UNIVERZITET U TUZLI

MEDICINSKI FAKULTET
ZAVOD ZA ANATOMIJU

NEUROANATOMIJA
KOSTI GLAVE
 >> KOSTI GLAVE <<

SADRŽAJ –

KOSTI GLAVE .............................................................................................................. 3

1. OS OCCIPTALE ....................................................................................................... 5
2. OS SPENOIDALE ..................................................................................................... 7
3. OS TEMPORALE .................................................................................................... 11
4. OS PARIETALE ....................................................................................................... 21
5. OS FRONTALE ....................................................................................................... 23
6. OS ETHMOIDALE .................................................................................................. 25
7. CONCHA NASALIS INFERIOR .............................................................................. 27
8. OS LACRIMALE ..................................................................................................... 28
9. OS NASALE ........................................................................................................... 29
10. VOMER................................................................................................................ 30
11. MAXILLA .............................................................................................................. 31
12. OS PALATINUM ................................................................................................... 35
13. OS ZYGOMATICUM ........................................................................................... 37
14. MANDIBULA ........................................................................................................ 38
15. OS HYOIDEUM .................................................................................................... 40
16. CALVARIA........................................................................................................... 40
17. BASIS CRANI ....................................................................................................... 41
18. OTVORI BAZE LOBANJE ..................................................................................... 42
19. FOSSA CRANI ANTERIOR ................................................................................... 42
20. FOSSA CRANI MEDIA ......................................................................................... 42
21. FOSSA CRANI POSTERIOR ................................................................................. 43
22. FONTICULI CRANIA - FONTANELLAE ................................................................ 43
23. CAVUM NASI ...................................................................................................... 44
24. ORBITAE .............................................................................................................. 46
25. FOSSA TEMPORALIS ........................................................................................... 47
26. FOSSA INFRATEMPORALIS ................................................................................. 47
27. FOSSA PTERYGOPALATINA ............................................................................... 47

2
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

KOSTI GLAVE

Skelet glave dijelimo na dva dijela;

1. Jedan dio koji omota kao kapsula veliki i mali mozak – cranium cerebrale,
2. Drugi dio koji dolazi u kontakt sa početnim dijelom probavnog trakta –
cranium viscerale.

Cranium cerebrale – njega možemo podijeliti na dva dijela; cranium primordiale

i capsula nasalis primitiva (primitivna nosna čahura).
Cranium primordiale dijelimo na:
- jedan dio koji osificira enhondralno; hondrocranijum (tu spada baza
lobanje),
- drugi dio koji direktno osificira iz vezivnog tkiva; desmocranium (tu spada
čitav krov lubanje).
Primitivnu nosnu čahuru dijelimo na tri dijela; jedan dio koji osificira
enhondralno i daje osnovu za neke kosti nosne regije, drugi dio atrofira te bude
nadomješten obložnim kostima, treći dio ostane kroz čitav život hrskavičan i
daje hrskavice nosa.

Prema tome – shematski to izgleda:

I - Cranim cerebrale:
1. Cranium primordiale;
a. Hondrocranium – baza lubanje; na osnovu hrskavice,
b. Desmocranium – krov lubanje; na osnovu vezivnog tkiva,
2. Primitivna nosna čahura;
a. Enhondralne kosti,
b. Obložne kosti,
c. Hrskavica nosa.

II – Cranium viscerale:
1. Na osnovu vezivnog tkiva,
2. Kao obložne kosti,
3. Na osnovu škržnih lukova.

Iz svega možemo podijeliti kosti glave u tri grupe:

1. Kosti primordijalnog craniuma,
2. Kosti primitivne nosne čahure,
3. Kosti visceralnog craniuma.

3
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

I – kosti primordialnog craniuma, dijelimo na.

1. Kosti lubanjske baze – pripadaju u većini hondrocraniumu;
a. Os occipitale,
b. Os sphenoidale,
c. Os temporale.
Os occipitale – pripada dijelom hondrocraniumu (pars basilaris i partes laterale),
a dijelom desmocraniumu (squama).
Sfenoidalna kost – pripada gotovo čitava hondrocraniumu, ali samo mali dio
lamina medialis processus pterygoidei koji pripada desmocraniumu.
Temporalna kost – pripada dijelom hondrocraniumu (pars petromastoidea, pars
petrosa i pars mastoidea), a dijelom desmocraniumu (squama).

2. Kosti lubanjskog krova su:

a. Os parietale,
b. Os frontale.
Pripadaju desmocraniumu.

II – kosti primitivne nosne čahure:

1. Os ethmoidale,
2. Conchae nasales inferiores,
3. Ossa lacrimalia,
4. Osa nasalia,
5. Vomer.

III – kosti visceralnog craniuma:

1. Maxillae,
2. Ossa pallatina,
3. Ossa zygomatica,
4. Ossicula tympani (ossicula auditus),
5. Mandibula,
6. Os hyoideum.

4
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

1. OS OCCIPTALE

Zatiljna kost – os occipitale je neparna kost, postavljena na stražnjem donjem

dijelu lubanje. Omeđuje jedan otvor foramen magnum – kojim lubanja
komunicira s kičmenom moždinom, kroz koji prolazi medula spinalis i nastavlja
se u medulu oblongatu.
Na occipitalnoj kosti četiri dijela:
1. Pars basilaris,
2. Partes laterales,
3. Squama occipitalis.

Unutrašnja strana
Sprijeda na unutrašnjoj strani, tj. na partes basilaris vidimo jedan široki žlijeb –
clivus. Na njemu leži medula oblongata, svrši na rubu foramen magnuma.
Prema naprijed se clivus produžuje na trup ossis sphenoidalis. Lateralno od
clivusa nalaze se dva sulcusa:
- Sulcus sinus petrosi inferioris; zapravo je semisulcus, sa istoimenom
brazdom na temporalnoj kosti (piramida) čini – sulcus sinus petrosi
inferioris.
Na partes laterales – lateralno od foramen magnum nalazi se izbočenje –
tuberculum jugulare, a iza ovog se nalazi unutrašnji otvor – canalis hypoglossi.
Lateralnije se nalazi unutrašnji otvor – canalis condylaris, a još lateralnije završni
dio – sulci sygmoidei.
Sa strane partis lateralis nalazi se – incisura jugularis, koja sa istoimenom
incesurom na temporalnoj kosti zatvara – foramen jugulare. Kroz foramen izlazi;
v.juglaris interna sa živcim; glossopharyngeus, vagus i accesorius. Sa stražnje
strane je incisura jugularis omeđena dobro izraženim – processus jugularis.
Prema natrag se na partes lateralis nastavlja squama occipitalis. Na njezinoj
unutrašnjoj strani vidimo izbočinu u vidu križa – eminentia cruciformis.
Najizbočeniji dio eminentiae zove se – protuberantia occipitalis interna. Gornji
krak eminentiae cruciformis sadrži jednu brazdu – sulcus sagittalis u kojem se
nalazi sinus sagitalis superior.
Sulcus transversus – prelazi na pars mastoidea temporalne kosti, zavija u obliku
slova S, obuhvata procesusu jugularis i svrši u foramen jugulare. Zbog tog zavoja
zove se još i sulcus sigmoideus, u kojem je smješten sinus sigmoideus. Donji krak
eminentiae cruciformis je dobro izražen i oštar i zove se – crista occipitalis
interna. Kraj foramen magnuma se rascijepi u dva kraka koja obuhvataju
foramen. Između pojedinih krakova eminentiae cruciformis nalazimo četiri

5
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

udubine – fossae occipitales cerebrales i fossae occipitales cerebellares. U

kojima je mozak svojim gyrusima napravio – impresiones digitatae, ograničene
grebenima – juga cerebralia.

Vanjska strana –
Na vanjskoj strani partis basilaris u medijalnoj liniji nalazimo izrazito izbočenje –
tuberculum pharyngeum. Sa strane ovog izbočenja nalazi se hvatište za m.rectus
capitis anterior a ispred njega hvatište za m.longus capitis. Iza toga se nalaze –
condyli occipitales koji nose zglobne ploštine. Plohe na njima su kongurentne
onima na atlasu. Iza kondila nalazi se – fossa condylaris, gdje se nalazi – canalis
condylaris, a ispred kondila se nalazi vanjski otvor canalis hypoglossi. Lateralno
od kondila ispod processus jugularis nalazi se hvatište za m.rectus capitis
lateralis. Iza toga slijedi vanjska strana squame occipitalis. Gotovo u sredini
squame nalazi se jedno izbočenje – protuberantia occipitalis externa. Prema
dolje od protuberantiae sve do foramen occipitale pruža se – crista occipitalis
externa, koja služi kao hvatište za ligamentum nuchae. Sa strane protuberantiae
odlaze prema lateralnim stranama po jedna linija – linea nuchae superior, koji
dijeli vanjski dio squame na dva dijela; gornji i glatki dio – planum occipitale i
donji hrapavi dio – planum nuchale. Poviše lineae nuchae superior nalazi se –
linea nuchae inferior.
Na gornjoj se hvata – m.trapezius i venter occipitalis m.occipitofrontalis, na
donjoj i ispod nje se hvata – m.rectus capitis posterior maior i minor,
m.obliquus capitis superior, a između gornje i donje hvata se – m.semispinalis
capitis.

Squama
Ima oblik romba, tako da njoj imamo: dva gornja ruba i dva donja, tri ugla;
gornji i dva lateralna. Gornji rubovi su osobito nazubljeni, nazivaju se – margo
lambdoideus. Vezuju se sa parijetalnim kostima.
- Donji rubovi se spajaju s os temporale, te čine – margo mastoideus i on je
nazubljen.
- Sprijeda se os occipitale spaja s os sphenoidale, to do 18. godine postoji
kao synchondrosis sphenooccipitalis, zatim okošta i na tom spoju imamo
jednu kost – os basilare, sastavljenu od os occipitale i os sphenoidale.

6
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

2. OS SPENOIDALE

Klinasta kost – os sphenoidale je neparna kost, postavljena u sredini lubanjske

jame. Na njoj imamo nekoliko glavnih dijelova.
- Centralni dio – corpus ossis sphenoidalis, koji je građen u formi kocke i
sastavlja se natrag s trupom ossis occipitalis.
- Sa strane se nalaze po dva krila, i to prednja su – alae minores. Alae
minores su malane i ravne.
- Velika krila – alae maiore, su mnogo veća tako da njima možemo
razlikovati unutrašnju ili cerebralnu stranu, i vanjsku koja se dijeli na tri
plohe:
a. Facies temporalis,
b. Facies orbitalis,
c. Facies sphenomaxillaris.
Prema dolje od korijenova velikih krila odlaze dva nastavka, krilni nastavci
– processus pterygoidei.

Ako gledamo trup – corpus, kao cjelinu, možemo na njemu razlikovati šest
strana; gornja, donja, prednja, stražnja, lateralne.

Gornja strana ili cerebralna

Čini srednji dio unutrašnje strane baze. Sprijeda na trupu u medijalnoj liniji
nalazimo – planum sphenoideum, polje koje se sa strane nastavlja u alae
minores. Naprijed od planum sphenoideum postoji – spina ethmoidea, a prema
natrag od planum slijedi – sulcus interopticus. Gornja strana trupa sfenoidne
kosti nalići kao cjelina na tursko sedlo i radi toga se zove – sella turcica. Iza
tuberculum sellae nalazi se duboka jama – fossa hypophyseos. U njoj se nalazi
hipofiza, sinus intercavernosus anterior et posterior. Pored fossae hiphophyseus
na turskom sedlu u stražnjem dijelu se nalazi i fossa neurohypophyseos.
Fossa hypophyseos je ograničena sa stražnje strane visokim koštanim zidom –
dorsum sellae, koji se nadvio nad fossom, a sa strane posjeduje izdanke –
processus clinoidei posteriores, na koje se hvata tentorium cerebelli. Iza
dorsuma se nastavlja glatka ploha koja se spaja sa onom na gornjoj strani parts
basilaris ossis occipitalis i čini – clivus. Lateralno se sprijeda nalaze mala krila
alae minores. Imaju formu trokuta, sa bazom medijalno i vrhom lateralno.
Odlaze od corpusa sa dva korijena, koji među sobom zatvaraju – canalis opticus,
nalazi se na lateralnim krajevim sulci interoptici, kroz njega prolaze; nervus
opticus i art.ophtalmica.

