KOSTI LUBANJE

Kosti lubanje – podjela prema smještaju:

KOSTI
KOSTI VISCEROKRANIJA OSTALE KOSTI
NEUROKRANIJA
 os occipitale  os ethmoidale  ossicula auditus:
 os sphenoidale  ossa nasalia o malleus
 os frontale  ossa lacrimalia o incus
 ossa parietalia  conchae nasales o stapes
 ossa temporalia inferiores  os hyoideum
 ossa suturalia  vomer
 ossa zygomatica
 ossa palatina
 maxillae
 mandibula

Kosti lubanje – podjela prema razvoju:

KOSTI
KOSTI DEZMOKRANIJA OSTALE KOSTI
HONDROKRANIJA
(svod lubanje + viscerokranij) (enhondralno okoštavanje)
(baza lubanje)
 os occipitale  os frontale  ossicula auditus:
(osim skvame)  ossa parietalia Meckelova o malleus
 os sphenoidale  squama ossis occipitalis hrskavica o incus
(osim lamina med.  pars squamosa ossis Reichertova o stapes
proc. pterygoidei) temporalis hrskavica
 pars petrosa ossis  pars tympanica ossis  os hyoideum
temporalis temporalis
 lamina cribrosa ossis  kosti viscerokranija
ethmoidalis

Glavne suture:
 sutura sagittalis – okoštava u dobi 20 – 30 god.
 sutura coronalis – okoštava u dobi 30 – 40 god.
 sutura lambdoidea – okoštava u dobi 40 – 50 god.
Fontanele:
 fonticulus anterior – zatvara se do 36. mjeseca
 fonticulus posterior – zatvara se u 3. mjesecu
 fonticulus anterolateralis – zatvara se u 6. mjesecu
 fonticulus posterolateralis – zatvara se u 18. mjesecu

~1~
Pojedinačne kosti lubanje

Os frontale Os palatinum
 squama frontalis  lamina perpendicularis
 partes orbitales  lamina horizontalis
 pars nasalis
Maxilla
Os occipitale  corpus maxillae
 pars basilaris  processus frontalis
 partes laterales  processus zygomaticus
 squama ossis occipitalis  processus palatinus
 processus alveolaris
Os sphenoidale
 corpus Mandibula
 alae majores  corpus mandibulae
 alae minores  angulus mandibulae
 processus pterygoidei  ramus mandibulae:
o processus condylaris:
Os temporale  caput mandibulae
 pars squamosa  collum mandibulae
 pars petrosa o processus coronoideus
 pars tympanica
Os hyoideum
Os ethmoidale  corpus ossis hyoidei
 lamina perpendicularis  cornua majora
 lamina horizontalis  cornua minora
 partes laterales

Os zygomaticum
 processus temporalis
 processus maxillaris
 processus frontalis

~2~
Kanali i otvori lubanje

Os occipitale:
 foramen magnum:
o medulla oblongata
o a. spinalis anterior et posterior, vv. spinales
o a. vertebralis
o radices spinales n. accessorii
 canalis n. hypoglossi:
o n. hypoglossus
o plexus venosus canalis n. hypoglossi
o ogranci rr. dorsales C2 – C3 (za inervaciju stražnje lubanjske jame)
 canalis condylaris:
o v. emissaria condylaris (iz sinus sigmoideus)
Os frontale:
 foramen/incisura frontalis:
o a. supratrochlearis
o r. medialis n. supraorbitalis
 foramen/incisura supraorbitalis:
o a. supraorbitalis
o r. lateralis n. supraorbitalis
Os sphenoidale:
 canalis opticus:
o n. opticus
o a. ophthalmica (sa simpatičkim spletom)
o a. et v. centralis retinae
 fissura orbitalis superior:
o n. oculomotorius, n. trochlearis, n. abducens
o n. nasociliaris, n. lacrimalis, n. frontalis (sve ogranci n. ophthalmicus)
o r. meningeus a. lacrimalis
o v. ophthalmica superior
 foramen rotundum:
o n. maxillaris
 foramen ovale:
o n. mandibularis
o plexus venosus foraminis ovalis
 foramen spinosum:
o r. meningeus n. mandibularis
o a. et v. menigea media
 canalis pterygoideus Vidii:
o n. petrosus major, n. petrosus profundus
o a. et v. canalis pterygoidei
Os ethmoidale:
 lamina cribrosa:
o fila olfactoria
o a. et v. ethmoidalis anterior

~3~
Os temporale:
 canalis caroticus:
o a. carotis interna
o plexus venosus caroticus
o plexus sympaticus caroticus
 canaliculi caroticotympanici:
o nn. caroticotympanici (simpatički splet)
o rr. caroticotympanici a. carotis internae
 foramen mastoideum:
o v. emissaria mastoidea (spaja sinus sigmoideus i v. occipitalis)
 canaliculus mastoideus:
o r. auricularis n. vagi (ulazi u lubanju)
 canaliculus tympanicus:
o n. tympanicus
o a. tympanica inferior
 canalis n. facialis (otvara se na foramen stylomastoideum):
o n. facialis
o a. stylomastoidea
 canalis n. petrosi majoris (otvara se na hiatus n. petrosi majoris seu hiatus facialis):
o n. petrosus major
o r. petrosus a. meningeae mediae
 canalis n. petrosi minoris (otvara se na hiatus n. petrosi minoris):
o n. petrosus minor
o a. tympanica superior
 canalis chordae tympani:
o chorda tympani
o a. tympanica posterior
 fissura petrotympanica Glaseri:
o chorda tympani
o a. tympanica anterior
 fissura tympanomastoidea:
o r. auricularis n. vagi (izlazi iz lubanje)
 fissura tympanosquamosa:
o komunikantne vene između bubnjišta i plexus pterygoideus
 sutura petrosquamosa:
o sinus petrosquamosus (emisarna vena koja je rijetko prisutna u odraslih)
 meatus acusticus internus:
o n. facialis, n. vestibulocochlearis (ulaze u temporalnu kost)
o a. et v. labyrinthi
 canaliculus cochleae (otvara se na apertura externa canaliculi cochleae):
o ductus perilymphaticus
o v. canaliculi cochleae
 apertura externa aquaeductus vestibuli:
o ductus endolymphaticus
o v. aquaeductus vestibuli

~4~
Os zygomaticum:
 foramen zygomaticoorbitale: n. zygomaticus (ulazi u koštani kanal zigomatične kosti)
 foramen zygomaticofaciale: r. zygomaticofacialis (izlazi iz zigomatične kosti)
 foramen zygomaticotemporale: r. zygomaticotemporalis (izlazi iz zigomatične kosti)
Os palatinum:
 canalis palatinus minor (canales palatini minores ako ih je više):
o aa., vv. et nn. palatini minores
Maxilla:
 canalis infraorbitalis:
o a., v. et n. infraorbitalis
 canalis incisivus:
o a. et n. nasopalatinus
 canales alveolares anteriores et posteriores:
o aa., vv. et nn. alveolares anteriores et posteriores
Mandibula:
 canalis mandibulae:
o a., v. et n. alveolaris inferior
 foramen mentale:
o a., v. et n. mentalis

Otvori koje čine više kostiju:

 foramen jugulare:
o kosti: incisura jugularis ossis occipitalis
proc. jugularis ossis occipitalis
incisura jugularis ossis temporalis
o strukture:
 n. glossopharyngeus, n. vagus, n. accessorius
 a. meningea posterior
 v. jugularis interna (sinus petrosus inferior)
 foramen lacerum (u živog čovjeka ga većim dijelom zatvara fibrocartilago basillaris):
o kosti: os sphenoidale, os temporale
o strukture:
 n. petrosus major (izlazi iz lubanje)
 fissura sphenopetrosa:
o kosti: os sphenoidale, pars petrosa ossis temporalis
o strukture:
 n. petrosus minor (izlazi iz lubanje)
 foramen ethmoidale anterius et posterius:
o kosti: os frontale, os ethmoidale
o strukture:
 a., v. et n. ethmoidalis anterior et posterior
 fissura orbitalis inferior:
o kosti: os sphenoidale, os palatinum, os zygomaticum, maxilla
o strukture:
 a., v. et n. infraorbitalis, v. ophthalmica inferior (komunikantna vena)
 n. zygomaticus
 rr. orbitales ggl. pterygopalatini

~5~
 canalis nasolacrimalis:
o kosti: maxilla (sulcus lacrimalis), os lacrimale
o strukture:
 ductus nasolacrimalis
 foramen sphenopalatinum:
o kosti: os palatinum, os sphenoideum
o strukture:
 a., v. et n. nasopalatinus
 rr. nasales n. maxillaris
 canalis palatovaginalis (canalis pharyngeus):
o kosti: proc. vaginalis ossis sphenoidalis
proc. sphenoidalis ossis palatini
o strukture:
 r. pharyngeus ggl. pterygopalatini
 r. pharyngeus a. maxillaris
 canalis palatinus major (canalis pterygopalatinus):
o kosti: sulcus palatinus major maxillae
sulcus palatinus major ossis palatini
o strukture:
 a., v. et n. palatinus major

~6~
Basis cranii (baza lubanje)

Basis cranii externa:

a) prednji dio:
 proc. palatinus maxillae
 lamina horizontalis ossis palatini
b) srednji dio:
 ossa temporalia:
o facies inferior ossis temporalis
o proc. styloideus et proc. mastoideus ossis temporalis
o fossa mandibularis ossis temporalis
 os sphenoidale:
o corpus ossis sphenoidalis
o alae majores
o proc. pterygoidei
c) stražnji dio:
 os occipitalis

Basis cranii interna:

a) fossa cranii anterior:
 pars orbitalis ossis frontalis
 corpus et alae minores ossis sphenoidalis
 lamina cribrosa ossis ethmoidalis
b) fossa cranii media:
 alae majores et corpus ossis sphenoidalis
 pars petrosa ossis temporalis (prednja strana piramide)
c) fossa cranii posterior:
 os occipitale
 pars petrosa ossis temporalis (stražnja strana piramide)
 corpus ossis sphenoidalis
Granica prednje i srednje lubanjske jame:
 crista alaris
 jugum sphenoidale
Granica srednje i stražnje lubanjske jame:
 piramida temporalne kosti

~7~
KOMUNIKACIJE KOŠTANIH REGIJA GLAVE

Komunikacije orbite
 canalis opticus – komunikacija sa srednjom lubanjskom jamom
o n. opticus
o a. ophthalmica (s plexus symphaticus ophthalmicus)
o a. et v. centralis retinae
 foramen ethmoidale anterius – komunikacija s prednjom lubanjskom jamom (canalis
orbitocranialis kroz koji prolazi a. meningea anterior)
o a., v. et n. ethmoidalis anterior
 foramen ethmoidale posterius – komunikacija sa stražnjim etmoidnim celulama i
sfenoidnim sinusom
o a., v. et n. ethmoidalis posterior
 fissura orbitalis superior – komunikacija sa srednjom lubanjskom jamom
a) kroz Zinnijev prsten (medijalni dio fisure):
o n. nasociliaris
o n. occulomotorius
o n. abducens
b) lateralno od Zinnijeva prstena (lateralni dio fisure):
o n. lacrimalis, n. frontalis
o n. trochlearis
o r. meningeus a. lacrimalis (vraća se u lubanju)
o v. ophthalmica superior
 fissura orbitalis inferior – komunikacija s infratemporalnom i pterigopalatinskom
udubinom
o a., v. et n. infraorbitalis
o n. zygomaticus
o rr. orbitales ggl. pterygopalatini
o komunikantna vena v. opthalmica inferior – plexus pterygoideus
 canalis nasolacrimalis – komunikacija s donjim nosnim hodnikom
o ductus nasolacrimalis
 foramen zygomaticoorbitale –> zygomaticotemporale et zygomaticofaciale –
komunikacija s temporalnom udubinom i jagodičnim dijelom lica
o r. zygomaticotemporalis n. zygomatici
o r. zygomaticofacialis n. zygomatici
 canalis infraorbitalis – komunikacija s gornjom čeljusti
o a., v. et n. infraorbitalis

Komunikacije temporalne udubine

 foramen zygomaticotemporale et foramen zygomaticoorbitale – komunikacija s
orbitom

~8~
Komunikacije infratemporalne udubine
 foramen ovale – komunikacija s endokranijem
o n. mandibularis
o plexus venosus foraminis ovalis
 foramen spinosum – komunikacija s endokranijem
o r. meningeus n. mandibularis
o a. et v. meningea media
 fissura orbitalis inferior – komunikacija s orbitom
 fissura petrotympanica Glasseri – komunikacija s bubnjištem
o a. tympanica anterior
o chorda tympani
 canales alveolares posteriores – komunikacija s alveolama molara i premolara gornje
čeljusti
o aa., vv. et nn. alveolares posteriores
 canalis mandibulae – komunikacija s područjem brade
o a., v. et n. alveolaris inferior
Komunikacije pterigopalatinske udubine
 foramen rotundum – komunikacija s endokranijem srednje lubanjske jame
o n. maxillaris
 canalis pterygoideus Vidii – komunikacija s područjem foramen lacerum vanjske
strane baze lubanje
o n. petrosus major (seu n. petrosus superficialis), n. petrosus profundus
o a. et v. canalis pterygoidei
 canalis palatovaginalis – komunikacija s nazofarinksom
o r. pharyngeus ggl. pterygopalatini
o r. pharyngeus a. maxillaris
 foramen sphenopalatinum – komunikacija s nosnom šupljinom
o n. nasopalatinus
o rr. nasales n. maxillaris
o a. et vv. sphenopalatinae
 canalis palatinus major – komunikacija s tvrdim nepcem
o a., v. et n. palatinus major
 canales palatini minores – komunikacija s tvrdim nepcem
o aa., vv. et nn. palatini minores

~9~
FASCIJA VRATA

Fascija vrata (fascia cervicalis) ima tri lista:

• lamina superficialis
• lamina media (lamina praetrachealis)
• lamina profunda (lamina praevertebralis, lamina intercarotica)

Lamina superficialis fasciae cervicalis

• smještena ispod kože i platizme, obavija cijeli vrat (straga kao fascia nuchae) te
obavija mm. sternocleidomastoidei i mm. trapezii
• sa stražnje strane se u medijanoj liniji spaja s lig. nuchae
• hvatišta:
o kranijalno: donja eljust (sprijeda) i linea nuchae superior (straga)
o kaudalno: clavicula, sternum
o ostalo: os hyoideum
• duplikature:
o za mm. sternocleidomastoidei
o za mm. trapezii
o za gld. submandibularis (nepotpuno formirana ovojnica)
• kranijalni nastavci:
o fascia parotidea
o fascia masseterica
• kaudalni nastavak:
o facia pectoralis
• površinsku vratnu fasciju probijaju kožni ogranci živaca i krvnih žila

Lamina media fasciae cervicalis

• nije jedinstvena, ve je podijeljena na manje listove te ne obavija vrat u cijelosti
(nalazi se samo u anterolateralnom dijelu vrata izme u omohioidnih miši a)
• obavija infrahioidne miši e te vratne organe
• hvatišta:
o kranijalno: os hyoideum
o kaudalno: clavicula
o lateralno: mm. omohyoidei
• spatium praetracheale = prostor izme u srednje vratne fascije i traheje
• u podru ju vagina carotica me utetiva omohioideusa srasla je s ovojnicom ime se
održava otvorenim lumen v. jugularis interna
Lamina profunda fasciae cervicalis
• smještena iza vratnih organa, a ispred kralježnice; obavija prevertebralne miši e,
m. levator scapulae, mm. scaleni; prema straga se nastavlja u fascia nuchae (odnosno
prelazi u površinski list vratne fascije)
• u ventralnom dijelu nalazi se izme u karotidnih vagina pa se naziva lamina
intercarotica ili fascia peripharyngea (kranijalno prelazi u fascia buccopharyngea i
fascia pharyngobasilaris)
• hvatišta:
o kranijalno: baza lubanje (iza foramen jugulare)
o kaudalno: seže do razine Th3, potom prelazi u lig. longitudinale anterius
• lateralni nastavak:
o fascia axillaris
• spatium praevertebrale = prostor iza duboke vratne fascije
• septum sagittale = pregrada izme u duboke vratne fascije i bukofaringealne fascije,
odjeljuje parafaringealni i retrofaringealni prostor
GRKLJAN

Položaj: projicira se u visini trupova C5 – C6

Hrskavice grkljana (cartilagines laryngeales):

• cartilago thyroidea = štitasta hrskavica
• cartilago cricoidea = prstenasta hrskavica
• cartilagines arytaenoideae = vokalne hrskavice
• cartilago epiglottica = hrskavica poklopca grkljana
• ostale manje hrskavice:
o cartilagines triticeae
o cartilagines cuneiformes
o cartilagines corniculatae (Santorini)
o cartilagines sesamoideae

Cartilago thyroidea
• incisura thyroidea superior et inferior
• cornua superiora et inferiora
• linea obliqua – hvatište za m. sternohyoideus, a polazište za m. thyrohyoideus i m.
constrictor pharyngis inferior
• tuberculum thyroideum superius et inferius
• foramen thyroideum – ponekad prisutan, ako postoji kroz njega prolaze a. et v.
laryngea superior
• prominentia laryngea Adami = mjesto spoja L i D hrskavi ne plo e

Cartilago cricoidea
• lamina cartilaginis cricoideae – dorzalno
• arcus cartilaginis cricoideae – ventralno
• facies articularis thyroidea
• facies articularis arytaenoidea
• miši i koji polaze s prstenaste hrskavice: m. cricothyroideus, m. constrictor pharyngis
inferior, mm. cricoarytaenoidei posteriores

Cartilago arytaenoidea
• basis cartilaginis arytaenoideae
• processus vocalis – hvatište za lig. vocale
• processus muscularis – hvatište za m. cricoarytaenoideus posterior et lateralis
• facies articularis – na bazi, za uzglobljavanje s cartilago cricoidea
• crista arcuata – polukružna, dijeli facies anterolateralis na:
o fovea oblonga – donja jamica, za m. thyroarytaenoideus
o fovea triangularis – srednja jamica, za lig. vestibulare
o apex cartilaginis arytaenoideae – vrh vokalne hrskavice, savijen prema straga
Cartilago corniculata – mala hrskavica na vrhu vokalne hrskavice s kojom je povezana
sindesmozom; tvori izbo enje sluznice – tuberculum corniculatum

Cartilago epiglottica
• petiolus epiglottidis – držak, usmjeren kaudalno, pomo u lig. thyroepiglotticum
pri vrš en na tiroidnu hrskavicu; tvori izbo enje sluznice – tuberculum epiglotticum
• donja površina – prekrivena foveolama za mukozne žlijezde
• dorzalni dio je pomi an i zatvara ulaz u grkljan prilikom gutanja

Vezivni spojevi grkljana:

a) vanjski vezivni spojevi grkljana:
• membrana thyrohyoidea – izme u tiroidne hrskavice i jezi ne kosti, ima otvore za a. et
v. laryngea superior i r. internus n. laryngei superioris
• lig. thyrohyoideum medianum – medijalno poja anje tirohioidne membrane
• ligg. thyrohyoidea lateralia – lateralna poja anja tirohioidne membrane, izme u cornu
superius cartilaginis thyroideae i cornu majus ossis hyoidei
• lig. cricotracheale – izme u prstenaste hrskavice i prve hrskavice dušnika
b) unutarnji vezivni spojevi grkljana:
• membrana fibroelastica laryngis
o conus elasticus – dio fibroelasti ne membrane u podru ju cavitas infraglottica,
završava zadebljanjima (ligg. vocalia)
lig. vocale – izme u proc. vocalis cartilaginis arytaenoideae i unutarnje
strane tiroidne hrskavice
lig. cricothyroideum (lig. conicum) – ventralni dio conus elasticus, u
medijanoj ravnini izme u prstenaste hrskavice i tiroidne hrskavice
o membrana quadrangularis – dio fibroelasti ne membrane u podru ju
vestibulum laryngis, slabije razvijen
lig. vestibulare – donji slobodni rub kvadrangularne membrane, leži u
vestibularnom naboru (plica vestibularis) izme u tiroidne i vokalne
hrskavice
• ostale sveze:
o lig. cricoarytaenoideum
o lig. cricopharyngeum
o lig. thyroepiglotticum
o lig. hyoepiglotticum
Zglobovi grkljana:
• articulatio cricothyroidea
• articulatio cricoarytenoidea

Articulatio cricothyroidea
• zglobne površine:
o cornua inferiora cartilaginis thyroideae
o facies articularis thyoirdea cartilaginis cricoideae
• zglobna ahura: poja ana sprijeda, straga i osobito s donje strane
• sveze:
o conus elasticus
o lig. cricothyroideum
• vrsta zgloba: ginglymus
• kretnje: naginjanje tiroidne hrskavice oko popre ne osi => promjena razmaka izme u
processus vocales

