UNIVERZITET U TUZLI

MEDICINSKI FAKULTET
ZAVOD ZA ANATOMIJU

NEUROANATOMIJA
CENTRALNI NERVNI SISTEM
 -CNS-

CENTRALNI NERVNI SISTEM:

A - KIČMENA MOŽDINA (MEDULLA SPINALIS)
B - MOZAK (ENCEPHALON)

ENCEPHALON (mozak)

A) RHOMBENCEPHALON (rombasti mozak):

1. MYELENCEPHALON (završni mozak) -ili medulla oblongata
2. METENCEPHALON (zadnji mozak) - sastoji se iz:
- PONSA i
- CEREBELLUMA.

B) CEREBRUM (mozak u užem smislu):

1. MESENCEPHALON (srednji mozak)
2. PROZENCEPHALON (prednji mozak):
- DIENCEPHALON (međumozak)
- TELENCEPHALON (veliki mozak).

Idući od kaudalnog prema rostralnom kraju, ENCEPHALON se sastoji:

1. MYELENCEPHALON (zavrsni mozak)
2. METENCEPHALON (zadnji mozak)
3. MESENCEPHALON (srednji mozak)
4. DIENCEPHALON (medjumozak)
5. TELENCEPHALON (veliki mozak).

NERVI CAPITALES:
- NERVUS OLFACTORIUS; I,
- NERVUS OPTICUS; II,
- NERVUS OCULOMOTORIUS; III,
- NERVUS TROCHLEARSI; IV,
- NERVUS TRIGEMINUS; V,
- NERVUS ABDUCENS; VI,
- NERVUS FACIALIS; VII – NERVUS INTERMEDIUS; VII bis,
- NERVUS STATOACUSTICUS; VIII,
- NERVUS GLOSSOPHARYNGEUS; IX,
- NERVUS VAGUS; X,
- NERVUS ACCESORIUS; XI,
- NERVUS HYPOGLOSSUS; XII.

2
B.H.
 -CNS-

SADRŽAJ:
1. MEDULA SPINALIS - MAKROANATOMSKE KARAKTERISTIKE ...........................................7
2. UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA MEDULE SPINALIS (SIVA I BIJELA MASA) ..........................9
3. SEGMENTALNA INERVACIJA TIJELA ................................................................................13
4. SPINALNI REFLEKSI I MIŠIĆNI TONUS ..............................................................................15
5. TRACTUS CORTICOSPINALIS (porjeklo, put, završetak i kortikalna motorna polja).......16
6. TRACTUS CORTICOBULBARIS ..........................................................................................18
(TR. CORTICONUCLEARIS) ...................................................................................................18
7. SISTEMI RETIKULOSPINALNIH VLAKANA ........................................................................20
8. MESENCEPHALIČKE PROJEKCIJE U KIČMENU ..................................................................22
MOŽDINU (TR. VESTIBULOSPINALIS MEDIALIS ET LATERALIS) ...........................................22
9. TRACTUS LONGITUDINALIS MEDIALIS ............................................................................23
10. VERTEBRO – BAZILARNI SISTEM ...................................................................................25
11. UNUTARNJI KAROTIDNI SISTEM ...................................................................................26
12. MOŽDANO STABLO – SPINOMEDULARNA TRANZICIONA AREA, DECUSSATIO
PYRAMIDUM, DECUSSATIO LEMNISCORUM ......................................................................29
13. GORNJA MEDULA OBLONGATA ....................................................................................31
14. PONS (morfologija) .......................................................................................................33
15. MESENCEPHALON (morfologija) ...................................................................................36
16. MONOAMINERGIČKI PUTEVI ........................................................................................42
17. SEROTONINERGIČKI PUTEVI ..........................................................................................43
18. ADRNERGIČKI I NORADRENERGIČKI PUTEVI .................................................................44
19. HISTAMINERGIČKI PUTEVI ............................................................................................45
20. RETIKULARNA FORMACIJA ............................................................................................46
(unutrašnja organizacija) ....................................................................................................46
21. FUNKCIONALNO ANATOMSKI SISTEMI .........................................................................49
22. ASCEDENTNI AKTIVIRAJUĆI SISTEM ..............................................................................50
23. CEREBELARNI CORTEX , UNUTRAŠNJI KRUG .................................................................52
24. ARCHIOCEREBELLUM (vestibulocerebellum) ................................................................54
25. SPINOCEREBELLUM (palleocerebellum) .......................................................................55
26. PONTOCEREBELLUM (neocerebellum) ..........................................................................56
27. AFERENTNE CEREBELLARNE VEZE .................................................................................57

3
B.H.
 -CNS-

– (SPINOCEREBELLARNI TRACTUSI) .....................................................................................57

28. TRACTUS TRIGEMINO CEREBELLARIS ...........................................................................62
29. TRACTUS VESTIBULOCEREBELLARIS ..............................................................................62
30. TRACTUS RETICULOCEREBELLARIS ................................................................................63
31. TRACTUS PONTOCEREBELLARIS ....................................................................................64
32. TRACTUS OLIVOCEREBELLARIS ......................................................................................65
33. CEREBELLUM – KORTIKONUKLEARNI ODNOSI ..............................................................65
34. EFERENTNE CEREBELARNE VEZE ...................................................................................66
35. CEREBELLUM I MOTORNI SISTEM .................................................................................67
36. DIENCEPHALON (SASTAVNI DIJELOVI) ..........................................................................68
37. HIPOTALAMUS (granice i podjela) ................................................................................73
38. HIPOTALAMIČKA JEDRA ................................................................................................74
39. CIRCUMVENTRIKULARNI ORGANI .................................................................................83
40. VEZE HIPOTALAMUSA ..................................................................................................85
41. HIPOTALAMO – HIPOFIZIALNI PUTEVI ..........................................................................86
42. HIPOTALAMUS I NEUROHIPOFIZA ................................................................................87
(Magnocelularni neurosekretorni sistem) ..........................................................................87
43. HIPOTALAMUS I ADENOHIPOFIZA ................................................................................88
(Parvocellularni neurosekretorni sistem) ...........................................................................88
44. TALAMUS, TALAMIČKA JEDRA I ....................................................................................89
TALAMOKORTIKALNE PROJEKCIJE ......................................................................................89
45. HEMISFERE CEREBRI ......................................................................................................92
47. ASOCIJATIVNA VLAKNA TELENCEPHALONA ..................................................................96
48. PROJEKCIONA VLAKNA TELENCEPHALONA...................................................................97
49. VENTRICULUS LATERALIS ..............................................................................................99
50. BAZALNE GANGLIJE, KOMPONENTE ...........................................................................101
51. SUBKORTIKALNE STRUKTURE TELENCEPHALONA ......................................................109
52. SUBSTANTIA NIGRA, NUCLEUS SUBTALAMICUS .........................................................111
53. AFERENTNE VEZE BAZALNIH GANGLIJA ......................................................................112
54. EFERENTNE VEZE BAZALNIH GANGLIJA .......................................................................114
55. NUCLEUS BASALIS MEYNERTI .....................................................................................115
56. CORPUS AMIGDALOIDEUM.........................................................................................116

4
B.H.
 -CNS-

- PODJELA I FUNKCIJA .......................................................................................................116

57. BED NC.STRIAE TERMINALIS I .....................................................................................118
PRODUŽENI AMIGDALE.....................................................................................................118
58. AMIGDALOIDNI KRUGOVI ..........................................................................................118
59. AMIGDALOHIPOTALAMICKI KRUGOVI I KRUGOVI AMIGDALE, MOŽDANO STABLO ..119
60. LIMBIČKI SISTEM I PAPEZOV KRUG .............................................................................120
61. HIPOKAMPUS I HIPOKAMPALNA FORMACIJA ............................................................124
62. VEZE HIPOKAMPUSA (vanjske i unutrašnje) ..............................................................125
63. CEREBRALNI CORTEX, BRODMANOVA MAPA .............................................................126
64. K0RTIKOFUGALNE I KORTIKOPETALNE VEZE...............................................................133
65. NEURON, SIVA I BIJELA MASA .....................................................................................134
66. MENINGEAE I LIQUOR CEREBROSPINALIS...................................................................137
67. DURALNE TVORBE .......................................................................................................141
68. SPATIUM SUBARANCHOIDALE I CISTERNE SUBARANCHOIDALES ..............................142
69. KRV – LIQUOR CEREBROSPINALIS I KRVNO – MOŽDANA BARIJERA ...........................143
70. ASCEDENTNI SENZITIVNI PUTEVI (podjela) .................................................................144
71. ANTEROLATERALNI SISTEM ........................................................................................144
72. TRACTUS SPINOTALAMICUS (EDINGER) ......................................................................145
73. TRACTUS SPINORETICULARIS ET SPINOMESENCEPHALICUS .......................................147
74. PUTEVI ZA BOL I TEMPERATURU LICA.........................................................................147
75. TALAMOKORTIKALNE PROJEKCIJE I SAMOSENZITIVNI KORTEKS ................................148
76. HIPOTEZA KONTROLE KAPIJE BOLA ............................................................................149
77. DESCEDENTNA KONTROLA SENZITIVNOG INPUTA U STRAŽNJI ROG ..........................149
78. LEMNISCUS MEDIALIS .................................................................................................150
79. SISTEM ZA ENDOGENU MODULACIJU BOLA ...............................................................153
80. 0LFAKTIVNI PUTEVI .....................................................................................................154
(Olfaktivni nerv, bulbus et tractus olfactorius) .................................................................154
81. OLFAKTIVNI SISTEM ....................................................................................................158
(funkcionalni aspekti, mikrosomatski covjek) ..................................................................158
82. VIDNI SISTEM - VIZUELNI CENTRI I PUTEVI (N.OPTICUS, CHIASMA OPTICUM, TRACTUS
OPTICUS) ...........................................................................................................................159
83. NUCLEUS GENICULATUS LATERALIS ............................................................................162

5
B.H.
 -CNS-

84. TRACTUS GENICULOCORTICALIS .................................................................................163

(radiatio optica) i VIZUELNI CORTEX .................................................................................163
85. PRETECTUM I PUPILARNI SVJETLOSNI REFLEKS ..........................................................163
86. AUDITIVNI SISTEM (corpus trapezoideum, lemniscus lateralis et radiatio acustica).164
87. RAZLIKOVANJE ZVUKOVA, INTEZITETA I LOKALIZACIJE ZVUKA ..................................166
87. RAZLIKOVANJE ZVUKOVA, INTEZITETA I LOKALIZACIJE ZVUKA .....................................167
89. POKRETI OKA ...............................................................................................................168
90. CENTRI ZA PROIZVODNJU SAKADA ..............................................................................170
91. STRUKTURE PROZENCEPHALONA UKLJUČENE U KONTROLU POKRETA OKA ................171
92. PEDUNCULI CEREBELLI .................................................................................................172
93. METENCEPHALON (sastavni dijelovi i granice) ............................................................175
94. OVOJNOCE MEDULLAE SPINALIS ..................................................................................185
95. TELENCEPHALON .........................................................................................................187
(morfologija i sastavni dijelovi) ..........................................................................................187
96. FACIES SUPEROLATERALIS /CONVEXA CEREBRI............................................................189
97. FACIES MEDIALIS ET BASALIS CEREBRI .........................................................................193
98. MYELENCEPHALON (morfologija) ................................................................................197
99. CAPSULA INTERNA .......................................................................................................210
100. VENTRICULUS QUARTUS ............................................................................................212
101. CEREBELLUM (morfologija) ........................................................................................213
102. SINUS DURAE MATRIS I CEREBRALNE VENE ...............................................................218
*. PUTEVI: ..........................................................................................................................224

6
B.H.
 -CNS-

1. MEDULA SPINALIS - MAKROANATOMSKE

KARAKTERISTIKE
(šljivić 7, šečerov 15)

Kičmena moždina predstavlja kaudalni dio kičmenog kanala koji se proteže od

foramen occipitale magnum do L1, L2 pršljena. Ona u potpunosti ispunjava
kičmeni kanal. Rostralno se pruža od gornje ivice atlasa C1, gdje se nastavlja na
medulu oblongatu, a kaudalno završava na nivou L2 kralješka. Na samoj meduli
spinalis granica prema meduli oblongati je DECUSATIO PYRAMIDUM. Ima oblik
izduženog cilindra, dužine 42-45cm, težine 30g. Sa obje strane medule izlaze
korijeni spinalnih nerava koji se spoje distalno te grade 31 par spinalnih živaca
koji izlaze kroz FORAMEN INTERVERTEBRALE. Glavna funkcionalna karakteristika
medulae spinalis je njena SEGMENTIRANOST.

Dijeli se na:
1. Pars cervicalis,
2. Pars thoracica,
3. Pars lumbalis,
4. Pars sacralis,
5. Conus medullaris (u obliku konusa, zavrsni dio),
6. Filum terminale.

Od conus medullaris pa do kraja os sacrum odlazi završni končić - filum

terminale koji ne sadrži nervne elemente, ali je okružen sakralnim nervima koji
silaze uz kičmeni kanal i grade CAUDU EQUINU – od L3 do kraja uspravni
korijenovi sakralnih živaca koji okružuju filum terminale. Pored toga na meduli
spinalis razlikujemo 2 vretenasta proširenja:
1. INTUMESCENTIA CERVICALIS (C4 - TH1),
2. INTUMESCENTIA LUMBALIS (L3 - S3 / TH10 - L1).

Morfološki na meduli spinalis razlkujemo prednju i stražnju stranu, te dvije

lateralne (bočne)
- PREDNJA STRANA - na njoj nalazimo fissura mediana anterior,
- STRAZNJA STRANA - na njoj nalazimo fisura mediana posterior.

Naprijed i dublje od fisure mediane posterior je sulcus medianus posterior, a

spolja od njega na stražnjoj strani jos sulcus intermedius posterior i on
predstavlja na površini granicu, između fasciculus graciallis Golli et fasciculus
7
B.H.
 -CNS-

cuneatus Burdachi. Između prednje strane i bočnih - sulcus anterolateralis, a

između stražnje i bočnih - sulcus posterolateralis, kroz koje izlaze prednji
odnosno stražnji korijeni spinalnih živaca. Živci koji napuštaju medullu spinalis
kroz ove žlijebove pomoću 2 korijena:
1. RADIX VENTRALIS –motorna,
2. RADIX DORSALIS - senzitivna (nosi ganglion spinale).

Kičmeni živac se u FORAMEN INTERVERTEBRALE podijeli se na 4 ramusa/ grane:

1. Radix ventralis,
2. Radix dorsalis,
3. Radix communicans – spojnična grana sa simpatičkim stablom,
4. Radix meningeus – moždana grana, vraca se u kičmeni kanal kroz
međupršljanski otvor.

8
B.H.
 -CNS-

2. UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA MEDULE SPINALIS

(SIVA I BIJELA MASA)
(šljivić 10, šečerov 16)

Organizacija sive i bijele mase se vidi na poprečnim presjecima. Najveći

poprečni presjeci vide se u području intumescentia. Vidi se siva i bijela masa:
- SUBSTANTIA GRISEA,
- SUBSTANTIA ALBA.

**
Substantia grisea-u (sivu masu) čine:
1. Cornu anterior - čine lamine - laminae VII, IX, X,
- to je somatomotorni centar,
2. Cornu posterior - čine lamine - laminae I-VI,
- to je somatosenzitivni centar,
3. Zona intermedia - čine cornu laterale, VII lamina,
- to je visceromotorni i viscerosenzitivni centar.

Siva masa je centralno smještena u odnosu na bijelu. Siva masa je smještena

oko centralnog kanala, ima oblik latiničnog slova H, ili leptira raširenih krila.

Prestavljena je pomoću rogova ili columni:

1. CORNU ANTERIOR (columna ventralis) - ima motorne neurone za
inervaciju poprečnoprugaste muskulature trupa i udova.
2. CORNU POSTERIOR (columna dorsalis) - ima neurone čiji dendriti grade
senzitivne živce.
3. CORNU LATERALE- samo torakalni i gornji lumbalni segmenti, te sadrži
motorne autonomne neurone za inervaciju unutrašnjih organa.
**
Cornu anterior, Cornu posterior vide se na poprečnom presjeku, a ustvari predstavljaju
uzdužne stubove sive mase - COLLUMNA ANTERIOR ET POSTERIOR.

Karakteristična osobina sive mase u torakalnim i gornjim lumbalnim

segmentima je prisustvo lateralnog roga. Kroz središnji dio medullae spinalis
proteže se canalis centralis, koji je u svom kaudalnom kraju proširen kao
ventrikulus terminalis.

9
B.H.
 -CNS-

Siva masa se sastoji od 2 POLUMJESECA, konkavna upolje spojena međusobno

poprećnom trakom substantia grisea centralis koju čine:
- Comisura grisea,
- Substantia gelatinosa centralis.

ZONA INTERMEDIA - podijeljena je na 2 dijela: pars medialis et lateralis.

PARS MEDIALIS – čine:
1. Comisura grisea,
2. Supstantia gelatinosa centralis.