7
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

Na malim krilima imamo:

- Gornju glatku plohu koja nosi dio frontalnog lobusa mozga,
- Donju plohu, koja čini dio gornjeg zida orbite
- Prednji rub, koji je nazubljen, spaja se s os frontale,
- Stražnji rub nazvan, crista alaris, koji s gornje strane omeđuje otvor –
fissura orbitalis superior, kroz koju ulaze u orbitu; n.ophtalmicus,
n.oculomotorius, n.abducens i n.trochlearis a izlazi v.ophtalmica
Na medijlnom kraju stražnjeg ruba nalazi se – processus clinoideus
anterior, koji služi za hvatište tentoriuma.

Iza malih krila nalaze se velika krila – alae maiores, koja su zavijena i čine
uglavnom dno fossae crani mediae. Odlaze od trupa sa tri korijena između kojih
se nalaze dva otvora:
- Foramen rotundum,
- Foramen ovale.
Poviše korijenova velikih krila na lateralnim stranama corpusa nalazimo brazdu
za a.carotis – sulcus caroticus. Lateralno od sulcus caroticusa nalazi se foramen
rotundum, kroz koji prolazi; n.maxillaris (druga grana n.trigeminusa). Iza ovog
otvora nalazi se foramen ovale, kroz koji prolazi; n.mandibularis (treća grana
n.trigeminusa). Lateralno od foramen ovale nalazi se oštri ugao alae maiores –
spina ossis sphenoidalis, a na njoj – foramen spinosum, kroz koji ulazi
a.meningea media u lobanju. Na unutrašnjoj strani velikih krila nalazimo –
impressiones digitatae uzrokovane moždanim zavojima. Veliko krilo svojim
prednjim rubom, malo zavinutim, omeđuje s donje strane – fissuru orbitalis
superior.
- Prema lateralnoj strani se prednji rub proširuje u hrapavo polje – margo
frontalis, za koje se veže os frontale. Lateralno i natrag je angulus
parietalis.
- Dalje natrag se nalazi konkavni rub – margo squamosus, na koji se veže
pars squamosa ossis temporalis.
- Iza ovog ruba slijedi spina ossis sphenoidalis koja ulazi u kut između
squame i piramide temporalne kosti.
- Stražnji hrapavi rub – margo petrosus, velikog krila omeđuje sa piramidom
temporalne kosti nepravilni otvor na bazi lobanje – foramen lacerum.

8
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

Prednja strana
Na njoj u sredini nalazimo jedan vertikalni greben – crista sphenoidalis, koja se
prema dolje nastavlja u rostrum sphenoidale.
- Crista sphenoidalis se spaja s lamina perpendicularis ossis ethmoidalis.
Sa strane te cristae nalazi se jedan otvor – apertura sinus sphenoidalis, koji vode
u sinus sphenoidalis, koji se nalazi na trupu sfenoidalne kosti. Lateralno od
aperturae sinusa, nalazi se hrapavi rub na koji se hvata lamina orbitalis ossis
ethmoidalis.
Prednja strana alae maiores, lateralno of foramen rotundum se naziva i – facies
orbitalis alae maiores, a čini najveći dio lateralnog zida orbitalne šupljine.
Ova ploština je omeđena:
- straga prednjim rubom alae maiores,
- gore s margo frontalis,
- lateralno s margo zygomaticus koji se spaja s os zygomaticum i dijeli facies
orbitalis alae od facies temporalis,
- a dalje sa crista orbitalis, koja sa maxillom koja se nalazi sprijeda omeđuje
pukotinu – fissura orbitalis inferior, kroz koju komunicira orbita s; fossa
pterygopalatina i s fossa infratemporalis

Donja strana
Na donjoj strani u medijalnoj liniji imamo greben koji se nastavlja u kljun –
rostrum sphenoidale. Neki autori taj greben nazivaju – crista sphenoidalis
inferior, a cristu na prednjoj strani crista sphenoidalis anterior, na mjestu gdje
se obje sastaju čine – rostrum. Processus pterygoideus – polazi od donje strane
medijalnog dijela alae maioris sa dva korijena između kojih se nalazi – canalis
pterygoideus, kroz koji prolazi n.canalis pterygoidei. Processus pterygoideus se
sastoji iz dvije laminae – lamina medialis i lamina lateralis, koje su dolje
rastavljene čineći pukotinu – fisssuru pterygoideu u koju ulazi processus
pyramidalis ossis palatini. Prema natrag se obje laminae razmaknu i čine – fossa
pterygoidea, u kojoj se hvata m.pterygoideus medialis.
Prednji rubovi medijalne i lateralne lamine se gore sastaju i čine troglasto polje
– facies sphenomaxillaris, koja sa stražnje strane omeđuje duboku fossu
pterygopalatinu. (ispred ju omeđuje maxilla). Na facies sphenomaxillaris se u
gornjem dijelu lateralno nalazi – foramen rotundum, a nešto niže se nalazi
prednji otvor canalis pterygoidei, od kojeg prema dole ide – sulcus
pterygopalatinus. Ovaj sulcus bude pomoću istoimene brazde na os palatinum
pretvoren u canalis pterygopalatinus.

9
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

Stražnja strana
Čitavu stražnju stranu čini stražnja strana corpusa. To je četverouglasta ploha
koja se spaja s prednjom plohom ossis occipitalis.

Lateralna strana
Čine ih vanjske strane alae maiores. Podijeljene su na dva dijela pomoću
transverzalnog grebena – crista infratemporalis. Gornji dio koji gleda lateralno
je facies temporalis, a donji dio koji gleda nešto prema dolje je facies
infratemporalis. Lateralna strana je omeđena:
- Sprijeda s marfo frontalis i margo zygomaticus,
- Gore s angulus parietalis,
- Straga s konkavnim margo squamosus,
- A medijalno sa stražnjim rubom alae maioris, koji omeđuje foramen
lacerum i s bazom processus pterygoidei.

10
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

3. OS TEMPORALE

Sljepoočna kost – os temporale je parna kost, umetnuta između os occipitale i

os parietale na lateralnoj strani lubanje. U sebi sadrži cavum tympani (srednje
uho) sa slušnim košćicama, zatim labyrint (unutrašnje uho), i mnoge kanale i
kanaliće koji kroz nju prolaze. Na temporalnoj kosti možemo razlikovati dijelove:
1. Pars squamosa,
2. Pars mastoidea (stražnji vanjski dio piramide),
3. Pars petrosa (piramida), kojoj se priključuju:
- Pars tympanica,
- Pars hyoidea.

PARS SQUAMALIS – LJUSKA

Ljusku čini vertikalno smještena tanka koštana ploča, koja čini dio lateralnog
zida srednje lobanjske jame – fossae crani mediae. Imamo na njoj:
a. Unutrašnju stranu – facies cerebralis,
b. Vanjsku stranu – facies temporalis, i
c. Rub.
Unutrašnja strana je u kontaktu s mozgom – facies cerebralis, te ima na sebi
impressiones digitae i juga cerebralia. Na njoj se sprijeda nalazi jedna vertikalna
brazda – sulcus arteriae meningeae mediae, za istoimenu arteriju koja dolazi
kroz foramen spinosum u lobanju.

Vanjska strana – facies temporalis, je glatka, te čini dio fossae temporalis i dio
planuma temporale. Na njoj nalazimo – sulcus a.mediae, s donjeg dijela ove
plohe odlazi prema naprijed jedan nastavak – processus zygomaticus, koji se
spaja s jednim nastavkom ossis zygomatici i skupa s njim čini luk – arcus
zygomaticus. Luk polazi s dva korijena; jednim longitudinalnim koji ide ravno
prema natraga i dijeli se na dva kraka: gornji – linea temporalis inferior, koja
omeđuje planum temporale. Donji krak čini – cristu postarticularis, koja završi
ispred porus acusticus s izdankom – processus retroauricularis. Drugi krak
processus zygomatikusa ide prema medijalnoj liniji. Na svojoj donjoj strani je
obložen hrskavicom i skupa s prednjom stranom partis tympanicae čini udubinu
– fossu mandibularis. U ovu fossu ulazi caput mandibulae, odnosno samo njen
prednji dio je je zglobna ploha – facies articularis, koji se također dijeli na dva
dijela; stražnji – fovea articularis, i prednji – tuberculum articulare. Na mjestu
gdje se sastaju lateralni i transverzalni korijen processus zygomatici, nalazi se
jedno izbočenje – tuberculum zygomaticum (ant.), na koje se hvata –

11
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

ligamentum temporomandibulare. Prema natrag je facies articularis odijeljena

od ostalog dijela fossae mandibularis jednom pukotinom – fissura
petrotympanica (Glaseri). Na vanjskoj strani squame ispred transverzalnog
korijena processus zygomatici, imamo jednu trokutastu površinu – facies
infratemporalis, koja se prema naprijed spaja sa istoimenom pločom na ala
maior ossis sphenoidalis.

Rubovi squame – na donjoj strani je spojena s ostalim dijelovima temporalne

kosti, a tri ruba su joj slobodna.
- Prednjim rubom – veoma nazubljenim, spaja se s konkavnim stražnjim
rubom alae maioris.
- Gornjim i stražnjim rubom se spaja s parijetalnom kosti.
Ondje gdje se stražnji rub spaja s pars matoidea čini s njom dosta oštar kut
– incisura parietalis.
- Donji neslobodni rub se sprijeda spaja s piramidom, a straga s pars
mastoidea.
Prednji dio donjeg ruba ljuske, sasvim se približi uz pars tympanica, ali je
ne dodirne jer se između njih utisne tegmen tympani, tako nastaju dvije
pukotine i to donja – fissura petrotympanica Glaseri, kroz koju prolazi
chorda trympani, i gornja – fissura petrosquamalis.

PARS MASTOIDEA
Postavljena je iza squame i vanjskog slušnog hodnika. Na pars mastoidea
opisujemo:
- Vanjsku i unutrašnju stranu,
- Rub.
Vanjska strana – je konveksna i hrapava, a prema dolje svršava s processus
mastoideus (sisasti nastavak); na kojem imamo vanjsku i unutrašnju stranu.
Vanjska strana je dosta hrapava, pa se tu hvataju mišići
m.sternocleidomastoideus i m.splenius capitis, a na unutrašnjoj strani processus
mastoideusa nalazi se udubina – incisura mastoidea, u kojoj se hvata venter
posterior musculi digastrici, a medijalno od incesurae nalazi se – sulcus arteriae
occipitalis za istoimenu arteriju. Nešto iznad processus mastoideusa na vanjskoj
strani pars mastoidea, nalazi se jedan otvor – foramen mastoideum, početak
mastoidnog emissariuma.

Unutrašnja strana – processus mastoideusa je konkavna, a čini zid fossae crani

posterioris. Na njoj nalazimo duboku brazdu – sulcus sigmoideus.
12
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

Pars mastoidea ima slobodne rubove prema natrag, od kojih se:

- Gornji spaja s parijetalnom kosti,
- Donji s occipitalnom kosti, prema gore je srastao sa squamom, a prema
natrag ga od partis tympanicae dijeli – fissura tympanomastoidea. Inače se
unutra nastavlja u pars petrosa čiji je zapravo dio.