Articulatio cricoarytaenoidea
• zglobne površine:
o facies articularis cartilaginis arytaenoideae
o facies articularis arytaenoidea cartilaginis cricoideae
• zglobna ahura: labava, poja ana straga
• sveze:
o lig. cricoarytaenodieum posterius – dorzalni poja anje ahure
• vrsta zgloba: articulatio ellipsoidea
• kretnje: pomicanje vokalnih hrskavica (odre uje položaj glasnica te oblik i veli inu
vokalnog procjepa)

Miši i grkljana:
a) vanjski miši i grkljana:
• m. cricothyroideus („anticus“)
b) unutarnji miši i grkljana: *napomena: sve ih inervira n. laryngeus recurrens
• m. cricoarytaenoideus posterior („posticus“)
• m. cricoarytaenoideus lateralis („lateralis“)
• m. arytaenoideus obliquus
• m. arytaenoidus transversus – neparan
• m. thyroarytaenoideus
• m. vocalis
M. cricothyroideus
• P: arcus cartilaginis cricoideae
• H:
o pars recta: donji rub tiroidne hrskavice
o pars obliqua: cornu inferius cartilaginis thyroideae
• I: r. externus n. laryngei superioris
• F: približava luk prstenaste hrskavice i tiroidnu hrskavicu, udaljava laminu prstenaste
hrskavice i tiroidnu hrskavicu => pove ava razmak izme u proc. vocalis i cartilago
cricoidea

M. cricoarytaenoideus posterior
• P: lamina cartilaginis cricoideae
• H: proc. muscularis cartilaginis arytaenoideae
• I: n. laryngeus recurrens
• F: vu e proc. muscularis straga i dolje, može potpuno otvoriti vokalni procjep

M. cricoarytaenoidus lateralis
• P: arcus cartilagini cricoideae
• H: proc. muscularis cartilaginis arytaenoideae
• I: n. laryngeus recurrens
• F: zatvara pars intermembranacea vokalnog procjepa (položaj prilikom šaptanja)

M. arytaenoideus obliquus
• P: blizu proc. muscularis cartilaginis arytaenoideae
• H: apex cartilaginis arytaenoideae (kontralateralna hrskavica!)
• I: n. laryngeus recurrens
• F: sudjeluje u zatvaranju vokalnog procjepa
o pars aryepiglottica m. arytaenoidei: tvori plica aryepiglottica, sudjeluje u
zatvaranju ulaza u grkljan epiglotisom

M. arytaenoideus transversus
• P: cartilago arytaenoidea (stražnja površina)
• H: kontralateralna cartilago arytaenoidea (stražnja površina)
• I: n. laryngeus recurrens
• F: približavanje vokalnih hrskavica (zatvaranje vokalnog procjepa)

M. thyroarytaenoideus
• P: cartilago thyroidea (unutarnja površina)
• H: fovea oblonga cartilaginis arytaenoideae
• I: n. laryngeus recurrens
• F: pomaže u zatvaranju vokalnog procjepa tijekom fonacije
o pars thyroepiglottica
 M. vocalis
• P: cartilago thyroidea (stražnja površina)
• H: proc. vocalis cartilaginis arytaenoideae
• I: n. laryngeus recurrens
• F: regulira napetost glasnica, predstavlja medijalni dio m. thyroarytaenoideus

Podjela miši a grkljana prema funkciji:

a) miši i koji napinju glasnice:
• m. cricothyroideus
• m. vocalis
b) miši i koji mijenjaju položaj glasnica:
1) otvara i vokalnog procjepa:
• m. cricoarytaenoideus posterior – potpuno otvaranje vokalnog procjepa
• m. cricoarytaenoideus lateralis
otvaraju pars intercartilaginea
• m. thyroarytaenoideus
2) zatvara i vokalnog procjepa:
• m. arytaenoideus transversus
potpuno zatvaranje vokalnog procjepa
• m. arytaenoideus obliquus
• m. cricoarytaenoideus lateralis
zatvaraju pars intermembranacea
• m. thyroarytaenoideus

Cavitas laryngis

Podjela u tri kata:

• cavitas laryngis superior (vestibulum laryngis) – izme u aditus laryngis i plicae
supraglottica
cavitas

vestibulares
• cavitas laryngis intermedia – izme u plicae vestibulares (lažne glasnice) i plicae
vocales (prave glasnice); postrani na proširenja srednjeg dijela grkljana zovu se
ventriculi laryngis Morgagni (mogu prema gore imati vre asti izdanak – sacculus
laryngis)
• cavitas laryngis inferior (cavitas infraglottica) – izme u plicae vocales i donjeg ruba
prstenaste hrskavice

Ome enja aditus laryngis (ulaza u grkljan):

• epiglottis
• plicae aryepiglotticae
• plica/incisura interarytaenoidea

Glottis = plicae vocales + rima glottidis

Rima glottidis (vokalni procjep):

• pars intermembranacea = izme u vokalnih nabora
• pars intercartillaginea = izme u vokalnih hrskavica
plica vestibularis – ini je lig. vestibulare
plica vocalis – ine je lig. vocale i m. vocalis

Krvožilna opskrba, limfna drenaža i inervacija grkljana

Arterijska opskrba grkljana:

• a. laryngea superior (a. thyroidea superior)
• r. cricothyroideus a. thyroideae superioris
• a. laryngea inferior (a. thyroidea inferior)

Venska odvodnja grkljana (prema Jalšovcu):

• v. laryngea superior –> v. thyroidea superior –> v. jugularis interna
• v. laryngea inferior –> plexus thyroideus impar –> v. thyroidea inferior –>
v. brachiocephalica sinistra

Limfna drenaža grkljana:

• iznad vokalnog procjepa: nly. infrahyoidei –> nly. cervicales laterales profundi
superiores
• ispod vokalnog procjepa: nly. praelaryngeales, preatracheales et paratracheales –> nly.
cervicales laterales profundi inferiores

Motori ka i osjetna inervacija grkljana:

• n. laryngeus superior
o r. externus: m. cricothyroideus, prednji dio sluznice glasnica
o r. internus: sluznica iznad glasnica
• n. laryngeus recurrens: unutarnji miši i grkljana, sluznica ispod glasnica
• ansa Galeni = anastomoza r. internus n. laryngei superioris i n. laryngeus recurrens

Topografski odnosi grkljana

ISPRED GRKLJANA IZA GRKLJANA LATERALNO OD GRKLJANA

• lamina superficialis • hypopharynx • lobus glandulae thyroideae
fasciae colli • a. carotis communis
• v. colli media
• lamina media fasciae colli
• m. sternohyoideus
• m. sternothyroideus et m.
thyrohyoideus
• lobus pyramidalis
glandulae thyroideae
KRANIJALNI ŽIVCI – OGRANCI

N. olfactorius (I)
 strukture: fila olfactoria (lamina cribrosa) –> bulbus olfactorius –> tractus olfactorius
–> trigonum olfactorium
 inervacija: sluznica gornje nosne školjke i gornji stražnji dio nosne pregrade

N. opticus (II)
 dijelovi:
o pars bulbaris:
 pars praelaminaris
 pars intralaminaris (kroz lamina cribrosa sclerae)
 pars postlaminaris
o pars orbitalis
o pars intracanalicularis (unutar canalis opticus)
o pars intracranialis
 daljni tijek vidnih vlakana: chiasma opticum –> tractus opticus –> CGL –> prim. vidni
korteks
 inervacija: mrežnica (štapići i čunjići)

N. oculomotorius (III)
 prolaz kroz lubanju: fissura orbitalis superior (Zinnijev prsten)
 ogranci:
o r. superior
 motorička inervacija: m. rectus superior, m. levator palpebrae
superioris
o r. inferior
 motorička inervacija: m. rectus inferior, m. rectus medialis, m. obliquus
inferior
 parasimpatička inervacija: m. sphincter pupillae, m. ciliaris
 pridruženi ganglij: ggl. ciliare (s radix oculomotoria)

N. trochlearis (IV)
 prolaz kroz lubanju: fissura orbitalis superior (lateralno od Zinnijeva prstena)
 inervacija: m. obliquus superior

N. abducens (VI)
 prolaz kroz lubanju: fissura orbitalis superior (Zinnijev prsten)
 inervacija: m. rectus lateralis

N. trigeminus (V)
 osjetni ganglij: ggl. semilunare Gasseri
 prolaz kroz lubanju:
o n. ophthalmicus (već podijeljen) – fissura orbitalis superior (Zinnijev prsten)
o n. maxillaris – foramen rotundum
o n. mandibularis – foramen ovale
 grane: n. opthalmicus (V/1), n.maxillaris (V/2), n. mandibularis (V/3)
N. ophthalmicus – ogranci:
 r. tentorii
 n. lacrimalis
o rr. palpebrales superiores
o rr. conjunctivales superiores
o r. communicans cum n. lacrimali (prima parasimp. vlakna za gld. lacrimalis od
n. zygomaticus)
 n. frontalis
o n. supraorbitalis
 r. medialis
 r. lateralis
o n. supratrochlearis
 n. nasociliaris
o r. communicans cum ganglio ciliari
o nn. ciliares longi
o n. ethmoidalis posterior
o n. ethmoidalis anterior
 rr. nasales interni, mediale, laterales et externi
o n. infratrochlearis

N. maxillaris – ogranci:
 r. meningeus
 nn. pterygopalatini
 n. zygomaticus
o n. zygomaticofacialis
o n. zygomaticotemporalis
 rr. alveolares superiores posteriores
 n. infraorbitalis
o r. alveolaris superior medius u canalis infraorbitalis
o rr. alveolares superiores anteriores
o rr. palpebrales inferiores
o rr. nasales externi et interni pes anserinus minor
o rr. labiales superiores

N. mandibularis – ogranci:
a) ogranci prije podjele na glavne grane:
 r. meningeus
 n. pterygoideus medialis
o n. tensor tympani
o n. tensor veli palatini
b) ogranci prednje glavne grane (pretežito motorna):
 n. buccalis – jedini osjetni ogranak prednje grane
 n. massetericus
 nn. temporales profundi (anterior et posterior)
 n. pterygoideus lateralis
c) ogranci stražnje grane (pretežito osjetna):
 n. auriculotemporalis
o rr. parotidei
o r. communicans cum n. faciali
o n. meatus acustici externi
 r. membrane tympani – može biti i izravno ogranak n. auriculotemp.
o r. ad articulationem temporomandibularem
o nn. auriculares anteriores
o rr. temporales superficiales
 n. alveolaris inferior
o n. mylohyoideus
o rr. dentales et gingivales inferiores
o n. mentalis
 rr. labiales inferiores
 rr. mentales
 n. lingualis
o r. communicans cum chorda tympani
o rr. isthmi faucium
o rr. ganglionares
o rr. sublinguales
o r. communicans cum n. hypoglosso
o rr. linguales

N. facialis (VII)
 n. intermedius priključi mu se tek u canalis facialis
 ggl. geniculi: tijela okusnih i osjetnih neurona
 ogranci:
a) unutar canalis facialis:
o n. petrosus major
o n. stapedius
o chorda tympani
o r. communicans cum plexu tympanico
b) neposredno nakon izlaska iz foramen stylomastoideum:
o n. auricularis posterior
 r. auricularis – za mišiće uške
 r. occipitalis – za venter posterior m. occipitofrontalis
o r. digastricus, r. stylohyoideus
c) terminalni ogranci = pes anserinus major / plexus parotideus
o gornje stablo: rr. buccales, rr. zygomatici, rr, temporales
o donje stablo: r. marginalis mandibulae, r. colli
mnemotehnika: BuZiTe MarKo
 inervacija: mimična muskulatura, okus prednje 2/3 jezika, lakrimalna i nazalne žlijezde
(parasimpatikus), koža iza uške

N. vestibulocochlearis / statoacusticus (VIII)

 n. vestibularis – ggl. vestibulare
o n. utriculoampullaris, n. sacullaris, n. ampullaris posterior
 n. cochlearis – ggl. cochleare
o tractus spiralis foraminosus
 inervacija: unutarnje uho (specijalizirana osjetna tjelešca za ravnotežu i sluh)
N. glossopharyngeus (IX)
 gangliji:
o ggl. superius / jugulare = osjetni
o ggl. inferius / petrosum = okusni
 ogranci:
o n. tympanicus –> plexus tympanicus –> n. petrosus minor –> gld. parotis
o r. sinus carotici
o rr. pharyngei
o r. musculi stylopharyngei
o rr. tonsillares
o rr. linguales

N. vagus (X)
 gangliji:
o ggl. superius / jugulare = osjet iz vanjskog uha i dure mater
o ggl. inferius / nodosum = osjet iz visceralnih organa, glomus caroticus i arcus
aortae
 ogranci:
a) u jugularnom otvoru:
o r. meningeus
o r. auricularis
b) u parafaringealnom prostoru:
o r. glomeris carotici
o rr. pharyngei
o n. laryngeus superior
o rr. cardiaci cervicales superiores
o n. laryngeus recurrens dexter
c) u prsnom košu:
o n. laryngeus reccurens sinister
o rr. bronchales anteriores et posteriores
o rr. cardiaci thoracici
o rr. oesophagei
d) u trbušnoj šupljini:
o rr. gastrici anteriores et posteriores
o rr. hepatici
o rr. coeliaci

N. accessorius (XI)
 korjenovi: radices spinales, radix cranialis
 inervacija: m. trapezius, m. sternocleidomastoideus

N. hypoglossus (XII)
 ogranci:
o radix superior ansae cervicalis (seu ramus descedens n. hypoglossi)
o r. thyrohyoideus
o r. geniohyoideus
o rr. linguales
Ekstrakranijalni parasimpatički gangliji glave:
 ganglion ciliare
 ganglion pterygopalatinum
 ganglion oticum
 ganglion submandibulare

Ganglion ciliare
 korjenovi:
o parasimpatički = radix oculomotoria
o simpatički = plexus caroticus internus
o osjetni = radix longa /communicans cum n. nasociliari
 ogranci:
o nn. ciliares breves – za m. spincter pupillae i m. ciliaris

Ganglion pterygopalatinum
 korjenovi:
o parasimpatički = n. petrosus major
o simpatički = n. petrosus profundus
o osjetni = nn. pterygopalatini
 ogranci:
o rr. orbitales
o r. pharyngeus
o n. nasopalatinus
o rr. nasales
 posteriores superiores laterales
 posteriores superioes mediales
 posteriores inferiores
o n. palatinus major
o nn. palatini minores

Ganglion oticum
 korjenovi:
o parasimpatički = n. petrosus minor
o simpatički = plexus caroticus externus
o osjetni = n. auriculotemporalis
o motorički = n. tensor tympani, n. tensor veli palatini
 ogranci:
o r. communicans cum n. auriculotemporalis – za gld. parotis

Ganglion submandibulare
 korjenovi:
o parasimpatički = chorda tympani
o simpatički = plexus caroticus externus
o osjetni = n. lingualis
 ogranci:
o rr. glandulares – za gld. submandibularis
o rr. communicantes cum n. linguali – za gld. sublingualis
CERVIKALNI SPLET – OGRANCI

Dorzalne grane cervikalnih živaca:

 C1 = n. suboccipitalis (motorni)
 C2 = n. occipitalis major (mješoviti)
 C3 = n. occipitalis minor (osjetni)
 C4 – C8 (mješoviti)

Ogranci cervikalnog spleta:

a) motorni:
 rr. musculares
 radix inferior ansae cervicalis
 rr. sternocleidomastoidei
 r. trapezius
b) osjetni:
 n. occipitalis minor
 n. auricularis magnus
 n. transversus colli – anastomozira s r. colli (ansa cervicalis superficialis)
 nn. supraclaviculares
o mediales
o intermedii
o laterales seu posteriores
c) mješoviti:
 n. phrenicus (C3 – C5; vlakna od C5 se priključe naknadno)
o rr. pericardiaci
o rr. pleurales
o rr. phrenici
o rr. phrenicoabdominales
ARTERIJE GLAVE I VRATA

A. carotis communis
 desna arterija izlazi iz truncus brachiocephalicus, a lijeva iz arcus aortae
 tijek: lateralno od traheje, u vagina carotica (kao medijalna struktura) do gornjeg ruba
štitne hrskavice (razina C3 – C4); nema kolateralnih ogranaka
 terminalni ogranci:
o a. carotis externa
o a. carotis interna
 račvište karotide:
o sinus caroticus – baroreceptori
o glomus caroticum – kemoreceptori („paraganglij“)

A. carotis interna
 tijek: prolazi lateralno od stijenke ždrijela (pars cervicalis) i ulazi u canalis caroticus
partis petrosi ossis temporalis (pars petrosa), zavija u obliku slova S u sinus
cavernosus (pars cavernosa, karotidni sifon) te ulazi u subarahnoidalni prostor (pars
cerebralis)
 ogranci:
o pars cervicalis – nema ogranaka!
o pars petrosa
 aa. caroticotympanicae
 a. canalis pterygoidei
o pars cavernosa
 r. meningeus
 r. sinus cavernosi
 a. hypophysialis inferior
 rr. ganglionares trigeminales
o pars cerebralis
 a. ophthalmica
 a. hypophysialis superior
 a. choroidea anterior
 a. communicans posterior
 a. cerebri media terminalni ogranci
 a. cerebri anterior

A. ophthalmica
 tijek: odvaja se iz zadnjeg konveksong zavoja a. carotis interna prema naprijed, ulazi u
canalis opticus ispod n. opticus te dolazi u orbitu gdje se nalazi prvo lateralno od
živca, a potom preko njega dolazi na medijalnu stranu orbite gdje teče uz m. obliquus
superior prema naprijed i u blizini trohleje se terminalno grana
 ogranci:
o a. centralis retinae
o a. lacrimalis – pruža se prema lat. kutu oka uz gornji rub m. rectus lat., daje
ogranke:
 aa. palpebrales laterales
 r. meningeus
o aa. ciliares posteriores breves
o aa. ciliares posteriores longae
o rr. musculares – za mišiće oka

nastavak
 o a. ethmoidalis posterior – kroz foramen ethmoidale posterius do stražnjih
etmoidnih celula
o a. supraorbitalis - kroz incisura frontalis lat., grana se na čelu u r. medialis i r.
lateralis (napomena: grananje može započeti i prije prolaska kroz incizuru pa r.
med. prolazi kroz med. incizuru, a r. lat. kroz lat. incizuru)
o a. ethmoidalis anterior – kroz foramen ethmoidale anterius do prednjih
etmoidnih celula
o aa. palpebrales mediales
 terminalni ogranci:
o a. supratrochlearis
o a. dorsalis nasi

A. carotis externa
 tijek: nakon račvanja karotide leži ventralno i medijalno od a. carotis interna, prolazi
kroz trigonum caroticum, ispod venter anterior m. digastrici i m. stylohyoideus te
dorzalno od ramus mandibulae ulazi u parotidu gdje se kod collum mandibulae
terminalno grana
 ventralni ogranci:
o a. thyroidea superior
o a. lingualis
o a. facialis
 medijalni ogranci:
o a. pharyngea ascendens
 dorzalni ogranci:
o a. sternocleidomastoidea
o a. occipitalis
o a. auricularis posterior
 terminalni ogranci:
o a. temporalis superficialis
o a. maxillaris

A. thyroidea superior
 tijek: odvaja se odmah nakon bifurkacije karotide, u luku prolazi prema dolje na
prednju gornju stranu štitnjače
 ogranci:
o r. infrahyoideus
o r. sternocleidomastoideus
o a. laryngea superior – prati istoimeni živac kroz membrana thyrohyoidea
o r. cricothyroideus – anastomozira s istoimenom granom suprotne strane
(potencijalna opasnost od krvarenja pri koniotomiji!)
o r. anterior
o r. posterior
A. lingualis
 tijek: odvaja se u visini cornu majus ossis hyoidei, prolazi ispod m. hyoglossus te se
dalje pruža zavojito između m. genioglossus i m. longitudinalis inferior do vrha jezika
 ogranci:
o r. suprahyoideus
o a. sublingualis – između m. mylohyoideus i glandula sublingualis
o rr. dorsales linguae
 terminalni ogranak:
o a. profunda linguae

A. facialis
 tijek: odvaja se neposredno iznad a. lingualis (ponekad obje počinju zajedničkim
stablom), prolazi ispod venter posterior m. digastrici, dolazi u submandibularni trokut
gdje je prekrivena submandibularnom žl. te prolazi zavojito prema donjem rubu
mandibule; na licu ima vijugav tijek prema medijalnom očnom kutu gdje anastomozira
sa završnom granom a. ophthalmica; puls se može palpirati ispred hvatišta masetera
 ogranci:
o a. palatina ascendens – prolazi između m. styloglossus i m. stylopharyngeus do
tonsilla palatina (r. tonsillaris) i mekog nepca
o a. submentalis – gornjom stranom m. mylohyoideus prema bradi
o a. labialis inferior
o a. labialis superior
 terminalni ogranak:
o a. angularis – anastomozira s a. dorsalis nasi (a. ophthalmica)