PARS LATERALIS - gradi dio sive mase između cornu anterior et posterior.
Prednji dio cornu laterale a stražnji okolna RF.
**
ZONA INTERMEDIA - središnji dio, nalazi se između prednjih i stražnjih rogova.

Siva masa je građena iz 4 vrste ćelija (CELLULAE):

1. RADICULARES - iz kojih se rađaju filla radicularia ,
(Prednje pripadaju sivoj masi, Dorsalne leže van kičmene moždine u
spinalnim ganglijama),
2. FUNICULARES - najbrojnije, produžeci grade funiculuse, ne napuštaju CNS,
3. AXIRAMIFICATE - nalaze se u comisuri grisei, produžeci ostaju u meduli,
4. COLUMNAE - leže u bočnim rogovima, njihovi neuriti čine izvodna
simpatička i parasimpatička vlakna.

REXED 1952, podjelio je sivu masu u LAMINE ili PLOĆE.

Postoji 10 takvih lamina.
- LAMINA I - sadrži nc. posteromarginalis iz koga polazi Tr. Spinotalamicus,
- LAMINA II - ili supstantia gelatinosa - njen rostralni produžetak je Nc.
Tractus spinalis nn. Trigemini
- LAMINA III i IV - formiraju nc. proprius dorsalis
- LAMINA V - sadrži heterogene neurone
- LAMINA VI - postoji samo u području intumestentia i djelimićno odgovara
podrućju RF kičmene moždine
- LAMINA VII - Najveća je, nalazi se između prednjeg i stražnjeg roga. U ovoj
lamini se nalazi nekoliko senzitivnih i vegetativnih jedara. Ovdje je
smješteno Clarkeovo jedro Nc. dorsalis (od njega polazi Tr.
Spinocerebellaris dorsalis)

10
B.H.
 -CNS-

Vegetativna jedra obrazuju dva 2 stuba:

- INTERMEDIOMEDIJALNI
- INTERMEDIOLATERALNI

**
Prvih 6 lamina pripada stražnjem rogu, Lamina VII se nalazi između prednjeg i stražnjeg
roga, Lamina VII, IX, X pripadaju području prednjeg roga.

INTERMEDIOLATERALNI STUB C8-L1,2 - predstavlja CENTRUM SYMPATICUM u

kičmenoj moždini, a njegov C8 - Th1 - centrum ciliospinale Badž, čiji refleksni
nadražaj dovodi do širenja zjenice ili midriaze posrestvom simpatičkih vlakana
m.Dillatora papillae. U sakralnom dijelu nema intermediolateralnog stuba i tu se
nalaze parasimpatička jedra u podrućju S2-S4, nastaje plexus pelvinus odnosno
nn.pelvici za inervaciju karličnih organa.

LAMINA VIII, IX, X - pripadaju području prednjeg roga, sadrže motorne neurone
za inervaciju poprečnoprugaste muskulature trupa i udova (somatomotorni
neuroni), a sama lamina 10 ukrštuje medijalne dijelove prednje i stražnje
comisurae griseae, a u spojištu je canalis centralis.

SUBSTANTIA ALBA (BIJELA MASA)

Bijela masa medulae spinalis je rogovima sive mase podijeljena u tri vrpce:
1. FUNICULUS ANTERIOR -> comisura anterior alba
2. FUNICULUS LATERALIS
3. FUNICULUS POSTERIOR

Prednje vrpce spaja bijela masa – commisura anterior alba, a stražnje su u

potpunosti razdvojene. Postoje 3 osnovne grupe neurona čiji aksoni grade bijelu
masu:
1. Neuroni sive mase medullae spinalis,
2. Neuroni iz spinalnih ganglija,
3. Neuroni koji pripadaju drugim dijelovima cns-a.

FUNICULUS POSTERIOR - grade senzitivni putevi, ushodni centrifugalni;

- Fasciculus gracialis Golli,
- Fasciculus cuneatus Burdachi.

11
B.H.
 -CNS-

FUNICULUS LATERALIS:
Senzitivni:
- Tr. Spinocerebellaris ventralis,
- Tr. Spinocerebellaris dorsalis,
- Tr. Spinothalamicus.
Motorni:
- Tr. Corticospinalis,
- Tr. Rubrospinalis,
- Tr. Tectospinalis,
- Tr. Olivospinalis.

FUNICULUS ANTERIOR (MOTORNI):

1. Tr. Corticospinalis ventralis,
2. Tr. Tectospinalis medialis,
3. Tr. Longitudinalis medialis,
4. Tr. Interspinalis – Cajal,
5. Tr. Reticulospinalis medialis,
6. Tr. Vestibulospinalis Held,
7. Tr. Cerebellospinalis.

12
B.H.
 -CNS-

3. SEGMENTALNA INERVACIJA TIJELA

/heimer 188

Periferna distribucija spinalnih nerava odražava orginalnu segmentalnu

organizaciju u kojoj svaki spinalni nerv sadrži vlakna koja su povezana sa
područjem kože, mišića ili vezivnim tkivom koje se razvija iz jednog segmenta
tijela (somit).

Inervacija kože: DERMATOMI

Segmentalna inervacija je naizraženija u smislu senzitivne inervacije kože.

Područje kože koje inerviraju senzitivna vlakna pojedinaćnog spinalnog nerva
naziva se dermatom. Mape različitih dermatoma su znaćajne u dijagnosticiranju
i lokalizaciji patoloških procesa koje napadaju spinalne nerve ili kičmenu
moždinu. Međutim, postoji znatno preklapanje između susjednih dermatoma.
Neki od ključni dermatoma su:

- C3: Vrat,
- C5: Deltoidna regija,
- C6: Radijalni dio podlaktice i palace,
- C8: Ulnarna granica šake i mali prst,
- T4-T5: Bradavica (dojka),
- T10: Umbilicus,
- L1: Prepone,,
- L3: Podrućje koljena
- L5: Dorzalna strana stopala i nožni palace,
- S1: Lateralna strana stopala i nožni mali prst,
- S3-S5: Genito-analni region.

**
Važno je poznavati mapu dermatoma da bi se razlikovale lezije spinalnog nerva
ili korijena od periferne neuropatije. Da bi se to postiglo, mora se poznavati
kutana distribucija perifernih nerava.

13
B.H.
 -CNS-

INERVACIJA MIŠIĆA

Segmentalna inervacija je manje očigledna u smislu motorne inervacije. Mišići

smješteni duboko u nekim područjima kože su inervirani približno istim
segmentima kao i koža koja ih prekriva.

Kratak pregled nivoa kičmene mozdine sa motornim neuronima koji inerviraju

različite mišićne grupe:

- C1-C4: Mišići vrata,

- C3-C5: Dijafragma,
- C5-C6: Musculus biceps brachii,
- C5-C8: Misici ramena,
- C7-C8: Musculus triceps brachi i dugi mišići podlaktice,,
- C8-T1: Misici za pokretanje prstiju i mali unutrasnji mišići šake
- T2-T12: Aksijalna muskulatura, intervertebralni mišići, respiratorni mišići,
trbušni mišići,,
- L1-L2: Fleksori nadkoljenice,
- L2-L3: Musculus quadriceps femoris,
- L5-S1: Glutealna muskulatura,
- S1-S2: Flexori stopala,
- S3-S5: Mišići dna zdjelice, mjehura sfinktera i vanjskih genitalnih organa.

14
B.H.
 -CNS-

4. SPINALNI REFLEKSI I MIŠIĆNI TONUS

/heimer 320

Refleksi su programirane radnje, tj. reakcije koje se dešavaju kao odgovor na

stimuluse koji vode porijeklo iz receptora u mišićima, zglobovima i koži.

Reflex se sastoji i 5 elemenata:

1. Receptora koji prima stimulus,
2. Aferentnog vlakna koji prenosi informaciju u CNS,
3. Refleksnog centra u CNS,
4. Eferentnog vlakna koje prenosi impuls do efferentnog organa,
5. Eferentni organ.

Najjednostavniji reflex je - quadriceps patellarni reflex, on je sastavljen iz 2

neurona i to je monosinaptićki reflex (reflexi istezanja). Ako se refleksni centar
sastoji iz 1 ili više interneurona, reflex se označava kao polisinaptički:
- povlačenje flexora,
- ukrštanje ekstenzora.

Mišicni tonus – je napetost mišića u mirnom stanju ili kod sporo izvedenih
pokreta.

15
B.H.
 -CNS-

5. TRACTUS CORTICOSPINALIS (porijeklo, put,

završetak i kortikalna motorna polja)
/heimer 324, šljivić 162

Glavni KORTIKALNI motorni put koji povezuje koru velikog mozga sa motornim
jedrima kičmenih živaca, smještenih u prednjim rogovima medulle spinalis.
REGULIŠE VOLJNE POKRETE DJELOVANJEM NA SPINALNE MOTORNE NEURONE.
Njegova vlakna predstavljaju prve – I, ili CENTRALNE NEURONE motornih
kičmenih živaca.

POČETAK: kora primarnog motornog polja - AREA GIGANTOPYRAMIDALIS -

gornje 2/3 gyrus precentralisa.

PUT KROZ HEMISFERU: prolazi kroz centrum semiovale (zadnji dio pars frontalis
coronae radiate) -> onda napuštaju hemisferu kroz crus posterior capsule
interne (prednje 2/3 kraka).
Pri prolazu kroz capsulu internu, vlakna su mu raspoređena tako da ona
namjenjena gornjim udovima idu neposredno iza genu capule interne, a pozadi
njih za trup, pa onda za donje udove.

Put kroz MESENCEPHALON:

- ide kroz ventralnu površinu mesencephalona,
- kroz crus cerebri (zauzimajući srednje 3/5)
Nalazi se:
- lateralno od tractus corticobulbarisa,
- medijalno od tractus temporopontinusa.

KROZ PONS - prolazi ventralnim dijelom (pars basilaris pontis), rastavljen u

FASCICULI LONGITUDINALES PONTIS pomoću fibrae pontis transferse.

KROZ MEDULU OBLONGATU: prolazi ventralnim dijelom, rastavljen kao fibre

PYRAMIDALES (fasciculi pyramidale) pomoću fibrae arcuate externe.
Kaudalni dio- decusatio pyramidum -> ukrštanje piramidnog puta.

KROZ MEDULU SPINALIS - Prolazi kroz kontralateralni funiculus lateralis kao

tr.corticospinalis lateralis i završava kao TR.CORTICOSPINALIS LATERALIS u
motornim jedrima prednjih rogova iste strane, na visini odgovarajućeg dijela
tijela kojem su vlakna namjenjena (najveći dio vlakana).
16
B.H.
 -CNS-

Manji dio vlakana ide kroz funiculus anterior - TR.CORTICOSPINALIS ANTERIOR

gdje prije završetka njegova vlakna prolaze kroz komisuru anterior i završe u
kontralateralnim prednjim rogovima (alfa i gama motoneuroni).
Na taj način sva vlakna piramidalnog puta jedne hemisfere završavaju u
motornim jedrima suprotne strane kičmene moždine.

UKRATKO:
GYRUS PRECENTRALIS
↓
CORONA RADIATA (pars frontalis)
↓
CAPSULA INTERNA (crus posterior)
↓
CRUS CEREBRI -PONS-MEDULLA OBLONGATA→
↓
Decusatio pyramidum
↙ ↘
UKRŠTENI NEUKRŠTENI
funculus lateralis funculus anterior
↘ ↓ ↙
CORNU ANTERIOR
MEDULAE SPINALIS
Vlakna za muskulaturu gornjeg uda
Vlakna za muskulaturu trupa
Vlakna za muskulaturu donjeg uda

U medulli spinalis:
- TR.CORTICOSPINALIS LATERALIS,
- TR.RETICULOSPINALIS LATERALIS,
- TR.TECTOSPINALIS LATERALIS,
- TR.RUBROSPINALIS (MONAK).

- Tr. reticulospinalis medijalis,

- Tr. inerstitiospinalis Kajal,
- Tr. tectospinalis medijalis,
- Tr. corticospinalis anterior.

17
B.H.
6. TRACTUS CORTICOBULBARIS
(TR. CORTICONUCLEARIS)
/heimer 328, šljivić 163

DIREKTNI, motorni put koji povezuje primarno motorno polje u kori velikog
mozga sa motornim jedrima moždanih živaca (u mezencephalonu, ponsu,
medulla oblongata). Polazi iz donje trećine gyrus precentralis (area 4) i djela
premotornog polja i frontalnog očnog polja.
OMOGUĆAVA KORTIKALNU KONTROLU MOTORNIH JEDARA KRANIJALNIH
ŽIVACA.
Predstavlja skup PRVIH ili CENTRALNIH NEURONA motornih moždanih živaca.

POČETAK:
Tractus corticobulbaris polazi iz kore donje trećine gyrus precentralis - koje
odgovara elementarnim motornim centrima za muskulaturu glave (lice, usne,
usta, jezik, ždrijelo, grkljan).

KROZ HEMISFERU: prolazi kroz CENTRUM SEMIOVALE (sadržan u pars frontalis

corone radiate) i kroz GENU KAPSULE INTERNE.

KROZ MOŽDANO STABLO:

Ventralna strana, crus cerebri - dospijeva u moždano stablo.
Kroz crus cerebri unutrašnje trećine - nalazi se medijalno od tractus
corticospinalisa, lateralno od tractus frontopontinusa.

ZAVRŠETAK - u jedrima moždanih živaca (III, IV, V, VI, VII, IX, X, XI, XII), dijelom
ukršten, dijelom ne.

U mezencephalonu ide između corticospinalnog i tr.frontopontinusa.

U ponsu se razdvaja od tr.corticospinalisa.
Najveći dio vlakana rotira dorzalno prema tegmentumu i i završava u jedrima
moždanih živaca.
Vlakna za donji dio motornih jedara N.FACIALISA, N.HIPOGLOSSUSA → prelaze
na suprotnu stranu.
 -CNS-

Nc.spinalis nn.accesore dobija vlakna iz kontralateralnog jedra u medulli

oblongati:
1. nc. nn. hypoglosi,
2. nc. spinalis nn. Accesori.

Jedra u ponsu:
1. nc. nn. Abducentis,
2. nc. nn. Facialis,
3. nc. motorius nn. Trigemini.

Jedra u mezencephalonu:
1. nc. nn. Trochlearis,
2. III - N.OCLOMOTORIUS (magnocelularni).

6. TRACTUS CORTICOBULBARIS (TR.

CORTICONUCLEARIS)
/ šljivić 162, heimer 328

Tractus corticobulbaris je glavni kortikalni motorni put, koji uspostavlja vezu između kore
velikog mozga i motornih jedara moždanih živaca, raspoređenih duž moždanog stabla (u
mezencephalonu, ponsu i produženoj moždini). On predstavlja skup prvih ili centralnih
neurona motornih moždanih živaca.

POČETAK: Tr.corticobulbaris polazi iz kore donje trećine gyrus praecentralisa, koje odgovara
elementarnim motornim centrima za muskulaturu glave (lice, usne, usta, jezik, ždrijelo,
grkljan).

PUT: Tr.corticobulbaris sadržan u pars frontalis coronae radiatae prolazi kroz centrum
semiovale ispred piramidalnog puta i kroz genu capsulae internae napušta hemisferu. Pri
izlasku iz unutrašnje moždane čahure prolazi kroz mesencephalon moždanim krakom crus
cerebri i dolazi u moždano stablo. U crus cerebri , kroz čiju unutrašnju petinu prolazi, on se
nalazi medijalno od piramidalnog puta (tr.corticospinalis) a lateralno od tractus
frontopontinusa.

ZAVRŠETAK: U moždanom stablu njegova se vlakna završavaju, dijelom ukrštena a dijelom

neukrštena, u motornim jedrima moždanih živaca. U ovim jedrima nastavljaju se vlakna
kortikobulbarnog puta, posredstvom asocijativnih ćelija, sa vlaknima motornih moždanih
živaca, koji predstavljaju druge ili periferne neurone ovih živaca.

19
B.H.
 -CNS-

7. SISTEMI RETIKULOSPINALNIH VLAKANA

/heimer 328, osmančević 4

TRACTUS RETICULOSPINALIS predstavlja ekstrapiramidni put mesencephalona

koji povezuje RETIKULARNA JEDRA TEGMENTUMA MESENCEPHALONA (nc.
tegmenti ventralis et dorsalis, nc. interpeduncularis) sa MOTORNIM
NEURONIMA MEDULLAE SPINALIS izazivajući preko njih refleksne odbrambene
pokrete trupa i udova izazvane oflaktivnim utiscima.

Ova 3 jedra su ukljućena u LIMBIČKI SISTEM i u njima se prekidaju reflexni

oflaktivni putevi:
1. PEDUCULUS CORPORIS MAMILLARIS (povezuje nc. mamillaris lateralis i nc.
tegmenti dorsalis),
2. FASCICULUS MAMILOTEGMENTALIS (povezuje nc. mamillaris medialis i nc.
tegmenti ventralis),
3. TRACTUS HABENULOINTERPEDUNCULARIS (povezuje nc. habenularis
medialis et lateralis sa nc. interpeduncularis).

