među zube radi usitnjavanja
- pomaže pri formiranju zalogaja
- uloga pri gutanju
- poslije obroka sudjeluje u čišćenju usne šupljine
- pri sisanju omogućuje uvlačenje tekućine
- fonacija
- nosilac osjetila za okus (okusni pupoljci)

Oblik jezika
- stražnji dio/korijen: radix linguae (gleda prema ždrijelu)
- srednji dio: corpus linguae
- prednji dio/vrh jezika: apex linguae
- gornja strana trupa i vrha: dorsum linguae (hrbat)
- sulcus medianus linguae: središnja brazda koja dijeli dorsum na dvije simetrične polovice
- sulcus terminalis - poprečna brazda, oblik slova V, dijeli sulcus medianus od korijena
- foramen caecum: kratki slijepi kanalić koji se nalazi na mjestu gdje se oba kraka sulcusa medianusa sastaju, on
pokazuje mjesto gdje se počela razvijati štitna žlijezda urastanjem epitela u dubinu
- margo linguae: rub jezika
- facies inferior: donja površina jezika, ograničena na periferni dio i ima potkovičasti oblik
Mišići jezika – općenito
- gotovo cijelu masu jezika čini muskulatura
- mišići jezika su parni, poprečnoprugasta vlakna
- neki polaze od kostiju i završavaju u jeziku, a neki počinju i završavaju i jeziku pa ih dijelimo na unutarnje i vanjske
- unutarnji -> mijenjaju oblik jezika
- vanjski -> mijenjaju položaj jezika
- inserciji mišićnih vlakana služe dvije fibrozne ploče:
1. aponeurosis linguae - ispod gornje površine jezika, a sluznica dorzuma je na nju čvrsto prirasla i na podlozi je
nepomična
2. septum linguae - vezivna ploča u ravnini simetrije, razdvaja antimerne dijelove jezične muskulature

Vanjski mišići jezika – nabrojati

1. m. genioglossus
2. m. hyoglossus
3. m. styloglossus

1. M. genioglossus - od spine mentalis na donjoj čeljusti, vlakna idu lepezasto u korijen

jezika, srednji dio i vrh jezika, završava na aponeurozi
- prednji dio povlači vrh jezika nazad, srednji dio vuče dorzum prema dolje i udaljuje ga od
nepca, a stražnja vlakna završavaju u korijenu jezika i vuku ga naprijed
- ovaj mišić održava normalan stav jezika tako da pri disanju zrak nesmetano prolazi kroz
ždrijelo i grkljan
- u dubokoj narkozi popušta tonus i tada jezik može pasti prema stražnjoj stijenci ždrijela i
iznad otvor grkljana pa nastaje opasnost od gušenja

2. M. hyoglossus
- nepravilna četverokutna ploča, stoji lateralno od genioglossusa
- polazi s VELIKOG ROGA jezične kosti, ide prema gore i naprijed, završava na aponeurozi
- vuče jezik nazad i dolje

3. M. styloglossus
- ide od processusa styloideusa na lubanjskoj bazi, spušta se koso u lateralni rub jezika i
priključuje se longitudinalnim vlaknima unutrašnje muskulature
- vuče jezik naprijed i gore