A. pharyngea ascendens
 tijek: odvaja se odmah nakon bifurkacije karotide, pruža se uz lateralnu stijenku
ždrijela prema bazi lubanje
 ogranci:
o rr. preavertebrales
o rr. pharyngei
o a. tympanica inferior
 terminalni ogranak:
o a. meningea posterior – ulazi u područje stražnje lubanjske jame kroz foramen
jugulare

A. sternocleidomastoidea
 tijek: prolazi prekon n. hypoglossus te ide dolje i lateralno do istoimenog mišića

A. occipitalis
 tijek: odvaja se na razini a. facialis, pruža se prema gore prekrivena s m. digastricus
sve do proc. mastoideus; tamo zavija ispod stražnjih mišića vrata te probija m.
trapezius i dolazi u potkožje zatiljka
 ogranci:
o rr. musculares
o r. mastoideus
o r. auricularis
o r. descedens
o rr. occipitales
A. auricularis posterior
 tijek: prolazi iza uška, a ispred proc. mastoideus te se pruža prema gore
 ogranci:
o a. stylomastoidea – ulazi kroz foramen stylomastoideum u canalis facialis i
daje ogranke:
 a. tympanica posterior
 rr. mastoidei
 r. stapedius
o r. auricularis
o r. occipitalis – anastomozira s a. occipitalis

A. maxillaris
 tijek: prolazi unutarnjom stranom ramus mandibulae (pars mandibularis), potom
lateralno od m. pterygoideus lat. (pars pterygoidea) te kroz fissura pterygomaxillaris
prema fossa pterygopalatina (pars pterygopalatina)
 ogranci:
o pars mandibularis
 a. auricularis profunda
 a. tympanica anterior – kroz fissura petrotympanica
 a. meningea media – kroz foramen spinosum, daje ogranke:
 a. tympanica superior
 r. petrosus
 r. orbitalis
 a. alveolaris inferior – kroz canalis mandibulae i foramen mentale
o pars pterygoidea
 a. temporalis profunda anterior
 a. temporalis profunda posterior
 a. masseterica – kroz incisura mandibulae
 rr. pterygoidei
 a. buccalis
o pars pterygopalatina
 a. alveolaris superior posterior
 a. infraorbitalis – kroz canalis et foramen infraorbitale, daje ogranke:
 aa. alveolares superiores anteriores
 a. palatina descedens – spušta se prema nepcu, podijeli se na:
 a. palatina major – kroz foramen palatinum majus
 aa. palatinae minores – kroz foramina palatina minora
 a. canalis pterygoidei – kroz canalis pterygoidei do ždrijela i bubnjišta
 a. sphenopalatina – terminalni ogranak (nastavak) a. maxillaris, kroz
foramen sphenopalatinum do nosne šupljine gdje se grana:
 aa. nasales posteriores laterales
 aa. nasales posteriores septi
A. temporalis superficialis
 tijek: zavojito se pruža po sljepoočnom području ispred uha te se terminalno grana
iznad arcus zygomaticus
 ogranci:
o rr. parotidei
o a. transversa faciei
o rr. auriculares anteriores
o a. zygomaticoorbitalis
o a. temporalis media
 terminalni ogranci:
o r. frontalis
o r. parietalis

Ogranci a. subclavia koji sudjeluju u opskrbi glave i vrata:

 a. vertebralis
 truncus thyreocervicalis

A. vertebralis
 tijek:
o pars praevertebralis – između m. scalenus anterior i m. longus colli
o pars transversaria – kroz foramina transversaria C6 – C1
o pars atlantica – iznad atlasa u sulcus a. vertebralis, probija membrana
atlantooccipitalis posterior i dura mater
o pars intracranialis – prolazi kroz foramen magnum u lubanju te se spajaju L i D
a. vertebralis u a. basilaris
 ogranci na vratu:
o rr. musculares – za prevertebralne mišiće
o rr. spinales
o r. meningeus – za stražnju lubanjsku jamu
 ogranci unutar lubanje:
o a. spinalis posterior – neparna
o a. spinalis anterior – parna
o a. cerebelli inferior posterior

Truncus thyreocervicalis
 tijek: odvaja se od a. subclavia na medijalnom rubu m. scalenus anterior i brzo se
terminalno grana
 ogranci:
o a. thyroidea inferior
 a. laryngea inferior
 rr. musculares, rr. pharyngei, rr. oesophagei, rr. tracheales, rr.
glandulares
o a. cervicalis ascedens
 rr. musculares, rr. spinales
o a. transversa colli
 r. superficialis, r. profundus
o a. suprascapularis
 r. acromialis
VENE GLAVE I VRATA

Vene u lubanji:
 vv. diploicae – skupljaju krv svoda lubanje i dure mater
o v. diploica frontalis
o v. diploica temporalis anterior
o v. diploica temporalis posterior
o v. diploica occipitalis
 vv. emissariae – spojevi između vv. diploicae / venskih sinusa i vanjskih vena glave
o v. emissaria parietalis – spaja v. temp. superficialis i sinus sagittalis superior
o v. emissaria occipitalis – spaja v. occipitalis i sinus transversus
o v. emissaria mastoidea – spaja v. auricularis posterior i sinus sigmoideus
o v. emissaria condylaris – spaja plexus venosus vertebralis externus i sinus
sigmoideus
 vv. cerebri
 sinus durae matris – između dvaju listova dure mater; razvijeniji su s desne strane (jer
je otjecanje krvi obilnije s desne strane – desno smještena v. cava superior)
 vv. ophthalmicae
o v. ophthalmica superior – prolazi kroz fissura orbitalis superior do sinus
cavernosus, anastomozira s v. angularis
o v. ophthalmica inferior – obično prolazi kroz fissura orbitalis inferior do plexus
pterygoideus, često je povezana s v. ophthalmica superior

Vene mekih dijelova glave i vrata:

 v. facialis
 v. retromandibularis – prima krv iz v. temporalis i plexus pterygoideus, ulijeva se u v.
facialis, ima i snažnu anastomozu s v. jugularis externa
 v. occipitalis, v. auricularis posterior – ulijevaju se u v. jugularis externa
 v. jugularis externa – prolazi po stražnjem rubu m. sternocleidomastoideus i ulijeva se
u v. brachiocephalica ili v. jugularis interna ili v. subclavia
 v. jugularis anterior – nastavak v. submentalis, spušta se ispod platizme u fossa
jugularis i anastomozira s venom suprotne strane čime nastaje:
o v. mediana colli – utječu obično u arcus venosus juguli
 v. jugularis interna – počinje u foramen jugulare kao bulbus superior v. jugularis
internae, pruža se prema dolje lateralno od karotide te se s v. subclavia spaja u
v. brachiocephalica (venski kut); prije spajanja sa subklavijom ima proširenje – bulbus
inferior v. jugularis internae

Venski spletovi glave i vrata:

 plexus pharyngeus – na posterolateralnim stranama ždrijela
 plexus pterygoideus – između pterigoidnih mišića u fossa infratemporalis
 plexus venosus caroticus internus
 plexus venosus foraminis ovalis
 plexus venosus foraminis spinosi
 plexus venosus vertebralis externus et internus
 plexus venosus canalis n. hypoglossi
 sinus cavernosus
Velike odvodne vene:
 v. subclavia
 v. brachiocephalica
 v. cava superior

DODATAK pritoci plexus pterygoideus:

 v. infraorbitalis  vv. palatinae
 v. ophthalmica inferior  v. sphenopalatina
 v. canalis pterygoidei  v. auricularis anterior
 v. meningea posterior  vv. tympanicae
 v. meningea media  v. stylomastoidea
 vv. temporales profundae  v. articularis temporomandibularis
 vv. massetericae  vv. parotideae
 v. buccalis  plexus venosus foraminis ovalis
 v. alveolaris inferior

LIMFA GLAVE I VRATA

Glavni putovi otjecanja limfe:

 truncus jugularis –> ductus lymphaticus dexter / ductus thoracicus
 truncus jugularis –> izravno u susjedne vene

Regionalni limfni čvorovi glave:

 nlly. occipitales – na polazišnoj tetivi trapeziusa (u visini linea nuchae suprema)
 nlly. retroauriculares – na hvatišnoj tetitvi sternokleidomastoideusa (proc. mastoideus)
 nlly. parotidei – na ili u parotidnoj žlijezdi
 nlly. submandibulares – u submandibularnoj regiji, obično jedan i u žlijezdi, dijele se
na površinske i duboke
 nlly. submentales – u submentalnoj regiji
 nlly. buccales – u području obraza
otjecanje: svi u nlly. cervicales superficiales et profundi

Regionalni limfni čvorovi vrata:

 nlly. cervicales superficiales – oko v. jugularis externa, otječu u nlly. cervicales prof.
 nlly. cervicales profundi – oko v. jugularis interna, dijele se na gornje i donje, otječu u
truncus jugularis
o nly. jugulodigastricus – na v. jugularis interna u visini cornu majus ossis
hyoidei, češto zahvaćen metastazama karcinoma jezika
o nly. juguloomohyoideus – ispod intermedijarne tetive omohioideusa na
v. jugularis interna
 nlly. praelaryngei – otječu u nlly. cervicales superficiales
 nlly. tracheales – otječu u nlly. mediastinales posteriores
 nlly. retropharyngei – otječu u nlly. cervicales profundi
MIŠIĆI LEĐA

Podjela mišića leđa:

 doseljeni zonalni mišići – ventralnog su podrijetla, inerviraju ih ventralni ogranci
spinalnih živaca (hipoaksijalni mišići), leže površnije od prvobitnih mišića leđa
o mišići ramena
o spinokostalni mišića
 autohtoni mišići leđa – primarni mišići leđa, inerviraju ih dorzalni ogranci spinalnih
živaca (epiaksijalni mišići)

Mišići ramena (s dorzalne strane):

 m. trapezius
 m. latissimus dorsi
 m. levator scapulae
 m. rhomboideus major
 m. rhomboideus minor
o napomena: u Waldeyeru se u tekstu spominje m. rhomboideus koji ima dva
dijela (major i minor)

M. trapezius
a) pars descedens
 P: os occipitale do C6, lig. nuchae
 H: lateralna 1/3 klavikule
 I: n. accessorius + plexus cervicalis
 F: diže rameni obruč prema medijalno
b) pars transversa
 P: proc. spinosi C7 – Th3
 H: acromion
 I: plexus cervicalis
 F: vuče lopaticu prema medijalno
c) pars descedens
 P: proc. spinosi Th4 – Th11(12)
 H: spina scapulae
 I: n. accessorius
 F: vuče lopaticu prema dolje i medijalno
mišić u cjelini:
 I: živci mogu tvoriti plexus accessoriocervicalis
 F: okreće skapulu prema medijalno, omogućava elevaciju ruke iznad horizontalne
ravnine; ako je rameni obruč učvršćen, obostrana kontrakcija ekstendira glavu, a
jednostrana okreće glavu na suprotnu stranu
 klinika (oštećenje n. accessorius i kljenut m. trapezius):
o scapula alata – medijalno odignuta lopatica
o uglate konture ramena i vrata
o elevacija ruke nije izvediva
o jednostrani ispadi => skolioza
M. latissimus dorsi
 P: proc. spinosi Th7 – L5, facies dorsalis ossis sacri, crista iliaca (labrum externum),
costae 10 – 12; polazišna tetiva je široka, uporište joj je fascia seu aponeurosis
thoracolumbalis
 H: crista tuberculi minoris
 I: n. thoracodorsalis
 F: adukcija i unutarnja rotacija u ramenom zglobu; pri učvršćenom ramenom zglobu
podiže trup; rebreni dio mišića je pomoćni inspirator
 klinika:
o funkcija mišića može se ispitati spajanjem ruku na leđima („vezanje pregače“)
o pri oštećenju leđne moždine mišić omogućava podizanje iz kolica

M. levator scapulae
 P: tuberculi posteriores C1 – C4
 H: angulus superior scapulae, margo medialis scapulae
 I: n. dorsalis scapulae
 F: vuče lopaticu prema gore, naprijed i medijalno, pomaže pri rotaciji lopatice

M. rhomboideus major = distalni dio m. rhomboideus

 P: proc. transversi Th1 – Th4
 H: mergo medialis scapulae
 I: n. dorsalis scapulae
 F: vuče lopaticu gore i medijalno

M. rhomboideus minor = proksimalni dio m. rhomboideus

 P: proc. transversi C6 – C7
 H: mergo medialis scapulae
 I: n. dorsalis scapulae
 F: vuče lopaticu gore i medijalno

Spinokostalni mišići:
 m. serratus posterior superior
 m. serratus posterior inferior

M. serratus posterior superior

 položaj: 3. sloj ispod m. trapezius i m. rhomboideus
 P: proc. spinosi C6 – Th2
 H: 2. – 5. rebro
 I: ventralni ogranci C6 – C8, n. intercostalis I
 F: vuče rebra prema gore, pomoćni inspirator

M. serratus posterior inferior

 P: fascia thoracolumbalis u razini proc. spinosi Th11 – L2
 H: 9. – 12. rebro
 I: ventralni ogranci L1 – L2, nn. intercostales XI et XII
 F: suzuje apertura thoracis inferior, pomoćni inspirator
Autohtoni mišići leđa (m. erector spinae):
 lateralni stup: - inervacija: r. lateralis dorzalnih ogranaka spinalnih živaca
o sakrospinalni sustav
o spinotransverzalni sustav
o intertransverzalni sustav
o mm. levatores costarum
 medijalni stup: - inervacija: r. medialis dorzalnih ogranaka spinalnih živaca
o spinalni sustav
o transverzospinalni sustav
 mišići šije (duboki mišići vrata):
o spinalni sustav
o intertransverzalni sustav
o spinotransverzalni sustav

Lateralni stup

Sakrospinalni sustav:
 m. iliocostalis (cervicis, thoracis, lumborum)
 m. longissimus (capitis, cervicis, thoracis, pars lumbalis)

M. iliocostalis
 P: crista iliaca, os sacrum, 3. – 12. rebro
 H: sva rebra, tuberculi posteriores C3 – C6
 F:
o jednostrana kontrakcija: fleksija kralježnice
o obostrana kontrakcija: ekstenzija kralježnice

M. longissimus
 P: os sacrum, proc. costales gornjih lumbalnih kralježaka, proc. transversi torakalnih
kralježaka, donji i srednji cervikalni kralješci
 H: proc. costales lumbalnih kralježaka, rebra i proc. transversi torakalnih te srednjih i
donjih cervikalnih kralježaka, proc. mastoideus
 F:
o jednostrana kontrakcija: fleksija kralježnice
o obostrana kontrakcija: ekstenzija kralježnice

Spinotransverzalni sustav:
 m. splenius capitis
 m. splenius cervicis

M. splenius
 P: proc. spinosi C3 – Th6
 H: proc. transversi C1- C3, proc. mastoideus, linea nuchae superior ossis occipitalis
 F:
o jednostrana kontrakcija: okretanje glave i vrata na svoju stranu
o obostrana kontrakcija: dorzalna fleksija glave i vrata
Intertransverzalni sustav:
 mm. intertransversarii mediales lumborum
 mm. intertransversarii thoracis
 mm. intertransversarii posteriores cervicis
zajednička obilježja:
 P i H: povezuju susjedne proc. transversi u odgovarajućem dijelu kralježnice
 F: jednostrana kontrakcija dovodi do laterofleksije kralježnice

Mm. levatores costarum:

 mm. levatores longi
 mm. levatores breves
zajednička obilježja:
 P: proc. transversi C7 – Th11
 H:
o longi: medijalno od angulus costae drugog sljedećeg rebra
o breves: medijalno od angulus costae prvog sljedećeg rebra
 I: i ventralni i dorzalni ogranci spinalnih živaca
 F: podižu rebra, pomažu u laterofleksiji i rotaciji kralježnice

Medijalni stup

Spinalni sustav:
 m. spinalis
 mm. interspinales (cervicis, thoracic, lumborum)

M. spinalis
 P: proc. spinosi Th11 – L3
 H: proc. spinosi Th3 – Th9
 F:
o jednostrana kontrakcija: naginjanje kralježnice (neznatno)
o obostrana kontrakcija: ekstenzija kralježnice

Mm. interspinales
 P i H: povezuju susjedne proc. spinosi (osobito dobro razvijeni u vratnom dijelu)
 F: kao m. spinalis

Transverzospinalni sustav:
 mm. rotatores breves et longi
 m. multifidus
 m. semispinalis

Mm. rotatores
 P: proc. transversi
 H: proc. spinosi (sljedećeg ili drugog sljedećeg gornjeg kralješka)
 F:
o jednostrana kontrakcija: rotacija kralježnice
o obostrana kontrakcija: ekstenzija kralježnice
M. multifidus
 vratno, prsno i slabinsko područje
 P: facies dorsalis ossis sacri, proc. transversi
 H: proc. spinosi nekoliko kralježaka iznad polazišta
 F: kao mm. rotatores

M. semispinalis
 područje glave, vrata i prsa
 P: proc. transversi C3 – C7 i Th7 – Th11
 H: proc. spinosi donjih vratnih i gornjih prsnih kralježaka (preskače po 4-6
kralježaka), linea nuchae superior ossis occipitalis
 F: fleksija, ekstenzija, rotacija

Duboki mišići vrata

 mm. suboccipitales
 inervira ih n. suboccipitalis

Spinalni sustav:
 m. rectus capitis posterior major
 m. rectus capitis posterior minor

M. rectus capitis posterior major

 P: proc. spinosus C2
 H: linea nuchae inferior ossis occipitalis
 F:
o jednostrana kontrakcija: rotacija, naginjanje glave na svoju stranu
o obostrana kontrakcija: ekstenzija glave

M. rectus capitis posterior minor

 P: tuberculum posterior atlantis
 H: linea nuchae inferior ossis occipitalis
 F:
o jednostrana kontrakcija: naginjanje glave
o obostrana kontrakcija: ekstenzija glave

Intertransverzalni sustav:
 m. obliquus capitis superior

M. obliquus capitis superior

 P: proc. transversus atlantis
 H: linea nuchae inferior
 F:
o jednostrana kontrakcija: naginjanje glave na svoju stranu
o obostrana kontrakcija: ekstenzija glave
Spinotransverzalni sustav:
 m. obliquus capitis inferior

M. obliquus capitis inferior

 P: proc. spinosus C2
 H. proc. transversus atlantis
 F:
o jednostrana kontrakcija: rotacija glave na istu stranu
o obostrana kontrakcija: ekstenzija u donjem zglobu glave (neznatna),
stabilizacija zglobova glave

FASCIJE LEĐA

2 fascije:
 fascia nuchae
 fascia thoracolumbalis – kaudalni nastavaka nuhalne fascije

Fascia nuchae
 obavija mišiće vrata ispod m. trapezius i m. rhomboideus
 kranijalno se veže za linea nuchae superior
 u središnjoj liniji spojena je s lig. nuchae
 na prednjem rubu m. trapezius nastavlja se u lamina superficialis fasciae colli
 prema kaudalno se nastavlja u fascia thoracolumbalis

Fascia thoracolumbalis
 ima 2 lista:
o lamina superficialis
o lamina profunda
 lamina superficialis: prema kaudalno poprima obilježje aponeuroze te služi kao
polazište za m. latissimus dorsi i m. serratus posterior inferior
 lamina profunda: pruža se prema lateralnim stranama mišićnih nabora gdje se spaja s
lamina superficialis; na tom mjestu započinju m. transversus abdominis i m. obliquus
abdominis internus

ŽILE I ŽIVCI LEĐA

Krvne žile:
 aa. intercostales posteriores (i ostale segmentalne arterije)
o r. dorsalis
o r. spinalis
o rr. mediales
o rr. laterales
 vv. intercostales posteriores, vv. subcostales, vv. lumbales

Živci:
 dorzalni ogranci spinalnih živaca
o r. medialis – inervira medijalni stup mišića kralježnice
o r. lateralis – inervira lateralni stup mišića kralježnice
o r. cutaneus medialis et lateralis – završni ogranci za inervaciju kože
MIŠIĆI GLAVE I VRATA