P U T:
KROZ PONS i MEDULU OBLONGATU
Prolaze kroz središnju heterogenu vrpcu puteva ispred Tr. longitudinalis
medialis, Tr. tectospinalis medialis a iza lemniscus medialisa i Tr.
corticobulbarisa.

KROZ MEDULU SPINALIS

Ovaj put je podijeljen na medijalnu i lateralnu komponentu, tako da
Tr.reticulospinalis medialis prolazi kroz funiculus anterior medule spinalis u
području comisure anterior, a Tr.reticulospinalis lateralis kroz funiculus lateralis
medulae spinalis, medijalno od Tr.spinocerebellaris ventralis et dorsalis, ispred
tr.corticospinalis lateralis a iza Tr. tectospinalis lateralis i Tr.rubrospinalis.

Vlakna iz RETIKULARNE FORMACIJE moždanog stabla silaze u sve dijelove bijele

mase medullae spinalis osim u dorzalne kolumne i završavaju u svim dijelovima
sive mase i inerviraju neurone povezane sa senzitivnim funkcijama, anatomskim
aktivnostima i pokretima.

20
B.H.
 -CNS-

Retikulospinalna vlakna kontrolišu somatomotorne funkcije porijeklom

primarno iz medijalnih dijelova pontomedularne RETIKULARNE FORMACIJE a
ponekad se dijeli na neukršteni medijalni retikulospinalni tractus i lateralni
retikulospinalni tractus koji nastaje na obje strane RF.

Descedentna vlakna iz monoaminergičkih ćelijskih grupa u moždanom stablu su

također uključena u ovu veliku grupu reticulospinalnih puteva. S obzirom na
veliki broj i široku distribuciju retikulospinalnih vlakana, retikulospinalni sistemi
su uključeni u sve tipove sinergističkih pokreta. Oni blisko funkcionišu sa
vestibulospinalnim putevima u kontroli pokreta i održavanju stava.

Retikulospinalni sistem je sposoban da utiće na visoko koordinirane pokrete bez

podrške ili nametnute kontrole kortikospinalnog tractusa.

Medijalna reticularna formacija prima izražene projekcije iz cerebralnog

kortexa, posebno premotornog kortexa. Ova projekcija čini prvu kariku u lancu
kortikospinalnih sistema, (ima snažne efekte na motorni aparat medullae
spinalis).

21
B.H.
 -CNS-

8. MESENCEPHALIČKE PROJEKCIJE U KIČMENU

MOŽDINU (TR. VESTIBULOSPINALIS MEDIALIS ET
LATERALIS)
/heimer 329, Osmančević 6

Tr. vestibulospinalis Held je extrapiramidni put (motorni) koji povezuje

VESTIBULARNA JEDRA:
1. Nc. vestibularis lateralis – Deiters,
2. Nc. vestibularis medialis – Swalb,
3. Nc. vestibularis inferior – Roller,
sa cornu anterior medullae spinalis.

Predstavlja centralni neuron statičkog puta koji kao fasciculus descendens

perifernog neurona statičkog puta polazi iz navedena tri jedra (Nc. vestibularis
lateralis - Deiters, Nc. vestibularis medialis - Swalb, Nc. vestibularis inferior -
Roller).

Neuroni se ne križaju nego se dijele na:

1. Tr. vestibulospinalis lateralis - koji leži u FUNNICULUS LATERALIS
MEDULLAE SPINALIS,
2. Tr. vestibulispinalis anterior - koji leži ispred tr. cerebellospinalis Marchi u
funiculus anterior i završava na cornu anterior medullae spinalis.

Tr. vestibulospinalis Held odgovoran je za održavanje ravnoteže i uspravnog

stava (statička tijela) i orijentacije u prostoru preko mišića extensora.

U MEDULI SPINALIS:
- Prolazi kroz funiculus anterior, ispred tr. cerebellospinalis Marchi te završi na
motornim neuronima u cornu anterior medullae spinalis.

22
B.H.
 -CNS-

9. TRACTUS LONGITUDINALIS MEDIALIS

/heimer 394

Predstavlja EXTRAPIRAMIDNI, glavni ASOCIJATIVNI PUT moždanog stabla koji

služi za orijentaciju u prostoru. Upravlja automatskim pokretima očiju i glave pri
održavanju ravnoteže tj. kordinira pokrete motornog aparata oka sa kretanjem
muskulature glave i vrata.
Dovodi u vezu OKULOGIRNA JEDRA (nc.nn. oculomotori, nc.nn. trochlearis,
nc.nn. abducens) sa CEFALOGIRNIM JEDRIMA (motoneuroni u cornua anterior
medullae spinalis). Iz kojih se rađaju vlakna za inervaciju muskulature glave i
vrata.

Posredstvom nc. vestibularis lateralis Deiters ovaj put dovodi u vezu

OKULOGIRNA JEDRA sa statičkim aparatom uha (sacculus, utriculus et ductus
semicircularis) koji predstavlja organ za orijentaciju u prostoru. Na taj način
automatski reguliše pokrete glave i vrata pri održavanju ravnoteže.

Sastoji se iz dva snopa različitog porijekla:

1. MESENCEPHALIČKI SNOP - tractus commisurolongitudinalis,
2. ROMBENCEPHALIČKI SNOP - tractus vestibulolongitudinalis.

MESENCEPHALIČKI SNOP - Tr. Commisurolongitudinalis:

Rađa se iz:
- Nc. COMMISURAE POSTERIOR,
- Nc. LONGITUDINALIS MEDIALIS Darkašević,
na granici mesencephalona i diencephalona u visini comisurae posterior
↓→
↓→ (posredstvom kolateralnih grana)
okulogirna jedra
↓→
završava - CEFALOGIRNA JEDRA

Njegova nishodna vlakna posredstvom ushodnih kolateralnih grana

uspostavljaju vezu sa okulogirnim jedrima, a završavaju na cefalogirnim jedrima
smještenim u pars cervicalis medullae spinalis.

23
B.H.
 -CNS-

ROMBOCEPHALIČNI SNOP - Tr. Vestibulolongitudinalis:

- Rađa se iz nc. vestibularis lateralis Deiters.
Njegova vlakna se poslije kratkog puta račvaju (bilo da ostaju na istoj strani ili
prelaze na suprotnu) na 2 grane:
- USHODNU - pomoću svojih kolaterala → OKULOGIRNA JEDRA
- NISHODNU - grana se, završava zajedno sa vlaknima mesencephalićnog
snopa na cefalogirnim jedrima u pars cervicalis medullae spinalis.

24
B.H.
 -CNS-

10. VERTEBRO – BAZILARNI SISTEM

/62, 470 heimer

A.vertebralis nastaje kao prva bočna grana A.SUBCLAVIE. Od svog početka

upravljena je naviše, prolazi kroz otvore na poprečnim nastavcima od 6-1
cervikalnog pršljena, skreće horizontalno unutra, probija membranu
oflantoocipitalis i kroz foramen ocipitalis magnum, ona ulazi u lobanju. Na
ventralnoj strani medule oblongate / ponsa dvije arterije vertebralis se spoje te
daju a.basilaris. Ona daje više bočnih grana koje su namjenjene vaskularizaciji
medule spinalis i cerebelluma.

U cervikalnom dijelu daje :

1. rr.spinales,
2. rr.muskulares.

U intrakranijalnom dijelu daje:

1. r.meningeus,
1. A.SPINALIS ANTERIOR,
2. A.SPINALIS POSTERIOR,
3. A.CEREBELLI INFERIOR POSTERIOR.

A.BASILLARIS to je neparno arterijsko stablo koje nastaje spajanjem završnih

grana a.vertebralis oko sredine clivusa, na granici ponsa i medulle oblongate
(fossa postpontina). Ide rostralno preko ponsa do mesencephalona gdje se
račva na svoje završne grane (A.cerebri posterior dextra et sinistra):

Grane:
1. A.CEREBELLI INFERIOR ANTERIOR,
1. RR.PONTIS ,
2. A.LABYRINTI,
3. A.SUPERIOR CEREBELLI.

Završne grane:
AA.CEREBRI POSTERIOR (DEXTRA et SINISTRA) – granaju se na:
1. aa.thalamoperforate,
2. a.choroidea posterior med.
3. a.choroidea posterior lat.

25
B.H.
 -CNS-

11. UNUTARNJI KAROTIDNI SISTEM

/62, 467 heimer

A.carotis interna - predstavlja jednu od terminalnih grana arteriae carotis

communis. U visini gornje ivice cartilago thyroideae larynxa, se odvoji pa prolazi
kroz retrostyloidni prostor, canalis caroticus, sinus cavernosus i završava u
predjelu klinoidnih nastavaka, procesus clinoideus anterior os sphenoidale.

Bočne grane (one ne učestvuju u vaskularizaciji mozga):

1. A. OPHTALMICA,
2. A. HYPOPHISIALIS.

Terminalne grane:
1. A. CHOROIDEA ANTERIOR,
2. A. COMMUNICANS POSTERIOR,
3. A. CEREBRI ANTERIOR,
4. A. CEREBRI MEDIA.

A.cerebri anterior - unutrašnja završna grana a.carotis internae, ide naprijed i

unutra, uđe u donji dio fisure longitudinalis cerebri te nastavlja duž corpus
callosum sve do njegovog zadnjeg kraja. Spaja se a.communicans anterior.
Daje sljedeće grane:
1. A.striata anterior,
2. A.orbitifrontalis,
3. A.frontopolaris.
4. ZAVRŠNE: A.CALLOSOMARGINALIS, A.PERICALOSSA

A.cerebri media - najveća je grana a.caroti internae. Od početka ide upolje,

ulazi u fossu lateralis cerebri, daje sljedeće grane:
1. A.orbitofrontalis,
2. AA.perforantes - aa.lenticustriate - a.hemoragica cerebri Charko,
3. A.centralis,
4. AA.parietales,
5. AA.temporoocipitales,
6. AA.temporales.

26
B.H.
 -CNS-

KRVNI SUDOVI MOZGA

Mozak se snadbijeva krvlju iz dva velika arterijska stable:

- SISTEM ARTERIAE VERTEBRALIS,
- SISTEM ARTERIAE CAROTIS INTERNAE.

Dvije parne arteriae vertebrales se spajaju i grade neparno arterijsko stablo -

a.basillaris. A završne grane a.basillaris i a.carotis internae na bazi mozga se
međusobno povezuju i grade CIRCULUS ARTERIOSUS WILS. (koji je važan za
kolateralnu cirkulaciju).
U izgradnji ovog prstena učestvuju:
1. Aa.cerebri posteriores,
2. Aa.comunicans posteriors,
3. Završne grane a.carotis internae,
4. Aa.cerebri anteriores,
5. A.communicans anterior.

Prednji dio mozga je vaskulariziran od strane A.CAROTIS INTERNAE, a stražnji

dio je od A.VERTEBRALIS. Granica između ova dva područja je linija koja se moze
povući od sulcus perijetooccipitalisa do corpora mamillaria. Ispred je a.carotis
interna, a iza a.vertebralis.
Sve grane Wilsovog prstena daju kortikalne i centralne grane . Kortikalni ogranci
se odvajaju od a.cerebri anterior, mediae, posterior i vaskularizuju koru i dio
bijele mase, a centralni ogranci idu za vaskularizaciju corpus callosum i
thalamusa.

VASKULARIZACIJA MOŽDANOG STABLA:

Iz stabla a.vertebralis koja intrakranijalno daje grane za medulu spinalis.
Aa.vertebrales ulaze u lobanju kroz foramen occipitale magnum, i na rubu
ponsa se spajaju u a.basillaris. Na gornjem rubu ponsa a.basillaris daje
terminalne grane AA.CEREBRI POSTERIORES (za Wilsov prsten).

Za medulu oblongatu daje:

1. Rr.olivares,
2. Rr.pyramidales,
3. Grane za jedra moždanih živaca.

27
B.H.
 -CNS-

Za pons:
1. Rr.pontis,

Za mezencephalon:
1. A.cerebri posterior - a.basillaria,
2. A.cerebeli superior - a.basillaris,
3. A.communicans posterior - a.carotis interna.

Vaskularizacija cerebelluma:
1. A.cerebelli superior - gornja strana,
2. A.cerebelli inferior anterior - prednji i lateralni dio donje strane,
3. A.cerebelli inferior posterior – ostatak cerebelluma (daje i grane za
produženu mozdinu i plexus chorioideus ventriculus IV).

Vaskularizacija diencephalona:
1. A.cerebri posterior - occipitalni i temporalni režanj velikog mozga (plexus
chorioideus, talamus, epitalamus, metatalamus, globus pallidus),
2. A.communicans posterior - hipotalamus, donji dio III komore, fissuru
interpeduncullaris,
3. A.cerebri anterior.

Vaskularizacija telencephalona:
1. A.cerebri anterior - medijalna strana hemisphere,
2. A.cerebri media - spoljnja strana hemisfere, leži u sylviusovoj brazdi,
3. A.cerebri posterior - donja strana.

28
B.H.
 -CNS-

12. MOŽDANO STABLO – SPINOMEDULARNA

TRANZICIONA AREA, DECUSSATIO PYRAMIDUM,
DECUSSATIO LEMNISCORUM
/heimer 220, šljivić 19

Moždano stablo je gusto ustrojeno sa mnogim vitalnim strukturama, kao sto su

dugi ascedentni i descedentni putevi i specifićne grupe jedara, uključujući i jedra
kranijalnih nerava. Jezgro (središnji dio) moždanog stabla je okupirano
retikularnom formacijom tj. difuznom agregacijom ćelija okruženog bogato
isprepletenim vlaknima. Retikularna formacija je vrlo komplikovan ali i visoko
organozovan dio mozga. Ono je krucijalno uključeno u brojne funkcije, kao sto
su motorne aktivnosti, respiracija, kardiovaskularne funkcije i mehanizmi koji
regulišu odnos sna i budnost. Najveći broj monoaminergičkih ćelijskih grupa u
mozgu smještene su u središtu retikularne supstance moždanog stabla, a
njihove se projekcije široko distribuiraju u CNS.

SPINOMEDULARNA TRANZICIONA AREA

Prijelaz između kičmene i produžene moždine karakteriše postepena promjena
u površinskoj anatomiji i unutarnjoj strukturi. Piramidalna i lemniskalna
dekusacija postepeno uzrokuju prekid tipične strukture oblika slova H,
formirane centralno smještenom sivom masom u kičmenoj moždini. Jedra
dorzalne kolumne tj. nucleus gracialis i nc.cuneatus, koja se javljaju u dorzalnom
funiculusu, bit ce konaćno zamijenjena bijelom supstancom predstavljenom
ascedentnim somatosenzitivnim vlaknima u dorzalnom funiculusu.

DECUSSATIO PYRAMIDUM
Ovo je mjesto gdje se glavnina (oko 90%) vlakana iz svake piramide ukršta u
središnjoj liniji i nastavlja u kontinuitetu kao tr.corticospinalis lateralis u stražnji
dio funiculus lateralis na suprotnoj strani kičmene moždine. Ukrštena vlakna
odvajaju ventralne rogove od ostatka sive supstance, a ventralni rogovi se brzo
pojavljuju na neznatno višem nivou. Piramidalna dekusacija, koja se obićno lako
identifikuje na makro anatomskoj disekciji, je dobar marker za područje
tranzicije između medulae oblongate i kičmene moždine.

29
B.H.
 -CNS-

DECUSATIO LEMNISCORUM
Fibrae arcuatae internae, koje se ukštaju u središnjoj liniji odmah iznad
piramidnog ukrštanja, nastaju u jedrima dorzalne kolumne. Nakon ukrštanja,
vlakna se nastavljaju kao lemniscus medialis kroz moždano stablo i završavaju u
talamusu.
Nucleus gracialis i nucleus cuneatus su prominentne strukture, a njihova
lokacija na MRI može biti dokazana proučavanjem površinske anatomije ili
identifikacijom trigeminalnog spinalnog komplexa, koji je smješten na lateralnoj
strani nucleus cuneatusa.

***
Šljivić:
Pod moždanim stablom (truncus encephali) podrazumijeva se približno valjkasti dio mozga,
koji se pruža od kičmene moždine do velikog mozga a sačinjavaju ga; produžena moždina,
most, srednji mozak i međumozak, izvjesni autori uračunavaju u moždano stablo i bazalne
ganglione velikog mozga (corpus striatum).