PIRAMIDA – PARS PETROSA

Pyramis
Kroz pars petrosa prolaze mnogi kanali i kanalići, u sebi sadrži srednje i
unutrašnje uho. Ima oblik četverostrane piramide, na kojoj razlikujemo:
- Vrh (apex),
- Bazu i četiri strane:
- Facies anterior,
- Facies posterior,
- Facies basalis pyramidis,
- Facies tympanica pyramidis.

Apex – nalazi se u kutu koji čini trup sphenoidalne kosti koji sa svojim velikim
krilom. Posjeduje prednji otvor canalis carotici – apertura interna canalis
carotici (kroz koji izlazi a.carotis da bi došla u sulcus caroticus na sphenoidalnoj
kosti).

Baza – odgovara u potpunosti mastoidnom dijelu.

Facies anterior – čini stražnji dio dna – fossae cranii mediae. Na njoj sprijeda
blizu apexa nalazimo udubljenje – impressio trigemini, u kojem leži ganglion
semilunare. Iza tog udubljenja nalazimo dvije paralelne brazde; sulcus nervi
petrosi maioris, koji odlazi od otvora – hiatus canalis facialis (Fallopi) i sulcus
nervi petrosi minoris koji odlazi od drugog otvora – apertura interna canaliculi
n.petrosis minoris. Iza tih otvora prema lateralnoj strani se pruža tanka pločica –
tegmen tympani, koja pokriva cavum tympani i spaja se s ljuskom u – fissura
petrosquamosa (koja se vidi samo kod novorođenčeta). Ako se dijetlom odbije
tegmen tympani, dolazimo u cavum tympani u kojem nalazimo slušne koščice –
ossicula auditus. Na stražnjoj strani ove plohe blizu ruba nalazimo jedno
izbočenje – eminentia arcuata, koje proizvodi – canalis semicircularis superior.
Na unutrašnjoj strani plohe nalazimo nalazimo – sulcus sinus petrosi superior, za
sinus petrosus superior, i to na bridu piramide – crista pyramidis ili angulus
superior.
13
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

Facies posterior – ova ploha je u kontaktu sa malim mozgom, a omeđuje fossa

cranii posterior. Idući od vrha prema dnu nalazimo; jedan otvor – porus
acusticus internus, kroz koji ulaze: n.facialis, n.intermedius i n.acusticus. To je
početak kanala – meatus acusticus internus, koji svršava s dnom – fundus
meatus acustici interni. Taj fundus meatus acustici interni je podijeljen
grebenom – crista transversa u dva dijela; gornji i donji:
- U gornjem sprijeda nalazimo jedan otvor za n.facialis, to je – area
n.facialis, a straga nalazimo skup rupica – area vestibularis superior, za
prolaze niti pars vestibularis n.stato-acustici.
- U donjem dijelu sprijeda imamo niz rupica – tractus spiralis foraminosus,
za prolaz niti pars cohlearis n.stato-acustici, a na stražnjem rubu meatusa
nalazimo jedno udubljenje – fossa subarcuata.
Neposredno iza ove udubine nalazi se jedna pukotina u kojoj se otvara –
aqueductus vestibuli, a pukotina se naziva – apertura externa aqueductus
vestibuli.

Facies inferior – na njoj imamo čitav niz udubljenja, izbočina i hrapavosti.

Sprijeda, blizu vrha, imamo hrapavu plohu odakle polazi m.levator veli palatini.
Iza toga nalazimo otvor – apertura externa canalis carotici. To je početak canalis
caroticusa koji završi na – apertura interna canalis carotici. Na stražnjem zidu
kanala nalazimo – canaliculi caroticotympanici, koji vode u cavum tympani.
Prema natrag nalazi se – fossa jugularis, u njoj je smješten bulbus v.jugularis
superior. U samoj fossi jugularis nalazi se jedna mala brazda – sulcus canaliculi
mastoidei, koja se kroz mali otvor nastavlja u – canaliculus mastoideus za ramus
auricularis nervi vagi.
Medijalno fossa jugularis ima konkavni rub – incissura jugularis ossis temporalis,
koja s – incissurom jugularis ossis occipitalis omeđuje foramen jugulare.
Između donjeg otvora canalis caroticusa i fossae jugularis nalazi se trouglasta
udubina u čijem se dnu otvara – canaliculus cochleae s otvorom – apertura
externa canaliculi cochleae, a na granici između canalis caroticusa i fossae
jugularis nalazi se mala jamica – fossula petrosa, u kojoj se nalazi otvor –
apertura inferior canaliculi tympanici, kroz koji ide n.tympanicus od
n.glossopharyngeusa. Lateralno od fossae jugularis nalazi se – processus
styloideus. Iza procesus styloideusa nalazi se – foramen stylomastoideum, kroz
koji izlazi n.facialis iz piramide. Iza tog se nalazi pars mastoidea.

14
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

PARS TYMPANICA
Nalazi se na lateralnoj strani piramide, a ispred pars mastoide u formi zavinute
koštane ploče, koja čini stražnji, donji i prednji zid vanjskog slušnog hodnika.
- Spaja se straga u pars mastoidea i s donjim rubom piramide.
- Sprijeda se spaja s ljuskom i tegmen tympani.

Natrag i lateralno ta pukotina je jednostavna; spaja se pars tympanica s ljuskom

te imamo fissura tympanosquamosa, ali sprijeda i medijalno pukotina se
komplicira, jer se između squame i partis tympanice umetne lateralni rub
tegmena tympani tako da imamo dvije pukotine.
Tegmen tympani se na lateralnoj strani račva na dvije ploče, jedna prelazi na
squamu, a druga nazvana – crista tympanica, spušta se u fissura
petrotympanica, te je dijeli na dvije fissurae:
- Fissura ptrosquamosa (između squame i tegmena),
- Fissura petrotympanica (između tegmena i partis tympanicae).

U fissuri petrotympanici nalazimo ukliješten nastavak malleolusa, kroz njega

prolazi chorda tympani i a.tympanica anterior.
Pars tympanica je zavinuta prema gore, ali se ne spaja nego ostavlja procjep koji
je nazvan – incisura tympanica, a u njemu se nalazi nategnuta – pars tensa
membranae tympani. Onaj dio membranae tympani koji se nalazi poviiše
incisurae Rivini zove se – pars flaccida membranae tympani. Medijalno od
sulcus tympanicusa, nalazi se cavum tympani a lateralno se nalazi – meatus
acusticus externus, koji počinje sa – porus acusticus externus.
Prema natrag je pars tympanica odjeljena od pars mastoidea s – fissura
tympanomastoidea. U njoj se otvara canaliculus mastoideus.

Rubovi piramide
Ima ih četiri. Gornji i stražnji se dobro vide.
- Na gornjem nalazimo – sulcus sinus petrosi superioris.
- Na stražnjem – sulcus sinus petrosi inferioris.
Druga dva ruba su dosta neodređena.
- Prednji čini uglavnom fissura petrotympanica.
- Donji ide po granici između stražnjeg ruba partis tympanicae i partis
petrosae.

15
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

KANALI U TEMPORALNOJ KOSTI

Canalis caroticus – počinje na donjoj strani piramide a izađe na apexu piramide

u foramen lacerum. Na stražnjem zidu njegovog zavoja odlaze prema natrag dva
kanalića – canaliculi caroticotympanici, koji ulaze u cavum tympani kod
promontoriuma. Kroz canalis caroticus prolazi; a.carotis interna s plexus
venosus caroticus internus i plexus caroticus internus sympaticus.

Meatus acusticus internus – je širok kanal koji počinje na stražnjoj strani

piramide otvorom – porus acusticus internus, koji se na kraju proširi čineći –
fundus meatus acustici interni. U tom fundusu nalazimo mnogo otvora, ti otvori
su počeci kanala od kojih je najširi – canalis facialis. Kroz meatus acusticus
internus prolaze; n.facialis, intermedius i statoacusticus.

Canalis facialis – je najkompliciraniji kanal temporalne kosti. Dva puta mijenja

smjer, od – fundus meatus acustici interni ide lateralno do hiatus canalis facialis
gdje zavija prema natrag čineći – geniculum canalis facialis, u kojem se nalazi
geniculum n.facialis externum (internum se nalazi u medulli, gdje n.facialis
zavija oko jezgre n.abducensa). Idući prema natrag canalis facialis izbočuje
medijalni zid cavuma tympani čineći – prominentia canalis facialis, a zatim zavija
u blagom luku prema dole na – foramen stylomastoideum.
Od facijalnog kanala odlazi par kanalića za nerve i krvne žile, od kojih je
najvažniji – nervus stapedius. Drugi kanal koji odlazi od facijalnog a vrijedan je
spomena je – canaliculus chordae tympani.

Canaliculus chordae tympani – počinje nešto poviše foramen stylomastoideum,

ide kroz prednji zid facijalnog kanala, te se drugim krajem otvara na stražnju
stranu cavum tympani čineći – apertura tympanica canaliculi chordae tympani.
Kroz njega prolazi chorda tympani koja ide kroz cavum tympani, a kroz fissura
petrotympanica Glasseri izlazi iz cavuma.

Canaliculus tympanicus – je određen za n.tympanicus (grana

n.glossopharyngei). Počinje na donjoj strani piramide u fossa petrosa, ide uvis,
te izlazi na donjem dijelu promontoriuma. Odatle se nastavlja – sulcus
promontorii, koji ide uvis do – septum canalis musculotubarii. Na
promontorijumu prima; n.tympanicus, kortikotimpanične nerve i čini plexus
tympanicus, od koga odlazi n.petrosus minor, koji prolazi kroz canaliculus
petrosi minoris i odlazi u sulcus n.petrosi minoris.

16
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

Canaliculus cochleae – izvodi perilimfu iz predjela cochleae. Nema veze sa

membranoznim, nego samo s koštanim labirintom. Počinje na donjem zidu
cochleae, te svršava na donjoj strani piramide na – apertura externa canaliculi
cochleae.

Aqueductus vestibuli – je kanall koji veže vestibulum labirinta s cavum cranii,

otvarajući se – apertura externa aqueductus vestibuli. U njemu se nalazi cjevčica
– ductus endolymphaticus.

Canaliculus mastoideus – počinje brazdom i otvorom u fossa jugularis, i otvora

se na šavu između processus mastoideus i pars tympanica.

Canalis musculotubarius – opisan uz cavum tympani.

CAVUM TYMPANI
Cavum tympani je pneumatičan prostor u piramidi temporalne kosti, sadrži
slušne koščice. Od meatus acusticus externus ga dijeli samo membrana koja mu
čini veliki dio lateralnog zida.
Cavum tympani možemo prestaviti kao jednu četverostranu prizmu spljoštenu u
lateromedijalanom pravcu, na kojoj razlikujemo dvije veće plohe:
- Lateralni zid ili paries membranaceus,
- Medijalni ili paries labyrinthicus,
A zatim četiri uže plohe ili zida:
- Gornji – paries tegmentalis,
- Prednji – paries caroticus,
- Donji – paries jugularis,
- Stražnji – paries mastoideus.

Paries membranaceus – čini ga membrana tympani i anulus tympanicus,

odnosno medijalni dio partis tympanicae u kojem je razapeta membrana
tympani. Ovaj zid od donjeg je odijeljen jednim dubokim sulcusom, prema gore
se pars tympanica nastavlja u koštanu lamelu, koja čini lateralni zid – recessus
epitympanicusa, koji pripada gornjem zidu. Ispred partis tympanicae nalazi se
fissura petrotympanica (ant.) kroz koju prolazi a.tympanica anterior i lig.mallei
ant. i chorda tympani.