Mišići glave

Mimični mišići (musculi faciei):

a) mišići oko regije orbite: e) cirkularni oralni mišićni sustav:

 m. orbicularis oculi  m. orbicularis oris
 m. depressor supercilii  m. buccinator
 m. corrugator supercilii
f) radijalni oralni mišićni sustav:
b) mišići regije nosa:  m. levator labii superioris alaeque
 m. procerus nasi
 m. depressor septi  m. levator labii superioris
 m. nasalis  m. zygomaticus major
 m. zygomaticus minor
c) mišići uške:  m. levator anguli oris
 m. auricularis anterior  m. depressor anguli oris
 m. auricularis superior  m. risorius
 m. auricularis posterior  m. depressor labii inferioris
 m. transversus menti
d) mišići lubanjskog svoda (m. epicranius):  m. mentalis
 m. occipitofrontalis  platysma
 m. temporoparietalis
napomena: mišići cirkularnog i
radijalnog sustava isprepliću se u
modiolus anguli oris

inervacija svih mimičnih mišića: n. facialis

M. orbicularis oculi
 pars palpebralis
o P: lig. palpebrale mediale, crista lacrimalis posterior
o H: lig. palpebrale laterale
o F: treptanje, pokretanje suzne tekućine
o dijelovi:
 fasciculus ciliaris – na rubnim dijelovima vjeđa, okružuje Mollove
žlijezde
 pars profunda (pars lacrimalis) – okružuje suzne kanaliće, potom se
prema lateralno zrakasto širi u pars palpebralis
 pars orbitalis
o P: lig. palpebrale mediale, proc. frontalis maxillae, pars nasalis ossis frontalis
o H: vlakna se isprepliću međusobno i s okolnim mišićima i kožom
o F: zatvaranje očnog procjepa
M. depressor supercilii
 P: pars orbitalis m. orbicularis oculi (neposredno iznad lig. palpebrale mediale)
 H: koža obrve (medijalni dio)
 F: vuče obrvu dolje i medijalno
 napomena: mišić je odvojak m. orbicularis oculi

M. corrugator supercilii
 P: arcus superciliaris ossis frontalis (medijalni dio)
 H: koža središnjeg dijela obrve
 F: povlači središnji dio obrve medijalno, skuplja kožu iznad korijena nosa

M. procerus
 P: hrbat nosa (gornji dio)
 H: koža glabele
 F: vuče kožu glabele prema dolje, stvara poprječne bore na korijenu nosa, antagonist
medijalnog dijal m. frontalis

M. nasalis
 pars transversa (m. compressor naris)
o P: maxilla, iznad korijena kanina
o H: hrbat nosa
o F: suzuje nosnice
 pars alaris (m. dilatator naris)
o P: maxilla, iznad korijena lateralnog inciziva
o H: cartillago alaris major, koža nosnica
o F: širi nosnice

M. depressor septi
 P: maxilla, iznad korijena medijalnog inciziva
 H: pars mobilis septi nasi, lamina medialis cartilaginis alaris majoris
 F: spušta vrh nosa
 napomena: može se shvatiti kao dio m. nasalis

M. orbicularis oris
 pars labialis – nalazi se unutar usnica
o F: zatvara usni otvor, izvrće rubove usana
 pars marginalis – rubni dio mišića
o F: zatvara usni otvor, uvrće rubove usana
 commisura labiorum = križanje mišićnih niti u kutovima usana

M. buccinator
 P: proc. alveolaris maxillae et mandibulae, raphe pterygomandibularis
 H: kut usana
 F: zatvara vestibulum oris, vuče kut usana lateralno i straga, napinje bukalnu sluznicu
tijekom žvakanja (zaštita od ugriza), omogućuje puhanje (mišić trubač)
M. levator labii superioris alaeque nasi
 P: proc. frontalis maxillae
 H: koža nosnih krila i nazolabijalne brazde
 F: podiže nosna krila i gornju usnu

M. levator labii superioris

 P: donji očni rub
 H: koža nazolabijalne brazde
 F: podiže gornju usnu

M. zygomaticus major
 P: os zygomaticums, ispod m. zygomaticus minor
 H: dublji sloj kože nazolabijalne brazde (kut usana)
 F: vuče kut usana gore i lateralno (izraz lica „nsamijani Buddha“)

M. zygomaticus minor
 P: os zygomaticum
 H: koža nazolabijalne brazde
 F: kao m. zygomaticus major

M. levator anguli oris

 P: fossa canina
 H: kut usana (zrakasto ulazi u m. orbicularis oris i m. depressor anguli oris)
 F: podiže kut usana

M. risorius
 P: fascia parotidea, koža obraza
 H: kut usana
 F: širi usni otvor, vuče kut usana straga, gore i lateralno
 nalazi se površnije od platizme

M. depressor anguli oris

 P: donji rub mandibule (linea obliqua)
 H: kut usana
 F: vuče kut usana prema dolje

M. depressor labii inferioris

 P: basis mandibulae
 H: donja usna
 F: vuče donju usnu prema dolje

M. transversus menti
 ispod brade spaja m. depressor anguli oris desne i lijeve strane
 F: vuče kut usana dolje i medijalno
M. mentalis
 P: juga alveolaria donjih lateralnih inciziva
 H: koža brade
 F: vuče kožu brade prema gore, pridonosi izvrtanju donje usne prema van

M. occipitofrontalis
 venter occipitalis
o P: linea nuchae suprema ossis occipitalis
o H: galea aponeurotica
o F: zateže čeone nabore, vuče galeju straga i dolje pruža punctum fixum za
venter frontalis
 venter frontalis
o P: koža obrva i glabele
o H: galea aponeurotica
o F: nabire čelo, otvara oči, vuče galeju naprijed i dolje

M. temporoparietalis
 dijelovi:
o pars frontalis
o pars temporalis
o pars occipitalis
 F: podiže ušku

Žvačni mišići (mm. masticatorii):

a) površinski:
 m. masseter
 m. temporalis
b) duboki:
 m. pterygoideus medialis
 m. pterygoideus lateralis

inervacija svih žvačnih mišića: n. mandibularis

M. masseter
 pars superficialis
o P: donji rub arcus zygomaticus
o H: ramus mandibulae, tuberositas masseterica
 pars profunda
o P: unutarnja ploha arcus zygomaticus
o H: ramus mandibulae, proc. coronoideus
 I: n. massetericus
 F: adukcija, protruzija, laterotruzija

M. temporalis
 P: planum temporale (duboki sloj), fascia temporalis (površinski sloj)
 H: proc. coronoideus mandibulae
 I: nn. temporales profundi
 F: adukcija, retruzija
M. pterygoideus lateralis
 P:
o caput superius: crista infratemporalis, facies infratemporalis
o caput inferius: lamina lateralis proc. pterygoidei
 H: fovea pterygoidea mandibulae, collum mandibulae
 I: n. pterygoideus lateralis
 F: abdukcija, protruzija, mediotruzija

M. pterygoideus medialis
 P: fossa pterygoidea, lamina lat. proc. pterygoidei
 H: tuberositas pterygoidea mandibulae
 I: n. pterygoideus medialis
 F: adukcija, protruzija, mediotruzija

Mišići vrata

Podjela:
a) površinski sloj
b) srednji sloj
c) duboki sloj

Površinski sloj vratnih mišića:

 platysma
 m. sternocleidomastoideus

Platysma
 P: pektoralna fascija i fascija deltoideusa (od 2. rebra do akromiona)
 H: donji rub mandibule, koža lica
 I: r. colli n. facialis, n. transversus colli (plexus cervicalis)
 F: nabire kožu vrata, vuče mandibulu prema dolje

M. sternocleidomastoideus
 P:
o pars sternalis: manubrium sterni
o pars clavicularis: extremitas sternalis claviculae
 H: proc. mastoideus, linea nuchae superior
 I: n. accessorius, plexus cervicalis
 F:
o jednostrana kontrakcija: okreće lice na suprotnu stranu, naginje glavu na istu
stranu, podiže bradu
o obostrana kontrakcija: fleksija i ekstenzija glave, pomoćni inspirator

Srednji sloj vratnih mišića:

a) mm. infrahyoidei: b) mm. suprahyoidei:

 m. sternohyoideus  m. stylohyoideus
 m. sternothyroideus  m. mylohyoideus
 m. thyrohyoideus  m. geniohyoideus
 m. omohyoideus  m. digastricus
M. sternohyoideus
 P: manubrium sterni (stražnja ploha)
 H: corpus ossis hyoidei
 I: ansa cervicalis
 F: vuče jezičnu kost prema dolje

M. sternothyroideus
 P: manubrium sterni (stražnja ploha)
 H: linea obliqua cartilaginis thyroideae
 I: ansa cervicalis
 F: vuče štitastu hrskavicu i grkljan prema dolje

M. thyrohyoideus
 P: linea obliqua cartilaginis thyroideae
 H: corpus et cornu majus ossis hyoidei
 I: n. thyrohyoideus (n. XII)
 F: vuče jezičnu kost prema dolje, vuče grkljan prema gore

M. omohyoideus
 P = venter superior: cornu majus ossis hyoidei
 H = venter inferior: margo superior scapulae, incisura scapulae (ili malo medijalno)
 I: ansa cervicalis
 F: vuče jezičnu kost dolje i lateralno, drži otvorenim lumen v. jugularis interna
 napomena: u Waldeyeru je kao polazište označen venter inferior, a kao hvatište venter
superior

M. levator glandulae thyroideae (ne spominje se u Waldeyeru, spada u infrahioidne mišiće)

 P: capsula fibrosa glandulae thyroideae
 H: corpus ossis hyoidei
 I: ansa cervicalis
 F: podiže štitnjaču

M. digastricus
 venter anterior
o P: fossa digastrica mandibulae
o I: n. mylohyoideus
 venter posterior
o P: incisura mastoidea ossis temporalis
o I: n. facialis
 H: corpus et cornu majus ossis hyoidei
 F: vuče jezičnu kost prema gore, spušta mandibulu

M. stylohyoideus
 P: proc. styloideus ossis temporalis
 H: spoj corpus et cornu majus ossis hyoidei (obuhvaća međutetivu digastrikusa)
 I: n. facialis
 F: vuče jezičnu kost prema gore
M. mylohyoideus
 P: linea mylohyoidea mandibulae
 H: corpus ossis hyoidei, raphe m. mylohyoidei
 I: n. mylohyoideus
 F: vuče jezičnu kost prema gore, spušta mandibulu tvori diaphragma oris

M. geniohyoideus
 P: spina mentalis mandibulae
 H: corpus ossis hyoidei
 I: plexus cervicalis
 F: vuče jezičnu kost prema gore, spušta mandibulu

Duboki sloj vratnih mišića:

a) skalenski mišići: b) prevertebralni mišići:

 m. scalenus anterior  m. longus colli
 m. scalenus medius  m. longus capitis
 m. scalenus posterior  m. rectus capitis anterior
 m. scalenus minimus

M. scalenus anterior
 P: tuberculum anterius proc. transversi C3 – C6
 H: tuberculum m. scaleni anterioris costae I
 I: rr. ventrales C4 – C6
 F: pregiba vrat na svoju stranu, rotira vrat na suprotnu stranu, pomoćni inspirator

M. scalenus medius
 P: tuberculum anterius proc. transversi C2 – C7
 H: costa I (iza sulcus a. subclaviae)
 I: rr. ventrales C2 – C8
 F: pregiba vrat na svoju stranu, rotira vrat na suprotnu stranu, pomoćni inspirator

M. scalenus posterior
 P: tuberculum posterius proc. transversi C5 – C7
 H: costa II (gornji rub)
 I: rr. ventrales C7 – C8
 F: pregiba vrat na svoju stranu, rotira vrat na suprotnu stranu, pomoćni inspirator

M. scalenus minimus – prisutan u 50% slučajeva

 P: proc. transversus C7
 H: cupola pleurae
 F: fiksiranje pleure
M. longus colli
 pars recta
o P: trupovi gornjih torakalnih i donjih cervikalnih kralježaka
o H: trupovi gornjih cervikalnih kralježaka
 pars obliqua superior
o P: tuberculum anterius C3 – C5
o H: tuberculum anterius atlantis
 pars obliqua inferior
o P: trupovi gornjih torakalnih kralježaka
o H: proc. transversus C5 – C6
 I: plexus cervicalis
 F:
o jednostrana kontrakcija: naginje vratnu kralježnicu na svoju stranu
o obostrana kontrakcija: pregiba vratnu kralježnicu prema naprijed

M. longus capitis
 P: tuberculum anterius proc. transversi C3 – C6
 H: pars basilaris ossis occipitalis
 I: plexus cervicalis
 F:
o jednostrana kontrakcija: naginje glavu na svoju stranu
o obostrana kontrakcija: pregiba glavu prema naprijed

M. rectus capitis anterior

 P: atlas (pars lateralis?)
 H: pars basilaris ossis occipitalis
 I: plexus cervicalis
 F:
o jednostrana kontrakcija: naginje glavu na svoju stranu
o obostrana kontrakcija: pregiba glavu prema naprijed
MOŽDANO DEBLO I KRALJEŽNIČNA MOŽDINA

Moždano deblo (truncus cerebri)

Osnovna podjela:
 medulla oblongata (produžena moždina)
 pons (most)
 mesencephalon (srednji mozak)

Medulla oblongata
 granice:
o kaudalno: decussatio pyramidum (foramen magnum)
o rostralno:
 ventralno: donji rub ponsa, tj. izlazišta horizontalnog niza živaca
 dorzalno: striae medullares
 površine: prednja (bazalna), lateralna i stražnja (dorzalna)
 prednja površina:
o fissura mediana anterior
o pyramides (2)
o decussatio pyramidum
o sulcus anterolateralis – iz njega izlaze korjenovi n. XII, odjeluje olive i
piramide
o olivae (2) – lateralno od piramida
 lateralna površina:
o tuberculum cinereum – izbočenje koje tvori nucl. spinalis n. trigemini
 stražnja površina:
o sulcus medianus posterior
o tuberculum gracile – izbočenje koje tvori nucl. gracilis
o tuberculum cuneatum – lateralno, izbočenje koje tvori nucl. cuneatus
o strukture romboidne udubine:
 obex
 area postrema
 trigonum n. vagi
 trigonum n. hypoglossi

Pons
 granice:
o kaudalno:
 ventralno: izlazišta horizontalnog niza živaca
 dorzalno: striae medullares
o rostralno:
 ventralno: fossa interpeduncularis
 dorzalno: isthmus rhombencephali (nejasna granica)
 ventralna strana:
o sulcus basilaris
 dorzalna strana (strukture romboidne udubine):
o colliculus facialis
o locus coeruleus
o tuberculum acusticum
o area vestibularis
Mesencephalon
 ventralna površina:
o pedunculi cerebri
o fossa interpeduncularis
 substantia perforata posterior – krvne žile perforiraju dno
interpedunkularne udubine
 lateralna površina:
o trigonum lemnisci
o brachium colliculi superioris – veza s CGL
o brachium colliculi inferioris – veza s CGM
 dorzalna površina:
o lamina tecti (qudrigemina)
 colliculi superiores (vid)
 colliculi inferiores (sluh)
o frenulum
o area praetectalis

Pedunculi cerebellares:
 superiores – spoj malog mozga s mezencefalonom
 medii – spoj malog mozga s ponsom
 inferiores – spoj malog mozga s produljenom moždinom

Fossa rhomboidea
 podjela: *napomena: granicu čine striae medullares (ujedno i dorzalna granica ponsa i medule oblongate)
o kaudalni / zatvoreni dio
o rostralni / otvoreni dio
 granice:
o kaudalno: obex
o rostralno: nastavlja se u taenia ventriculi quarti (uz koju je prirasla tela
choroidea)
 strukture:
o sulcus medianus = dijeli udubinu na L i D polovicu
o sulcus limitans = dijeli svaku polovicu na med. i lat. dio
o fovea superior et inferior – proširenja sulcus limitans na rostralnom i
kaudalnom kraju
o eminentia medialis
o colliculus facialis – odgovara unutarnjem koljenu motoričkih vlakana n.
facialis, a ispod se nalazi nucleus n. abducentis
o trigonum n. hypoglossi – odgovara jezgri n. XII
o trigonum n. vagi – odgovara nucleus dorsalis n. vagi
o area vestibularis – odgovara vestibularnim jezgrama
o tuberculum acusticum – odgovara nucl. cochlearis posterior
o locus coeruleus – noradrenergična jezgra
o area postrema – centar za refleks povraćanja
o striae medullares – dorzalna granica ponsa i medule oblongate, predstavljaju
vlakna iz nucl. arcuatus prema malom mozgu
Ventriculus quartus
 omeđenja:
o krov:
 rostralno: vellum medullare superius
 sredina: fastigium cerebelli
 kaudalno: vellum medullare inferius, tela choroidea, plexus choroideus
o dno: fossa rhomboidea
 komunikacije:
o aquaeductus cerebri Sylvii – s ventriculus tertius
o apertura mediana Magendi – s cisterna cerebellomedullaris
o aperturae laterales Luschkae – s cisterna pontis
 plexus choroideus: paran, na krovu komore
 recessus lateralis ventriculi quarti – proširenje na lateralnim stranama komore

Podjela moždanog debla na uzdužne zone (od ventralno prema dorzalno):

 basis – mjesto prolaza silaznih puteva; nuclei pontis su jedine jezgre u bazi
 tegmentum – mjesto prolaza uzlaznih puteva; tegmentum obiluje sivom tvari (jezgre!)
 tectum – prisutan samo u mezencefalonu, čini ga lamina tecti (quadrigemina); mali
mozak odgovara tektumu u ostatku moždanog debla

Opći raspored jezgara kranijalnih živaca:

 III, IV – mesencephalon
 V, VI, VII, VIII – pons
 IX, X, XI, XII – medulla oblongata

Izlazišta kranijalnih živaca:

 III – fossa interpeduncularis
 IV – dorzalna površina mezencefalona (ispod donjih kolikula)
 V – lateralni dio ponsa
 VI, VII, VIII – pontocerebelarni kut = horizontalni niz živaca
o napomena: n. intermedius (okusna vlakna n. VII) izlaze između n. VII i n. VIII
 IX, X, XI – sulcus posterolateralis = vertikalni niz živaca
 XII – sulcus anterolateralis
Kralježnična moždina (medulla spinalis)

Osnovna građa i smještaj:

 nalazi se unutar canalis vertebralis
 proteže se od foramen magnum do L2, duga je 40-45 cm
 dijelovi:
o pars cervicalis
o pars thoracica
o pars lumbalis
o conus medullaris
o filum terminale
 zadebljanja:
o intumescentia cervicalis
o intumescentia lumbosacralis
 žljebovi:
o fissura mediana anterior/ventralis
o sulcus medianus posterior/dorsalis
o sulcus anterolateralis – mjesto izlaska prednjih korjenova spinalnih živaca,
predstavlja vanjsku granicu funiculus lateralis i funiculus anterior
o sulcus posterolateralis – mjesto izlask stražnjih korjenova spinalnih živaca,
predstavlja vanjsku granicu funiculus posterior i funiculus lateralis
 snopovi bijele tvari:
o funiculus anterior/ventralis – između fissura mediana anterior i sulcus
anterolaterlis
o funiculus lateralis – između sulcus anterolateralis i posterolateralis
o funiculus posterior/dorsalis – između sulcus posterolaterlis i medianus
posterior
 napomena: nema jasne granice između prednjeg i lateralnog snopa pa
se često govori o anterolateralnom snopu
 stupovi sive tvari:
o columna anterior/ventralis
o columna posterior/dorsalis
o columna lateralis – tijela autonomnih neurona

Poprečni presjek:
 siva tvar:
o cornu anterius/ventrale
o cornu posterius/dorsale
o cornu intermediolaterale – tijela autonomnih neurona, prisutan samo u
segmentima Th1 – L2 (simpatikus) i S2 – S4 (parasimpatikus)
o substantia grisea intermedia – nalazi se oko canalis centralis, povezuje sivu
tvar između L i D strane
 commissura ventralis
 commissura dorsalis
 bijela tvar:
o commissura alba – spaja L i D anterolateralni snop
Spinalni (moždinski) živci

31-32 para spinalnih živaca:

 8 cervikalnih
 12 torakalnih
 5 lumbalnih
 5 sakralnih
 1-2 kokcigealna

Opći princip građe:

 korjenovi:
o radix ventralis/anterior – izlazi iz sulcus anterolateralis medullae spinalis;
motorički
o radix dorsalis/posterior – izlazi iz sulcus posterolateralis medullae spinalis;
osjetni
 ganglion spinale – nakupina tijela pseudounipolarnih osjetnih neurona pridružena
stražnjem korijenu spinalnog živca
 n. spinalis – nastaje spajanjem ventralnog i dorzalnog korijena te predstavlja mješoviti
živac; kratkog je tijeka i brzo se podijeli na:
o r. ventralis – mješovita grana, jača, opskrbljuje mišićje i kožu prednje stijenke i
udova
o r. dorsalis – mješovita grana, slabija, opskrbljuje mišićje i kožu leđa
 ostali grane spinalnog živca:
o r. meningeus – vraća se prema canalis vertebralis i inervira ovojnice
kralježnične moždine
o r. communicans albus – preganglijska simpatička vlakna koja odlaze prema
simpatičkim ganglijima gdje se većina vlakana prekapča
o r. communicans griseus – postganglijska simpatička vlakna koja se vraćaju u
sastav spinalnog živca nakon prekapčanja u simpatičkom gangliju
 napomena: u ljudi nije moguća podjela na bijele i sive grane na temelju
stupnja mijelinizacije