**
Šečerov:
Moždano stablo je dio CNS-a, koji vezuje kičmenu moždinu sa diencephalonom
(međumozgom). Zauzima skoro potpuno uspravan položaj unutar lobanje prostirući se od
foramen occipitale magnum do sellae turcicae. Moždano stablo je sastavljeno od nekoliko
anatomskih i funkcionalno srodnih dijelova; produžene moždine, mosta, srednjeg mozga
(mesencephalon). Ovi dijelovi zajedno sa malim mozgom grade zadnji mozak
(rhombencephalon).
Najdistalniji dio rhombencephalona čini produžena moždina (medulla oblongata), srednji
dio most (pons) i mali mozak (cerebellum), a najrostralniji dio nazvan suženje moždanog
stabla (isthmus rhombencephali) povezuje pons sa mezencefalonom. U sastavu
rhombencephalona je i fossa rhomboidea koju svojim dorzalnim stranama formiraju
produžena mozdina, most i kraci malog mozga. U njoj su smještena jedra kapitalnih nerava
od V do XII. Ova udubina čini dno ili donji zid četvrte komore. Tu su smješteni i centri za
regulaciju ravnoteže i motorike, centri vezani za uzimanje hrane (žvakanje, gutanje), te
centri za artikulaciju (govor).

30
B.H.
 -CNS-

13. GORNJA MEDULA OBLONGATA

/220 heimer

Poprećni presjek kroz rostralnu polovinu medullae oblongate ima malo drugaćiji
izgled. Pojavljuje se nekoliko novih struktura, a canalis centralis se otvara u IV
ventrikul.
Tri najprominentnije strukture:
1. Tractus pyramidalis,
2. Nc.olivarius inferior,
3. Peduncullus cerebellaris inferior.
Koje obrazuju lateralno krilo u svom presjeku, te se mogu lako identifikovati na
MRI.
**
+ nc.nervi hypoglosi, nc.motorius dorsalis nervi vagi.

Nucleus olivarius inferior - je veliko, vrečasto jedro nepravilnih ivica, mnoga

njegova projekciona vlakna se ukrštaju u središnjoj liniji i odlaze na suprotnu
polovinu cerebelluma peduncullus cerebelaris inferior. Siva masa IV ventrikula
je (u okolini) predstavljena brojnim i značajnim jedrima i difuznim agregacijama
čelija.

Nc.nervi hypoglosi - sadržano je u somatomotornoj columni smješteno je blisko

u odnosu na središnju liniju. Njegova korijena vlakna prelaze preko medule u
blizini sagitalne ravni i leže na moždanom stablu između nc.olivarius inferior i
piramide.

Lateralnije, bliže ventrikularnoj površini smještena je najkrupnija visceralna

motorna kolumna: Nc.MOTORIUS DORSALIS NN.VAGI. Ovo jedro se nalazi
bočno u odnosu na medijalni dio nc.tractus Solitari (VII, IX, X) koje je glavno
viscerosenzitivno jedro.
Ova dva jedra zajedno sa Nc.AMBIQUUS koje inerviraju poprečnoprugastu
muskulaturu mekog nepca, faringsa i larinxa, kao i srce u bliskim su
interakcijama. Povezani su sa periferijom preko IX i X živca.

31
B.H.
 -CNS-

AREA POSTREMA - jedan od cirkumoventrikularnih organa smješten je

kaudalnije. Pojavljuje se u vidu dvije male prominencije koje se izbočuju u IV
ventrikul sa obje strane središnje linije neposredno rostralno u odnosu na obex.
Area postrema je smještena uz središnju trećinu solitarnog jedra, ona je
hemoreceptorna zona za supstance u krvi i CNS-u. Značajna je za homeostazu,
te je aktivirajuća zona za povračanje.
Širenje AREAE POSTREME iz VAGOSOLITARNOG KOMPLEXA (nc.ambiquus i area
postrema) kroz medulu oblongatu tvori INTERMEDIJERNU RETIKULARNU ZONU
koja zahvata, ne samo nc.ambiquus nego i podrućje nazvano ventrolateralna
medula oblongata.

Intermedijerna retikularna zona - je - AUTONOMNA ZONA RETIKULARNE

FORMACIJE, vagosolitarni komplex, uključujući areu postremu i nc.ambiquus
dijelovi su centralne mreže za regulaciju visceralnih, kardiovaskularnih i
respiratornih funkcija. Dok su adrenergićki neuroni u medulli oblongati
primarno ogranićeni u intermedijernoj retikularnoj zoni, najizraženija
noradrenergićka ćelijska grupa LOCUS COERULEUS smješten je u podu IV
ventrikula u rostralnom ponsu.

Medularna retikularna formacija takođe sadrži serotoninergičke neurone

posebno u regionu dorzalno od nc.olivarius inferior, a glavnina
serotoninergičkih neurona je smještena u nc.raphe u središnjoj liniji.
Somatosenzitivna jedra su smješteni u lateralnim dijelovima medullae
oblongate, ovdje spadaju:
1. Nc.tractus spinalis nn.trigemini,
2. Nc.vestibularis medialis et inferior.

Tractus pyramidalis kao i gusta lamina bijele supstance u blizini središnje crte
sadrži: Lemniscus medialis, tractus tectospinalis i fasciculus longitudinalis
medialis.
Tr.spinotalamicus i tr.spinocerebellaria ventralis smješteni su bliže lateralno pa
se označavaju kao fasciculus anterolateralis.

32
B.H.
 -CNS-

14. PONS (morfologija)

/šečerov 30, šljivič 32

Pons je dio moždanog stabla između medullae oblongate i mesencephalona.

Smješten je u fossi crani posterior, pokriven cerebellumom.
Granice:
VENTRALNA STRANA
- prema meduli oblongati: Fossa pospontina,
- prema mezencephalonu: Fossa prepontina.
DORZALNA STRANA
- prema medulli oblongati: Striae medullares,
- prema mesencephalonu: Lamina quadrigemina(tecti).

Opisujemo 4 strane:
- jedna ventralna, prednja,
- dvije bočne,
- dozalna strana.

MORFOLOGIJA:
VENTRALNA strana ponsa je ispupćena naprijed u odnosu na susjedne dijelove
moždanog stabla pa podsjeća na most koji ih spaja. Sredinom ove strane se
pruža mali žljeb - sulcus basillaris pontis (a.basillaris). Upolje od ovog žlijeba
nalazi se EMINENTIA PYRAMIDALIS PONTIS koja je prouzrokovana prolaskom
rasutih fasciculus longitudinalis medialis - od tr.corticospinalis.
Na granici ventralne i boćne strane izbijaju korijena vlakna n.trigeminusa (portio
maior - senzitivna, portio minor - motorna).

DORZALNA strana čini pontinski dio fossae romboideae. Na njoj se vide

formacije,
1. Duž središnje linije - sulcus medianus, a lateralno granići sa sulcus limitans.
2. Središnje izboćenje - eminentia medialis. Poviše striae medullaris je
izbočenje colliculi facialis (koje pravi jedro n.abducensa).
3. Granični žljeb - sulcus limitans, odvajaju eminentiu medialis od area
vestibularis koja leži najlateralnije. Iznad colliculus facialis nalazi se fovea
superior ispod koje leži motorno jedro n.trigeminusa (nc.masticatorius
nn.trigemini) i u području gornjeg polja aree vestibularis leži nc.sensorius
nn.trigemini. Lateralno i nesto prema gore od fovee superior nalazi se
locus coeruleus, plavićasta mrlja koja je bogata noradrenalinom.

33
B.H.
 -CNS-

4. ** Vestibularno polje (area acustica) svojim pontinskim dijelom leži

između sulcus limitans i peduncullus cerebellaris superior odgovarajuće
strane. Neposredno iznad striae medullaris pod njim završavaju spoljašnji i
unutrašnji stub jedara vestibularnog živca gornjim krajem, a iznad ovih
jedara leži nc.sensorius superior n.trigemini.

Lateralnu stranu ponsa formiraju pedunculli cerebellaris medi koji ga vežu sa

cerebellumom.
Na bočnoj strani ponsa iznad pedunculla nalaze se bjeličaste pruge koje čine
vlakna lemniscus lateralisa.

**
BOČNE STRANE MOSTA
Bočnu stranu ponsa sačinjva spoljašnjom površinom pedunculus cerebellaris medius, koji
vezuje pons sa malim mozgom. Bočne strane se pružaju od mjesta gdje izlaze oba korijena
trigeminalnog živca, koji je djeli od ventralne strane, pa do ulaska srednjeg kraka u mali
mozak.

Pons grade siva i bijela moždana masa. Sivu masu predstavljaju jedra moždanih
živaca, RF i retikularna jedra, te relejna jedra.

JEDRA MOŽDANIH ŽIVACA

U ponsu su smještena jedra V-n.trigeminus, VI-n.abducens, VII-n.facialis i
djelimićno VIII živca.

NERVUS FACIALIS
1. Nc.nervi facialis - posebno visceromotorno,
2. Nc.salivatorius superior - opšte visceromotorno, parasimpatićko,
3. Nc.spinalis nn.trigemini - opšte somatosenzitivno ( zajedničko za V, VII, IX,
X),
4. Nc.tractus sollitari - posebno i opšte viscerosenzitivno (zajedničko za VII,
IX, X).

NERVUS ABDUCENS
- Nc.nn.abducens - motorno jedro,

34
B.H.
 -CNS-

NERVUS TRIGEMINUS
1. Nc.motorius nn.trigemini - posebno visceromotorno,
2. Nc.principalis nn.trigemini - opšte somatosenzitivno jedro,
3. Nc.spinalis nn.trigemini - opšte somatosenzitivno jedro,
4. Nc.mesencephalicus - opšte somatosenzitivno jedro.

RETIKULARNA FORMACIJA I JEDRA

Retikularna formacija ponsa je smještena u njegovom dorzalnom dijelu. Granicu
između bazillarnog (pars basillaris pontis) i dorzalnog dijela ponsa (pars dorsalis
pontis) čine fibre pontis transverse (* to su aksoni ćelija nc.pontis).

RETIKULARNA JEDRA (nc.reticulares)

Bazilarna jedra: U bazilarnom dijelu ponsa nalalaze se samo nuclei pontis -
relejna jedra. U ovim jedrima se prekidaju putevi iz kore velikog mozga
(tr.corticopontini) a iz njih polaze novi putevi za koru malog mozga
(tr.pontocerebellares). Preko pontinskih jedara se uspostavlja veza kore velikog
i malog mozga.

Na granici bazilarnog i dorzalnog dijela nalaze se:

1. Nc.corporis trapezoidei - u njima se prekida dio vlakana ventralnog snopa
akustičkog puta nazvanog corpus trapezoideum. Vlakna dolaze iz
ventralnog akustičkog jedra - nucleus ventralis nn.cochleae.
2. Osim jedara trapezoidnog tijela u ovom dijelu ponsa smješteno je i
nc.olivarius superior, parno jedro. Po funkciji je relejno jedro u kome se
prekidaju vlakna dorzalnog snopa akustičkog puta strie medullaris, koje
dolaze iz nc.dorsalis nn.cochleae i ostatak vlakana ventralnog akustičkog
puta (corpus trapezoideum) porijeklom iz nc.ventralis nn.cochleae.
Striae medullares i corpus trapezoideum ukrštaju se sa istoimenim snopovima
suprotne strane, a zatim se spajaju gradeći lemniscus lateralis, centralni (drugi)
neuron akustičkog puta.

Iznad poprečnopontinskih vlakana nalaze se jedra dorzalnog dijela:

- nc.centralis superior, leže u produžetku istoimenog jedra produžene
moždine.
- nuclei raphe, jedra središnje ravni, predstavljju rostralni produžetak
istoimenih jedara produžene moždine.
**
Nuclei lemnisci lateralis - nalaze se rostralno od gornjeg maslinastog jedra, rasuti između
vlakana centralnog akustičkog puta, koja se u ovim jedrima djelimićno prekidaju.
35
B.H.
 -CNS-

PO NEUROTRANSMITERIMA:
- noradrenergički,
- serotoninergički.

15. MESENCEPHALON (morfologija)

/šljivić 61, šečerov 34

CEREBRUM (mozak u užem smislu) se dijeli na:

1. MESENCEPHALON - srednji mozak
2. PROZENCEPHALON - prednji mozak:
- Diencephalon (međumozak),
- Telencephalon (veliki mozak).

Dio moždanog stabla koji povezuje rhombencephalon sa diencephalonom.

Veoma je širok i kratak.
Građen je iz 3 osnovna dijela:
1. Gornji dio ili krov - TECTUM (lamina quadrigemina),
2. Središnji dio – TEGMENTUM,
3. Donji dio - CRURA CEREBRI (pedunculli cerebri).

U području tectuma se nalazi Aqueductus cerebri Sylvi, koji predstavlja jako

snažnu komoru mesencephalona i povezuje 3 i 4 moždanu komoru. Leži u fossi
crani posterior od sredine clivusa do dorsum sellae turcice oss sphenoidalle.

GRANICE:
- Donja granica prema rhombencephalonu VENTRALNO je fosa prepontina,
a DORZALNO je stražnji rub laminae quadrigemine.
- Gornja granica prema diencephalonu VENTRALNO su corpora mamillaria a
DORZALNO su commisura posterior.
U visini ove commisure leži area pretectalis (izvođenje okularnih reflexa).

Prema SKELETU:
DONJA - horizontalna linija koja spaja gornje ivice (CRISTAE PYRAMIDIS) obje
piramide slijepočnih kostiju
GORNJA - odgovara gornjoj ivici DORSUM SELLAE (turskog sedla).

36
B.H.
 -CNS-

U mezencephalonu se nalaze i jedra III-n.oculomotorius i IV-n.trochlearis

moždanog živca i periokulomotorna jedra koja regulišu pokretanje očnog
bulbusa i reflexne aktivnosti oka.
U lamini quadrigemini se nalaze jedra colliculi superior et inferior gdje su
smješteni reflexni optički i akustički centri.

MORFOLOGIJA I GRAĐA MEZENCEPHALONA

Na mezencephalonu se opisuju tri strane: Dorzalna, dvije bočne i ventralna.

VENTRALNA STRANA -
** Na ventralnoj strani se vide:
1. Crura cerebri,
2. Fossa interpeduncularis,
3. Substantia perforata posterior.

Ventralnu stranu zauzimaju crura cerebri, između kojih se nalazi fossa

interpeduncullaris (intercruralis). Kraci polazeći od fosse prepontine divergiraju i
poniru u unutrašnjost velikog mozga. Na dnu interpeduncularne udubine vidi se
supstantia perforata posterior, koja gradi dno udubine. Uz medijalni rub crure
cerebri izlazi n.ocullomotorius.

DORZALNA STRANA -
Dorzalnu stranu gradi lamina quadrigemina i njeni kraci. Lamina quadrigemina
čini krov mezencefalona (tectum mezencefali), i na njoj razlikujemo sljedeće
formacije. Na lamini quadrigemini se vide dva para kvržica:
1. Colliculi superior - njihova siva masa predstavlja primarni reflexni optički
centar
2. Colliculi inferior - u njim je smjesten primarni akustički centar
Oba para kvržica su pomoću brachia colliculi superior et inferior povezana sa
corpus geniculatum laterale.

***
PRIMARNE CENTRE sačinjavaju subkortikalne sive mase, u kojima se prekidaju neuroni
jednog senzorijalnog ili čulnog puta, a iz njih polaze završni, kortikalni neuroni istog puta.

3. Središnji žlijeb - fossa quadrigemina mediana, iznad gornjih kvržica žljeb se proširuje
u trouglasto udubljenje - trigonum subpineale u kojem počiva epifiza, corpus

37
B.H.
 -CNS-

subpineale. Na donjem kraju središnjeg žlijeba se pričvršćuje se frenulum veli

medullaris anterioris, sa čije obe strane izbija odgovarajući n.trochlearis -IV.

4. Poprečni zlijeb - sulcus quadrigeminus transversus, odvaja prednji par kvržica od

zadnjih. Mjesto ukrštanja ovog sa središnjim žlijebom prošireno je u area quadrata
laminae quadrigemine.
Kraci laminae quadrigeminae - BRACHIA QUADRIGEMINA, gornji i donji, pružaju se naprijed
do metatalamusa, kojeg sačinjavaju dvije kvržice, zvane koljenasta tijela, corpora
geniculata. Corpora geniculata pripadaju diencephalonu, a leže na zadnjoj starani talamusa.

Corpus geniculatum laterale predstavlja jedan od tri primarna optička centra, leži dorzalnije
od corpus geniculatum mediale u kojem je smješten drugi primarni akustički centar.
- Brachium quadrigeminum superius vezuje colliculus superius sa corpus geniculatilum
laterale.
- Brachium quadrigeminum inferius vezuje colliculus inferius sa corpus geniculatum
mediale.

BOČNA STRANA
Bočna strana mezencephalona je sulcus lateralisom podijeljena na gornji i donji
dio.
- Gornji dio - trigonum lemnisci odgovara mjestu polaska lemniscus
lateralisa.
- Donji dio - odgovara vanjskoj strani crure cerebri kroz koji prolazi tractus
temporopontinus.

JEDRA MOŽDANIH ŽIVACA

1. N.TRIGEMINUS (nc.mesencephalicus nn.trigemini),
2. N.TRICHLEARIS - nc.nn.trochlearis,
3. N.OCULOMOTORIUS.

Jedra n.oculomotoriusa formiraju dva niza: Spoljni i središnji.