Paries labyrinticus – čini lateralni zid slušnog aparata (labirinta). Na sredini tog
zida nalazi se izbočina promontorium – koju čini bazalni zavoj cochleae. Na
17
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

donjem kraju promontoriuma nalazi se jedan otvor kroz koji ulazi n.tympanicus
od glossopharyngeusa, te se nastavlja u sulcus promontorii. Poviše
promontoriuma se nalazi jedna ovalna udubina – fossula fenestrae vestibuli. Na
dnu fossulae nalazi se otvor – fenestra vestibuli ovalis, koji vodi u vestibulum a u
tom otvoru se učvršćuje baza stapesa. Iza promontoriuma nalazi se druga
udubina – fossula fenestrae cochleae, na čijem dnu nalazimo jedan otvor –
fenestra cochleae, koji vodi u scalu tympani canalis spiralis cochleae, a
zatvorena je fibroznom membranom – membrana tympani secundaria. Ova
membrana služi da oslabi prejake zvučne valove i tako štiti unutrašnje uho od
prejakih potresa. Između ove dvije udubine, a nešto iza njih nalazi se treća
udubina – sinus tympani, čije dno posjeduje moge rupice. Koštani tračak koji
dijeli sinus od fenestrae cochleae, zove se – subiculum promontorii. Ispred
fenestrae vestibuli nalazimo – processus cochleariformis, kroz koji prolazi
m.tensor tympani. Poviše sinus tympani na granici između paries labyrinticus i
paries mastoideus, stoji – eminentia pramidalis, s rupicom kroz koju izlazi
m.stapedii. Na granici između paries labyrinthicus i peries tegmentalis stoji –
prominentia canalis facialis.

Paries tegmentalis – njega čini tanka koštana ploča – tegmen tympani. Sprijeda
se paries tegmentalis nastavlja u gornji zid canalis musculotubarius, a straga
postoji jedna udubina – recessus epitympanicus. Prednji dio posjeduje male
udubine – cellulae tympanicae. Recessus epitympanicus je bliži lateralnom zidu,
s koštanom lamelom je odijeljen od meatus acusticus externus, a medijalno je
ograničen s koštanim zidom koji je tu izbočen od lateralnog semicirkularnog
kanala i čini – prominentia semicircularis lateralis. Straga je recessus otvoren, jer
se tu nalazi – aditus ad antrum mastoideum. Recessus sadrži u sebi caput mallei
i koji skupa s jednim naborom sluznice skoro potpuno zatvaraju recessus.

Paries caroticus – on je gotovo čitav zauzet sa ostyum tympanicum tubae, a

poviše njega se nalazi – semicanalis m.tensor tympani. I semicanalis tubae i
semicanalis m.tensoris su dijelovi canalisa musculotubariusa koji počinje na
prednjem zidu cavuma, a svršava sprijeda blizu apexa na lateralnom zidu
piramide. Kanal je nepotpuno podijeljen jednom lamelom koja se nalazi na
lateralnom zidu piramide, a naziva se septum canalis musculotubari. Ovaj
septum dijeli kanal na dva dijela:
- Gornji; semicanalis m.tensor tympani,
- Donji; semicanalis tubae auditivae.

18
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

Paries jugularis – on je donji zid, nalazi se poviše fossae jugularis. Na ovom zidu
postoje mnoge udubine – cellulae tympanicae, a u stražnjem dijelu se nalazi
izbočenje – prominentia styloidea.

Paries mastoideus – na ovom zidu nalazimo cellulae tympanicae, zatim jedan

veći otvor – auditus ad antrum mastoideum, koji vodi u šupljinu – antrum
mastoideum. Lateralno se nalazi mala udubina – fossa incudis, u koju se hvata
lig.incudis posterior, a lateralno odmah uz pars tympanica nalazi se mali otvor –
apertura tympanica canaliculi chordae tympani, kroz koji ulazi chorda tympani u
cavum tympani.

Antrum mastoideum – on je koštana vreća šupljina iza cavum tympani, a s njim

u vezi preko aditus ad antrum.
- Lateralni zid antruma čini koštano tkivo s mastoidnim cellulama, a pripada
mastoidnom dijelu squame.
- Medijalni zid čini koštana lamela, dosta tanka, sadrži u sebi cellulae
mastoidae, a u neposrednom je dodiru sa sinus siqmoideus.
- Gornji zid čini stražnji dio tegmena tympani,
- Donji zid čini koštana lamela koja dijeli antrum od canalis facialisa,
- Stražnji zid čini cellulae mastoideae, a
- Sprijeda je otvor aditus ad antrum.

Cellulae mastoidae – okolo antrum mastoideum su radijalno poredane cellulae

mastoidae. Rasprostrte su većinom prema vani i prema dolje, ali pokazuju
mnoge individualne razlike.

19
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

LABYRINTHUS (OSSEUS)

Sastoji se iz:
- Cochleae,
- Vestibuluma,
- Semicirkularnih kanala.

Cochlea – je kanal koji završava slično puževoj kućici, a nalazi se najviše prema
naprijed od čitavog labirinta. Odlazi od prednjeg zida vestibuluma, zavija u
spirali više od dva i po puta, ali tako da se svaki zavoj suzi. Takvim tokom
napravi neku vrstu čunja (konusa) s vrhom prema lateralnoj strani, a bazom
prema medijalnoj strani. Završava sa zatvorenim slijepim vrhom.
Cochlearni kanal čineći čunj omeđuje na medijalnoj strani čunjasti prostor,
ispunjen koštanom supstancijom zvanom – modiolus.
Baza modiolusa stoji na onom mjestu gdje u fundus meatus acustici interni stoji
tractus spiralis foraminosus, koji služi za prolaz pars cochlearis n.stato-acustici.
Modiolus je pun kanalića, od kojih svaki odgovara jednom otvoru u tractus
spiralis foraminosus.

Iza cochlearnog kanala nalazi se – vestibulum, ovoidalna šupljina koja sadrži

sacculus i utriculus, a prima u sebe canales semicirculares.

Canales semicirculares – postavljeni su iza vestibuluma. Ima ih tri. Svaki leži u

jednoj od tri dimenzije u prostoru. Svaki kanal ima jedan prošireni kraj –
ampularni kraj, i jedan neampularni kraj. Od svih neampularnih krajeva dva se
spajaju u jedan te čine tzv. – crus commune. Canalis superior čini na gornjoj
strani piramide – eminentia arcuata. Stražnji kanal se nalazi u stražnjem dijelu
piramide, okružen spongioznom supstancijom, a lateralni kanal čini –
prominentia canalis semicircularis.

20
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

4. OS PARIETALE

Tjemena kost – Os parietale je parna kost, građena u obliku četverouglaste

ploče, tako da na njoj razlikujemo:
- Dvije plohe; vanjsku i unutrašnju,
- Četiri ruba, i
- Četiri ugla.

Kost se orijentira tako da je najoštriji kut naprijed i dolje.

Vanjska strana – facies externa je konveksna, u sredini nešto jače izbočena u –
tuber parietale, najbolje je izražen kod djece. Ispod tubera parietale nalaze se
dvije krive linije, to su.
- Linea temporalis superior; na koju se hvata fascia temporalis,
- Linea temporalis inferior; na koju se hvataju mišićne niti m.temporalisa.

Prema naprijed se obje linije sastaju i prelaze u – linea temporalis, koja se nalazi
na frontalnoj kosti. Uz gornji sagitalni rub nalazi se – foramen parietale, kroz koji
prolazi venozni emissarium parietale i jedan mali arteriozni ogranak.

Unutrašnja strana – facies interna je konkavna. Posjeduje impressiones

digitatae i juga cerebralia, a zatim mnoge arteriozne i venozne brazde. Od
arterioznih brazda su – sulci arteriae meningeae mediae. Na stražnjem donjem
uglu nalazimo jedan mali dio velike venozne brazde – sulcus sigmoideus.
Uzduž gornjeg sagitalnog ruba nalazi se polubrazda, koja se upotpunjuje s onom
s druge strane, te čini – sulcus sagittalis, u kojem se nalazi sinus sagittalis
superior, a u samom ovom sulcusu nalazi se – foramen parietale. Sa strane
ovog sulcusa nalaze se udubine nazvane – fossae lacunares, a u njima su manje
jamice foveolae.

Rubovi – ima četiri ruba, i to su:

- Prednji; margo frontalis – spaja se sa os frontale,
- Stražnji; margo occipitalis – spaja se s os occipitale,
- Gornji; margo sagittalis – spaja se s istoimenim rubom druge parietalne
kosti.
- Donji; margo squamosus – veže se uz temporalnu kost, i to najvećim
dijelom sa squamu.

21
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

Uglovi – i njih imamo četiri:

- Prednji gornji; angulus frontalis – čini skoro puni kut od 90⁰,
- Prednji donji; angulus sphenoidalis – oštar je i tanak, a spaja se s angulus
parietalis sphenoidalne kosti,
- Stražnji gornji; angulus occipitalis – je tup,
- Stražnji donji; angulus mastoideus – zaobljen, umetnut između pars
mastoidea temporalne kosti i os occipitale.

22
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

5. OS FRONTALE

Čeona kost – je neparna, postavljena na prednjem dijelu craniuma, gdje čini dio
orbitalnih i nazalnih šupljina.
- Prema natrag se spaja; s parijetalnim kostima i sa sphenoidalnom kosti,
- Prema dolje; s ethmoidalnim, nazalinim, lakrimalnim kostima i maxilom.
Frontalnu kost dijelimo na tri dijela:
a. Squama,
b. Pars nasalis,
c. Partes orbitales.

Squama frontalis – na njoj razlikujemo:

a. Unutrašnju stranu – facies interna,
b. Vanjsku stranu na kojoj imamo;
- Sprijeda; facies externa,
- Lateralno; facies temporalis.

Facies interna – konkavna prema natrag. U medijalnoj liniji vidimo – cristu

frontalis, koja se prema natrag račva i omeđuje – sulcus sagitalis. Na prednjem
kraju cristae frontalis nalazi se mala rupica – foramen caecum. Sa strane sulcus
sagitalis nalazimo – fossae lacunares, a u njim foveolae granulares. Po ostaloj
površini kosti imamo – impressiones digitatae, juga cerebralis a i pokoji sulcus
arteriosus.

Facies externa – konveksna prema naprijed. Na njoj imamo sa svake strane

medijalne linije po jedan – tuber frontale. Prema dolje se squama u sredini
nastavlja u – pars nasalis, a sa strane od pars nasalis prelazi u – partes orbitales,
čineći oštar rub margo supraorbitalis. Margo supraorbitalis svršava lateralno na
– processus zygomaticus. Na margo supraorbitalis se u sredini nalazi – incisura
supraorbitalis ili foramen supraorbitale ako je incisura premoštena, za prolaz
istoimenih žila i nerava. Nešto medijalno, na istom rubu, nalazi se – incisura
frontalis (rijetko foramen frontale – za prolaz istoimenih žila i nerava).
Poviše margo orbitalis nalazi se jedan luk – arcus superciliaris.

Facies temporalis – nalazi se na lateralnoj strani squame frontalis, a omeđena je

sprijeda s – linea temporalis, koja ide od processus zygomaticus te se nastavlja u
linea temporalis superior. Prema nazad se facies temporalis nastavlja s
istoimenom plohom sphenoidalne i parietalne kosti.

23
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

Pars nasalis – se nalazi između oba supraorbitalna ruba. Svršava prema dolje
rubom koji se spaja s ossa nasalia i processus frontales maxillae, posjeduje u
sredini jedan šiljasti nastavak – spina nasalia ossis frontalis, na koji se naslanjaju
ossa nasalia, a straga se spaja s lamina perpendicularis ossis ethmoidalis. Iza
spinae ossis nasalis frontalis, a između partes orbitales imamo usjeklinu –
incisura ethmoidalis, u koju ulazi – lamina cribrosa ethmoidalne kosti.
Na lateralnoj strani partis nasalis nalazi se jedna jamica – fovea trochlearis, ili
jedan šiljak – spina trochlearis, za koje se hvata fibrozni prsten – trochlea, a kroz
njega prolazi tetiva m.obliqui superioris.