Unutrašnji mišići jezika

1. m. verticalis
2. m. transversus
3. m. longitudinalis superior i inferior
- nisu ograničene cjeline kao mišići skeletne muskulature, radi se u sistemima vlakana koja imaju vertikalni,
poprečni i sagitalni smjer
POPREČNA VLAKNA: idu od septum linguae, idu prema lateralnim rubovima jezika, sužavaju jezik
VERTIKALNA VLAKNA: spljoštavaju i šire jezik
POPREČNA + VERTIKALNA: izdužuju jezik
LONGITUDINALNA: skraćuju jezik
Sluznica jezika
- višeslojni pločasti epitel
- terminalna brazda ga dijeli na dva područja:
Ispred brazde: ima papille linguales - sitni izdanci građeni od vezivne osnove koju daje lamina propria i od površnog
epitela
Iza brazde/korijen jezika: nema papila, lamina propria ima mnogo limfnog tkiva u obliku kuglastih nakupina -
folliculi linguales
- svi folikuli zajedno = TONSILLA LINGUALIS (jezični krajnik), tvore izbočenja u obliku kugle
- u sredini izbočenja je otvor koji vodi u tonzilarnu kriptu
- ispod epitela je limfno tkivo u kojem su sekundarni folikuli
- u kripte se otvaraju mukozne žlijezde, njihov sekret čini sluznicu kliskom pa se zalogaj pri gutanju lako spušta iz
usta po korijenu u donji dio ždrijela
Facies inferior - nema papila, glatka, pomična na podlozi i tanka, kroz nju prosijavaju vene jezika
- sa svake strane je po jedan resičast nabor usmjeren prema nazad i lateralno - plica fimbirata
- uzduž tog nabora su kanalići preko kojih glandula lingualis anterior šalje sekret u usnu šupljinu, mješovita žlijezda

Papille linguales
1. Papille vallatae
- odmah ispred terminalne brazde
- ima ih 7-12, najveće su papile jezika
- oblik krnjeg stošca
- papila je okružena dubokim jarkom oko kojeg je bedem, a u epitelu jarka su okusni pupoljci
- ispod papila su Ebnerove žlijezde - male tubulozne žlijezde, serozni sekret
- odvodni kanalići žlijezda se otvaraju u jarke oko papila, a taj sekret ispire tvari koje su djelovale na okusne
pupoljke tako da mogu primati novi osjet i sprečava da ne nastanu klice
2. Papillae foliate - listaste papile
- stražnji dio bočnog ruba jezika
- među njima su duboke brazde u čijem su epitelu okusni pupoljci
- ispod papila su Ebnerove žlijezde, a njihovi kanalići se otvaraju u brazde kao i kod ovih gori
- kod ljudi su rudimentarne
3. Papillae filiformes - končaste papile
- najviše ih ima
- daju baršunast izgled
- malene, cilindrične, jednake debljine od baze do slobodnog kraja
- epitel orožen, ljušte se površne stanice i otpadaju (kod bolesti se
nakupljaju veće nakupine)
4. Papillae fungiformes - gljivaste papile
- oblik gljive
- epitel ima okusne pupoljke
- nalaze se na rubu i na vrhu jezika
- svjetlocrvene točke, epitel nježan i nije orožen
Caliculi gustatorii - okusni pupoljci
- oblik bačvice, visoke koliko i epitel, bazalni i slobodni krajevi su duži, sredina zadebljala
- iznad okusnog pupoljka površina epitela se udubljuje u sitnu jamicu - porus gustatorius
- u dnu jamice nalazi se vrh pupoljka
- u građi okusnog pupoljka sudjeluju potporne i osjetne stanice na kojima završavaju krajnji ogranci živčanih
vlakana

Kvalitete okusa
1. slatko i 2. slano - vrh jezika
3. kiselo - rub jezika
4. gorko - područje opšančenih papila

Žile i živci jezika

ARTERIJA: a. lingualis -> grana a. carotis externe
VENE:
vv. linguales -> vena jugularis interna
v. comitans n. hypoglossi -> površinija, prati XII.
LIMFA:
lnn. cervicales proff. - tu ide limfa iz jezika; iz korijena jezika ide direktno, a s rubova ide preko submandibularnih
čvorova, dok s vrška jezika ide preko submentalnih čvorova
ŽIVCI:
1. n. hypoglossus (n. XII) - inervira sve mišiće jezika
2. n. lingualis iz n.V-3 - senzibilno, sluznica prednje 2/3 jezik
3. n. glossophyringeus - senzibilno, sluznica stražnje 1/3 jezika
4. n. laryngeus sup. iz n. X - senzibilno, mali dio korijena jezika iznad epiglotisa
2-4 : sadrže i okusna vlakna, a na n. lingualisu ga dovodi chorda tympani iz n. facialisa