U SPOLJNJEM nizu 2 jedra:
- krupnoćelijsko – motorno,
- sitnoćelijsko – parasimpatičko.
Krupnoćelijsko - nc.lateralis magnocellularia, somatomotorno. Sastoji se iz 6
manjih jedara za inervaciju bulbomotora.
Sitnoćelijsko - WestfalEdingerovo - nc.lateralis parvocellularis, parasimpatičko,
visceromotorno.
- Kaudalni dio - akomodacijski centar (za m.cilliaris),
- Rostralni - fotomotorni (za m.sphincter pupillae).
38
B.H.
 -CNS-

U SREDIŠNJEM nizu - nc.medianus magnocellularis je centar za konvergenciju.

Uspostavlja vezu između kontralateralnih jedara za inervaciju m.rectus
medialisa i dovodi do sinergističke kontrakcije oba mišića a koja nastaje
refleksno prilikom promatranja predmeta izbliza.

RETIKULARNA FORMACIJA I JEDRA

Retikularna formacija mezencephalona je nastavak retikularne formacije ponsa.
Retikularna formacija oko Sylviusovog kanala je bogata neuronima, zato sto je
sive boje naziva se - supstantia grisea centralis. U ventralnom dijelu ove
supstance leže jedra n.trochlearis IV i n.oculomotorius III, a u lateralnom
mezencephaličko jedro n.trigeminusa.
Retikularna jedra:
1. Nc.tegmenti dorsalis,
2. Nc.tegmenti ventralis,
3. Nc.interpeduncullaris.

**
Ova tri jedra su uključena u limbički sistem, a u njima se prekidaju refleksni olfaktivni putevi
(pedunculus corporis mamillaris, fasciculus mammilotegmentalis, i tractus
habenulointerpeduncularis)

4. Nc.ruber,
5. Nc.comisurae posterior (Darkschewitch),
6. Tractus longitudinalis medialis,
7. Nc.interstitiales (Cajal).

Nc.ruber:
Smješten je 2/3 u mezencephalonu a 1/3 u diencephalonu, granica između ova
dva dijela na jedru je žlijeb koji čini Tr.habenulointerpeduncularis. Nc.ruber se
sastoji iz filogenetski starije paleorubruma - nucleus ruber magnocellularis i
mlađeg neorubruma - nucleus rubralis parvocellularis. Nc.ruber prestavlja važnu
relejnu jedru u EPS (extrapiramidnom sistemu) jer se preko njega prenose
impulsi iz moždane kore i cerebelluma na motoneurone prednjeg roga medullae
spinalis.

39
B.H.
 -CNS-

Aferentni putevi nc.rubera:

1. Tr.corticorubralis,
2. Tr.pallidorubralis,
3. Tr.cerebellorubralis.

Eferentni putevi nc.ruber:

1. Tr.rubrospinalis,
2. Tr.tegmentalis centralis,
3. Tr.rubropeticularis.

Nc.ruber učestvuje u kontroli cerebelarnih, palidalnih i kortikalnih impulsa koji

osiguravaju tonus misšića, položaj tijela i hod.

**
Zbog puteva koji se u njemu prekidaju Tr.palidorubralis, Tr.cerebellorubralis ili od njega
polaze Tr.rubrospinalis - Monakowi, Tr.rubroreticularis, Tr.tegmentalis centralis,
Tr.rubrotalamicus, nc.ruber predstavlja važnu centralu za vezu između velikog mozga,
malog mozga i kičmene moždine.
Nucleus comisurae posterior leži u pretektalnom području uz comisura posterior, naziva se
periokulomotorno jedro. Odatle polazi snop tr.longitudinalis medialis, koji se spušta
sredinom moždanog stabla sve do kičmene moždine povezujući pri tome mnoga jedra
međusobno. To je GLAVNI ASOCIJATIVNI PUT MOŽDANOG STABLA. On povezuje okulogirna
jedra (III, IV, VI) sa cefalogirnim jedrima (motorna jedra kičmene moždine za inervaciju
mišića glave i vrata.

Nc.intersticijali (Cajal) leži najrostralnije u pretektalnom području. Centar je za

vertikalni pregled.

Funkcionalni znacaj RF-e mezencephalona sastoji se u omogučavanju optičke

orijentacije u prostoru. Smatra se da je RF mezencefalona centar svijesti, jer
utiće na stanje budnosti. Stimulacija RF mezencefalona dovodi do aktivacije
čitavog mozga. Stanje budnosti održava se zahvaljujući različitim vrstama
podražaja.

40
B.H.
 -CNS-

POSEBNA JEDRA MESENCEPHALONA

1. Supstantia nigra Soemeringi, nalazi se ispod nc.ruber na granici
tegmentuma i moždanih krakova. Izgrađena je iz zone compacte i zone
reticularis. Pars compacta sadrži veliku koncentraciju dopamina, pa se
ubraja u dopaminergički sistem prema vrsti neurotransmitera, spada u
extrapiramidni sistem. Ostvaruje mnogobrojne veze sa ostalim djelovima
CNS-a.
2. Stratum griseum colliculi superioris - su tri sloja sive mase (stratum
griseum superficiale, medium, profundum). U površnom završavaju vlakna
koja dolaze iz retine, u srednjem završavaju vlakna koja dolaze iz
asocijativnog vidnog kortexa occipitalnog režnja, a stratum griseum
profundum je reflexni okulomotorni centar.

**
Sive mase gornjih i donjih kolikula su povezane, te veze su dio reflexnog luka odgovornog za
pokretanje očiju i glave u pravcu buke.

3. Nc.colliculi inferior - primarni akustički reflexni centar, u njemu se

prekidaju vlakna lemniscus lateralisa,
4. Nuclei pretectales - čini dio refleksnog luka za širenje i skupljanje zjenice.

41
B.H.
 -CNS-

16. MONOAMINERGIČKI PUTEVI

/heimer 226

Najveći dio ovih puteva leži duž truncusa cerebri, osim histaminergičkih
(HISTAMIN) koji su smješteni u posterolateralnom hipotalamusu.
Funkcije ovih puteva su:
- excitatori monotoničkih aktivnosti,
- emocije,
- kardiofunkcije,
- regulacija apetita,
- seksualno ponašanje.

U ove puteve spadaju:

1. SEROTONINERGIČKI,
2. ADRENERGIČKI,
3. NORADRENERGIČKI,
4. DOPAMINERGIČKI (D1 I D2),
5. HISTAMINERGIČKI.

Njihove aksonalne projekcije dolaze u sve veće dijelove CNS-a. Efekat koji vrši
neurotransmiter, ne zavisi samo od njegovog hemijskog sastava, nego i od
receptora sa kojim je kombinovan. Stoga je moguće da isti transmiter ima
kompletno različite efekte, inhibitorne i excitatorne na ciljnu ćeliju, odnosno
zavisno od receptora sa kojim se kombinuje.

ADRENERGIČKI - reaguju na perifernu stimulaciju i mogu se podijeliti na alfa i

beta receptore - koji imaju suprotan efekat na glatke mišićne ćelije :
- (alfa-adrenergička stimulacija -> konstrikcija),
- (beta-adrenergička stimulacija-> dilatacija glatkog mišića).

SEROTONINERGIČKI - neki imaju EXCITATORNI a neki INHIBITORNI efekat na

postsinaptičke neurone.

42
B.H.
 -CNS-

17. SEROTONINERGIČKI PUTEVI

/heimer 227

Većina ovih ćelija ovog sistema se nalazi u NC.RAPHE koji koji obrazuje više ili
manje ćelijske grupe duž moždanog stabla. Ali u nc.raphe, pored
serotoninergičkih postoje i druge ćelije (dopaminergičke, GABA,
neuropeptidne). Serotoninergičke ćelije se mogu naći i u okolnoj RF.
Najvažniji put za distribuciju serotoniergičkih vlakana je FASCICULUS
THELENCEPHALICUS MEDIALIS.

Nc.raphe su podijeljeni u dvije grupe:

- ROSTRALNU,
- KAUDALNU.

ROSTRALNA GRUPA:
Prima aference iz:
1. Prefrontalnog cortexa,
2. Produženog amigdala - podrućje mediobazalnog telencephalona,
3. Habenule - podrućje mediobazalnog telencephalona,
4. Hipotalamusa - podrućje mediobazalnog telencephalona.

KAUDALNA GRUPA:
Aference prima iz:
1. Prefrontalnog cortexa,
2. Periakveduktalne sive mase,
3. Regiona RF,
4. Medulle spinalis.

EFERENCE svih idu u MEDULLU SPINALIS:

a) SUBSTANTIU GELATINOSU,
b) CORNU ANTERIOR,
c) DIO TRACTUS INTERMEDIOLATERALISA.

Serotonin - ima ulogu u ciklusu san-budnost, emocionalno i sexualno ponašanje,

uzimanje hrane, termoregulacija.
**
Od velikog kliničkog značaja je da serotoninergička vlakna dopiru do kranijalnih krvnih
sudova, uključujući one unutar mozga i pie mater, gdje izazivaju vazokonstriktorni efekat.

43
B.H.
 -CNS-

18. ADRNERGIČKI I NORADRENERGIČKI PUTEVI

/heimer 229

Noradrenalin je supstanca koja se oslobađa iz postsinaptičkih ganglijskih

vlakana. Noradrenergička vlakna u CNS-u nastaju duz specijalnih ćelijskih grupa
u RF formaciji, posebno u:
- LOCUS COERULEUS u ponsu -> noradrenalin,
- INTERMEDIORETIKULARNA ZONA u medulli oblongati -> noradrenalin.

Također nekoliko jedara, koji zajedno grade VAGOSOLITARNI KOMPLEX:

1. nc.dorsalin nervi vagi,
2. nc.tractus solitary,
3. nc.ambiquus.
I oni sadrže ćelije koje sintetišu noradrenalin.

Najviši nivo adrenalina u meduli oblongati se nalazi u regionu AREE POSTREME,

jednom od cirkumoventrikularnih organa blisko povezanog sa vagosolitarnim
kompleksom.
Noradrenergički neuroni smješteni u malu kompaktnu ćelijsku grupu - locus
coeruleus, koja je smještena u podu četvrtog ventrikula. Locus coeruleus igra
značajnu ulogu u ciklusu san-budnost. Noradrenergički neuroni su skoro njemi u
trajanju REM faze sna, a njihove aktivnosti postaju intezivnije sa povećanjem
budnosti. Oslobađanje noradrenalina je izraženo tokom situacija koje zahtjevaju
krajnju opreznost i pažnju.

AREA POSTREMA I VAGOSOLITARNI KOMPLEX - utiču na visceralne, KVS i

respiratorne funkcije.

Ascedentna noradrenergička projekciona vlakna iz intermedijerne retikularne

zone dopiru u brojne strukture i moždanog stabla i bazalnog prozencephalona,
uključujući septum, produženi amigdale, i mnoga hipotalamička jedra.
Ascedentni medularni adrenergički put ima ogranićenu projekciju u nucleus
paraventrikularis, centralnu sivu masu i locus ceruleus.

44
B.H.
 -CNS-

19. HISTAMINERGIČKI PUTEVI

/heimer231

Ćelije koje obrazuju histaminergički projekcioni sistem, nalaze se u

nc.tuberulomamillaris u posterolateralnom hipotalamusu.
Histaminergičke projekcije dolaze u sve glavne regione prozencephalona i neke
strukture u moždanom stablu i medulli spinalis.

**
Histaminergičke projekcije se široko distribuiraju, kao input u nucleus tuberomamillaris
isključivo idu vlakna iz hipotalamusa, produženog amigdala, septuma i nekih alokortikalnih i
perialokortikalnih area.

Tuberomamilarni histaminergićki sistem značajan je regulator autonomnih i

neuroendokrinih aktivnosti, ukljucujući apetit, pijenje i regulaciju temperature.

Input isključivo iz:

- Hipotalamusa,
- produženog amigdala.

45
B.H.
 -CNS-

20. RETIKULARNA FORMACIJA

(unutrašnja organizacija)
/232, 234 heimer

Predstavlja mrežastu mješavinu sive i bijele mase. Prema dole ide do

propriospinalnih neurona medulle spinalis a prema gore preko ponsa i
mezencephalona pruža se u subtalamus, hypotalamus i u talamus
(nc.intralaminares thalami) sve do telencephalona kao supstantia inominata. U
medulli oblongati i ponsu se karakteriše gubitkom neurona male i srednje
veličine - to je GIGANTOCELULARNI RETIKULARNI REGION (neuroni).

RETIKULARNU FORMACIJU grade ganglijske ćelije sa dendritima i aksonima koji

obrazuju retikulum i ispunjavaju prostor između jedara moždanih živaca.
Nakupine retikularne formacije obrazuju Nc.RETIKULARES:

PARS BASILARIS:
1. Nc.arcuati,
2. Nc.fisurales,
3. Nc.triangularis.

PARS DORSALIS:
1. Nc.raphe,
2. Nc.centralis inferior,
3. Nc.intercalatus.

U RF se nalaze vitalni centri:

1. VAZOMOTORNI CENTAR
2. RESPIRATORNI CENTAR

I - RESPIRATORNI CENTAR - Fossa rhomboidea

Ima dva dijela:
1. INSPIRATORNI DIO (dorzalno) - donji dio nc.tractus Solitari,
2. EXPIRATORNI DIO (ventralno) - lateralni dio Nc.ambiquus i okolnu RF u
podrućju isthmusa rhombencephali i reguliše frekvenciju disanja, nalazi se
pneumotoksični centar s kojim su povezani.
Podražaji stižu iz; glomus caroticum, glomus aorticum.

46
B.H.
 -CNS-

II - VAZOMOTORNI CENTAR - NC.centralis medullae oblongate.

Reguliše rad srca i krvni pritisak.
Podražaji stižu iz; baroreceptora luka aorte, sinus caroticusa.

Veze retikularne formacije:

1. Tractus corticoretikularis,
2. Tractus spinoretikularis,
3. Tractus cerebelloretikularis,
4. Fasciculus telencephalislcus medialis.

Funkcionalni značaj RF:

U njoj su smješteni mnogi reflexni centri, za disanje, povračanje, gutanje, govor,
ponašanje, kašalj. Svojim asocijativnim vlaknima uspostavlja veze sa motornim
senzitivnim jedrima moždanih živaca, te usklađuje funkcionisanja tih jedara.

RETIKULARNA FORMACIJA MOŽDANOG STABLA:

Zauzima centralni i veliki dio moždanog stabla. Ona se kaudalno bez jasne
granice nastavlja na laminu VII sive mase kičmene moždine a rostralno preko
subtalamusa dopire do intralaminarnih jedara talamusa. RF moždanog stabla je
složena struktura koja sadrži preko 100 jedara koji sadrže centralno smještenu
srž tegmentuma, medulae oblongate, ponsa i mezencefalona.
Sastavljena je iz grupe ćelija, različitog oblika, tipa i veličine između kojih se u
svim pravcima pružaju mnogobrojna vlakna bijele mase, pa ovoj formaciji daje
mrežast izgled.
Takve grupe ćelija, retikularne mase nazivamo jedra, mada ona nisu jasno
uobličena i ograničena. Pojedina retikularna jedra su centri retikularne
formacije. Retikularni neuroni su multipolarni. Veliki multipolarni neuroni
obrazuju magnocelularnu - gigantocelularnu zonu, a mali i srednji neuroni
parvocelularnu retikularnu zonu.

Aferentni putevi iz RF dolaze sa periferije i viših dijelova CNS-a a eferentni

putevi odlaze u medullu spinalis, mali mozak, i nespecifična jedra talamusa.
Retikularna formacija reguliše nivo svijesti i utiće na budno stanje, mnoge
visceralne funkcije. U njoj su smješteni centri za disanje, gutanje, rad srca....
Utiće i na aktivnost skeletnih mišića, i na autonomni nervni sistem.

47
B.H.
 -CNS-

Podjela RF moždanog stabla:

Jedra retikularne formacije su u odnosu na položaj sistematizirana u tri uzdužne
zone:
- MEDIJALNU,
- INTERMEDIJERNU,
- LATERALNU.

Medijalna zona - čine je jedra koja su grupisana oko srednje linije;

- nc.raphe (sadrži serotonin - NAJVEĆA KONCENTRACIJA U ORGANIZMU),
- nc.paramediani.
(Ovo je multipolarni magnocelularni region)

Intermedijerna zona - gigantocelularna zona, leži upolje od središnjeg stuba

jedara. Nju čine uglavnom gigantocelularna jedra iz krupnih retikularnih ćelija.

Lateralna zona (parvocelularna);

Ima receptivnu ili asocijativnu zonalnu ulogu.