Partes orbitales – imaju oblik dviju ploča koje svojim medijalnim rubovima
zatvaraju – incisura ethmoidalis. Svaka od tih ploča je građena iz dvije lamele –
cerebralna i orbitalna lamela, koje nisu na svim mjestima jednako razmaknute.
Orbitalna lamela je dosta glatka i prema dole konkavna, te čini krov orbitalne
šupljine. Na svom lateralnom dijelu ima jednu dosta široku udubinu – fossa
glandulae lacrimalis, u kojoj je smještena glandula lacrimalis (suzna žlijezda).
Cerebralna lamela je nešto ravnija, a prema unutrašnjosti lubanje pokazuje –
impressiones digitatae i juga cerebralis. Ova lamela seže medijalno dalje nego
orbitalna, tako da između medijalnih rubova orbitalne i cerebralne plohe ostane
jedna nepravilna površina, koja s gornje strane pokriva labirint ethmoidalne
kosti. Na toj nepravilnoj površini nalazimo sprijeda otvor koji vodi u sinus
frontalis, a po sredini nalazimo dvije poprečne brazde – sulci ethoidales (ant. et
post.) koji skupa s istoimenim brazdama na ethmoidalnoj kosti zatvaraju kanale
– foramen ethmoidale anterius i foramen ethmoidale posterius.
- Medijalni rub cerebralne lamele spaja se s lamina cribrosa,
- Medijalni rub orbitalne lamele sa orbitalnom lamelom ethmoidalne kosti i
sa suznom kosti.

24
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

6. OS ETHMOIDALE

Rešetnica – os ethmoidale je neparna kost, postavljen između os frontale i

corpusa ossis sphenoidei. Na njoj možemo vidjeti tri okomite ploče i jednu
vodoravnu, koje stoje u sljedećem odnosu. Jedna okomita ploča, najveća, stoji u
medijalnoj liniji – lamina perpendicularis. U gornjem dijelu stoji na njoj
horizontalno položena – lamina cribrosa, a na njezine rubove je obješen tzv.
labyrinthus ethmoidalis, koji se sastoji od ethmoidalnih stanica cellulae
ethmoidales, a ove su s lateralne strane zatvorene s jednom tankom okomitom
pločom – lamina orbitalis, koja se spaja s mnogim kostima.

Lamina perpendicularis – je okomita ploča, nepravilno četverouglasta, čini dio

septum nasi.
- gore se spaja s donjom plohom laminae cribrosale,
- dolje s vomerom,
- sprijeda sa spina nasalis ossis frontalis i ossa nasalia i s cartilago septi nasi,
- a prema natrag se spaja s crista sphenoidalis.

Lamina cribrosa – je horizontalno položena u incisura ethmoidalis. Puna je

malih rupica – foramina etmoidalia, kroz koje prolaze nn.olfactori. U medijalnoj
liniji se sprijeda diže jedan pločasti izdanak – crista galli. Crista galli prema
naprijed ima dva mala izdanka – alae cristae galli, koji sa stražnje strane
omeđuje foramen caecum. Na crista galli se hvata – falx cerebri, a to je izdanak
durae matris u formi srpa koji nepotpuno dijeli cavum cranii na dva dijela i čuva
da kod ležanja jedna polovina mozga ne pritisne na drugu.

Labyrinthus ethmoidalis – sastoji se iz mnogih malih šupljina, ćelijica cellulae

ethmoidales. Na labirintu imamo šest strana:
1 – Gornja strana labirinta - se nalazi uz lateralni rub laminae cribrosae. Vidimo
na njoj otvore gornjih cellula koji su pokriveni s os frontale. Zatim vidimo dvije
transversalne brazde – sulci ethmoidales; koje su s istoimenim brazdama na
frontalnoj kosti pretvorene u kanale foramen ethmoidale anterius et foramen
etmoidale posterius, između ćelijica koje vidimo na ovoj strani, jedna je
konstantna, njezin otvor je u formi ljevka, pa je zato nazvana – infundibulum
ethmoidale. Kod čitave lubanje infundibulum je s gornje strane u komunikaciji
sa sinus frontalis, a prema dolje s cavum nasi.

25
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

2 – Medijalna strana labirinta – čini veliki dio lateralnog zida nosne šupljine. Ova
strana je formirana od medijalnog zida ethmoidalnih ćelija, od kojih je najveća –
bulla ethmoidalis. S ovog zida idu dvije koštane lamele koje na donjem rubu
zavijaju – to su nosne školjke concha nasalis superior i concha nasalis media.
Donja školjka ne pripada ethmoidalnoj kosti nego je samostalna. Ispod nosnih
školjki nalaze se nosni hodnici, tako da imamo – meatus nasi superior i meatus
nasi medius. U gornjem nalazimo otvore kroz koje komuniciraju stražnje cellulae
s cavum nasi, a u srednjem nosnom hodniku nalazimo otvore kroz koje
komuniciraju prednje etmoidne ćelije – cellulae ethmoidales anteriores.
U srednji nosni hodnik se otvara i infundibulum preko kojeg cavum nasi
komunicira sa sinus frontalis.
Između conchae nasalis mediae i bullae ethmoidalis, nalazimo jedan koštani
izdanak – processus unicatus, koji sa bulla ethmoidalis omeđuje polumjesećasti
prolaz – hiatus semilunaris, kroz koji se dolazi lateralno u sinus maxillaris, a
prema naprijed u infundibulum. Dolje se processus unicatus spaja s – processus
ethmoidalis conchae nasalis inferioris.

3 – Donju stranu labirinta – sačinjavaju donji rub conchae nasalis mediae i donji
zid donjih ethmoidalnih ćelija, a među njima se nalazi procjep – meatus nasi
medius. Na prednjoj dijelu ove strane odlazi – processus unicatus.

4 – Lateralnu stranu labirinta – čini jedna veoma tanka pločica, a čini veći dio
medijalnog zida orbitae, to je – lamina orbitalis.
- Ona se prema gore spaja s orbitalnom lamelom čeone kosti,
- Sprijeda se lamina orbitalis spaja s os lacrimale,
- Dolje s maxillom i processus orbitalis ossis palatini,
- Straga s sphenoidalnom kosti, na gornjoj strani se spaja s os frontale, a
između njih ostaju dva otvora; foramen ethmoidale anterius et posterius.

5 – Prednja strana labirinta – je najmanja, posjeduje ćelije koje su s lateralne

strane zatvorene sa os lacrimale i processus frontalis maxillae.

6 – Stražnja strana labirinta – spaja se sa sphenoidalnom kosti koja sa stražnje

strane zatvara stražnje ćelije.

Os ethmoidale je građena od tankih lamela koštane supstancije, koja omeđuje

mnoge šupljine, koje skupa nazivamo labirint ethmoidalne kosti. Te šupljine
izgrađuju ćelije koje se dijele u dvije grupe; prednje – otvaraju se u srednji
hodnik i – stražnje koje se otvaraju u gornji nosni hodnik.
26
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

Poviše conchae nasalis superioris možemo imati jednu malu – concha nasalis
suprema, a ona omeđuje i jedan hodnik – meatus nasi supremus.

7. CONCHA NASALIS INFERIOR

Donja nosna školjka – Concha nasalis inferior ili concha maxilloturbinalis je

parna kost, u formi duge savijene ploče sa svojim konkavitetom omeđuje donji
nosni hodnik – meatus nasi inferior. Zašiljena je sprijeda i straga.
- Sprijeda je pričvršćena na – crista conchalis maxillae,
- Straga je pričvršćena na – crista conchalis ossis palatini.

Medijalna konveksna strana je hrapava i puna udubina i izbočenja, u kojima leže

žlijezde i vene, tako da sluznica koja ih pokriva predstavlja neko kavernozno
tkivo – plexus cavernosi conchorum.
Lateralna konkavna strana je hrapava, manja od medijalne.
- Donji rub je zavinut prema lateralnoj strani i potpuno slobodan.
- Gornji rub je dosta nepravilan.

Sprijeda i straga je pričvršćena na maxillu i os palatinu. Između ta dva mjesta

nalaze se tri nastavka:
a. Prednji – processus lacrimalis, gore se hvata za donji rub ossis lacrimalis, a
ispod toga na rubove sulci lacrimalis, koje pretvara u – canalis
nasolacrimalis,
b. Processus maxillaris – koji kroz hiatus maxillaris ulazi u sinus maxillaris,
c. Processus ethmoidalis – nalazi se iza processus maxillarisa, spaja se s
donjim rubom processus unicatusa. Sužuje hiatus maxillaris, a tako isto i
processus unicatus.

Ispod conchae nasalis inferior u meatus nasi inferior otvara se – canalis

nasolacrimalis.

27
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

8. OS LACRIMALE

Suzna kost – os lacrimale je mala parna kost, postavljena je na medijalnoj strani

orbitae, između – laminae orbitalis, maxilae i os frontale.
Na njoj imamo dvije plohe i četiri ruba.

Lateralna ploha – facies orbitalis je podijeljena vertikalnim grebenom – crista

lacrimalis posterior na dva dijela. Crista lacrimalis svršava prema dolje
nastavkom – hamulus lacrimalis. Donji rub hamulusa se spaja s maxillom. Ispred
cristae lacrimalis posterior nalazi se vertikalna brazda – sulcus lacrimalis, a kada
se sprijeda prikljući processus frontalis maxillae nastane udubina – fossa sacci
lacrimalis, u koju je uložen saccus lacrimalis, koji se otvara u – meatus nasi
inferior, ispod donje nosne školjke.

Medijalna strana lakrimalne kosti nema nikakvih osobitosti. Prednji dio čini dio
lateralnog zida nosne šupljine, a stražnji dio zatvara s lateralne strane prednje
ethmoidalne ćelije.

- Gornji rub se spaja s – orbitalnom lamelom frontalne kosti,

- Donji rub se spaja s – processus lacrimalis conchae nasalis inferior,
- S maxillom se spaja donji rub hamulusa – prednji kraj hamulusa se hvata
na donji kraj cristae lacrimalis anterior na processus frontalis maxillae,
- Prednji rub lakrimalne kosti se spaja sa – stražnjim medijalnim rubom
processus frontalis maxillae zvanim – margo lacrimalis,
- Stražnji rub lakrimalne kosti se spaja s – lamina orbitalis ethmoidalne
kosti.

28
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

9. OS NASALE

Os nasale formira skelet vanjskog nosa, a nalazi se uz medijalnu liniju gdje se

spaja s istom kosti druge strane. Ova mala kost je uža i deblja u gornjem dijelu, a
šira i tanja u donjem dijelu. Imamo na njoj dvije strane i četiri ruba.

Prednja strana – u sredini kosti nalazimo jedan otvor – foramen nasale. To je

početak malog kanalića koji se probija kroz kost i na unutarnjoj strani se nastavi
kao – sulcus ethmoidalis.

Na unutrašnjoj strani – imamo u gornjem dijelu hrapavu površinu koja se spaja

sa spina nasalis ossis frontalis. Osim toga imamo uzdužni – sulcus ethmoidalis, u
kojem se nalazi ramus nasalis externus od nervus ethmoidalis anterior.

a. Gornji rub – nosne kosti je najkraći, najdeblji i nazubljen, a spaja se s

margo nasalis ossis frontalis.
b. Donji rub – je tanak, a omeđuje s gornje strane veliki nosni otvor nazvan –
apertura piriformis. Na ovaj rub se priključuje trouglata hrskavica nosa.
c. Medijalni rub – se spaja sa medijalnim rubom nosne kosti s druge strane, a
prema natrag sa spina nasalis ossis frontalis i s lamina perpendicularis
ethmoidalis.
d. Lateralni rub – je najduži, a spaja se s prednjim rubom processus frontalis
maxillae.