Dorzalne grane spinalnih živaca

 općenito:
o osim C1 i C2, dorzalne grane su manje od ventralnih
o dijele se na r. medialis i r. lateralis, oba ogranka su mješovita
 r. dorsalis C1 – veća od ventralne grane, isključivo motorna, naziva se
n. suboccipitalis
 r. dorsalis C2 – veća od ventralne grane, isključivo osjetna (iako ima anastomoze s C1
i C3 – dobiva motorička vlakna!), naziva se n. occipitalis major
 r. dorsalis C3 – osjetna grana, naziva se n. occipitalis minor
o napomena: rr. dorsales C2 i C3 daju i ogranke za inervaciju stražnje lubanjske
jame koji prolaze kroz canalis n. hypoglossi
 rr. dorsales C4 – C8:
o r. medialis – mješoviti ogranak; rr. mediales međusobno anastomoziraju i tvore
plexus cervicalis posterior
o r. lateralis – pretežito motorički ogranak
 rr. dorsales Th1 – Th12: međusobno ne anastomoziraju, dijele se na r. med. et lat.
  rr. dorsales L1 – L3:
o rr. laterales – osjetne grane, tvore nn. clunium superiores
 rr. dorsales L4 – L5: motorne grane za inervaciju paravertebralne muskulature
 rr. dorsales S1 – S3:
o rr. mediales – motorne grane za inervaciju m. multifidus
o rr. laterales – osjetne grane, tvore nn. clunium medii
 rr. dorsales S4 – S5: ne dijele se, već anastomoziraju međusobno i s n. Co1, osjetno
inerviraju kožu trtične regije
 r. dorsalis Co1 – anastomozira s rr. dorsales S4 – S5

Ventralne grane spinalnih živaca

 općenito:
o načelno su veće od dorzalnih grana
o obilno anastomoziraju i tvore spletove
 r. ventralis C1 – ne sudjeluje u tvori cervikalnog spleta jer se odmah priključi
hipoglosusu, a poslije se od njega odvaja kao radix superior ansae cervicalis
o napomena: neki autori ga ipak uvrštavaju u cervikalni splet!
 rr. ventrales thoracici = nn. intercostales
 spletovi:
o cervikalni: C2 – C4
o brahijalni: C5 – Th1
o lumbalni: L1 – L4
o sakralni: L4 – S4
o kokcigeačni: S4 – Co1
NOS I NOSNA ŠUPLJINA

Vanjski nos

Podjela vanjskog nosa:

a) koštani dio:
• ossa nasalia
• processus frontalis maxillae
b) hrskavi ni dio:
• cartilagines nasi
o processus laterales (cartilago nasi lateralis)
o cartilagines alares majores
o cartilagines alares majores
o cartilagines nasales accessoria

Krvožilna opskrba, limfna drenaža i inervacija vanjskog nosa:

- arterije:
• a. facialis
• a. infraorbitalis
• a. dorsalis nasi (a. opthalmica)
- vene:
• v. facialis – preko v. angularis povezana s v. opthalmica superior
- limfa:
• nly. submandibulares
- inervacija:
• motori ka: rr. buccales n. facialis
• osjetna: n. infratrochlearis, n. nasociliaris, n. infraorbitalis

limen nasi = granica izme u vestibulum nasi i cavitas nasi, ini ga crus laterale cartilaginis
alaris majoris

locus Kiesselbachii = kapilarni splet širok oko 1,5 mm i smješten na prijelazu vestibulum nasi
u cavitas nasi; naj eš e je mjesto krvarenja iz nosa
Cavitas nasi

Nosni hodnici:
• meatus nasi inferior – izme u concha nasalis inferior i nepca; u njega se otvara ductus
nasolacrimalis (apertura ductus nasolacrimalis); u živom ovjeku je sužen naborom
sluznice (= Hasnerov zalistak)
• meatus nasi medius – izme u concha nasalis media i concha nasalis inferior; u njega
se otvaraju sinus maxillaris, sinus frontalis te cellulae ethmoidales anteriores et
mediae; sinus maxillaris i sinus frontalis ulijevaju se neizravno, preko infundibulum
ethmoidale
• meatus nasi superior – izme u concha nasalis superior i concha nasalis media; u njega
se otvaraju cellulae ethmoidales posteriores
o recessus sphenoethmoidalis – prostor smješten iza i iznad concha nasalis
superior; u njega se otvara sinus sphenoidalis
• meatus nasi communis - tri nosna hodnika prema medijalno se otvaraju u zajedni ki
nosni hodnik

Stijenke nosne šupljine:

• krov (od naprijed prema straga):
o os nasale
o pars nasalis ossis frontalis
o lamina cribrosa ossis ethmoidalis
• dno (od naprijed prema straga):
o processus palatinus maxillae (2x)
o lamina horizontalis ossis palatini (2x)
• lateralne stijenke:
o os nasale
o processus frontalis maxillae
o corpus maxillae
o os lacrimale
o conchae nasales
o processus uncinatus ossis ethmoidalis
o lamina perpendicularis ossis palatini
• septum nasi:
o pars membranacea septi nasi
o cartilago septi nasi
o koštani dio:
crista et rostrum ossis sphenoidalis
lamina perpendicularis ossis ethmoidalis
crista nasalis maxillae
crista nasalis ossis palatini
vomer
Krvožilna opskrba, limfna drenaža i inervacija nosne šupljine:
a) prednje opskrbno podru je (manje):
- arterije:
• a. ethmoidalis anterior
- vene:
• v. ethmoidalis anterior
- limfa:
• nly. submandibulares
- inervacija:
• n. ethmoidalis anterior
o rr. nasales interni
rr. nasales laterales
rr. nasales mediales
o r. nasalis externus
• n. nasopalatinus
b) stražnje opskrbno podru je (ve e):
- arterije:
• a. sphenopalatina
o aa. nasales posteriores laterales
o rr. septales posteriores
• a. palatina descendens
• a. palatina major
• aa. palatinae minores
• a. ethmoidalis posterior
- vene:
• plexus pterygoideus
- limfa:
• nly. jugulodigastricus (nly. cervicales profundi)
• nly. retropharyngeales
- inervacija (vlakna koja prolaze ili se prekap aju u ggl. pterygopalatinum):
• rr. nasales posteriores superiores
o rr. nasales posteriores superiores laterales
o rr. nasales posteriores superiores mediales
• rr. nasales posteriores inferiores

Sinus paranasales

Mogu e funkcije:
• smanjuju masu lubanje, optimaliziraju arhitekturu lubanje, smanjuju funkcionalno
nepotrebnu koštanu masu
• rezonancijski prostori
• zagrijavanje i vlaženje udahnutog zraka
• termoregulacijski mehanizmi
Pregled:
• sinus maxillaris
• sinus frontalis
• sinus sphenoidalis
• cellulae ethmoidales

Sinus maxillaris
• veli ina: najve i paranazalni sinus, volumen 12 – 15 cm3
• razvoj: prisutan ve u novoro en adi, kona ni oblik i veli inu doseže oko 12. Godine
• stijenka:
o krov: facies orbitalis maxillae
o dno: proc. alveolaris maxillae (najdublje mjesto sinusa leži iznad prvog
molara)
o prednja stijenka: facies anterior maxillae
o posterolateralna stijenka: tuber maxillae
o medijalna stijenka: sinsu maxillaris se medijalno preko hiatus semilunaris
otvara u infundibulum ethmoidale (i preko njega u srednji nosni hodnik)
• zatoni: recessus zygomaticus, recessus alveolaris

Sinus frontalis
• veli ina: 0,05 cm3 – 7,78 cm3
• oblik (prema u estalosti): mitra > piramida > list > zrno
• razvoj: po inje oko 2. godine
• otvara se preko infundibulum ethmoidale u srednji nosni hodnik

Sinus sphenoidalis
• veli ina: 0,27 cm3 – 11,31 cm3
• razvoj: pneumatizacija trupa sfenoidne kosti po inje oko 6. godine
• podijeljen je perforiranom pregradom na dva dijela
• otvara se u recessus sphenoethmoidale

Cellulae ethmoidales
• 16 šupljina, zajedni ki se katkad nazivaju labyrinthus etmoidale
• anatomska podjela: cellulae ethmoidales anteriores, mediae et posteriores
• klini ka podjela: prednje i stražnje celule
• veli ina: 0,73 cm3 – 9,32 cm3 (celule jedne strane)
• razvoj: prisutne su ve sa 6 mjeseci, kona ni oblik dobivaju oko 12. godine
• bulla ethmoidalis = najve a od prednjih celula, zajedno s proc. uncinatus ossis
ethmoidalis suzuje ostium maxillae u hitaus semilunaris
• prednje celule otvaraju se preko infundibulum ethmoidale u srednji nosni hodnik;
srednje celule otvaraju se izravno u srednji nosni hodnik;
stražnje celule otvaraju se u gornji nosni hodnik
A2S3 - Moždane ovojnice, cirkulacija likvora, vaskularizacija moždanih ovojnica (Petanjek) HAND OUT
 

Liquor cerebrospinalis, cerebrospinalna tekućina 
 
Cerebrospinalna  tekućina  stvara  se  u  cijelom  obložnom  sustavu  unutarnjih  likvorskih  prostora,  ependimu,  a  posebice  u 
području  posebnih  spletova,  plexus  choroideus.  Preko  oba  interventrikularna  otvora  (MONROE)  likvor  odlazi  u  treću 
komoru, odakle se preko kanala, aqueductus mesencephali  (SYLVIUS) ulijeva u četvrtu moždanu komoru i dalje središnjim 
kanalom u medulu spinalis. Apertura mediana (MAGENDIUS) i aperturae laterales (LUSCHKA) u četvrtoj moždanoj komori 
predstavljaju komunikaciju unutarnjih i vanjskih likvorskih prostora. Na taj način likvor dolazi u subarahnoidalni prostor. 
Likvor oplakuje cjelokupni mozak i kralježničnu moždinu. Preko arahnoidalnih granulacija (PACCHIONI) apsorbira se u venski 
sustav u područjima oko malih limfnih žila pije mater, te perineuralnim prostorima moždanih i moždinskih živaca. 
Opasnost  od  začepljenja  likvorske  cirkulacije  najveća  je  na  uskim  prostorima  ventrikularnog  sustava:  foramina 
interventricularia,  aqueductus  mesencephali,  apertura  mediana,  aperturae  laterales.  Ako  se  zatvori  neki  od  tih  puteva, 
primjerice  kod  razvojnih  anomalija  i  upala,  može  doći  do  razvoja  unutarnjeg  hidrocefalusa.  Proširenje  subarahnodialnog 
prostora, primjerice nakon atrofije mozga, označava se kao vanjski hidrocefalus. 
A2V3V4 - Lubanja (Petanjek) HAND OUT
 

Lamina cribrosa Canalis caroticus

nn. olfactorii [I] plexus caroticus internus (truncus
a. etmoidalis anterior sympathicus, ganglion cervicale superius)
plexus venosus caroticus internus
a. carotis interna, pars petrosa
Canalis opticus
n. opticus [II]
a. ophtalmica Meatus acusticus internus
meninges; vaginae n. optici n. facialis [VII]
n. vestibulocochlearis [VIII]
n. labyrinthi
Fissura orbitalis superior vv. labyrinthi
-Medijalno područje:
N. nasociliaris (n. ophthalmicus [V/1])
N. oculomotorius [III] Foramen jugulare
N. abducens [VI] -Prednje područje:
-Lateralno područje: n. glossopharyngeus [IX]
n. trochlearis [IV] sinus petrosus inferior
n. frontalis (n. ophthalmicus [V/1]) -Stražnje područje:
n. lacrimalis (n. ophthalmicus [V/1]) n. vagus [X]
r. orbitalis (a. meningea media) n. accessorius [XI]
v. ophtalmica superior sinus sigmoideus; bulbus superior venae
jugularis
a. meningea posterior (a. pharyngea
Foramen rotundum ascendens)
n. maxillaris [V/2]

Canalis nervi hypoglossi

Foramen ovale n. hypoglossus [XII]
n. mandibularis [V/3] plexus venosus canalis nervi hypoglossi
plexus venosus foraminis ovalis
Canalis condylaris
v. emissaria condylaris
Foramen spinosum
r. meningeus (n. mandibularis [V/3])
a. meningea media Foramen magnum
medulla oblongata; medulla spinalis
n. accessorius [XI]; radices spinales
Fisura sphenopetrosa sinus marginalis, plexus venosus
n. petrosus minor (n. glosopharyngeus vertebralis internus
[IX]) a. vertebralis
a. spinalis anterior
meninges
Foramen lacerum
n. petrosus major (n. facialis [VII])
n. petrosus profundus (plexus caroticus
internus)
A2S5 - Periferni živčani sustav (Petanjek) HAND OUT
 

Upute za učenje opće organizacije moždanih i spinalnih živaca

Waldeyerova anatomija čovjeka:

Poglavlje 5.2.6. (411-423) – Regionalna anatomija moždanog debla – funkcionalna organizacija i izlazišta
moždanih živaca.
Poglavlja 5.2.7.1 – 5.2.7.3. (423-427) i poglavlje 5.2.7.5. (431-433) – Pregled i morfologija
kralježnične moždine i spinalni živci, te segmentalna podjela.
Moždani živci:
n. opticus (5.4.2.2., str. 456-458)
n. III., IV. i VI. – okulomotorni živci (5.4.2.4. str. 463-464; 467-469)
n. VIII. – (5.4.3.2. str 469-470)
n. olfactorius – (5.4.4.1.-5.4.4.3. str. 477-478)
okusni živci – (5.4.5.2. str. 480)

Krmpotić-Marušić (2 izdanje):

PERIFERNI ŽIVČANI SUSTAV: str. 475-478, 496-499, 513-519.

U tim stranama nije obuhvaćeno opće znanje koje student mora imati o pojedinom moždanom perifernom
živcu (vidi upute). To uključuje poznavanje SAMO SLIJEDEĆIH podataka:
- osnovne funkcije živca (npr. koju skupinu mišića inervira, bez poznavanja pojedinačnih naziva;
orijentacijski područje osjetne inervacije, npr. osjet iz prstiju i podlaktice, bez poznavanja točnog
rasporeda);
- osnovnih ogranaka (moždanih živaca, živčanih spletova i samo navedenih perifernih živaca);
- funkcionane komponente i pripadajuće jezgre živaca, te nazive perifernih ganglija odgovarajućeg
živca. Preporuča se u savladavanju ovog gradiva korištenje shema i tablica, a moguće je koristiti se i
udžbenikom (str. 478-496, 499-513).

KONCEPTI KOJE TREBA USVOJITI

BIOLOGIJA ŽIVČANE STANICE I FUNKCIONALNA ORGANIZACIJA ŽIVČANIH VLAKANA:

Principi komunikacije među živčanim stanicama (neuronima) – sinapsa, neurotransmitor, membranski receptori
stanice;
Osnovna struktura neurona – tijelo, dendriti, akson, presinaptički aksonski terminal;
Dinamička polarizacija prijenosa živčanog signala – mijelin, akcijski potencijal;
Vrste živčanih stanica – motoneuron, bipolarni neuron, pseudounipolarni neuron, neuroendokrina stanica,
autonomni postganglijski neuron;
Funkcionalna specijalizacija – neuromuskularna sinapsa (acetilkolin), somatski receptori, čunjići, stanice s
dlačicama;
PORUKA: Ukoliko je oštećeno 5% jetre, možemo govoriti o 5%-tnom gubitku funkcije. Međutim, ukoliko je
oštećeno 5% mozga ili živca, ne možemo govoriti o 5%-tnom oštećenju funkcije mozga ili živca, već o 100%-
tnom gubitku funkcije za koju je bio zadužen odgovarajući dio mozga ili živca.

FUNKCIONALNA ORGANIZACIJA ŽIVČANIH VLAKANA:

Vrste živčanih vlakana:
aferentna-eferentna,
visceralna-somatska,
opća-specijalna;
Strukture (jezgre) koje odgovaraju različitim vrstama živčanih vlakana:
funkcionalne kolumne sive tvari kralježnične moždine,
funkcionalni nizovi jezgara moždanog debla.

1 
 
A2S5 - Periferni živčani sustav (Petanjek) HAND OUT
 

PORUKA: Kad pincetom odignete ispreparirani živac, uvijek proniknite u njegov funkcionalni sastav
postavljajući sami sebi slijedeće pitanje: Gdje su tijela živčanih stanica ovih vlakana koje sam sada
obuhvatio?

AUTONOMNI ŽIVČANI SUSTAV:

OPĆA ORGANIZACIJA:
Homeostaza- neuroendokrine stanice (srž nadbubrežne žlijezde), visceromotorne stanice, parakrina (volumna)
signalizacija;
Opća organizacija- autonomni ganliji, presinaptička vlakna (neuroni), postsinaptička vlakna, neurotransmitori
(acetilkolin, adrenalin), simpatikus i parasimpatikus – funkcionalne razlike, intramuralni pleksusi – plexus
myentericus i plexus submucosus: megacolon congenitum (Hirschprungova bolest), paragangliji (APUD sustav);
Središnji dio- hipotalamus, parasimpatičke jezgre, simpatičke jezgre;
ANATOMSKA ORGANIZACIJA:
Anatomska distribucija autonomnih vlakana- vlakna pridružena moždanim živcima, odvajanje autonomnih
vlakana od spinalnog živca, vlakna pridružena perifernim živcima (rami spinales), vlakna pridružena krvnim
žilama (rami vasculares), vlakna pridružena organima (rami viscerales), čisto autonomni živci (nn. splanchici);
Pars sympathica- smještaj u kralježničnoj moždini (medulla spinalis), paravertebralni gangliji, prevertebralni
gangliji, srž nadbubrežne žlijezde;
Pars parasympathica- a) inervacija m. ciliars i m. sphincter pupillae, b) inervacija parotidne žlijezde, c)
inervacija drugih žlijezda slinovnica, uključujući žlijezde usne i nosne šupljine, te suzne žlijezde, d) inervacija
ždrijelnih žlijezda, e) n. vagus; smještaj postganglionarnih neurona n. vagusa, f) sakralni dio parasimpatikusa.

ŽIVČANA INERVACIJA TRUPA I EKSTREMITETA:

SPINALNI ŽIVCI:
Segmenti kralježnične moždine i spinalni živci:
dorzalni i ventralni korijenovi (radix dorsalis et ventralis),
spinalni gangliji,
dorzalni i ventralni ogranci spinalnog živca (rami dorsales et ventrales),
komunikacija sa simpatičkim ganglijima,
funkcionalna organizacija spinalnog živca,
n. suboccipitalis, n. occipitalis major, n. occipitalis tertius, nn. clunii.
PLEKSUSI I PERIFERNI ŽIVCI:
PORUKA: Student mora znati:
nabrojati pleksuse i periferne živce koji iz njega izlaze, osnovne ogranke i općenito o funkciji
slijedećih živaca:
PLEXUS CERVICALIS; n. phrenicus,
PLEXUS BRACHIALIS; n. musculocutaneus, n. medianus, n. ulnaris, n. radialis, n. axillaris,
N. intercostalis,
PLEXUS LUMBALIS; n. femoralis,
PLEXUS SACRALIS; n. ischiadicus,
N. pudendus.

FUNKCIONALNA ORGANIZACIJA KRANIJALNIH ŽIVACA I NIZOVI JEZGARA MOŽDANIH

ŽIVACA:
Funkcionalni nizovi jezgara moždanih živaca; konitnuitet sa kralježničkom moždinom;
Funkcionalne komponente kranijalih živaca;
Opća funkcionalna organizacija kranijalnih živaca;
Kranijalni gangliji.
PORUKA: Kako savladati kranijalne živce? – Kreni pravilnim redosljedom: 1) opća funkcija, 2) osnovni ogranci,
3) poveži ogranak sa funkcijom, 4) pogledaj unutar živca: funkcionalne komponente koje čine ogranak, 5) nađi
tijelo stanice svake funkcionalne vrste vlakna; jezgre i gangliji, 6) topogragska organizacija: -izlazište/ulaz u
mozak, -položaj u subarahnoidalnom prostoru, -ulazak u tvrdu moždanu ovojnicu, -prolaz kroz nju, -prolaz kroz
bazu lubanje, -odnos sa drugim anatomskim strukturama.