**
Somatosenzitivna i viscerosenzitivna informacija dolazi u retikulrne neurone preko
spinoretikularnih vlakana i senzitivnih kranijalnih nerava. Retikularna formacija također
prima informacije iz mnogih dijelova CNS-a, uključujući jedra motornih kranijalnih nerava,
cerebeluma, hipilotalamusa, bazalne ganglije, produžene amigdale i cerebralni cortex,
specijalno premotorni kortex.
Aksoni večine retikularnih neurona ostaju unutar retikularne formacije, gdje čine dio
multisinaptičkih puteva i reflexnih krugova. Drugi aksoni obrazuju široko rasprostranjene
sisteme puteva koji dopiru u praktično svaki dio CNS-a, uključujući sve glavne regione
prozencefalona, cerebelluma i svih segmenata kičmene moždine. Većina efektornih
neurona u retikularnoj formaciji utiće ili na kičmenu moždinu ili na prozencefalon, ili na
cerebelum.
Nuclei raphes smješeni oko središnje linije predstavljaju i dio retikularne formacije. Ona se
produžuju kroz pons i moždano stablo izuzev bazalnog ponsa i drugih area, gdje se snopovi
velikih vlakana ukrštaju u središnjoj liniji (npr. decussatio pyramidum, decussatio
lemniscorum i decussatio pedunculli cerebellarium superiorum). Nuclei raphes su najviše
poznati po njihovim ćelijama koje sadrže serotonin, čiji visoko razgranati aksoni dopiru u
praktićno sve dijelove CNS-a.
Lateralna retikularna zona, je primarno ogranićena ponsom i medullom oblongatom, a
granica između medijalne i lateralne retikularne zone jedino se prepoznaje u nivou
gigantocelularnog retikularnog regiona. Lateralna retikularna zona, slično spinalnoj ili
intermedijernoj zoni, sadrži interneurone za primarne motorne neurone, koji su u
moždanom stablu predstavljeni jedrima motornih kranijalnoh nerava. Medijalna retikularna
zona daje večinu dugih descedentnih puteva koji su ukljućeni u motornu kontrolu.
48
B.H.
 -CNS-

21. FUNKCIONALNO ANATOMSKI SISTEMI

/heimer 235

- Retikularna formacija kao sinonim za ARAS SISTEM (Ascedentni retikularni

aktivirajući sistem),
- Sistemi retikulospinalnih vlakana,
- Interneuroni u paramedijalnoj zoni ponsa (povezani sa colliculi superior i
jedrima kranijalnih nerava II, IV, V živca),
- Autonomni regulacioni centri medullae oblongate: KVS.

***
Retikularno jedro moždanog stabla je ukljuceno u bezbroj funkcija, specifičan dio
retikularnog jedra se identificira kao supstrat za neku funkciju. Retikularna formacija se
dijeli u specifične funkcionalno-anatomske sisteme, pored toga se koristi naziv "retikularna
formacija" kao sinonim za ascedentni retikularni aktivirajući sistem.

- Većina ćelija u medijalnoj zoni pontinske i medularne retikularne formacije ukljućena

je u descedentne retikularne sisteme, drugi descedentni retikularni sistemi nastaju u
periakveduktalnoj sivoj masi i kaudalnom nuclei raphe i obrazuju dio sistema za
centralnu inhibiciju bola.
- Interneuroni u paramedijalnoj pontinskoj retikularnoj formaciji su blisko povezani sa
colikuli superiores i jedrima kranijalnih nerava (III, IV, VI) koji posreduju u pokretima
oka. Ove strukture leže u blizini fasciculus longitudinalis medialisa i obrazuju sistem
od velikog značaja za konjugirane pokrete oka i za kordinirane pokrete očiju i glave.
- Druga motorna jedra kranijalnih nerava (V, VII, X, XII) su uključena u lateralne
dijelove pontinske retikularne formacije i medularne retikularne formacije.
Retikularni interneuroni učestvuju u raznovrsnim reflexima moždanog stabla koji se
ostvaruje preko ovih motornih jedara, ili učestvuju u posredovanju kortikalnog inputa
do motornih neuronskih ćelijskih grupa.
- Autonomni regulatorni centri u meduli oblongati, uključujući neuralne krugove za
kardiovaskulatorne i respiratorne funkcije blisko su povezani sa intermedijernom
retikularnom zonom, koja se odlikuje bogastvom u sadržaju noradrenergičkih i
adrenergičkih neurona.
- Jedna od kolekcija holinergičkih neurona, smještena oko pedunkulopontinskih
tegmentalnih jedara u gornjem dijelu moždanog stabla, obrazuje krucijalnu
komponentu anatomskog supstrata za ascedentni aktivirajući sistem.

49
B.H.
 -CNS-

22. ASCEDENTNI AKTIVIRAJUĆI SISTEM

/heimer 235

To je fiziološki koncept koji je primarno odgovoran za svjesno stanje sto je

preduslov za percepciju, a sadržaj svjesti je reflexija kortikalne aktivnosti.
Aferentna vlakna u retikularnu formaciju dolaze iz:
- cortexa cerebri,
- limbičkog sistema,
- hypotalamusa,
- cerebelluma,
- medullae spinalis,

Impulsi koji dođu u RF, aktiviraju je, a efekat te aktivnosti se ispoljava preko
ARAS-a. ARAS je jedan od eferentnih sistema RF. Funkcioniše preko talamusa.
Aksoni ARAS-a završavaju na NC.INTRALAMINARES THALAMI, a iz ovih jedara se
prenosi aktivnost na sve regije cortexa cerebri. RF je i direktno povezana sa
cortexom i hytalamusom. Preko ovih veza RF djeluje na emocije, ponašanje,
neuroendokrini sistem.
Izuzetan slučaj RF se ogleda u održavanju stanja SAN-BUDNOST. Najvažniju
ulogu u održavanju budnog stanja ima RF mesencephalona.
Veze:
1. Tr.cerebelloreticularis,
2. Tr.spinoreticularis,
3. Tr.reticulospinalis,
4. Tr.reticulocerebellaria.

***
Anatomski supstrat za kortikalnu aktivaciju ili pobuđenost je komplikovan, mnogi sistemi su
involvirani, uključujući ne samo ascedentne retikularne puteve, nego i hipotalamićki
histaminergički sistem kao i holinergička i neholinergička kortikopetalna vlakna iz nucleus
basalis Meynerti i odnosne aree u bazalnom prozencephalonu. Neki ascedentni putevi
obavljaju svoju aktivnost preko talamusa, pošto drugi, uključujući nucleus basalis Meynerti i
histaminergičke sisteme, dopiru do cerebelarnog cortexa bez relacije sa talamusom.

Holinergički sistem kao dio ascedentnih retikularnih puteva, nastaje kao izražena kolekcija
holinergičkih neurona u nivou pontomezencephalićne tranzitorne aree. Dva glavna
holinergička sistema su - nucleus tegmentalis pedunculopontinus duž dorzalnog aspekta
pedunkullus cerebellaris superior i - nucleus tegmentalis laterodorsalis koji se nalazi u

50
B.H.
 -CNS-

centralnom dijelu periakveduktalne sive mase. Brojni holinergički neuroni premošćuju

prostor između ove dvije nuklearne grupe.
Veliki dio holinergičkog sistema moždanog stabla odlazi u nuclei intralaminares thalami kao
i mnoga specifična jedra talamusa, a dalje se projiciraju u kortex cerebri. Drugi glavno dio
holinergičkog sistema moždanog stabla se projicira u lateralni hyipotalamus i bazalni
prozencephalon, a neka vlakna dopiru direktno u cerebralni kortex.

*
Ako je ascedentna kortikalna aktivacija isključena lezijom ili tumorom u gornjem dijelu
retikularne formacije moždanog stabla, pacijent gubi svijest - koma.

51
B.H.
 -CNS-

23. CEREBELARNI CORTEX , UNUTRAŠNJI KRUG

/364 heimer, 48 šljivić

Najkarakterističnija osobina cerebelluma je stereotipna histologija njegovog

cortexa. Cerebralni cortex ima nekoliko bitnih neurona, a najveći broj čine
granulirane ćelije. Pet glavnih tipova ćelija u cerebelarnom kortexu su:
1. GRANULIRANE ĆELIJE,
2. GOLĐI ĆELIJE,
3. PURKUNIJEVE ĆELIJE,
4. KOŠARASTE ĆELIJE,
5. ZVJEZDASTE ĆELIJE.

One su organizovane trolaminarno, idući iznutra prema vani postoje:

1. GRANULIRANI SLOJ - sadrži obilje malih neurona, granulirane ćelije,
ograničen broj velikih interneurona, golgi ćelije, čija dendritićna vlakna
dopiru u molekularni sloj.
2. PURKINIJEV SLOJ - obrazuju ploče purkinijevih ćelija, koje se bogato
granaju
3. MOLEKULARNI SLOJ - sadrži dva tipa interneurona, zvjezdaste ćelije i
košaraste ćelije, + dodatak dendrita purkinijevih i granuliranih ćelija.

UNUTRAŠNJI KRUG:
Tri različite kategorije aferentnih nervnih vlakana sprovode impulse u
cerebellum:
1. PUZAVA VLAKNA - nastaju iz nc.olivarius inferior,
2. MAHOVINASTA VLAKNA - nastaju iz nn.spinales, nn.vestibulares, RF,
nc.pontis,
3. AMINERGICKA VLAKNA - nastaju iz nc.raphe, locus coeruleus.
Večina aferentnih vlakana šalje aksonske kolaterale u jedno od centralnih jedara
prije njihovog dospijeća u cerebelarni kortex i konačnog spajanja sa Purkinijevim
ćelijama.

Puzava vlakna:
Nastaju iz nc.olivarius inferior, čine mnogostruke i snažne kontakte direktno sa
proksimalnim dendritićnim granama ograničenog sloja purkinijevih ćelija.

Mahovinasta vlakna:
Dolaze iz vrlo različitih izvora, i utiću na velik broj Purkinijevih ćelija na
indirektan način. Ona idu široko i kroz bijelu masu i kroz granulirani sloj i
52
B.H.
 -CNS-

ostvaruju sinaptičke kontakte sa dendritima nekolicine granuliranih ćelija u

komplexne formacije koje se nazivaju - Glomeruli. – Izvori:
1. NN.SPINALES,
2. NN.VESTIBULARES,
3. RF,
4. NUCLEI PONTIS.

Aminergička vlakna:
Karakterišu se širokom distribucijom u cerebralni kortex. Ova vlakna su
inhibitorna, čine dva različita tipa; serotonin aksoni koji nastaju iz nuclei raphes
moždanog stabla, i aksoni koji sadrže norepinefrin porijeklom iz locus coeruleus.
Tri tipa inhibitornih neurona; golgijeve ćelije, košaraste i zvjezdaste služe kao
modulatori u cerebelarnom kortexu. Upadljiva osobina cerebelarnog cortexa da
on ima samo output neurone, Purkinijeve ćelije imaju inhibitorni efekat na
intracelebelarna jedra i nc.vestibularis lateralis.

Cerebelarna jedra primaju excitatorni input putem aksonskih kolaterala iz

mahovinastih i aminergičkih vlakana. Purkinijeve ćelije koriste GABA kao njih
neurotransmiter. Jedan od markera za GABA je biosintetski enzim za gaba.

Protok informacija kroz cerebellum može se sumirati kroz dva kruga.

Glavni inputi koji dopiru u cerebellum putem mahovinastih i aminergičkih
vlakana aktiviraju cerebellarna jedra kroz njihove aksonske kolaterale.

Ovaj excitatorni "GLAVNI KRUG" naizmjenično je moduliran inhibitornom

kortikalnom petljom koja se aktivira istim inputom koji dolazi u cerebellarna
jedra.

53
B.H.
 -CNS-

24. ARCHIOCEREBELLUM (vestibulocerebellum)

/368 heimer

- Filogenetski najstariji dio mozga.

- Obuhvata; lobus floculonodularis i nc.fastigi.

U ovom dijelu cerebelluma, završavaju vlakna vestibularnog puta koji dolaze iz

nc.vestibulocochlearisa (pars vestibularis) i iz nc.vestibularis medialis et inferior.
Svoju funkciju vestibulocerebellum obavlja preko nekoliko nishodnih puteva:
1. TRACTUS VESTIBULLOSPINALIS,
2. TRACTUS RETICULOSPINALIS,
3. FASCICULUS LONGITUDINALIS MEDIALIS.

Ovaj dio cerebelluma ima ulogu u:

a) REGULISANJU MIŠIĆNOG TON,USA,
b) ODRŽAVANJU RAVNOTEŽE
c) UOBLIČAVANJU POKRETA U VEZI SA STIMULACIJOM VESTIBULARNIH
RECEPTORA.

54
B.H.
 -CNS-

25. SPINOCEREBELLUM (palleocerebellum)

/268 heimer

Kod čovjeka ga grade:

- dijelovi lobus anteriora,
- jedra; nc.globossus i nc.emboliformis.

U palleocerebellum dolaze impulsi iz propriospinalnih receptora u mišićima,

tetivama, a i impulsi za dodir i pritisak. - Ove impulse prenose:
1. Tr.spinocerebellaris dorsalis et ventralis,
2. Tr.cuneocerebellaris,
3. Tr.spinoreticularis,
4. Tr.reticulocerebellaris.

Funkcionalno je označen kao spinocerebellum jer se u njemu završavaju

spinocerebellarni putevi. Dolaze i impulsi iz kore velikog mozga. Eferentna
vlakna iz nc.globossus i nc.emboliformisa preko retikulospinalnih vlakana dolaze
do alfa i gama motornih neurona medullae spinalis i jedara moždanih živaca.

Funkcija spinocerebelluma:
Kontroliše mišićni tonus, sinergističko djelovanje mišića pri raznim položajima. A
njegovo dejstvo je ipsilateralno.
Kod ostećenja spinocerebelluma slaba koordinacija pokreta, trzavi su (tremor).

55
B.H.
 -CNS-

26. PONTOCEREBELLUM (neocerebellum)

/368 heimer

- Najmlađi dio mozga.

Njega čini najveći dio hemisfere malog mozga - lobus anterior i nc.dentatus.

Funkcionalno je pontocerebellum, jer u njega dolaze pontocerebellarna vlakna

iz nc. pontis suprotne strane. Ova vlakna prolaze kroz pedunculli cerebelaris
medii i završavaju u svim dijelovima cerebelluma osim lobus floculonodularisa.
U pontocerebellum dolaze vlakna iz:
1. Kore velikog mozga - mahovinasta vlakna,
2. Donjeg olivarnog komplexa - puzavićava vlakna.

Purkinijeve ćelije daju aksone za Nc.DENTATUS a njegova eferentna vlakna

prolaze kroz gornje peduncule i idu u talamus i nc.ruber.
Iz talamusa se informacije prosljeđuju do primarnog motornog polja preko
tractus corticospinalisa et corticobulbarisa do užih motornih neurona medullae
spinalis i jedara moždanih živaca.

Funkcija:
On omogućava i automatski reguliše redosljed, koordinativnost i opseg voljnih
pokreta kao i njihovu preciznost.

56
B.H.
 -CNS-

27. AFERENTNE CEREBELLARNE VEZE

– (SPINOCEREBELLARNI TRACTUSI)
/heimer 368, šečerov 42,
šljivić 170, 171

a) Tractus spinocerebellaris ventralis Gowers

b) Tractus spinocerebellaris dorsalis Flashing

I - TRACTUS SPINOCEREBELLARIS VENTRALIS (Gowers)

Indirektni nesvjesni put (reflexni ili senzitivni) koji prenosi duboki ili
propriospinalni senzibilitet iz donjih dijelova tijela. Obrazuju ga aksoni neurona
lamina V-VIII. Vlakna ovog puta se ukrštaju u meduli spinalis, pa se ponovo
ukrštaju u cortex vermis superior i završavaju na ipsilateralnoj strani cortex
cerbelli tj. vermisa.

OVAJ PUT ČINE CENTRALNI ILI DRUGI NEURONI PUTA ZA REFLEXNI DUBOKI
SENZIBILITET UDOVA, koji je za razliku od istoimenog dorzalnog puta UKRŠTEN
U MEDULLI SPINALIS.

PERIFERNI NEURONI
Polaze svojim dendritima iz mišića, zglobova i kostiju trupa i udova gradeći
senzitivna vlakna kičmenih živaca, preko čijih zadnjih korijenova i njima
pridodatih spinalnih gangliona dospjevaju svojim kratkim aksonima na cornua
posterior medulle spinalis lamina V-VIII, donje polovine medullae spinalis.

CENTRALNI ILI DRUGI NEURONI

Pružaju se od laminae V-VIII donje polovine medullae spinalis kroz funiculus
lateralis medullae spinalis do kore vermis superior malog mozga ** (lobus
anterior, palleocerebellum - spinocerebellum - regulacija mišičnog tonusa) gradeći
tr.spinocerebellaris ventralis Gowers.

U MEDULI SPINALIS - aksoni neurona laminae V-VII (donji segment medullae

spinalis) prelaze u funiculus lateralis suprotne strane gdje gdje obrazuju
Gowersov put koji zauzima ventrolateralnu polovinu površne zone funiculus
lateralis.

57
B.H.
 -CNS-

U MEDULLI OBLONGATI - ovaj put prolazi prvo ventromedijalno od

tr.spinocerebellaris dorsalis, koji ga ubrzo napušta prelazeći u corpus
restiforme. Gowersov put potom zauzima najlateralniji dio bočne heterogene
vrpce puteva, lateralno od Monakovog puta koji ga odvaja od lemniscus
medialisa/spinalisa ** (Edingerovog puta).