29
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

10. VOMER

Vomer – je neparna kost u formi donekle četverouglaste ploče, koja se nalazi u

medijalnoj liniji, te formira dio septuma nasi.
Plohe vomera su dosta glatke, a posjeduju nervne i žilne brazde. U jednoj od tih
brazdi leži nervus nasopalatinus od nn.nasales post.
a. Od njegova četiri ruba, stražnji rub – je zaobljen i slobodan te dijeli stražnji
otvor nosne šupljiine na dva dijela – choanae.

Ostali rubovi se spajaju sa susjednim kostima.

b. Gornji rub – je rascjepljen, te čini – alae vomeris,
c. Donji rub – se spaja s crista nasalis, koji čine; ossa palatina i processus
palatini maxillae,
d. Prednji rub – se gore spaja s lamina perpendicularis ethmoidalne kosti, a
sprijeda s cartilago septi nasi.

Međutim, može se ne spajati sa lamina perpendicularis, nego se između jedne i

druge koštane plohe nalazi jedan izdanak hrskavice septuma koji seže sve do
trupa sphenoidalne kosti, te se zove – processus sphenoidalis septi cartilaginei.

30
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

11. MAXILLA

Gornja čeljust – maxila je glavna kost lične lobanje. Gotovo sve druge kosti se
spajaju s njom. Ona sudjeluje i u formiranju svih šupljina lične lobanje tako da
pravi;
- donji zid orbitae,
- lateralni zid nosne šupljine,
- krov usne šupljine,
- medijalni zid fossae infratemporalis,
- prednji zid fossae ptrygopalatinae.

U ovu kost su utaknuti zubi, građena je iz tankih lamela koje omeđuju veliki
prostor u sredini kosti – sinus maxillaris.
Maxilu dijelimo na pet dijelova:
a. corpus; u kojem se nalazi – sinus maxillaris, i četiri nastavka;
b. processus frontalis,
c. processus zygomaticus,
d. processus alveolaris,
e. processus palatinus.

Corpus – kad se odbiju svi nastavci, ostane trup, otprilike u obliku trostrane
piramide, kojoj baza – facies nasalis, gleda medijalno, a od ostalih ploha jedna je
upravljena prema gore – facies orbitalis, druga prema naprijed – facies anterior,
treća je upravljena prema natrag – facies infratemporalis.
Sve ove plohe omeđuju veliki prostor u sredini kosti – sinus maxillaris.

Facies anterior – omeđena je od facies orbitalis s margo infraorbitalis. Ispod

toga ruba nalazi se vanjski otvor canalis infraorbitalis – foramen infraorbitale, a
ispod njega je udubina fossa canina. Medijalno se nalazi – incisura nasalis, koja
sa donje strane omeđuje prednji otvor nosne šupljine – apertura piriformis. Na
donjem kraju ova incisura svršava s jednim izbočenjem – spina nasalis anterior.
Incisura nasalis čini medijalnu granicu prednje strane. Prema dolje se facies
anterior nastavlja u prednju stranu processus alveolaris.

Facies orbitalis – ima dva ruba na koje se direktno ne nadovezuje nijedna kost.
To su sprijeda – margo infraorbitalis, koji se medijalno nastavlja u – crista
lacrimalis anterior, na frontalnom nastavku. Drugi rub se nalazi straga, odjeljuje
facies orbitalis od facies infratemporalis, a ujedno čini donju granicu fissurae

31
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

orbitalis inferior. Medijalno je facies orbitalis omeđen sa dosta neravnim rubom

na kojem se straga hvata processus orbitalis palatini.
To mjesto gdje se hvata ovaj nastavak zove se – trigonum palatinum. Lateralno
facies orbitalis prelazi u processus zygomaticus. Na facies orbitalis vidimo
sagitalni žlijeb – sulcus infraorbitalis, koji se prema naprijed nastavlja u – canalis
infraorbitalis, za arteriju i nervus infraorbitalis, a taj kanal svršava na prednjoj
strani s – foramen infraorbitale. Od infraorbitalnog kanala odlaze mali kanalići
prema dolje – canales alveolares, koji prolaze kroz kost sve do zubnih korijena
(vode atrerije i nerve za prednje zube).

Facies infratemporalis – čini dio zida fossae infratemporalis. U gornjem dijelu je

izbočena u – tuber maxillae, na donjoj strani se spaja s processus pyramidalis
ossis palatini i s donjim dijelom medijalne lamele processus pterygoidei. Na
tuberu maxillae nalazimo male otvore – foramina alveolaria, od kojih polaze –
canales alveolares posteriores, a kroz njih idu art. et rami alveolares superiores
post. et medii. Na ovoj ploštini vidimo još jedan žlijeb – sulcus pterygopalatinus,
koji se pomoću os palatinum pretvori u – canalis pterygopalatinus.

Facies nasalis – čini najveći dio lateralnog zida nosne šupljine. Prema gore ide
processus frontalis koji na svom korijenu ima – cristu conchalis, na koji se hvata
concha nasalis inferior. Iza frontalnog nastavka nalazi se – sulcus lacrimalis, ovaj
sulcus je s medijalne strane zatvoren s os lacrimale i s processus lacrimalis
conchae nasalis inferioris i bude pretvoren u – canalis nasolacrimalis. Taj kanal
vodi suze iz saccus lacrimalis u nosnu šupljinu. Canalis nasaolacrimalis se otvara
u meatus nasi inferior.
Iza sulcus lacrimalisa nalazi se na facies nasalis maxillae veliki otvor – hiatus
maxillaris. Iza hiatus maxillarisa nalazi se hrapava ploha na koju se prikluči
lamina perpendicularis ossis palatini.

Sinus maxillaris – sve četiri plohe omeđuju sinus maxillaris. Sinus ima veliku
praktičnu važnost zbog čestih upala nosne sluznice, koje se mogu prenijeti na
sluznicu svih paranazalnih sinusa.
Sinus maxillaris ima osim glavne šupljine četiri izdanka – recessusa i to:
a. recessus zygomaticus – prema processus zygomaticusu,
b. recessus frontalis – prema processus frontalisu,
c. recessus palatinus – prema processus frontalisu,
d. recessus alveolaris – prema processus alveolarisu.

32
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

Processus frontalis – nalazi se u prednjem dijelu maxillae, a upravljen je prema

gore. Razlikujemo na njemu lateralnu i medijalnu stranu i rubove.
Na lateralnoj strani – se nalazi – crista lacrimalis anterior, koja se dolje nastavlja
u – margo infraorbitalis. Između cristae lacrimalis i i stražnjeg ruba frontalnog
nastavka nalazi se – sulcus lacrimalis maxillae, koji se dolje nastavlja u canalis
nasolacrimalis a inače čini prednji dio – fossae sacci lacrimalis.
Na medijalnoj strani – processus frontalisa vidimo dva prilično horizontalna
grebena, gornji je – crista ethmoidalis,na koji se hvata srednja nosna školjka,
donji je – crista conchalis, na koji se hvata concha nasalis inferior.
- Prednji rub processus frontalisa se spaja s os nasale,
- Gornji rub se spaja s os frontale,
- A stražnji rub – margo lacrimalis omeđuje s medijalne strane sulcus
lacrimalis, čini prednji rub – incesurae lacrimalis i spaja se s prednjim
rubom ossis lacrimalis.

Processus zygomaticus – kratak je, u formi trostrane piramide čija je baza

sastavljena sa trupom maxillae. Mjesto vrha processus zygomaticusa ima
hrapavu površinu na koju sjeda os zygomaticum. Pored tri pohe, ima i tri ruba,
donji ide kao – crista infrazygomatica.

Processus alveolaris – upravljen je prema dole, zavijen i nosi gornje zube. Na

njemu razlikujemo vanjsku i unutrašnju stranu i slobodni rub – arcus alveolaris,
u kojemu se nalaze rupe za zubne korijene – alveoli dentales. Na vanjskoj strani
vidimo izbočenje koje proizvode zubni korijeni – juga alveolaria.
Unutrašnja strana je glatka, te laganim zavojem prelazi na processus palatinus.
Alveoli dentales su međusobno izdjeljeni pregradama – septa interalveolaria, a
u samim alveolama nalazimo posebne pregrade – septa interradicularia, za
pojedine korijene zuba.

33
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

Processus palatinus – leži vodoravno, formira tvrdo nepce i time čini granicu
između nosne i usne šupljine. Ima dvije plohe; gornju i donju. Gornja ploha je
glatka, donja je dosta hrapava, i na njoj se nalaze – spinae palatinae et sulci
palatini. U medijalnoj liniji se processus palatinus jedne strane spaja s processus
palatinus druge strane u – sutura palatina mediana, spaja se još s
horizontalnom plohom ossis palatini čineći – sutura palatina transversa. U
medijalnoj liniji se na gornjoj strani diže greben kojeg čine oba processus
palatini – crista nasalis.
On je sprijeda viši nego straga, a prema naprijed završava izbočinom – spina
nasalis anterior. Na cristu se učvršćuje vomer svojim donjim rubom.
Sa strane cristae nasalis, na gornjoj strani nalazimo jedan otvor kroz koji se ulazi
u – canalis incisivus. Taj kanal u medijalnoj liniji se spoji s onim s druge strane,
te izađe na donjoj strani nepca na – foramen incisivum, tako da oba kanala stoje
u formi slova – Y. Od tog kanala prema lateralno ide – sutura incisiva, koja završi
između lateralnog sjekutića i očnjaka.

34
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

12. OS PALATINUM

Nepčana kost – os palatinum se nastavlja na processus palatinus maxillae i s

njim formira tvrdo nepce. Os palatinum možemo podijeliti u dvije ploče koje su
postavljene jedna prema drugoj pod kutom 90⁰, to su;
- lamina horisontalis,
- lamina perpendicularis.

Lamina horisontalis – čini stražnji dio tvrdog nepca.

- Sprijeda se spaja s processus palatinus maxillae, čineći sutura transversa,
- Stražnji rub je slobodan i zaobljen, daje inserciju za meko nepce,
- Medijalni rub se spaja s odgovarajućim rubom druge strane i produžuje
prema natrag šav – sutura palatina mediana. Uzduž tog šava se prema
natrag produžuje i crista nasalis, koja na stražnjem kraju svrši sa – spina
nasalis.
- Lateralni rub se spaja sa lamina perpendicularis.
Gornja ploha laminae horisontalis – facies nasalis, je glatka. Donja strana –
facies palatina je hrapava, te pokazuje transversalni greben na koji se hvata
m.tensor veli palatini, a ispred je transverzalna brazda koja dopire do donjeg
otvora – canalis pterygopalatini. Taj otvor – foramen palatinum maius, nalazi se
na granici između os palatinum i maxillae, bliže stražnjem rubu tvrdog nepca.

Lamina perpendicularis – na ovom dijelu imamo vanjsku i unutrašnju stranu i

rubove. Na unutrašnjoj strani – facies nasalis, imamo dva grebena, to su gornja
– crista ethmoidalis; za stražnji kraj conchae nasalis mediae, i donja – crista
conchalis; za donju nosnu školjku.
Vanjska strana lamine – facies maxillaris je neravna i hrapava. Prednjim dijelom
je naslonjena na facies nasalis maxillae a stražnjim na processus pterygoideus.
Između ta dva dijela nalazi se – sulcus pterygopalatinus, koji skupa sa
istoimenim sulcusom na maxilli i processus pterygoideusu čini kanal – canalis
pterygopalatinus. Taj gore počne na dnu fossae pterygopalatinae, a svršava
dolje na palatinum maius.