2 
 
A2S5 - Periferni živčani sustav (Petanjek) HAND OUT
 

PORUKA 2: Kod učenja sustavne anatomije mora poznavati glavne ogranke i opću funkciju svih moždanih
živaca.

FUNKCIONALNA INTEGRACIJA:
Receptori i efektori,
Refleksni luk, somatski i visceralni refleksi,
Segmentalna i periferna živčana inervacija,
Preklapanje živaca i ineterneuralne linije.

Nn. craniales, moždani živci

Izlazište/ulazište na mozgu

1. Nn. olfactorii [I] bulbus olfactorius*

2. N. opticus [II] chiasma opticum*
3. N. oculomotorius [III] pedunculus cerebri, sulcus oculomotorius
4. N. trochlearis [IV] dorzalni dio tektuma mezencefalona

5. N. trigeminus [V] postranično na ponsu

-N. ophthalmicus [V/1] }
-N. maxillaris [V/2] ganglion trigeminale
-N. mandibularis [V/3]
}
6. N. abducens [VI] između ponsa i piramide horizontalni niz živaca,
} izlaze na ventralnoj
7. N. facialis [VII] pontocerebelarni strani, između ponsa i
8. N. vestibulocochlearis [VIII] kut medule oblongate
}
9. N. glossopharyngeus [IX]
medulla oblongata, sulcus posterolateralis
(retroolivaris);
10. N. vagus [X] vertikalni niz živaca
11. N. accessorius [XI]

12. N. hypoglossus [XII] medulla oblongata, sulcus anterolateralis

* Prvi moždani živac (n. olfactorius, njušni živac) i drugi moždani živac (n. opticus, vidni živac) su zapravo
moždani putevi, te se navedena ulazišta odnose na završetak navedenih anatomskih tvorbi (nn. olfactorii, n.
opticus); njušni put ulazi u mozak na bazalnom dijelu velikog mozga koji se naziva trigonum olfactorium, a vidni
put ulazi u dio talamusa, corpus geniculatum laterale.

Funkcije moždanih živaca

(OSE) Opća somatska eferentna: inervacija skeletnih mišića trupa i ekstremiteta
(III,IV,VI,XII)
(OVE) Opća visceralna eferentna: inervacija glatkih mišića, žlijezda i organa (III,VII,IX,X)*
(PVE) Posebna visceralna eferentna: inervacija poprečnoprugastih mišića što se razvijaju iz
osnove ždrijelnih lukova; mimični mišići, žvačni mišići, mišići ždrijela i grkljana,
poprečnoprugasti mišići jednjaka, m. sternocleidomastoideus i m. trapezius
(V,VII,IX,X,XI)
(OVA) Opća visceralna aferentna: informacija iz organa i krvnih žila (IX,X)
(PVA) Posebna visceralna aferentna: njuh i okus (I,VII,IX,XI)
(OSA) Opća somatska aferentna: receptori u koži i lokomotornom sustavu (V,VII,IX,X)
(PSA) Posebna somatska aferentna: vid, sluh, ravnoteža (II,VIII)
*OVE jezgre moždanih živaca isključivo su parasimpatičke

3 
 
A2S5 - Periferni živčani sustav (Petanjek) HAND OUT
 

N. oculomotorius [III]
Jezgre (vrsta)
Izlazište iz mozga
Položaj u subarahnoidalnom
prostoru
Ulazak u duru mater
Prolazak kroz bazu lubanje
Opskrbno područje
Dodatna vlakna (sekundarno
pristupaju na živac)
• nucl. n. III, parna glavna i neparna sporedna jezgra (OSE)
• nucl. oculomotorius accessorius (OVE) → ggl. ciliare
unutarnja strana moždanih pedunkula, pedunculus cerebri
cisterna basalis, cisterna interpeduncularis
krov kavernoznog sinusa
fissura orbitalis superior
• motorno: m. levator palpebrae sup., mm. recti sup., med. et inf.; m.
obliqus inf.
• parasimpatički:
- m. cilliaris, m. sphincter pupillae
• senzibilne niti n. nasocilijarisa (V/1)
• simpatičke niti iz spleta oftalmičke arterije, plexus ophtalmicusa

N. trochlearis [IV]
Jezgre (vrsta) • nucl. n. IV (OSE)
Izlazište iz mozga u donjoj razini donjih kolikula
Položaj u subarahnoidalnom cisterna ambiens, cisterna basalis
prostoru
Ulazak u duru mater između prednjeg i stražnjeg petroklinoidnog nastavka, plicae
petroclinoideae
Tijek u duri mater lateralni zid kavernoznog sinusa
Prolazak kroz bazu lubanje fissura orbitalis superior
Opskrbno područje • motorno:
- m. obliqus superior

N. abducens [VI]
Jezgre (vrsta) • nucl. N. VI (OSE)
Izlazište iz mozga između ponsa i piramide
Položaj u subarahnoidalnom cisterna basalis
prostoru
Ulazak u duru mater gornja trećina klivusa
Tijek u duri mater preko vrha piramide, apex pars petrosis ossis temporalis, slobodno
kroz kavernozni sinus, lateralno od unutarnje karotidne arterije
Prolazak kroz bazu lubanje fissura orbitalis superior
Opskrbno područje • motorički:
-m. rectus lateralis

N. trigeminus [V]
Jezgre (vrsta) • nucl. mesencephalicus n. V, nucl. pontinus n. V, et nucl. spinalis n. V.
(OSA)
• nucl. motorius n. V. (PVE)
Izlazište iz mozga lateralna strana ponsa
Položaj u subarahnoidalnom cisterna basalis, cavum trigeminale
prostoru
Ulazak u duru mater ggl. trigeminale: lateralni zid sinus cavernosusa

4 
 
A2S5 - Periferni živčani sustav (Petanjek)
N. ophtalmicus [V/1]
Tijek u duri mater
Prolazak kroz bazu lubanje
Opskrbno područje
Dodatna vlakna (sekundarno
pristupaju na živac)
N. maxillaris [V/2]
Tijek u duri mater
Prolazak kroz bazu lubanje
Opskrbno područje
Dodatna vlakna (sekundarno
pristupaju na živac)
N. mandibularis [V/3]
Prolazak kroz bazu lubanje
Opskrbno područje
Dodatna vlakna (sekundarno
pristupaju na živac)
HAND OUT
lateralni zid kavernoznog sinusa
fissura orbitalis
• senzibilno:
- tentorium cerebelli
- čelo, gornja vjeđa, korjen nosa, sclera, cornea
- etmoidne stanice, sfenoidni sinus, prednji dio nosne šupljine
• parasimpatički:
- r. communicans cum n. zygomatico (vlakna koja dolaze iz nucl.
salivatorius sup.n. facialis/intermediusn. petrosus majorganglion
pterygopalatinumn. zygomaticus (n. V2)n. lacrimalis za suznu
žlijezdu)
lateralni zid kavernoznog sinusa
foramen rotundum
• senzibilno:
-dura srednje lubanjske jame
-obraz, donja vjeđa, lateralne strane nosa, gornja usna
-zubi i gingiva gornje čeljusti, stražnje etmoidne stanice, sfenoidni
sinus, maksilarni sinus, gornja i srednja nosna školjka, nepce, tonzila
palatina, krov ždrijela
• parasimpatički:
- nn. pterygopalatini iz ggl. pterygopalatinum za žlijezde nosa i nepca,
te za suznu žlijezdu (nucl. salivatorius sup.n.
facialis/intermediusn. petrosus major)
foramen ovale
• motorički:
- žvačni mišići, m. tensor veli palatini, m. mylohyoideus, m. digastricus
(venter anterior)
• senzibilno:
- dura srednje lubanjske jame, mastoidne stanice
- koža donje usne, sljepočnice, obraza, gornjeg dijela uha, vanjski
slušni hodnik, vanjsku stranu bunjića
- zube i zubno meso donje čeljusti, prednje dvije trećine usne
šupljine, isthmus faucium
• parasimpatički:
- chorda tympani (n. facialis/intermedius, iz nucl. salivatorius sup. za
ggl. submandibulare: glandulae submandibularis et sublingualis)
- niti iz ggl. oticum (za glandulu parotis, nucl. salivatorius inf.n.
glosopharyngeusn. tympanicusn. petrosus minor u ganglion oticum)
• senzorički:
- chorda tympani (n. facialis/intermedius), periferni krak neurona ggl.
geniculi koji nosi okusne niti za prednje dvije trećine jezika
5 
A2S5 - Periferni živčani sustav (Petanjek)
N. facialis [VII]
Jezgre (vrsta)
Izlazište iz mozga
Položaj u subarahnoidalnom
prostoru
Izlazište iz dure mater i
ulazište u bazu lubanje
Tijek unutar baze lubanje
Izlazak iz baze lubanje
Opskrbno područje
Dodatna vlakna (sekundarno
pristupaju na živac)
N. vestibulocochlearis [VIII]
Jezgre (vrsta)
Izlazište iz mozga
Položaj u subarahnoidalnom
prostoru
Izlazište iz dure mater i
ulazište u bazu lubanje
Tijek unutar baze lubanje
Izlazak iz baze lubanje
Opskrbno područje
HAND OUT
• nucl. n. VII (PVE)
• nucl. salivatorius superior (OVE)
• nucl. solitarius (PVA)
pontocerebelarni kut
cisterna basalis, cisterna pontis
fundus meatus acustici interni
canalis nervi facialis
foramen stylomastoideum
• motorički:
- mimični mišići, mm. auriculares
- m. digastricus (venter posterior), m. stylohyoideus
- m. stapedius
• senzorički (okusno):
-prednje dvije trećine jezika
• parasimpatički:
glandula lacrimalis, glandulae nasales, palatinae (preko ggl.
pterygopalatinum), glandulae submandibularis et sublingualis (preko
ggl. submandibulare)
• senzibilni ogranci n. trigeminusa pristupaju na parotidni splet n.
facijalisa, plexus parotideus
• nucll. cochleares et vestibulares (PSA)
pontocerebelarni kut
cisterna basalis, cisterna pontis
fundus meatus acustici interni
do labirinta slijepočne kosti
foramen stylomastoideum
• slušni organ (Corti)
• osjetila ravnoteže
6 
A2S5 - Periferni živčani sustav (Petanjek) HAND OUT
 

N. glossopharyngeus [IX]
Jezgre (vrsta) • nucl. ambigus (PVE)
• nucl. spinalis n. V (OVA)
• nucl. solitarius (PVA)
• nucl. salivatorius inferior (OVE)
Izlazište iz mozga između olive i tuberculum cuneatuma
Položaj u subarahnoidalnom cisterna basalis
prostoru
Prolazak kroz bazu lubanje foramen jugulare
Opskrbno područje • motorno:
- gornji dio mišića ždrijela, m. levator veli palatini, m. uvulae, m.
palatoglossus, m. palatopharyngeus, m. stylopharyngeus, m.
stylopharyngeus
• senzibilno:
- gornji dio sluznice ždrijela, tonsilla palatina, stražnja trećina jezika
- plexus tympanicus, tuba auditiva
- sinus caroticus
• senzorički:
- stražnja trećina jezika
• parasimpatički:
- glandula parotidea (preko ggl. oticum), žlijezde stražnje trećine
jezika

N. vagus [X]
Jezgre (vrsta) • nucl. ambigus (PVE)
• nucl. spinalis n. V (OVA)
• nucl. solitarius (PVA)
• nucl. dorsalis n. X (OVE)
Izlazište iz mozga sulcus posterolateralis
Položaj u subarahnoidalnom cisterna basalis
prostoru
Prolazak kroz bazu lubanje foramen jugulare
Opskrbno područje • motorno:
- donji dio mišića ždrijela, m. levator veli palatini, m. uvulae
- mišići grkljana
• senzorički
- korjen jezika
• senzibilno:
- dura stražnje lubanjske jame
- srpoliki duboki dio vanjskog slušnog hodnika
• parasimpatički
-organi vrata, toraksa i trbušne šupljine do Cannon-Bohmsherove
točke
Dodatna vlakna (sekundarno • vlakna od n. accessoriusr. internus (neuroni smješteni u nucl.
pristupaju na živac) ambigusu) za inervaciju mišića grkljana

7 
 
A2S5 - Periferni živčani sustav (Petanjek)
N. accessorius [XI]
Jezgre (vrsta)
Izlazište iz mozga
Položaj u subarahnoidalnom
prostoru
Ulazak u lubanjsku šupljinu
Prolazak kroz bazu lubanje
Opskrbno područje
N. hypoglossus [XII]
Jezgre (vrsta)
Izlazište iz mozga
Položaj u subarahnoidalnom
prostoru
Prolazak kroz bazu lubanje
Opskrbno područje
Dodatna vlakna (sekundarno
pristupaju na živac)
HAND OUT
• nucl. ambiguus et nucl. spinalis n XI (PVE)
- radices craniales (dorsalno od olive)
- radices spinales (lateralni cervikalni dio medule spinalis)
cisterna basalis
foramen magnum (radices spinales)
foramen jugulare
• motorički:
- m. sternocleidomastoideus
- m. trapezius
• nucl. n. XII (OSE)
sulcus anterolateralis
cisterna basalis
canalis nervi hypoglossi
• motorički:
- unutarnje mišiće jezika
- m. styloglossus, m. hyoglossus, m. genioglossus
• niti iz cervikalnog spleta koje se spajaju sa n. hypoglosusom i zatim u
njegovom sastavu odlaze za inervaciju infrahioidnih mišića, m.
geniohyoideusa, te duru stražnje lubanjske jame
8 
A2S5 - Periferni živčani sustav (Petanjek) HAND OUT
 

Parasimpatički gangliji glave i vrata primarno su izgrađeni od tijela i dendrita postganglionarnih

parasimpatičkih neurona. Na ovim neuronima prekapčaju se aksoni preganglionarnih neurona koji se
nalaze u parasimpatičkim jezgrama, nucleus accessorius nervi oculomorii, nucleus salivatorius
superior i nucleus salivatorius inferior. Neuroni iz parasimpatičke jezgre, nucleus dorsalis nervi vagi,
prekapčaju se na postganglionarnim neuronima koji se nalaze u stijenkama organa, te ne tvore jasno
anatomski određene ganglije.
U cilijarnom gangliju, ganglion ciliare, prekapčaju se niti jezgre okulomotornog živca, nucleus
accessorius occulomotorii, a dolaze preko njegova parasimpatičkog korijena, radix parasimpatica
nervi oculomotorii. Kroz ganglij bez prekapčanja prolaze još senzibilne i simpatičke niti. Senzibilne
niti dolaze od nazocilijarnog živca (V2), radix sensoria n. nasociliaris (to su periferni ogranci
pseudounipolarnih neurona smještenih u trigeminalnom gangliju), a simpatičke niti dolaze od spleta
oko unutarnje karotidne arterije, radix simpatica plexus caroticus internus (to su postganglionarni
aksoni neurona smještenih u gornjem cervikalnom gangliju simpatičkog lanca). Parasimpatičke
postganglionarne niti iz cilijarnog ganglija odlaze kao nn. cilares breves za inervaciju cilijarnog mišića
(akomodacija) i sfinktera pupile (suženje zjenice).
Iz gornje salivatorne jezgre, nucleus salivatorius superior, preganglionarne parasimpatičke niti ulaze
u sastav facijalnog živca (n. intermedijusa), odlaze dijelom preko velikog petroznog živca, n.
petrosus major, dalje kao n. canalis pterygoidei (nakon što se velikom petrosnom živcu priključe
postganglionarne simpatičke niti n. petrosus profundusa koje dolaze iz gornjeg cervikalnog ganglija)
na pteriogopalatinski ganglij, ganglion pteryogapalatinum. Parasimpatičke niti prekapčaju se na
neuronima pterigopalatinskog ganglija, a simpatičke samo prolaze kroz njega. Kroz ganglij prolaze i
senzibilni ogranci maksilarnog živca (to su periferni ogranci pseudounipolarnih neurona smještenih u
trigeminalnom gangliju). Iz ganglija odlazi mnoštvo malih niti koje se priključuju ograncima
maksilarnog živca te dalje pristupaju na suznu žlijezdu (anastomozom zigomatičnog i lakrimalnog
živca), te žlijezde nosne i nepčane sluznice, kao i graničnih područja nosne sa drugim šupljinama
glave.
Na ganglion submandibulare pristupaju preostala parasmpatička vlakna iz gornje salivatorne jezgre,
nucleus salivatorius superior. Ona se kao chorda tympani odvajaju od facijalnog živca zajedno sa
okusnim vlaknima i pristupaju na lingvalni živac, koji ih dovodi do submandibularnog ganglija, ganglion
submandibulare. U njega također pristupaju i postganglionarna simpatička vlakna koja dolaze iz
gornjeg cervikalnog ganglija. Parasimpatička vlakna prekapčaju se u submandibularnom gangliju, te
pristupaju na submandibularnu i sublingvalnu žlijezdu, kao i preostale žlijezde u prednje dvije
trećine jezika. Određen broj postganglionarnih parasimpatičkih neurona može se nalaziti izvan
submandibularnog ganglija, te ponekad može postojati i sekundarni ganglij, ganglion sublinguale.
Na otički ganglij, ganglion oticum, pristupaju preganglionarna vlakna iz donje salivatorne jezgre,
nucleus salivatorius inferior, koja dolaze putem glosofaringeusa. Ona se zatim odvajaju u sastavu
timpaničnog živca, n. tympanicusa, te nastavljaju kao n. petrosus minor i pristupaju na otički ganglij.
U njega također pristupaju i postganglionarna simpatička vlakna iz gornjeg cervikalnog ganglija koja,
kao i ostala simpatička vlakna, samo prolaze kroz parasimpatičke ganglije. Iz otičkog ganglije
postganglionarna vlakna putem spojne grane, ramus communicans, pristupaju na aurikulotemporalni
živac, n. auriculotemporalis, i dalje na glandulu parotis.

9 
 
A2P2 - Središnji živčani sustav – opći principi vanjske morfologije HAND OUT
 

Anatomija središnjeg živčanog sustava treba savladati (1) (uz izuzetak moždanog debla) samo
najosnovnije dijelove vanjske morfologije mozga i kralježnične moždine uz prepoznavanje glavnih
struktura na presjecima mozga (označeno u predavanju), (2) osnovno o likvorskom sustavu, (3) detaljno
o građi, inervaciji i vaskularizaciji ovojnica mozga, (4) detaljno o glavnim arterijama i venama mozga, ali
bez detalja o topografiji njihovih ogranaka.

Waldeyerova anatomija čovjeka:

Poglavlje 2.6. (str. 91-111) – podjela i temeljni pojmovi.
Poglavlje 5.1. (str. 355–369) – pročitati i na seminaru proraditi jer gradivo čini uvodni dio koji
omogućava razumijevanje
Poglavlje 5.2.1. – 5.2.4 (str. 369-395) – tekst proći u mjeri da se prepoznaju glavne morfološke
značajke vanjske morfologije mozga i rezova mozga.
Poglavlje 5.3. (str. 433 – 455) – ovaj dio treba proći u cjelini, s time što
kod arterija i vena mozga (osim onih glavnih) ne treba inzistirati na njihovu tijeku i topografskim
odnosima. Isto vrijedi i za subarahnoidalne cisterne (nabrojati).
Poglavlje 5.2.6. (411-423) – Regionalna anatomija moždanog debla – funkcionalna organizacija i izlazišta
moždanih živaca.
Poglavlja 5.2.7.1 – 5.2.7.3. (423-427) i poglavlje 5.2.7.5. (431-433) – Pregled i morfologija
kralježnične moždine i spinalni živci, te segmentalna podjela.
Opći plan građe osjetnih sustava (okvirno) – (5.4.6.1. str. 481-482)
Organizacija motornog sustava (okvirno) – (pog. 5.4.7.1. - 5.4.7.3. str. 489-494)

Krmpotić-Marušić (2 izdanje)
MORFOLOGIJA MOZGA: str. 399-418, 422-436, 449-450. Obratiti pažnju na slike 13-10, 13-11.
Tekst pisan malim slovima nije ispitno gradivo, ali može poslužiti ukoliko studenti nisu razumjeli osnovne
koncepte o staničnoj građi živčanog sustava.