U PONSU:
Ovaj put prolazi kroz bočnu heterogenu vrpcu puteva, lateralno od lemniscus
spinalis koji ga odvaja od Monakovog puta ** Edingerovog puta. Zatim obilazeći
odozdo nagore oko spoljnje strane brachium conjuctivum prelazi u vellum
medulare anterius (superius) u kojem se ukrsti i završava na prednjem kraju
vermis superiora.

U MALOM MOZGU I MEZENCEPHALONU

- Veza između završetka ovog puta u kori malog mozga (vermis superior) i
talamusa uspostavlja se dopunskim neuronima.
Ovi dopunski centralni neuroni predstavljeni su lancem od tri sljedeća neurona:

1. CORTICONUCLEARNI neuroni (povezuju koru vermisa sa nucleus dentatus i

nc.emboliformis) - TR.CORTICONUCLEARIS,
2. CEREBELORUBRALNI neuroni - povezuju preko pedunculli cerebelli
superior nc.dentatus et nc.emboliformis sa kontralateralnim nc.ruberom -
TR.CEREBELORUBRALIS,
3. RUBROTALAMIČNI - koji završavaju neuronski lanac umetnut između
završetka Gowersovog puta u malom mozgu i nc.lateralis talami (u kojem
se završavaju centralni neuroni svih senzitivnih puteva) - TR.
RUBROTALAMICUS.

KORTIKALNI NEURONI
Polaze iz nc.lateralis talami te odlaze u sklopu pedunculli thalami superior kroz
crus occipitale capsullae internae te pars parietalis coronae radiate i završe u
gyrus postcentralis i zadnjoj trećini lobusa paracentralisa.

58
B.H.
 -CNS-

II - TRACTUS SPINOCEREBELLARIS DORSALIS

Tractus spinocerenellaris dorsalis je indirektni, nesvjesni ili refleksni senzitivni

put koji prenosi duboki, ili proprioceptivni, grubi senzibilitet iz mišića trupa i
extremiteta.
Formiraju ga aksoni iz nc.thoracicus Clark (jedino senzitivno jedro u
intermediolateralnom stubu, ostala su vegetativna).
Ide neukršten kroz medullu spinalis. Vlakna ovog puta ulaze u cerebellum i kroz
pedunculus cerebellaris inferior završavaju u kori vermisa.

Ovaj put čine drugi ili centralni neuroni puta za reflexni, duboki senzibilitet
trupa i udova.

PERIFERNI NEURONI
Polaze svojim dendritima iz mišica, zglobova i kostiju trupa i udova gradeći
senzitivna vlakna kičmenih živaca preko čijih zadnjih korijenova i njima
pridodatih spinalnih ganglija dospijevaju svojim kratkim aksonima na cornu
posterior medullae spinalis na nc.thoracicus Clark (locirano u dužini C8-L3
kralješka).

CENTRALNI ILI DRUGI NEURONI

Pružaju se od nc.thoracicus Clark kroz funiculus lateralis medulle spinalis
obrazujući na dorsalnoj strani njegove površine tr.spinocerebellaris dorsalis
Flecshig.

U MEDULLI OBLONGATI - ovaj put prolazi površnije i dorsalno od

tr.spinocerebellaris ventralis Gowersi a zatim ga ubrzo napušta prelazeći u
peduncullus cerebellaris inferior. Preko njega dospijeva do malog mozga
(vermisa) gdje završi u vestibulocerebellumu (lobus flocculonodularis,
archiocerebellum- vestibuloceeebellum).

Veza između završetka ovog puta u kori malog mozga (vermis superior) i thalamusa
uspostavlja se:

**
(ostali dio je isti kao i kod tr.spinocerebellaris ventralis Gowers).

59
B.H.
 -CNS-

U PONSU
Ovaj put prolazi kroz bočnu heterogenu vrpcu puteva, lateralno od lemniscus
spinalis koji ga odvaja od Monakovog puta **Edingerovog puta. Zatim obilazeći
odozdo nagore oko spoljnje strane brachium conjuctivum prelazi u vellum
medulare anterius (superius) u kojem se ukrsti i završava na prednjem kraju
vermis superiora.

MALOM MOZGU I MEZENCEPHALONU

Veza između završetka ovog puta u kori malog mozga (vermis superior) i
talamusa uspostavlja se dopunskim neuronima.
Ovi dopunski centralni neuroni predstavljeni su lancem od tri sljedeća neurona:

1. CORTICONUCLEARNI neuroni (povezuju koru vermisa sa nucleus dentatus i

nc.emboliformis) - TR.CORTICONUCLEARIS,
2. CEREBELORUBRALNI neuroni - povezuju preko pedunculli cerebelli
superior nc.dentatus et nc.emboliformis sa kontralateralnim nc.ruberom -
TR.CEREBELORUBRALIS,
3. RUBROTALAMIĆNI - koji završavaju neuronski lanac umetnut između
završetka Gowersovog puta u malom mozgu i nc.lateralis talami (u kojem
se završavaju centralni neuroni svih senzitivnih puteva) - TR.
RUBROTALAMICUS.

KORTIKALNI NEURONI
Polaze iz nc.lateralis talami te odlaze u sklopu pedunculli thalami superior kroz
crus occipitale capsullae internae te pars parietalis coronae radiate i završe u
gyrus postcentralis i zadnjoj trećini lobusa paracentralisa.

60
B.H.
 -CNS-

***
Hajmer:
Tractusi vlakana koja prenose informacije u cerebellum iz različitih izvora u
medulli spinalis, truncusu cerebri i cortexu cerebri konvergiraju ka donjem i
srednjem cerebellarnom pedunculu. Glavni aferentni sistemi se mogu podijeliti
na sljedece:

I - MAHOVINASTA VLAKNA
1. NN.SPINALES - iz kičmene moždine,
2. NN.VESTIBULARES - iz vestibularnog sistema,
3. FORMATIO RETICULARIS - iz retikularne formacije,
4. Iz NC.PONTIS.

II - PUZAVA VLAKNA
- iz nc.olivarius inferior,

III - AMINERGIČKA VLAKNA

- Nc.raphe,
- locus coeruleus.

Neka od vlakana nastajući u kičmenoj moždini i vestibularnom sistemu su

ipsilateralna dok druga imaju bilateralnu distribuciju.
- Vlakna iz: NC.OLIVARIUS INFERIOR i NC.PONTIS, ukrste se u središnjoj liniji
i završe na suprotnoj strani cerebelluma.
- Reticulocerebellarna vlakna kao i aminergička iz nc.raphe i locus coeruleus
su i ukrštena i neukrstena.

Kroz spinocerebelarne tractuse cerebellum prima informacije iz periferije i

motornih refleksnih centara u medulli spinalis. Cerebellarni odgovor se prenosi
do motornog cortexa i različitih centara moždanog stabla za dalju isporuku do
udaljenih motornih centara medulle spinalis.

SVI SPINOCEREBELARNI TRACTUSI OSIM VENTRALNOG SPINALNOG TRACTUSA

(GOWERSI) DOLAZE U CEREBELLUM KROZ DONJE PEDUNCULE (PEDUNCULLUS
CEREBELARIS INFERIOR), A GOWERS KROZ GORNJE PEDUNCULE.

61
B.H.
 -CNS-

28. TRACTUS TRIGEMINO CEREBELLARIS

/heimer 370, šečerov 42

Trigeminocerebellarna vlakna u pedunculus cerebelaris inferior prenose površni

i duboki senzibilitet (proprioceptivne - duboke, exteroceptivne - površne
impulse) iz PODRUČJA LICA u spinocerebellum koji je predstavljen sa LOBUS
ANTERIOR, piramisom i susjednim dijelovima lobus posteriora.
Završavaju se u smislu da su različiti dijelovi tijela predstavljeni odvojeno u lobus
anterior i lobus posterior.

** Postoje dva seta topografskih organizovanih spinocerebelarnih prijemnih područja u

cerebelarnom cortexu.

29. TRACTUS VESTIBULOCEREBELLARIS

/heimer 370

Obrazuju večinom aksoni neurona nc.vestibularis medialis i nc.vestibularis

inferior i aksoni neurona Ganglion vestibuli. Vlakna ulaze kroz peduncule
cerebelli inferior i kao mahovinasta vlakna završe u cortexu pedunculli
floculonodularisa. Vrši kontrolu uspravnog položaja tijela i položaja oka za
vrijeme pokreta glave.

**
Jedini put koji je preko kore malog mozga i thalamusa indirektno vezan sa korom velikog
mozga. Bechtesenog jedra /produžetak nc. vestibularis → pedunculli cerebelaris
inferior→mali mozak (nc. fastigi, nc. globossus).

62
B.H.
 -CNS-

30. TRACTUS RETICULOCEREBELLARIS

/heimer 371

Vlakna iz RF se projektuju kroz pedunculus cerebellaris inferior, retikularna

jedra i donja oliva služe kao relejni centri kroz koje dolaze informacije iz
medullae spinalis kao i drugih dijelova CNS-a u cerebellum.
Postoje dva neuronska lanca ili kruga između kore velikog mozga i kore malog
mozga.

KORTIKO-PONTO-CEREBELARNI KRUG
Vlakna iz kore velikog mozga silaze u sklopu tr.corticopontini do nc.pontis. To je
PRVI neuron. Aksoni iz nc.pontis formiraju fibrae pontis transverae tj.
tr.pontocerebellaris te ide u kontralateralni pedunculus cerebellaris medius da
bi došli do kore cerebelluma. To je DRUGI, sekundarni neuron. Iz cerebelluma
vlakna idu do nc.rubera i talamusa formiraju TR.CEREBELLORUBRALIS I
TR.CEREBELLOTALAMICUS, a odatle opet u koru kao TR.talamocorticalis.

KORTICO-OLIVO-CEREBELLARNI KRUG
Od predhodnog se razlikuje samo po tome sto mu je PRVI neuron ne završi u
nc.pontis nego u nc.olivarius inferior. Ostalo je identično kao u kortico-ponto-
cerebelarnom.

**
Pretpostavlja se da ovaj drugi neuronski krug učestvuje u procesu motornog učenja.

63
B.H.
 -CNS-

31. TRACTUS PONTOCEREBELLARIS

/heimer 371

Formiraju ga aksoni Nc.pontis (fibrae pontis transferse). Ulaze u cerebellum kroz

pedunculli cerebelli medii i završe u kori malog mozga kao mahovinasta vlakna.
Veliki broj pontocerebellarniih vlakana ostvaruje značajnu i blisku vezu između
cerebellarnog cortexa i cerebelluma u regulaciji pokreta.

TR. PONTOCEREBELLARIS izgrađuje glavninu mase peduncullus cerebelli medii.

Obrazuju ga fibrae pontis transferse (mediae, superficiales, profunde) koje
polaze iz nc.pontis.
One se ukrštaju i obrazuju tr. pontocerebellaris koji čini glavninu mase
pedunculli cerebelaris media kontralateralne strane.

kora velikog mozga

↓ tr.corticopontini
NC. olivarius inferior (PRVI NEURON)
↓ fibre pontis transferse
↓
kontralateralni pedunculli cerebellaris medii
KORA CEREBELLUMA (DRUGI NEURON)
↓
(tr. cerebelorubralis) nc. ruber
(tr.cerebellotalamicus) talamus
↓
↓tr. talamocorticalis
kora velikog mozga

64
B.H.
 -CNS-

32. TRACTUS OLIVOCEREBELLARIS

/heimer 371

Formiraju ga aksoni neurona nc. olivarius inferior. Tractusi ulaze u mali mozak
kroz donje peduncullae, ukrštena vlakna završe kao puzava vlakna na
purkinijevim neuronima svih dijelova cortexa.
Funkcija; regulacija tačnosti motoričkih pokreta.

KORTIKO-OLIVO-CEREBELARNI KRUG
Vlakna iz kore velikog mozga silaze do nc. olivarius inferior u sklopu
tr.corticopontini.
Aksoni iz nc. olivarius inferior formiraju fibre pontis transversae koje idu u
kontralateralni pedunculus cerebellaris medius da bi došli do kore cerebelluma.
To je sekundarni neuron. Iz cerebelluma vlakna idu do nc. rubera →
TR.CEREBELORUBRALIS, TR.CEREBELOTALAMICUS a odatle opet u koru kao Tr.
thalamocorticalis.

33. CEREBELLUM – KORTIKONUKLEARNI ODNOSI

/373 heimer

Cerebellum je podijeljen u tri longitudinalne zone:

I - MEDIJALNU ZONU
Predstavlja vermis koji je primarno povezan sa nc.fastigi i Dajtersovim jedrom.
Uloga: Izvršavanje i podešavanje pokreta.

II - INTERMEDIJERNA ZONA
Sadrži medijalne dijelove cerebrallne hemisfere i povezana je sa
nc.emboliformis i nc.globossus.
Uloga: Izvršavanje i podešavanje pokreta.

III - LATERALNA ZONA je

Ostatak hemisfere i povezana je sa nc.dentatus.
Uloga: Planiranje i priprema pokreta.

65
B.H.
 -CNS-

34. EFERENTNE CEREBELARNE VEZE

/heimer 373

Eferentna vlakna koja napuštaju cerebellum u donjim i gornjim cerebelarnim

pedunculima završavaju u moždanom stablu i regionima prozencephalona od
kojih su mnoga direktno ili indirektno povezana sa descedentnim spinalnim
putevima.
Ovi regioni uključuju:
- Vestibularna jedra,
- Retikularna formacija,
- Okulomotorne centre u moždanom stablu,
- Nc.ruber i ventrolateralni thalamus.

1. CEREBELLOVESTIBULARNA VLAKNA
- U vestibularna jedra vlakna se projektuju kroz pedunculli cerebellaris inferioris.
a. Vlakna iz flokulonodularnog lobusa (vestibulocerebellum),
b. Vlakna iz prednjeg vermisa (spinocerebellum).

2. CEREBELLORETIKULARNA VLAKNA
Nastaju u nc.fastigi i prolaze kroz donje peduncule do retikularne formacije u
ponsu i medulli oblongati.

3. CEREBELLORUBRALNA I CEREBELLOTALAMIĆNA VLAKNA

(nastaju iz nc.dentatus, nc.emboliformis, nc.globossus), napuštaju cerebellum
kroz pedunculli cerebellaris superioris.

Večina eferentnih puteva malog mozga polazi iz jedara, a sasvim mali dio iz
cortexa. Najviše puteva polazi iz nc.dentatusa, pa nc.globossus et emboliformis,
a najmanji dio iz nc.fastigi.
Iz prva tri jedra (nc.dentatus, nc.globossus, nc.emboliformis) polaze:
- TR.CEREBELLORUBRALIS,,
- TR.CEREBELLOTHALAMICUS.

Iz nc.fastigi odlazi TR.FASTIGOBULBARIS za vestibularna jedra i RF medullae

oblongate.

Iz kortexa - TR.CEREBELLOSPINALIS.

66
B.H.
 -CNS-

** Dok cerebellum prima informacije iz oba, i motornih i senzitivni regiona cerebralnog

cortexa kroz KORTIKO-PONTOCEREBELARNI SISTEM, cerebelarna aktivnost se odvija preko
CEREBELO-TALAMOCORTIKALNOG PUTA, koji idu u kortikalna motorna polja, posebno u
primarni motorni cortex.

35. CEREBELLUM I MOTORNI SISTEM

/374 heimer

Vlakna iz; nc.emboliformis, nc.globossus i nc.dentatus se projektuju u nc.ruber,

a putem nc.ventrolateralis talamusa u motorni kortex. Kroz ove veze
intermedijerni i lateralni dijelovi cerebelluma imaju direktan pristup lateralnom
descedentnom sistemu medullae spinalis tj. corticospinalnim tractusima, koji su
primarno povezani sa muskulaturom extremiteta i finim manipulativnim
pokretima.
Nc.fastigi i vermis predstavljaju glavne aree iz kojih idu vlakna za retikularnu
formaciju i vestibularna jedra. Lateralno vestibularno jedro Deiters je pod
primarnim uticajem vermisa u lobus anterior. Retikularna formacija i
vestibularna jedra obrazuju tr.reticulospinalis i tr.vestibulospinalis koji
kontrolišu stav tijela i kretnje.

Intermedijerni dijelovi hemisfera zajedno sa nc.emboliformisom i

nc.globossusom direktno su povezani sa izvršavanjem i podešavanjem pokreta,
dok su lateralni dijelovi i nc.dentatus primarno povezani sa mehanizmom za
planiranje i pripremu motornih aktivnosti.