Prednji rub – šalje prema naprijed široki nastavak – processus nasalis, koji sa
stražnje strane sužava hiatus maxillaris, ulazi u sinus maxillaris pa prema dolje
spušta jedan nastavak u formi mača, to je – processus maxillaris.

35
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

Stražni rub laminae perpendicularis – je tanak a priključuje se medijalnoj strani

processus pterygoideusa.

Donji rub laminae perpendicularis – se spaja s lateralnim rubom laminae

palatinae, a na tom spoju nastaje masivno izražen – processus pyramidalis.
Uklješten je između dvije lamele processus pterygoidei te time ispunjava
pukotinu – fissura pterygoidea, i time povećava fossu pterygoideu.
Na donjoj strani processus pyramidalis nalaze se obično dva mala otvora –
foramina palatina minora, to su izlazi za kanal – canales palatini, koji prolazi
kroz processus pyramidalis.

Gornji rub laminae perpendicularis – na njemu imamo dva nastavka; prednji i

stražnji, koji između sebe omeđuju jednu usjeklinu – incisura sphenopalatina,
koja priključenjem uz sfenoidalnu kost bude pretvorena u – foramen
sphenopalatinum. Kroz taj foramen fossa pterygopalatina komunicira s cavum
nasi. Stražnji nastavak – processus sphenoidalis ima oblik četverouglaste ploče.
On se prisloni na donju stranu sfenoidalne kosti i pretvara sulcus pharyngeus u –
canalis pharyngeus. Drugi prednji nastavak – processus orbitalis je
voluminozniji, na njemu imamo dvije glatke plohe; gornju i lateralnu i tri
hrapave fasete s kojima se prislanja na susjedne kosti.
Gornja ploha čini dio dna orbitalne šupljine, a lateralna čini dio fossae
pterygopalatinae. Od tri hrapave fasete:
- Prednja se prislanja na maxillu,
- Medijalna na os ethmoidale,
- Stražnja na os sphenoidale.

36
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

13. OS ZYGOMATICUM

Sponična kost – os zygomaticum je jedina masivna kost lica. Spaja processus

zygomaticus maxillae s processus zygomticus temporalne kosti i processus
zygomaticus frontalne kosti. Ova kost je sastavljena iz dvije ploče:
- Lamina orbitalis i Lamina malaris.
A sastaju se pod pravim uglom. Razlikujemo na njoj tri plohe:
a. Facies malaris,
b. Facies orbitalis,
c. Facies temporalis,
I dva nastavka:
d. Processus frontalis,
e. Processus temporalis.

Facies malaris – je glatka ploha, formira jagodicu. Omeđena je gore s – margo

infraorbitalis, ispod kojeg se nalazi jedan otvor – foramen zygomaticofaciale, to
je facijalni otvor canalis zygomatici. Prema gore se ova ploha nastavlja na;
processus frontalis, a natrag na processus temporalis.

Facies orbitalis – formira prednji dio donjeg i lateralnog zida orbitalne šupljine.
Na ovoj ploštini imamo otvor – foramen zygomaticoorbitale, to je početak
canalis zygomatici. U toj kosti se račva na dva kraka:
- Jedan izlazi na facijalnu stranu – na foramen zygomaticofaciale,
- Drugi izlazi na temporalnu kost – na foramen zygomaticotemporale.
Ova ploha je omeđena sprijeda s margo infraorbitalis koji se spaja na istoimeni
rub maxillae, prema natrag i medijalno se spaja s maxilom čineći – sutura
zygomaticomaxillaris, a natrag i lateralno s margo zygomaticus alae maioris.

Processus frontalis – se na vrhu spaja s processus zygomaticusom ossis

frontalis. Na njemu vidimo tri brida; prednje, stražnji i lateralni.
- Prednji – se dolje nastavlja u margo infraorbitalis,
- Stražnji – je hrapav, dijeli facies orbitalis od facies temporalis, spaja se s
margo zygomaticus alae maioris.
- Lateralni – je zavijen u obliku slova S, ovaj rub dijeli facies malaris od facies
temporalis.

Prema natrag upravljen je – processus temporalis, koji se spaja s processus

zygomaticus temporalne kosti i skupa s njim čine – arcus zygomaticus.

37
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

14. MANDIBULA

Donja čeljust – mandibula je jedina kost glave koja je pomična a s ostalim

kostima je vezana s dva zgloba. To je velika neparna kost, zavijena u obliku
potkove, a sastavljena je iz – corpus mandibulae sprijeda, i dva ramusa
mandibulae, koji idu od stražnjeg dijela corpusa prema gore u individualno
različitim kutovima od 90⁰ pa sve do 139⁰.

Corpus mandibulae – na corpusu razlikujemo dva dijela; donji dio – basis

mandibulae, i dio poviše baze, koji drži u sebi zubne korijene, a zove se – pars
alveolaris. Pars alveolaris je nešto jače zavijen nego baza.

I - Basis mandibulae – na vanjskoj strani u medijalnoj liniji nalazimo trouglasto

izbočenje, s bazom prema dolje a vrhom prema gore. Na mjestu koje odgovara
vrhu, u medijalnoj liniji nalazi se – protuberantia mentalis, a sa strane na bazi na
krajevima trougla nalazi se pojedna izbočenost – tuberculum mentale. Lateralno
od tuberculuma, ispod drugog premolarnog zuba, nalazi se otvor – foramen
mentale, a ispod njega počinje jedna uzdužna izbočenost – linea obliqua.
Na unutrašnjoj strani baze nalazimo u medijalnoj liniji četiri kvržice – spinae
mentales, koje služe za inserciju mišića. Na dvije gornje se hvata m.genioglosus
(spina musculi genioglossi), a na dvije donje m.geniohyoideus – spina musculi
geniohyoidei. Uz medijalnu liniju, a blizu donjeg ruba corpusa mandibulae nalazi
se – fossa digastrica, u kojoj se hvata venter anterior musculi digastrici.
Lateralno od toga ide uzdužno izbočenje – linea mylohyoidea, na nju se hvata
m.mylohyoideus. Poviše linea mylohyoidea nalazi se – fovea sublingualis, za
glandulu sublingualis, a ispod lineae mylohyoideae – fossa submandibularis, za
glandulu submandibularis.

II – Pars alveolaris – nalazi se poviše basis mandibulae. U njemu su utaknuti

zubi, tako da u vanjskoj strani partis alveolaris nalazimo izbočenja koja
proizvode zubni korijeni – juga alveolaria. Vanjska strana neprimjetno prelazi u
vanjsku stranu baze, a tako isto i unutrašnja strana.
Slobodni rub partis alveolaris – arcus alveolaris, posjeduje jamice za zubne
korijenove – alveoli dentales, koji su odjeljeni između sebe pregradama – septa
interalveolaria. Sami alveoli koji primaju zube s više korijenova podijeljeni su na
više pretinaca sa – septa interradicularia.
Pars alveolaris je kod ljudi kraći od baze. Pars alveolaris je straga uži, iza zadnjeg
molarnog zuba ostaje jedna brazda, koja je lateralno omeđena s linea obliqua, a

38
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

medijalno s grebenom koji se spušta s unutrašnje strane processus coronariusa.

Ova brazda svršava dolje jednim trokutastim poljem koje se nalazi iza zadnjeg
molarnog zuba, to je – trigonum retromandibulare.

Ramus mandibulae – diže se uvis na stražnjem kraju corpusa mandibulae. Na

mjestu gdje se sastaju corpus i ramus čine – angulus mandibulae.
Na vanjskoj strani – ramusa imamo uz angulus skupinu hrapavih mjesta –
tuberositas masseterica, na koju se m.masseter.
Na unutrašnjoj strani – ramusa mandibulae nalazimo uz angulus hrapavu plohu
– tuberositas pterygoidea, na koju se hvata m.pterygoideus medialis. Otprilike u
sredini unutrašnje strane ramusa ima jedan otvor – foramen mandibulae, koji
vodi u – canalis mandibulae. Taj kanal prolazi kroz čitavu mandibulu, ispod
vrhova zubnih korijenova, do medijalne linije, a u njemu se nalaze;
n.mandibularis i krvne žile koje opskrbljuju donje zube. Od canalis mandibulae
se odvaja kanalić koji završi na foramen mentale, taj dio kanala se naziva –
canalis incisivus.
Foramen mandibulae je s medijalne strane omeđen s jednom koštanom
pločicom – lingula mandibulae. Ispod lingulae počinje – sulcus mylohyoideus.
Prema gore se ramus mandibulae račva u dva kraka/ nastavka;
- Sprijeda – processus coronoideus,
- Straga – processus condylaris.
Oba nastavka omeđuju između sebe – incisura mandibulae.

Prednji nastvak – processus coronoideus, ima oblik troukutne koštane ploče s

bazom dolje, a vrhom prema gore. Na njega se hvata m.temporalis. Prednji rub
nastavka se prema dolje nastavlja u prednji rub ramusa mandibulae, a stražnji
rub omeđuje incisuru mandibulae.

Stražnji nastavak – processus condylaris, ima na svom kraju položeno

epileptično tijelo – caput mandibulae, koje ulazi u fossa mandibularis na
temporalnoj kosti. Na caput mandibulae se nalazi zglobna ploha. Ispod caputa
processus je sužen u – collum mandibulae.
Na prednjoj strani colluma odmah ispod glave nalazi se jedna jamica – fovea
pterygoidea, u koji se hvata m.pterygoideus lateralis.

39
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

15. OS HYOIDEUM

Nalazi se u predjelu vrata, na onom mjestu gdje je horizontalni dio vrata prelazi
u vertikalni. Sastoji se od:
a. Centralnog dijela – corpus ossis hyoidei,
b. Dva nastavka – cornua maioria et minora.
Sa strane corpusa se nalaze dva mala nastavka – cornua minora, i za njih se
hvata ligamentum stylohyoideum. Ispod njih se nalaze veći nastavci – cornua
maiora. Čitava kost je zauzeta hvatištima mišića.

16. CALVARIA

Ako uzmemo lobanju te je jednim rezom, koji ide sprijeda, nešto poviše obrva, a
straga preko protuberantiae occipitalis externae, razdijelimo u dva dijela, imat
ćemo gornji dio – calvaria, i donji dio – basis crani (bez mandibulae).

Calvaria je uglavnom glatka. Pokrivena je izvana periostom i fibroznom opnom s

tzv. – galea aponeurotica, a poviše toga kožom. S unutrašnje strane posjeduje
brazde u kojima se nalaze krvne žile. Zadaća calvariae je da štiti mozak od
štetnih vanjskih utjecaja.

40
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

17. BASIS CRANI

Na njoj razlikujemo vanjsku i unutrašnju stranu.

Vanjska strana – na njoj imamo razne udubine, izbočine i otvore. Ako idemo od
natrag prema naprijed, naći ćemo sljedeće detalje.
U medijalnoj liniji imamo veliki otvor – foramen magnum, pomoću kojeg
komunicira lubanjska šupljina s neuralnim kanalom kičme. Sa strane ovog
velikog otvora nalazimo zglobne nastavke – condyli occipitales, a uz njih otvore
– canalis condylaris i canalis hypoglossi. Lateralno od zglobnog nastavka nalaze
se – foramen jugulare i fossa jugularis, a lateralno od nje se nalazi – foramen
stylomastoideum. Ispred processus mastoideusa i nešto lateralno nalazimo
vanjski slušni hodnik – porus acusticus externus. Ispred fossae jugularis nalazi se
početak jednog velikog kanala – apertura externa canalis carotici. Foramen
jugulare se nalazi na granici ossis occipitalis i partis petrosae ossis temporalis.
Ispred otvora karotičnog kanala nalazi se jedan nepravilni otvor – foramen
lacerum, koji je omeđen s prednjim-lateralnim rubom piramide i stražnjim
rubom velikih krila sfenoidalne kosti. Ispred foramen lacerum, naći ćemo –
foramen ovale i mali – foramen spinosum, a više medijalno naći ćemo dvije
koštane ploče koje čine – processus pterygoideus, ispred njega je lični dio
lobanje. Sa strane opažamo još dva luka – arcus zygomatici, a na stražnjem
kraju tog luka imamo zglobnu udubinu za processus condylaris mandibulae.