Zidovi četvrte moždane komore 
krov/prednji zid  velum medullare superius
dno  fossa rhomboidea
krov/stražnji zid  velum medullare inferius; plexus choroideus 
otvori  aqueductus mesencephali←ventriculus III 
aperturae laterales→cisterna basalis 
apertura mediana→cisterna cerebellomedullaris 
canalis centralis 
 
Zidovi lateralnih moždanih komora 
Cornu frontale  Pars centralis
prednji zid  corpus callosum, genu  krov corpus callosum, truncus 
krov  corpus callosum, truncus  medijalni zid fornix, crus; septum pellucidum
medijalni zid  septum pellucidum  lateralni zid nucleus caudatus, corpus 
lateralni zid  nucleus caudatus, caput  dno stria terminalis; lamina affixa, 
dno  corpus callosum, rostrum  plexus choroideus; fornix, crus 
otvori  foramen interventriculare→ 
ventriculus tertius 
Cornu occipitale  Cornu temporale
krov/lateralni zid  tapetum (radiatio corporis  krov/lateralni zid nucleus caudatus, cauda; 
callosi; radiatio optica)  tapetum (radiatio corporis 
callosi, radiatio acustica) 
medijalni zid  calcar avis  medijalni zid fimbria hippocampi, plexus 
choroideus 
dno  trigonum collaterale,  dno eminentia collateralis, alveus 
eminentia collateralis  hippocampi 
 
   
A2P2 - Središnji živčani sustav – opći principi vanjske morfologije HAND OUT
 

Zidovi treće moždane komore 
 
krov  tela choroidea ventriculi tertii; plexus choroideus
prednji zid  fornix,  columnae;  commissura  anterior;  lamina  termialis;  recessus  triangularis; 
recessus opticus 
lateralni zid  thalamus, stria medullaris thalami; adhesio interthalamica; sulcus hypothalamicus; 
hypothalamus  
stražnji zid  commissura  habenularum;  commissura  posterior;  recessus  suprapinealis;  recessus 
pinealis 
dno  infundibulum 
otvori  formina interventricularia←ventriculi laterales
aqueducutus mesencephali→ventriculus quartus 
 
 
Stanična građa kralježnične moždine 
 
 
Stanice korjenova 
 
eferentne stanice korjenova (tijelo neurona smješteno u sivoj tvar substancia grisea, aksoni u prednjem korijenu, radix anterior) 
  ‐multipolarni, motorički neuroni (motoneuroni) 
  ‐multipolarni, vegetativni neuroni (C8‐L3: povezani sa simpatičkim lancem, truncus simpaticusom; S2‐S5: povezani sa 
zdjeličnim ganglijima simpatikusa) 
 
aferentne stanice korjenova (tijelo neurona u spinalnim ganglijima, aksoni u stražnjem korijenu, radix posterior) 
  ‐ pseudounipolarni, senzibilni neuroni (izgrađuju stražnji funikulus, funiculus posterior, veza sa prednjim, lateralnim i 
stražnjim rogom sive tvari medule spinalis) 
 
Relejne stanice 
 
interneuroni (multipolarne stanice u sivoj tvari) 
  ‐ relejni neuroni u užem smislu (homolateralne veze) 
  ‐ komisuralni neuroni (kontralateralne veze) 
  ‐ asocijativni neuroni (kraće segmentalne veze u fascikulus proprius) 
 
stanice snopova (multipolarni neuroni; tijelo u sivoj tvari, aksoni uzlaze ili silaze, tvore puteve unutar funikulusa) 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
A2P2 - Središnji živčani sustav – opći principi vanjske morfologije HAND OUT
 

 
Duge veze unutar kralježničke moždine 
 
 
Aferentni putevi 
 
Prijenos epikritičkog osjeta (put dodira) 
(točkasti (fini) pritisak i dodir, vibraciju, osjet položaja) 
1. neuron (ne križa stranu) 
Od receptora (ekstroceptora) kože i sluznice, periosta, zglobova, mišićnih vretena do nukleus kuneatusa i nukleus 
gracilisa u meduli oblongati: fasciculus cuneatus i fasciculus gracilis (stanice korjenova, tijelo u spinalnom gangliju); 
silazne kolaterale (vidi sl. 603). 
2. neuron (križa stranu) 
Iz  medule  oblongate  (nucleus  cuneatus,  nucleus  gracilis;  tijelo  neurona)  do  talamusa  (leminiscus  medialis). 
Odvajanje niti za mali mozak (tractus cuneocerebellaris). 
3. neuron (ne križa stranu) 
Od  talamusa  do  kore  velikog  mozga,  posebno  u  postcentralnoj  vijugi,  gyrus  postcentralis  (talamokortikalne  niti, 
tijelo neurona u talamusu). 
 
Prijenos protopatskog osjeta (put boli) 
(bol, temperatura, grubi dodir) 
1. neuron (ne križa stranu) 
Iz receptora (ekstroceptora) kože, sluznice itd. do nucleus centralis u stražnjem rogu, lamine I,IV,VII i VIII (stanice 
korjenova, tijelo neurona u spinalnom gangliju). 
2. neuron (križa stranu, poneke niti neukrižene) 
Iz  stražnjeg  roga  u  talamus,  retikularnu  formaciju  i  tektum  mezencefalona  (tractus  spinothalamicus  anterior  et 
lateralis, tractus spinoreticularis, tractus spinotectalis; tijelo neurona u stražnjem rogu). 
3. neuron (ne križa stranu) 
Iz talamusa za koru velikog mozga, posebno u postcentralnoj vijuzi, gyrus postcentralis (talamokortikalne niti, tijelo 
neurona u talamusu), ali i za dijelove medijalnog koljenastog tijela, corpus geniculatum meidiale. 
 
Prijenos dubokog nesvjesnog osjeta 
(nesvjesna, ali točna prostorna diferencijacija nužna za koordinaciju pokreta u malom mozgu) 
Prednji put za mali mozak 
1. neuron (ne križa stranu) 
Od receptora (proprioceptora) u mišićima, tetivama i vezivu do jezgre stražnjeg roga, nucleus thoracicus (stanice 
korjenova, tijelo neurona u spinalnom gangliju). 
2. neuron (većina križa stranu) 
Od  stražnjeg  roga  do  malog  mozga,  posebno  do  prednjeg  dijela  vermisa  cerebeluma  kroz  gornje  cerebelarne 
pedunkule (tractus spinocerebellaris anterior, tijelo neurona u nukleus toracikus). 
Stražnji put za mali mozak 
1. neuron (ne križa stranu) 
Od  receptora  (proprioceptora)  u  mišićima,  tetivama  i  vezivu  do  jezgara  prednjeg  i  stražnjeg  roga  (stanice 
korjenova, tijelo neurona u spinalnom gangliju). 
2. neuron (najvjerojatnije križa stranu) 
Od  stražnjeg  roga  do  malog  mozga  kroz  donje  cerebelarne  pedunkule  (tractus  spinocerebellaris  posterior,  tijelo 
neurona u stražnjem rogu). 
* motoričke jezgre moždanih živaca 
 
A2P2 - Središnji živčani sustav – opći principi vanjske morfologije HAND OUT
 

Duge veze unutar kralježničke moždine (eferentni putevi) 
 
 
Eferentni putovi 
 
Motorički  sustav  obuhvaća  veliki  broj  jezgara  i  puteva.  "Zajednički  završni  put"  (završetak  motoričkih  puteva) 
izgrađuju motoneuroni čiji aksoni tvore motoričke dijelove perifernih živaca. Usprkos iznimnoj složenosti, ovdje će 
se zbog didaktičkih razloga rabiti tradicionalna podjela. 
 
(Tzv.) Piramidni put 
1.  (središnji)  neuron  (križa  stranu,  u  potpunosti  za  medulu  spinalis,  a  za  dijelove  nekih  jezgara  moždanih  živaca 
postoji i značajan broj neukriženih vlakana) 
Iz  kore  velikog  mozga  kroz  kapsulu  internu  i  cerebralne  pedunkule  do  interneurona  prednjeg  i  stražnjeg  roga 
(tractus corticospinalis lateralis, tractus corticospinalis anterior, tijelo neurona smješteno je u precentralnoj vijuzi, 
gyrus praecentralis).  
Odvajanje vlakana za jezgre moždanih živaca (tractus corticonuclearis i tractus corticobulbaris). 
Većina vlakana piramidnog puta završi neizravno na motoneuronima (preko interneurona), ali za mišiće koji 
sudjeluju u posebno finim pokretima (primjerice šake i grkljana) veliki dio aksona piramidnog puta završi izravno na 
motoneuronima. Izravni završetak piramidnog puta nalazi se u velikoj mjeri samo kod čovjeka, ali samo u manjem 
broju motoričkih jezgara.  
2. (periferni) neuron (završetak motoričkih puteva, ‐motoneuron) 
Od prednjeg roga odlazi do motornih ploča na skeletnim mišićima (motoneuroni, tijelo u prednjem rogu medule 
spinalis i motoričkim jezgrama moždanih živaca).  
 
(Tzv.) Ekstrapiramidni sustav 
1. Središnji neuron (neki križaju, a neki ne križaju stranu) 
Iz kore velikog mozga, posebice precentralne vijuge i susjednih područja frontalnog režnja, polaze neuroni koji se 
prekapčaju u bazalnim ganglijima, talamusu, subtalamičkoj jezgri, substanciji nigri i malom mozgu, te preko njih 
završavaju na interneuronima prednjeg roga medule spinalis (tractus rubrospinalis, tractus vestibulospinalis 
medialis et lateralis, tractus reticulospinalis, tractus tectospinalis). 
2. periferni neuron (završetak motoričkih puteva, ‐motoneuron) 
Od prednjeg roga odlazi do motornih ploča na skeletnim mišićima (motoneuroni, tijelo u prednjem rogu medule 
spinalis i motoričkim jezgrama moždanih živaca). 
 Podjela CNS-a na temelju vanjske morfologije

hemisfere (polutke)
cerebrum
komisure
(veliki mozak)
diencephalon (međumozak)
suprasegmentalni encephalon mesencephalon (srednji mozak)
truncus cerebri
dio CNS-a (mozak) pons (most)
(moždano deblo)
medulla oblongata (produžena moždina)
cerebellum hemisfere
(mali mozak) vermis
segmentalni dio
medulla spinalis (kralježnična moždina)
CNS-a

Podjela mozga na temelju embrionalnog razvoja

PRIMARNI SEKUNDARNI VENTRIKULARNI

ODRASLI MOZAK
MJEHURIĆ MJEHURIĆ SUSTAV
cortex cerebri
ventriculi laterales
substantia alba cerebri
telencephalon ventriculus tertius
bazalni gangliji
(prednji dio)
mediobazalni telencefalon
thalamus
prosencephalon
epithalamus
metathalamus ventriculus tertius
diencephalon
subthalamus (veći dio)
hypothalamus
globus pallidus
aquaeductus cerebri
mesencephalon mesencephalon mesencephalon
(mesencephali) Sylvii
cerebellum
metencephalon ventriculus quartus
rhombencephalon pons
myelencephalon medulla oblongata canalis centralis
ŠTITNJA A I DOŠTITNE ŽLIJEZDE

Glandula thyroidea

Osnove vanjske morfologije:

• lobus dexter et lobus sinister
• isthmus – središnje suženje koje povezuje lijevi i desni režanj
• lobus pyramidalis – uski izdanak koji polazi od istmusa ili jednog od režnjeva, a
prolazi ispred grkljana i pri vrš en je vezivom za os hyoideum; ovaj režanj može i
nedostajati

ahura:
• vanjska ovojnica (capsula fibrosa) – obavija štitnja u s prednje i lateralne strane,
straga se veže za dušnik i grkljan; predstavlja izdanak srednje vratne fascije
• unutarnja ovojnica (vlastita ovojnica štitnja e) – tanja, obavija štitnja u sa svih strana,
šalje vezivne pregrade u tkivo štitnja e
• prostor izme u unutarnje i vanjske ovojnice sadrži:
o velike krvne žile štitnja e
o paratiroidne žlijezde

Arterijska opskrba štitnja e:

• aa. thyorideae superiores (a. carotis externa)
• aa. thyroideae inferiores (truncus thyreocervicalis)
• a. thyroidea ima – neparna, rijetko prisutna, ogranak iz truncus brachiocephalicus ili
arcus aortae

Venska odvodnja štitnja e:

• vv. thyroideae superiores (v. jugularis interna)
• vv. thyroideae mediae (v. jugularis interna) – nemaju prate ih arterija, prolaze
lateralno i križaju a. carotis communis te se u razini prstenaste hrskavice ulijevaju u
v. jugularis interna
• vv. thyroideae inferiores (v. brachiocephalica, rje e v. jugularis interna) – zapo inju
kao plexus thyroideus

Limfna drenaža štitnja e:

• nly. cervicales profundi – najve im dijelom
• nly. tracheales – manji dio limfnih žila
Topografski odnosi štitnja e:
• sprijeda:
o ispred istmusa: lamina media fasciae cervicalis
o ispred režnjeva: mm. infrahyoidei (m. sternohyoideus, m. sternothyroideus)
• straga:
o iza istmusa: trachea
o iza režnjeva: glandulae parathyroideae
• lateralno: vagina carotica, m. omohyoideus, m. sternocleidomastoideus

Glandulae parathyroideae

Sinonimi: doštitne (doštitaste) žlijezde, epitelna tjelešca

Smještaj:
• glandulae parathyroideae superiores (2): na prijelazu ždrijela u jednjak
• glandulae parathyroideae inferiores (2): u razini donjih polova štitnja e (blizu
a. thyroidea inferior)

Paratiroidne žlijezde nalaze se izme u unutarnje i vanjske ovojnice štitnja e, ali mogu biti
uložene i u tkivo štitnja e (tada imaju ahuru koja ih odvaja od tkiva štitne žlijezde).

Krvožilna opskrba i limfna drenaža odgovaraju onima za štitnu žlijezdu.

TOPOGRAFIJA GLAVE

Regije lica:
• regio orbitalis
• regio infraorbitalis
• regio buccalis
• regio parotideomasseterica
• regio zygomatica
• regio nasalis
• regio oralis
• regio mentalis

Regio parotideomasseterica et fossa retromandibularis

Granice parotideomaseteri ne regije:

• sprijeda: okomita linija povu ena na polovicu linije koja spaja prednji rub uške i kut
usana
• straga: m. sternocleidomastoideus, proc. mastoideus
• gore: arcus zygomaticus
• dolje: donji rub mandibule

Osjetna inervacija kože parotideomaseteri ne regije:

• n. auriculotemporalis
• n. auricularis magnus

Granice retromandibularne udubine:

• sprijeda: ramus mandibulae, m. masseter, m. pterygoideus medialis
• straga: proc. mastoideus, m. sternocleidomastoideus
• gore: meatus acusticus externus, ahura temporomandibularnog zgloba
• medijalno: venter posterior m. digastrici, m. stylohyoideus

Strukture navedenih regija:

• glandula parotis
• n. facialis, n. auriculotemporalis, n. auricularis magnus
• a. carotis externa, a. temporalis superficialis
• v. temporalis superficialis, v. retromandibularis
• nly. parotidei superficiales et profundi
Regio faciei anterior

Osjetna inervacija:
• n. opthalmicus
• n. maxillaris
• n. mandibularis

Strukture:
• mimi ni miši i lica
• nos
• ogranci pes anserinus major, pes anserinus minor, završni ogranci n. mandibularis
• a. et v. facialis
• a. et v. infraorbitalis

Orbita i palpebralna regija

Ome enja orbite (od naprijed prema straga):

a) gornja stijenka: c) medijalna stijenka:

• pars orbitalis ossis frontalis
• ala minor ossis sphenoidalis
b) donja stijenka:
• facies orbitalis maxillae
• processus orbitalis ossis palatini
• facies orbitalis ossis zygomatici
• processus frontalis maxillae
• os lacrimale
• lamina orbitalis ossis ethmoidalis
• corpus ossis sphenoidalis
d) lateralna stijenka:
• facies orbitalis ossis zygomatici
• ala major ossis sphenoidalis

Prednji rub orbite (margo aditus):

• medijalno: crista lacrimalis anterior processus frontalis maxillae
• lateralno: prijelaz facijalne u orbitalnu plohu zigomati ne kosti
• gore: margo supraorbitalis ossis frontalis
• dolje: margo infraorbitalis maxillae et ossis zygomatici

Fossa sacci lacrimalis:

• sprijeda: crista lacrimalis anterior maxillae
• straga: crista lacrimalis posterior ossis lacrimalis
Strukture palpebralne regije i orbite:
• bulbus oculi
• mm. bulbi oculi
• glandula lacrimalis
• potkožni miši i vje a: m. orbicularis oculi, m. corrugator supercilii, m. depressor
supercilii, m. procerus
• n. opticus, n. opthalmicus, n. oculomotorius, n. trochlearis, n. abducens, ggl. ciliare
• a. opthalmica, v. opthalmica superior et inferior
• corpus adiposum orbitae
• vezivno tkivo orbite

Periorbita – poput periosta oblaže koštani dio orbite, a preko canalis opticus i fissura orbitalis
superior nastavlja se u duru mater srednje lubanjske jame

Vezivno tkivo orbite:

• vagina bulbi seu capsula bulbi (Tenoni) – odjeljuje bjeloo nicu od masnog tkiva orbite
• spatium intervaginale – prostor izme u Tenonove ahure i bjeloo nice, u njemu se
nalazi rahlo vezivo i tetive o nih miši a
• lacerti fibrosi – odvajaju se s vanjske strane Tenonove ahure i služe pozicioniranju
o ne jabu ice
o retinacula – vezivne mreža koju tvore lacerti fibrosi
retinaculum m. recti medialis
retinaculum m. recti lateralis
retinaculum m. obliqui superioris
• septum orbitae – vezivna pregrada u frontalnoj ravnini smještena u prednjem dijelu
orbite; prema o noj pukotini (u podru ju vje a) je zadebljan u tarsus; tarzus gornje
vje e širi je od tarzusa donje vje e; unutar tarzusa nalaze se lojne žlijezde – glandulae
tarsales Meibomi; na tarzuse se hvataju i mm. tarsales (superior et inferior) koji imaju
simpati ku inervaciju; tarzusi su pri vrš eni na stijenke orbite putem palpebralnih
ligamenata:
o lig. palpebrale mediale
o lig. palpebrale laterale

Slojevi palpebralne regije:

• koža
• potkožno tkivo
• m. orbicularis oculi
• septum orbitale, tarsus
• m. levator palpebrae superius – samo na gornjoj vje i
• tunica conjunctiva palpebrae
Vje e (palpebrae):
• palpebra superior, palpebra inferior, rima palpebrarum
• sulcus palpebralis superior et inferior – nalaze se na granici vje e i kože glave
• angulus oculi medialis et lateralis
• margo palpebralis = rub vje e prema o noj pukotini
o limbus palpebralis anterior seu cutaneus – u središnjem i lateralnom dijelu ima
trepavice (cilia) s pridruženim žlijezdama lojnicama (glandulae sebaceae
Zeiss) i apokrinim žlijezdama (glandulae ciliares Molli)
o limbus palpebralis psoterior seu conjunctivalis – na njemu se otvaraju
Meibomove žlijezde
o papilla lacrimalis – mali izdanak sluznice vje e na medijalnom dijelu ruba
vje e
punctum lacrimale – mali otvor na papili lakrimalis, po etak odvodnog
sustava suza

Spojnica (tunica conjunctiva):

• tunica conjunctiva palpebrae – sluznica koja oblaže unutarnju stranu vje e
• tunica conjunctiva bulbi – sluznica koja oblaže vanjsku stranu bjeloo nice
• fornix conjunctivae superior et inferior – mjesta prijelaza konjunktive vje e u
konjunktivu bjeloo nice
o nly. conjunctivales = nakupine limfocita cijelom dužinom forniksa
o glandulae conjunctivales Krause = pomo ne suzne žlijezde u medijalnom
dijelu forniksa
• plica semilunaris conjunctivae – nabor konjunktive

Fossa temporalis, fossa infratemporalis, fossa pterygopalatina

Ome enja temporalne udubine:

• sprijeda: proc. zygomaticus ossis frontalis, facies orbitalis ossis zygomatici
• straga: crista supramastoidea ossis temporalis
• medijalno: squama ossis temporalis, facies temporalis ossus frontalis, alla major ossis
sphenoidalis
• lateralno: arcus zygomaticus
• dolje: crista infratemporalis allae major (granica prema fossa infratemporalis)

Strukture temporalne udubine:

• m. temporalis
• nn. temporalis profundi
• aa. et vv. temporales profundae

Osjetna inervacija temporalne udubine:

• n. zygomaticotemporalis
• n. auriculotemporalis
Ome enja infratemporalne udubine:
• sprijeda: tuber maxillae, facies infratemporalis maxillae
• straga: tuberculum articulare ossis temporalis
• medijalno: lamina lateralis proc. pterygoidei
o komunikacija s krilnonep anom udubinom: fissura pterygomaxillaris (procjep
izme u lamina lat. proc. pterygoidei i facies infratemporalis maxillae)
• lateralno: ramus mandibulae
• krov: alla major ossis sphenoidalis

Strukture infratemporalne udubine:

• m. pterygoideus medialis et lateralis
• n. mandibularis, chorda tympani, ggl. oticum
• a. et v. maxillaris
• plexus venosus pterygoideus

Ome enja krilnonep ane udubine:

• sprijeda: tuber maxillae
• straga: facies maxillaris et proc. pterygoideus ossis sphenoidalis
• medijalno: lamina perpendicularis ossis palatini
• krov: corpus ossis sphenoidalis, alla major

Strukture krilnonep ane udubine:

• n. maxillaris, n. petrosus major, n. petrosus profundus, ggl. pterygopalatinum
• a. maxillaris
TOPOGRAFIJA VRATA

Regije vrata:
a) regio colli anterior
• trigonum submandibulare
• trigonum caroticum
• regio colli mediana
o trigonum submentale
o regio hyoidea
o regio subhyoidea
o regio laryngea
o regio thyroidea
o regio trachealis
b) regio colli lateralis
• trigonum omoclaviculare
• spatium scalenovertebrale
c) regio sternocleidomastoidea
d) regio colli posterior (regio nuchae)

Regio colli anterior

Granice prednje regije vrata:

• gore: donji rub mandibule
• lateralno: lijevi i desni m. sternocleidomastoideus

Trigonum submandibulare

Granice submandibularnog trokuta:

• gore: donji rub mandibule
• sprijeda: venter anterior m. digastrici
• straga: venter posterior m. digastrici, m. stylohyoideus
• dno: m. mylohyoideus, m. hyoglossus, m. styloglossus, m.stylopharyngeus

Strukture submandibularnog trokuta:

• gld. submandibularis
• m. mylohyoideus, m. hyoglossus, m. styloglossus, m.stylopharyngeus (dno trokuta)
• n. lingualis, n. mylohyoideus, n. glossopharyngeus (uz m. stylopharyngeus), n.
hypoglossus, r. marginalis mandibulae, r. colli, ggl. submandibulare
• a. et v. facialis, a. et v. submentalis, a. et v. lingualis, v. commitans n. hypoglossi
• nly. submandibulares
Osjetna inervacija submandibularne regije:
• n. transversus colli
• n. auricularis magnus

Trigonum arteriae lingualis:

a) granice:
• sprijeda: m. mylohyoideus
• gore: n. hypoglossus
• dolje: venter anterior m. digastrici
• dno: m. hyoglossus
b) strukture:
• a. lingualis
• v. commitans n. hypoglossi

Trigonum caroticum

Granice trigonum caroticum:

• gore: venter posterior m. digastrici
• medijalno: venter superior m. omohyoidei
• lateralno: m. sternocleidomastoideus
• dno: m. longus colli, m. longus capitis

Strukture trigonum caroticum:

• n. vagus, n. accessorius, ansa n. hypoglossi, truncus sympathicus
• a. carotis communis, a. carotis interna et externa
• v. jugularis interna
• nly. cervicales profundi

Strukture unutar vagina carotica:

• cijelim tokom:
o a. carotis communis, a. carotis interna
o v. jugularis interna
o n. vagus
• samo u kranijalnom dijelu:
o n. glossopharyngeus
o n. accessorius
o n. hypoglossus
Regio colli mediana

Granice regio colli mediana:

• gore: donji rub mandibule
• dolje gornji rub sternuma
• lateralno: vertikalne linije od sternoklavikularnog zgloba do mandibule

Strukture regio colli mediana:

• vratni dio probavnog i dišnog sustava
• tiroidna i paratiroidne žlijezde
• mm. infrahyoidei
• n. laryngeus superior, n. laryngeus recurrens, n. transversus colli
• a. et v. thyroidea superior et inferior, a. et v. laryngea superior et inferior, v. thyroidea
media, v. jugularis anterior, arcus venosus juguli

Granice spatium viscerale colli:

• sprijeda: mm. infrahyoidei, lamina media fasciae colli
• lateralno: vagina carotica
• straga: lamina profunda fasciae colli

Trigonum submentale

Granice submentalnog trokuta:

• lateralno: lijevi i desni venter anterior m. digastrici
• dolje: os hyoideum
• dno: m. mylohyoideus

Strukture submentalnog trokuta:

• nly. submentales

Regio colli lateralis

Granice lateralne regije vrata:

• sprijeda: m. sternocleidomastoideus
• straga: m. trapezius
• dolje: clavicula

Trigonum omoclaviculare

Granice omoklavikularnog trokuta:

• sprijeda: m. sternocleidomastoideus
• gore: venter inferior m. omohyoidei
• dolje: clavicula
Skalenski otvori:
a) prednji skalenski otvor = izme u m. sternocleidomastoideus i m. scalenus anterior
• n. phrenicus
• a. suprascapularis
• v. subclavia, v. jugularis externa
• ductus thoracicus (samo na lijevoj strani!)
b) stražnji skalenski otvor = izme u m. scalenus anterior i m. scalenus medius
• plexus brachialis
• a. subclavia, a. transversa colli

Spatium scalenovertebrale

Granice skalenovertebralnog trokuta:

• medijalno: trupovi cervikalnih i torakalnih kralježaka, jednjak, dušnik
• lateralno: m. scalenus anterior
• ventralno: mm. infrahyoidei, m. sternocleidomastoideus, a. carotis communis,
v. jugularis interna
• dorzalno:lamina profunda fasciae colli

Strukture skalenovertebralnog trokuta:

• a. et v. subclavia, truncus thyreocervicalis, truncus costocervicalis, a. vertebralis, a.
thoracica interna
• n. vagus, n. laryngeus recurrens, truncus sympathicus
• ductus thoracicus (na lijevoj strani)

Regio sternocleidomastoidea

Granice: odgovaraju podru ju koje zauzima m. sternocleidomastoideus; navedena regija

odjeljuje regio colli anterior od regio colli lateralis

Fossa supraclavicularis minor – udubina izme u sternalne i klavikularne glave

m. sternocleidomastoideus

Strukture sternokleidomastoidne regije:

• m. sternocleidomastoideus
• a. et v. sternocleidomastoidea
• n. accesorius, rr. sternocleidomastoidei plexus cervicalis
Regio colli posterior

Granice nuhalne regije:

• kranijalno: linea nuchae superior, protuberantia occipitalis externa
• kaudalno: linija izme u proc. spinosus C7 i akromiona
• lateralno: linija izme u proc. mastoideus i akromiona

Strukture nuhalne regije od površnije prema dublje:

• koža
• potkožno tkivo, n. occipitalis major et minor, nly. occipitales
• lamina superficialis fasciae colli
• m. trapezius
• m. splenius cervicis, m. levator scapulae
• m. splenius capitis, m. longissimus capitis, m. semispinalis capitis
• mm. subocciptiales

Granice nuhalnog trokuta:

• gore i medijalno: m. rectus capitis posterior major
• dolje: m. obliquus capitis inferior
• lateralno: m. obliquus capitis superior

Strukture nuhalnog trokuta:

• površnije:
o n. occipitalis major
• dublje:
o n. suboccipitalis
o a. vertebralis
o plexus venosus suboccipitalis

Spatium parapharyngeum et retropharyngeum

Spatium parapharyngeum
= prostor lateralno od ždrijela

Granice parafaringealnog prostora:

• gore: baza lubanje
• dolje: os hyoideum
• medijalno: fascia buccopharyngea, septum sagittale
• lateralno: m. pterygoideus medialis, lamina profunda fasciae parotideae,
m. sternocleidomastoideus
• straga: lamina profunda fasciae colli
Strukture parafaringealnog prostora:
• n. mandibularis, n. glossopharyngeus, n. vagus, n. accessorius, n. hypoglossus,
ggl. cervicale superius
• a. carotis externa et interna, v. juglaris interna, a. et v. maxillaris, plexus venosus
pterygoideus
• limfni vorovi oko v. jugularis

Topografske regije u sastavu parafaringealnog prostora:

• fossa retromandibularis
• fossa infratemporalis
• trigonum caroticum

Spatium retropharyngeum
= prostor iza ždrijela

Granice retrofaringealnog prostora:

• gore: baza lubanje
• dolje: stražnji medijastinum
• sprijeda: fascia buccopharyngea
• straga: lamina profunda fasciae colli
• lateralno: septum sagittale

Strukture retrofaringealnog prostora:

• a. pharyngea ascendens
• vv. pharyngeae (plexus venosus pharyngeus)
• nly. retropharyngei
USNA ŠUPLJINA

Granice:
 sprijeda: usne
 straga: isthmus faucium (ždrijelni tjesnac)
 krov: palatum durum, palatum mole
 dno: m. mylohyoideus dexter et sinister (seu diaphragma oris)

Isthmus faucium – granice:

 gore: uvula, arcus palatoglossus
 dolje: sulcus terminalis linguae

Podjela usne šupljine:

 vestibulum oris – između usana i zubi
 cavum oris proprium – između zubi i ždrijelnog tjesnaca

Vestibulum oris
 frenulum vestibuli superius – prijelaz sluznice usana na gingivu gornjih zubi
= gornji svod
 frenulum vestibuli inferius – prijelaz sluznice usana na gingivu donjih zubi
= donji svod
 frenulum labii superioris – gornji mediosagitalni nabor
 frenulum labii inferioris – donji mediosagitalni nabor

Usne (labia oris):

 između gornje i donje usne nalazi se usni procjep (rima oris), a lateralno commisura
labiorum oblikuje angulus oris
 tuberculum labii – središnji izbočeni dio usnice
 žlijebovi: sulcus mentolabialis, sulcus nasolabialis (s philtrum nasi)
 mišići:
o zatvarači usta: m. orbicularis oris, m. buccinator
o otvarači usta: ostali mišići usnog kuta
 žlijezde: glandulae labiales
 arterijska opskrba:
o gornja usna: a. labialis superior, a. infraorbitalis
o donja usna: a. labialis inferior, a. mentalis
o kut usana: a. buccalis
 venska odvodnja:
o v. facialis
o v. infraorbitalis
 inervacija:
o motorna: n. facialis
o osjetna: n. infraorbitalis, n. mentalis
 limfna drenaža:
o nlly. submentales
o nlly. submandibulares
Obraz (bucca):
 strukture:
o m. buccinator
o glandulae buccales
o papilla parotidea (2. gornji kutnjak)
o glandulae molares
 krvožilna opskrba:
o a. et v. buccalis
o a. et v. facialis
o a. et v. transversa faciei
o v. temporalis superficialis
 inervacija:
o motorna: n. facialis
o osjetna: n. buccalis, n. infraorbitalis
 limfna drenaža:
o nlly. parotidei
o nlly. submandibulares

Glandula sublingualis
 plica sublingualis:
o izbočinu čini gld. sublingualis
o nalazi se medijalno od gingive zubiju donje čeljusti
o naprijed završava s caruncula sublingualis na kojoj se nalazi papilla salivaria
sublingualis
 odvodnja sline:
o ductus sublinguales minores – otvaraju se duž plica sublingualis
o ductus submandibularis – otvara se na caruncula sublingualis
 krvožilna opskrba:
o a. sublingualis et a. submentalis
o v. lingualis
 inervacija:
o parasimpatička: n. facialis –> chorda tympani –> n. lingualis –>
ggl. submandibulare –> n. sublingualis
o simpatička: plexus caroticus externus (oko a. facialis)
o osjetna: n. sublingualis

Tvrdo nepce (palatum durum)

 strukture koje ga tvore: lamina horizontalis ossis palatini, proc. palatinus maxillae
 sluznica: u mediosagitalnoj ravnini na sluznici je raphe koja sprijeda završava s papilla
incisiva; poprečno se pružaju plicae palatinae transversae
 krvožilna opskrba:
o a. nasopalatina, a. palatina major
o plexus venosus pterygoideus
 inervacija:
o prednja 1/3: n. nasopalatinus
o stražnje 2/3: n. palatinus major
 limfna drenaža:
o nlly. cevicales profundi
Meko nepce (palatum mole)
 osnovu mekog nepca čini aponeurosis palatina – razepeta između laminae mediales
processus pterygoidei, pruža se od lamina horizontalis ossis palatini prema straga do
kraja mekog nepca
 u središnjem stražnjem dijelu nalazi se uvula palatina od koje se prema lateralno
pružaju dva luka:
o arcus palatoglossus – prednji luk
o arcus palatopharyngeus – stražnji luk
 između lukova je zaton – sinus tonsillaris u kojem je smještena tonsilla palatina
 mišići mekog nepca:
o m. palatoglossus
o m. palatopharyngeus
o m. uvulae
o m. levator veli palatini
o m. tensor veli palatini
 krvožilna opskrba:
o aa. palatinae minores
o a. palatina ascendens
o rr. dorsales linguae a. lingualis
o rr. pharyngei a. pharyngeae ascendens
 inervacija:
o osjetna: nn. palatini minores, rr. tonsillares n. glossopharyngei
o okusna: n. vagus
o motorna: n. vagus, n. mandibularis

Zubno meso (gingiva):

 vezivno tkivo prekriveno sluznicom usne šupljine
 arterijska opskrba:
o gingiva gornje čeljusti:
 aa. alveolares superiores posteriores et anteriores
 a. nasopalatina et a. palatina major
o gingiva donje čeljusti:
 a. alveolaris inferior
 venska odvodnja:
o plexus venosus pterygoideus
 inervacija:
vanjska strana rr. alveolares superiores anteriores
oko sjekutića
unutarnja strana n. nasopalatinus
vanjska strana rr. alveolares superiores anteriores
oko očnjaka
unutarnja strana n. palatinus major
gornja čeljust
vanjska strana r. alveolaris superior medius
oko pretkutnjaka
unutarnja strana n. palatinus major
vanjska strana rr. alveolares superiores posteriores
oko kutnjaka
unutarnja strana n. palatinus major
oko sjekutića i vanjska strana n. mentalis
očnjaka unutarnja strana n. sublingualis n. alveolaris
donja čeljust
oko pretkutnjaka vanjska strana n. buccalis inferior
i kutnjaka unutarnja strana n. sublingualis
Jezik (lingua)
 osnovni dijelovi: apex, corpus, radix, dorsum, facies inferior
 vezivne tvorbe:
o aponeurosis linguae – vodoravno položena
o septum linguae – okomito položena u mediosagitalnoj liniji
 dorsum linguae:
o sulcus medianus linguae
o sulcus terminalis linguae
o foramen caecum linguae
o papillae linguales
o tonsilla lingualis
 facies inferior linguae:
o frenulum linugae
o plica fimbriata – medijalno od nje prosijava v. lingualis
 papile:
o s okusnim pupoljcima: papillae vallatae, papillae fungiformes, papillae foliatae
o bez okusnih pupoljaka: papillae filiformes, papillae conicae
 žlijezde: gld. linguales, gld. lingualis anterior
 mišići jezika:
o vanjski:
 m. styloglossus
 m. hyoglossus
 m. genioglossus
o unutarnji:
 m. longitudinalis superior
 m. longitudinalis inferior
 m. transversus linguae
 m. verticalis linguae
 krvožilna opskrba:
o a. et v. lingualis
o v. comitans n. hypoglossi
 inervacija:
motorna osjetna okusna
prednje 2/3 n. lingualis chorda tympani
stražnja 1/3 n. hypoglossus n. glossopharyngeus
korijen n. vagus
ŽDRIJELO

Slojevi ždrijela (od unutra prema van):

 sluznica
 fascia pharyngobasilaris
 mm. pharyngis
 fascia buccopharyngea

Fascije:
 fascia pharyngobasilaris – hvata se za tuberculum pharyngeum, pars basilaris ossis
occipitalis, piramide temporalne kosti, donja strana tube auditive, lamina medialis
processus pterygoidei
 fascia buccopharyngea – nastavlja se na ovojnicu m. buccinator, na granici tog prijelaza
nalazi se raphe pterygomandibularis (između hamulus proc. pterygoidei i mandibule)

Mm. constrictores pharyngis (konstriktori ždrijela):

 m. constrictor pharyngis superior
o P:
 pars pterygopharyngea
 pars buccopharyngea čvrsta polazišta s kostiju
 pars mylopharyngea
 pars glossopharyngea
 m. constrictor pharyngis medius
o P:
 pars chondropharyngea
 pars ceratopharyngea
 m. constrictor pharyngis inferior
o P:
 pars thyropharyngea
 pars cricopharyngea
o m. cricopharyngeus = pojačanje kružnog mišićja ja granici s jednjakom,
onemogućava ulazak prevelike količine zraka u želudac
 za sve mišiće:
o H: raphe pharyngis
o I: n. vagus

Mišići dilatatori i podizači ždrijela:

 m. stylopharyngeus – I: n. glossopharyngeus
 m. palatopharyngeus – I: n. vagus; tvori arcus palatopharyngeus
o m. salpingopharyngeus – dio između tube auditive i nepčane aponeuroze

Podjela ždrijela:
 nasopharynx seu epipharynx
 oropharynx seu mesopharynx
 laryngopharynx seu hypopharynx
Nasopharynx
 granice:
o lateralno: m. levator et tensor veli palatini, m. constrictor pharyngis superior
o sprijeda: choanae
o straga: m. constrictor pharyngis superior, fascia pharyngobasilaris
 dijelovi i strukture:
o fornix pharyngis = krajnji gornji dio nazofarinksa
o ostium pharyngeum tubae auditivae
o torus tubarius = izbočenje sluznice hrskavicom tube auditive
o torus levatorius = izbočenje m. levator veli palatini
o plica salpingopharyngea
o recessus pharyngeus Rosenmülleri – iza i lateralno od gornje strane torus tubarius
o tonsilla pharyngea
 krvožilna opskrba:
o a. pharyngea ascendens, a. palatina ascendens
o a. canalis pterygoidei
o r. pharyngeus a. maxillaris
o plexus venosus pharyngeus
 inervacija:
o plexus pharyngeus (n. V, n. IX, n. X, simpatikus)
 limfna drenaža:
o nlly. retropharyngei
 komunikacije:
o choanae – s nosnom šupljinom
o tuba auditiva – s bubnjištem
o komunikacija s orofarinksom

Oropharynx
 granice:
o lateralno i straga: konstriktori ždrijela
o naprijed: isthmus faucium
 orofarinks je smješten između mekog nepca i faringoepiglotičnih nabora
 dijelovi i strukture:
o tonsilla palatina
o fossa supratonsilaris – omeđenja: arcus palatoglossus, plica triangularis, plica
semilunaris, arcus palatopharyngeus
 krvožilna opskrba:
o r. tonsillaris a. facialis
o a. palatina ascendens, a. pharyngea ascendens
o rr. dorsales linugae a. lingualis
o aa. palatinae minores
o plexus venosus pharyngeus, v. palatina
 inervacija:
o rr. tonsillares et rr. pharyngei n. glossopharyngei, rr. pharyngei n. vagi
o rr. isthmi faucium n. lingualis, nn. palatini minores
 limfna drenaža:
o nlly. retropharyngei, nlly. cervicales profundi:
 komunikacije: s usnom šupljinom (isthmus faucium), s nazo- i laringofarinksom
Laryngopharynx
 pruža se od faringoepiglotičnih nabora do donjeg ruba prstenaste hrskavice (razina C6)
 granice:
o lateralno: m. constrictor pharyngis inferior, membrana thyrohyoidea
o naprijed: aditus laryngis, larynx
o straga: m. constrictor pharyngis inferior
 omeđenja aditus laryngis:
o naprijed: epiglotis
o straga: incisura interarytenoidea
o lateralno: plica aryepiglottica
 dijelovi i strukture:
o prominentia laryngica pharyngis – tvori je prstenasta hrskavica
o recessus piriformis
 gore: plica aryepiglottica
 dolje: donji rub prstenaste hrskavice
 medijalno: lig. quadrangulare
 lateralno: membrana thyrohyoidea, lamina cartilaginis thyroideae
o plica n. laryngei – nalazi se u rec. piriformis, tvori je n. laryngeus superior
 krvožilna opskrba:
o a. thyroidea superior
o rr. pharyngei a. thyroideae inferioris
o plexus venosus pharyngeus
 inervacija:
o rr. pharyngei (plexus pharyngeus)
 limfna drenaža:
o nlly. retropharyngei et cervicales profundi
 komunikacije: grkljan (aditus laryngis), orofarinks, jednjak

Plexus pharyngeus:
 motorička vlakna: n. X
 osjetna vlakan: n. IX, n. X
 parasimpatikus: n. X
 simpatikus: ggl. cervicale superius

Komunikacije ždrijela i parafaringealnog prostora:

membrana
pharyngobasilaris
tuba auditiva, m. levator veli palatini, a. paltina ascendens
m. constr.
sup.
m. stylopharyngeus, n. glossopharyngeus
m. constr.
med.
r. internus n. laryngei superioros, a. laryngea superior
m. constr.
inf.
n. laryngeus recurrens, a. larngea inferior

oesophagus m. cricopharyngeus