Unutrašnja strana – baze je s dva grebena podijeljena u tri udubine koje se

zovu:
- Fossa crani anterior, media i posterior.
Granice su između pojedinih udubina veoma oštre.
- Između prednje i srednje granice čini stražnji rub malog krila,
- A između srednje i stražnje je granica, gornji rub temporalne piramide.

**
U sklopu oblasti opisuju se i fossa crani anterior, media i posterior.

41
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

18. OTVORI BAZE LOBANJE

Na vanjskoj strani baze – imamo razne udubine, izbočine i otvore. Ako idemo od
natrag prema naprijed, naći ćemo sljedeće detalje.
U medijalnoj liniji imamo veliki otvor – foramen magnum, pomoću kojeg
komunicira lubanjska šupljina s neuralnim kanalom kičme. Sa strane ovog
velikog otvora nalazimo zglobne nastavke – condyli occipitales, a uz njih otvore
canalis condylaris i canalis hypoglossi. Lateralno od zglobnog nastavka nalaze se
– foramen jugulare i fossa jugularis, a lateralno od nje se nalazi – foramen
stylomastoideum. Ispred processus mastoideusa i nešto lateralno nalazimo
vanjski slušni hodnik – porus acusticus externus. Ispred fossae jugularis nalazi se
početak jednog velikog kanala – apertura externa canalis carotici. Foramen
jugulare se nalazi na granici ossis occipitalis i partis petrosae ossis temporalis.
Ispred otvora karotičnog kanala nalazi se jedan nepravilni otvor – foramen
lacerum, koji je omeđen s prednjim-lateralnim rubom piramide i stražnjim
rubom velikih krila sfenoidalne kosti. Ispred foramen lacerum, naći ćemo –
foramen ovale i mali – foramen spinosum.

19. FOSSA CRANI ANTERIOR

U medijalnoj liniji fossae crani anterior imamo jedno izbočenje – crista galli, a sa
strane se nalazi mnogo rupica kroz koje prolaze niti njušnog živca – nn.olfactori.

20. FOSSA CRANI MEDIA

Fossa crani media ima u sredini jedno izbočenje koje sliči turskom sedlu, pa se i
zove – sella turcica. Sa strane partis selaris nalazi se po jedno udubljenje. U tim
udubljenjima nalazimo više otvora, a to su;
- Canalis opticus za n.opticus,
- Fissura orbitalis superior za mnoge nerve,
- Foramen rotundum,
- Foramen ovale,
- Foramen spinosum,
- a iza njih i medijalno – foramen lacerum.
42
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

21. FOSSA CRANI POSTERIOR

U fossa crani posterior se nalazi u medijalnoj liniji veliki otvor – foramen

magnum, a lateralno se nalazi; foramen jugulare, porus acusticus i više manjih
otvora.

22. FONTICULI CRANIA - FONTANELLAE

Široke, pločaste kosti glave nastaju iz desmokranijuma, a okoštavanje im počinje

u sredini odnosne kosti. Stvaranje kosti se širi ravnomjerno prema periferiji, pa
će tako koštana supstancija stići do rupa kosti prije nego do pojedinih uglova.
Usljed toga će na mjestima gdje se sastaje par kostiju svojim uglovima ostati još
neokoštavno mjesto. Takva se mjesta nazivaju – fonticuli cranii (fontanellae).
Imamo ih uglavnom šest, ali su važna samo dva koja leže u medijalnoj liniji.
- Od ta dva prednji je veći – fonticulus anterior ili fontanella frontalis, koji se
nastaje na mjestu na kojem se sastaje frontalna kost s obje parijetalne.
Dugi krak tog fonticulusa nalazi se između dvije polovine frontalne kosti,
tj. prema natrag, a kratki krak prema natrag između dvije parietalne kosti.
- Drugi fonticulus je – fonticulus posterior, nalazi se na mjestu na kojem se
sastaju obje parietalne kosti s ljuskom occipitalne kosti.
Oba fonticulusa su važna za određivanje položaja glave djeteta pri porođaju.

Osim ova dva imamo sa svake strane još dva fonticulusa, ali nevažna – fonticulus
anterolateralis i fonticulus posterolateralis.
- Prvi fonticulus od ova dva nalazi se na mjestu gdje se spaja veliko krilo
sfenoidalne kosti s parietalnom,
- A drugi se nalazi na mjestu gdje se spajaju okcipitalna, parietalna i
temporalna kost.

**
ŠUPLJINE I DUBINE GLAVE:
- Cavum nasi,
- Orbitae,
- Fossa temporalis,
- Fossa infratemporalis,
- Fossa pterygopalatina.
43
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

23. CAVUM NASI

Cavum nasi se nalazi na sredini lične lubanje, ispod fossae cranii anterior.
Stisnut je u transverzalnom smjeru i podijeljen jednim medijalnim septumom na
dva dijela, lijevi i desni. Cavum nasi se prema naprijed otvara na – apertura
piriformis a prema nazad se otvara sa dva otvora koji se zovu – choanae,
pomoću kojih komunicira s pharyngsom.
U svakom cavum nasi imamo četiri zida; gornji, donji, medijalni i lateralni.

Gornji zid – je građen u formi uzdužne brazde, a sačinjavaju ga:

- os nasale,
- lamina cribrosa, i
- corpus ossis sphenoidei.

Donji zid – je isto uzdužna brazda, koju čine:

- processus palatinus maxillae,
- lamina horisontalis ossis palatini.

Medijalni zid – je dijelom koštan, dijelom hrskavičav, zovemo ga – septum nasi.

- Koštani dio nazivamo – pars ossea septi nasi,
- A hrskavični dio dio – pars cartilaginea septi nasi, koga čine cartilago septi
nasi.
Septum je tanak, skoro transparentan, služi za podjelu obiju polovica nosne
šupljine.

Lateralni zid – sastavlja šest kostiju:

- Maxilla,
- Os lacrimale,
- Os ethmoidale,
- Os sphenoidale,
- Lamina perpendicularis ossis palatini,
- Concha nasalis inferior.
Sve tri conchae omeđuju ispod sebe hodnik:
- meatus nasi superior, medius et inferior.
U meatus nasi inferior se otvaraju – ductus i canalis naso-lacrimalis.
U meatus nasi medius se nalazi – hiatus semilunaris, kroz koji se može doći u
maxillarni sinus, u frontalni sinus i cellulae ethmoidales anteriores.

44
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

Kroz meatus nasi superior cavum nasi komunicira sa nosnom šupljinom, cellulae
ethmoidales posteriores, a nešto iza nalazi se – foramen sphenopalatinum
preko kojeg cavum nasi komunicira s fossa pterygopalatina.

Iznad conchae nasalis superior nalazi se jedan prostor – reseccus

sphenoethmoidalis, u kojem se otvara sinus sphenoidalis i koji se prema natrag i
dole nastavlja u – meatus nasopharyngeus. Ovaj meatus je omeđen odozgo s –
corpus ossis sphenoide, odozdo s – lamina horisontalis ossis palatini, a
medijalno s – vomer. Onaj dio nosne šupljine koji se nalazi između septuma nasi
i nosnih školjki se zove – meatus nasi communis.

Septum nasi – kod izgradnje koštanog dijela učestvuje šest kostiju:

- spina nasalis ossis frontalis,
- lamina perpendicularis ossis ethmoidalis,
- vomer,
- crista i rostrum sphenoidale,
- crista nasalis maxilae,
- crista nasalis ossis palatini.

45
B.H.
 >> KOSTI GLAVE <<

24. ORBITAE

Orbitae su dvije šupljine, postavljene lateralno od nosne šupljine. Imaju oblik

četverostrane, ne potpuno pravilne piramide, kojoj se baza nalazi sprijeda i
nešto lateralno, a vrh straga i medijalno.
Osovine očnih šupljina idu koso i čine kut – od 49⁰ - 50⁰.

Gornji zid – orbitae čini većim dijelom frontalna kost, a malim dijelom i malo
krilo sfenoidalne kosti, na kojem se nalazi – canalis opticus.

Medijalni zid – čine:

- processus frontalis maxillae,
- os lacrimale,
- lamina orbitalis ossis ethmoidalis, i
- dio sfenoidalne kosti.
Na mjestu gdje se sastaju gornji i medijalni zid nalaze se dva mala otvora –
foramen ethmoidale anterius et posterius, sprijeda iza processus frontalis
maxillae nalazi se jedna jama – fossa sacci lacrimalis, na čijem se dnu otvara –
canalis nasolacrimalis.

Donji zid – je većim dijelom sastavljen od facies orbitalis maxillae, a upotpunjuje

ga sprijeda os zygomaticum, a straga processus orbitalis ossis palatini. Na ovom
zidu imamo jednu brazdu koja se nastavlja u kanal – sulcus infraorbitalis i
canalis infraorbitalis.

Lateralni zid – čini ala maior ossis sphenoidalis i os zygomaticum.

U stražnjem dijelu je lateralni zid omeđen s fissura orbitalis superior, a dolje s
fissura orbitalis inferior.

***
Od sutura imamo u orbiti slijedeće:
1. sutura spheno-ethmoidalis,
2. sutura lacrimomaxillaris,
3. sutura ethmoideomaxillaris,
4. sutura frontomaxillaris,
5. sutura frontolacrimalis,
6. sutura frontoethmoidalis,
7. sutura sphenozygomatica,
8. sutura frontozygomatica,
9. sutura sphenofrontalis,
10. sutura infraorbitalis,
11. sutura zygomaticomaxillaris.

46
B.H.
25. FOSSA TEMPORALIS

Na lateralnoj strani glave nalazimo jedno udubljeno mjesto kojemu odgovara –

planum temporale, stoga se zove fossa temporalis. Prema gore je njezina
granica – linea temporalis superior, a prema dolje seže do visine u kojoj se nalazi
– arcus zygomaticus i crista infratemporalis, odakle se nastavlja bez jasne
granice u drugu udubinu – fossa infratemporalis. Gotova čitava fossa temporalis
je ispunjena sa m.temporalis, čija vanjska fascija čini ujedno i lateralni zid
fossae.

26. FOSSA INFRATEMPORALIS

Ispod fossae temporalis nalazi se fossa infratemporalis koja je lateralno

omeđena s arcusom zygomaticusom i s ramus mandibulae, sprijeda je omeđena
s tuberom maxillae i s os zygomaticum, prema dolje, gore i natrag ja naširoko
otvorena, a medijalni zid joj čini dio velikog krila sphenoidalne kosti ispod
cristae infratemporalis, i lamina lateralis processus pterygoidei. Fossa
infratemporalis komunicira s orbitom preko – fissura orbitalis inferior.

27. FOSSA PTERYGOPALATINA

Omeđena je sprijeda – s tuberom maxillae, straga – s processus

pterygoideusom.
Prema naprijed komunicira s orbitom kroz fissura orbitalis inferior.

Medijalno – je dijelom omeđena s lamina pependicularis ossis palatini, a kroz

foramen sphenopalatinum komunicira s nosnom šupljinom.

Lateralno – naširoko komunicira s fossa infratemporalis.

U fossi pterygopalatini se otvaraju:
- canalis pterygoidei,
- foramen rotundum,
- a odlazi prema dolje dosta široki kanal – canalis pterygopalatinus.
>> KOSTI GLAVE <<

48
B.H.