Cerebellum u tri longitudinalne zone:

1. MEDIJALNA; vermis, nc.fastigi,
2. INTERMEDIJERNA; nc.emboliformis, nc.globossus,
3. LATERALNA; nc.dentatus.

67
B.H.
 -CNS-

36. DIENCEPHALON (SASTAVNI DIJELOVI)

/šljivić 80, šečerov 45

***
Leži iznad mesencephalona, između obe hemisfere velikog mozga (obuhvataju ga bočno,
odozgo i sprijeda). Njegovu centralnu šupljinu sačinjava ventriculus tertius. Ventralnom
stranom koja odgovara podu treće komore počiva na diaphragmi selle. Ispod diafragme
smještena je u fossi hypofisialis - hipofiza, koja je svojom peteljkom vazana sa podom treće
komore kroz otvor na diafragmi - hiatus diafragmatis.
Dienceohalon predstavlja prednji kraj TRUNCUSA ENCEPHALI. Truncus encephali se pruža
od kičmene moždine do velikog mozga, sačinjavaju ga:
1. PRODUŽENA MOŽDINA
2. PONS,
3. SREDNJI MOZAK (mesencephalon),
4. MEĐUMOZAK (diencephalon),
5. + BAZALNE GANGLIJE VELIKOG MOZGA (corpus striatum).

Diencephalon je središnja struktura encephalona. U sastav diencephalona ulaze:

1. TALAMUS,
2. METATALAMUS,
3. EPITALAMUS,
4. SUBTALAMUS,
5. HYPOTALAMUS.

Sastavni dijelovi diencephalona su:

1. VENTRICULUS TERTIUS
2. ZIDOVI TREĆE KOMORE:
a) krov treće komore gradi - lamina tectoria ventriculi terti,
b) pod i dio bočnog zida ispod sulcus hypotalamicus gradi –
hypothalamus,
c) najveći dio bočnog zida treće komore od krova do sulcus
hypotalamicus gradi – thalamus,
d) epitalamus - leži na talamusu i oivičava bočno i nazad krov treće
komore,
e) metatalamus - čine ga dva koljenasta tijela, corpus geniculatum
laterale et mediale.

Talamus, epitalamus, metatalamus skupa sačinjavaju - talamoencephalon.

68
B.H.
 -CNS-

U diencephalonu se nalaze subkortikalni senzitivni centri čitavog organizma.

Granice:
VENTRALNO:
- Prema mezencefalonu - corpora mamillaria,
- Prema velikom mozgu - chiasma opticum.
DORZALNO:
Prema mezencefalonu - prednja ivica tectuma ili laminae tecti.

VENTRICULUS TERTIUS

Uska šupljina u središtu diencephalona.

Ima slijedeće zidove; prednji zid, zadnji zid, gornji zid, donji zid, bočne zidove.

PREDNJI ZID:
Na njemu imamo slijedeće formacije, u gornjem dijelu - commisura anterior i
desni i lijevi stub columne fornicis (columnae fornicis - pars libera, columnae
fornicis - pars tecta) koji grade recessus triangularis.
U donjem dijelu - lamina terminalis (pruža se od rostrum corporis callosi do
chiasme opticum).

ZADNJI ZID:
Odozgo naniže na zidu nalazimo slijedeće formacije; recessus suprapinealis,
commisura habenullarum, recessus pinealis, commisura posterior, prednji otvor
Aqueductus cerebri Sylvi (aditus ad aqueductum).

GORNJI ZID ILI KROV:

Sačinjavaju; lamina tectoria, plexus chorioideus, iznad krova su i fornix i corpus
callosum koje ga pokrivaju.

DONJI ZID ILI POD:

Pod treće komore gradi hypotalamus (na njemu se s obzirom na njegovo
porijeklo razlikuju dva dijela:
1. Pars mamillaris hypothalamic - sačinjavju ga crura cerebri, substancia
perforata svojim prednjim krajem, corpora mammilaria,
2. Pars optica hypotalami - grade je tuber cinereum, infundibulum,
hypoophisis, chiasma opticum), na podu komore nalaze se dva mala
produžetka komore; recessus infundibuli, recessus opticus.
69
B.H.
 -CNS-

BOČNI ZIDOVI:
Gornji dio na bočnom zidu treće komore gradi - unutrašnja strana talamusa, a
njegov donji dio - unutrašnja strana hipotalamusa.
Nalazimo slijedeće formacije:
- foramane interventrikulare (Monroi),
- sulcus hypotalamicus (Monroi),
- massa intermedia.

Preko Monroovog otvora komunicira sa lateralnom komorom, a preko

Aqueductus cerebri Sylvi sa četvrtom - IV komorom.
Monroov otvor je ograničen; sprijeda sa odgovarajućim prednjim krakom svoda
- columna fornicis - pars libera, pozadi prednjim krajem talamusa - tuberculum
thalami, odozdo sa lamina tectoria ventrili terti.

***
Treća komora predstavlja usku, sagitalno postavljenu šupljinu čiji krov čini tela chorioidea i
plexus chorioideus ventriculi terti, u središtu diencephalona. Tela chorioidea se veže uz
dorzalni rub talamusa, kad se otrgne ostaje tenia thalami. Sprijeda tela chorioidea se
pričvršćuje za columnae fornicis, a pozadi duž obje habenule i prelazi preko gornje strane
corpus pineale.
Plexus chorioideus se kroz foramen interventrikulare Monroi produžuje u istoimeni plexus
u ventriculus lateralis. Foramen interventriculare leži na lateralnom zidu komore, omeđen
sprijeda sa pars libera columnae fornicis, a straga sa polus anterior thalami. Kroz krov
komore teku vv.cerebri interne.

70
B.H.
 -CNS-

SPOLJAŠNI IZGLED DIENCEPHALONA

DONJA POVRŠINA - odgovara podu treće moždane komore. Vidi se na

ventralnoj strani mozga. Predstavljena je optičko-kruralnim deltoidom koga čine
naprijed - chiasma opticum i oba tractus opticusa, pozadi - crura cerebri.
Na njoj se vide slijedeće formacije:
1. CHIASMA OPTICUM - sačinjava ukrstenje očnih živaca, nn.optici.
2. TRACTUS OPTICUS (optičke trake) - daje dva korijena:
- radix lateralis tractus optici, završava se pomoću tri snopića na tri
primarna OPTIČKA centra; na corpus geniculatum laterale (pars
geniculata - tractus optici), na pulvinaru (pars thalamica - tractus
optici), u colliculus superior (pars mesencephalica - tractus optici),
donoseći retinska vlakna za ovaj reflexni, primarni optički centar
mezencephalona.
- radix medialis tractus optici, završava na corpus geniculatum
mediale, dovodeći mu vlakna commisurae inferior - Guddeni,
povezujući međusobno obostrane primarne AKUSTIČKE centre
(corpus geniculatum mediale i colliculus inferior)

3. TUBER CINEREUM (pepeljasto ispupčenje), predstavlja najniži dio poda

treće komore.
4. INFUNDIBULUM - peteljka hipofize, sačinjava je produžetak sive mase
tubera, koja se nastavlja na sivu masu neurohipofize.
5. HYPOPHISIS - nervno žlijezdani dio hipotlamusa, smješten u jami turskog
sedla. Gradi je:
a) prednji ili žljezdani režanj (lobus glandularis) - zvani adenohipofiza.
b) zadnji ili nervni režanj (lobus nervosus) - zvani neurohipofiza.

6. CORPORA MAMILLARIA - dvije okruglaste kvržice, postavljene između

tuber cinereum i supstantia perforata posterior, na granici diencephalona i
mezencefalona.

GORNJA POVRŠINA - slobodna površina diencephalona, vidi se tek po uklanjanju

krova na prednjem rogu bočne komore velikog mozga, zajedno sa corpus
callosum i fornixom, koji je pokrivaju.

71
B.H.
 -CNS-

Na njoj se vide, idući od njenog srednjeg dijela upolje:

1. LAMINA TECTORIA VENTRICULI TERTI - je srasla sa duplikaturom pie
mater, zvanom tela chorioidea ventriculli terti, koja je pokriva. Između oba
lista telae sa obje strane srednje linije pruža se - plexus chorioideus
ventriculi terti do odgovarajućeg Monroovog otvora, koji se produžuje u
horoidni splet bočne komore. Kroz njih prolazi vena ceebri interna, koja se
spaja sa svojom parnicom u v.cerebri magnu.

2. EPITALAMUS - sačinjavaju idući od srednje linije upolje i naprijed:

a) corpus pineale, epiphysis - trouglasto žlijezdano tijelo na zadnjem
kraju epitalamusa.
b) comisura habenullarum
c) habenulle
d) trigonum habenulle, koji sadrži okruglastu sivu masu epitalamusa,
nc.habenulae
e) strie medullares thalami, duž njihove unutrašnje ivice pričvršćuje se
lamina tectoria svojim bočnim zadebljanim ivicama zvanim taenie
thalami.

3. GORNJA STRANA TALAMUSA

***
Gradi zajedno sa caput nuclei caudati pod prednjeg produžetka bočne komore (cornu
anterius et pars centralis ventriculi lateralis).
Spoljnja granica dorzalne strane talamusa oznaćena je sa - stria terminalis i vena terminalis
koje je dijele od glave nucleus caudatusa. Dio ove strane talamusa srastao je tankim slojem
corpus striatuma, zvanim lamina affixa, duž čije unutrašnje ivice se pričvršćuje epitelni
omotać plexus chorioideusa ove komore. Unutrašnju granicu ove strane čini - stria
medullaris thalami, koja oznaćava granicu između gornje i unutrašnje strane talamusa.
Gornja strana talamusa je sa sulcus chorioideus, na kojem leži odgovarajući plexus
chorioideus ventriculi lateralis, podijeljena na dva dijela; unutrašnji i spoljašnji. Unutrašnji
dio ove strane pokriven je na cijelom mozgu sa tela chorioidea ventriculli terti i fornixom.
Spoljnji dio ove strane leži otkriven na podu boćne komore. Njegov uži prednji kraj ispupćen
je u tuberculum anterius thalami, prouzrokovanu sa nc.anterior thalami, a njegov široki
zadnji dio sačinjava - pulvinar.

Pod spoljnjim krajem pulvinara vide se oba koljenasta tijela koja sačinjavaju metatalamus:
a) corpus geniculatum laterale, na čijem unutrašnjem dijelu završava - brachium
colliculi superioris, a na spoljašnjem - radix lateralis tractus optici
b) corpus geniculatum mediale, na kojem se završavaju medijalno - brachium colliculi
inferioris, a lateralno - radix medialis tractus optici.

72
B.H.
 -CNS-

37. HIPOTALAMUS (granice i podjela)

/heimer 38, šečerov 52

Hipotalamus je dio diencephalona koji gradi njegov pod i dio donjeg bočnog
zida. Ima težinu 4 grama. Odlikuje se brojnim vezama sa svakim glavnim dijelom
CNS-a, uključujući cerebralni cortex, hipocampus, corpus amigdaloideum.
Kontroliše oslobađanje hormona hipofize.
Utiće na autonomni, somatomotorni i hormonski sistem, i upravlja različitim
funkcijama bitnim za homeostazu.

Smješten je na bazi diencephalona i predstavlja rostralni produžetak

tegmentuma mezencefalona tj., RF oko aqueductus cerebri Sylvi.
Dorzalno od njega je talamus, a granica je sulcus hypotalamicus.
A lateralno i kaudalno subtalamus i dio bazalnog telencephalona.
Medijalnom površinom hipotalamus formira zid treće moždane komore ispod
sulcus hypotalamicusa.

Kaudalna granica hipotalamusa je jedan zamišljena linija koja se pruža od

commisurae posterior do kaudalne granice corpora mamillaria. Rostralna
granica je lamina terminalis. Dorzolateralno dopire do medijalnog ruba capsulae
internae.

Na ventralnoj strani hipotalamusa vide se rostralno chiasma opticum a pozadi

corpora mamillaria. Ova površina izgrađuje dno treće komore. Također tuber
cinereum i infundibulum. Neposredno iza tuber cinereum i infundibulum su
dvije loptaste formacije, corpus mammillare dextrum et sinistrum. Kroz
hypotalamus prolaze columna fornicis te njen dio pars tecta dijeli hipotalamus
na medijalno i lateralno područje.

Pars medijalis dijeli se na 3 regije:

1. Pars chiasmatis (supraopticus),
2. Pars tuberalis,
3. Pars mammillaris.
Povezana sa hipofizom, vrši kontrolu njenog rada.

Pars lateralis - kroz ovaj dio prolaze nemijelizovana vlakna koja formiraju
fasciculus telencephalicus medialis. Ovaj fascicul povezuje; tegmentum
moždanog stabla, hypotalamus, septalno područje, i kortex limbičkog režnja.

73
B.H.
 -CNS-

38. HIPOTALAMIČKA JEDRA

/heimer 382, šečerov 53

***
Kroz hypotalamus prolaze columna fornicis te njen dio pars tecta dijeli hipotalamus na
medijalno i lateralno područje.
Pars medijalis dijeli se na 3 regije:
a) Pars chiasmatis (supraopticus),
b) Pars tuberalis,
c) Pars mammillaris.
Povezana sa hipofizom, vrši kontrolu njenog rada.
Pars lateralis - kroz ovaj dio prolaze nemijelizovana vlakna koja formiraju fasciculus
telencephalicus medialis. Ovaj fascicul povezuje; tegmentum moždanog stabla,
hypotalamus, septalno podrućje, i kortex limbičkog režnja.

I- REGIO SUPRAOPTICUS (CHIASMATIS)

Leži iznad chiasme opticum, obuhvata:
1. NC.PREOPTICUS - uloga u sexu, materinskom ponašanju, regulacija
temperature, ciklusa san - budnost
2. NC.SUPRACHISMATIS - prima input retine i nc.geniculatus lateralisa, preko
ove veze svjetlo i promjene njegovog inteziteta mogu direktno uticati na
endokrinu funkciju hipotalamusa. Smatra se da se i u ovom jedru
sintetizira vazopresin.
3. NC.SUPRAOPTICUS - u vidu bisega obuhvata rostralni dio tractus opticusa.
Izgrađeno je od velikih magnocelularnih neurosekretornih neurona. U
perikarionu ovih magnocelularnih neurona sintetizira se hormon -
VAZOPRESIN (antidiuretski hormon - ADH). Neurosekret se spušta kroz
akson, a aksoni završavaju na fenestriranom zidu kapilara neurohipofize.
Aksoni ovih neurona supraoptičkog jedra završavaju i formiraju tractus
supraoptico-hypophysealis.
4. NC.PARAVENTRICULARIS - jedro je izgrađeno od magnocelularnig
neurosekretornih neurona, koji sintetiziraju hormon OKSITOCIN.
Neurosekret se putem aksona spušta do kapilara neurohipofize. Aksoni
mogu završiti i u udaljenim dijelovima nervnog sistema, i na kapilarima
portalnog krvotoka. Akoni koji formiraju tractus su dio hipotalamo-
neurohipofizealnog sistema.

74
B.H.
 -CNS-

II - REGIO TUBERALIS
1. NC.DORSOMEDIALIS - učestvuje u regulaciji unošenja hrane. U
nc.arcuatusu nalaze se i dopaminergićki neuroni koji regulišu tj., inhibiraju
sekreciju prolaktina.
2. NC.VENTROMEDIALIS - povezan sa retikularnom formacijom,
periakveduktalnom sivom masom, i corpus amigdaloideum.
3. NC.ARCUATUS - odgovoran za regulaciju i oslobađanje hormona
adenohipofize.

III - REGIO MAMILLARIS

Nejasno ograničena ćelijska grupa povezana sa retikularnom formacijom
mesencephalona.
1. NC.POSTERIOR - ofanzivno i defanzivno ponašanje, stres.
2. NC.MAMILLARIS LATERALIS - izgrađeno je od velikih neurona.
3. NC.MAMILLARIS MEDIALIS - pripada mu najveći dio mamilarnog tijela,
izgrađen od malih neurona.

METATALAMUS

Metatalamus je parna tvorevina diencephalona, čine ga dva ovalna uzvišenja

koja leže ispod i pozadi pulvinara talami. To su:
a) Corpus geniculatum laterale,
b) Corpus geniculatum mediale.

CORPUS GENICULATUM LATERALE

Predstavlja zaobljenje na završetku optičkog traktusa - tractus opticusa,
smješteno ventrokaudalno u odnosu na pulvinar. Povezan je sa colliculus
superior preko brachium colliculi superior. U corpus geniculatus laterale ulazi
NC.GENICULATUS LATERALE koje predstavlja relejni subkortikalni vidni centar.
Ovo jedro je slojevito. Slojevi se označavaju od 1-6 od ventralno prema
dorzalno. Prva dva sloja su magnocellularna a ostali su parvocellularni. U
nc.geniculatus laterale se završava većina vlakna tr.opticusa. U slojeve 2,3,5
dolaze impulsi iz ipsilateralnog oka (neukrštena temporalna vlakna), a u slojeve
1,4,6 dolaze ukrštena nazalna vlakna kontralateralnog oka.
U magnocellularni sloj dolaze vlakna iz alfa ganglijskih ćelija retine koje su
povezane sa brzoreagujućim gama sistemom, dok u parvocellularni sloj jedara
dolaze vlakna iz beta ganglijskih ćelija povezanih sa spororeagujućim X
sistemom. U medijalni dio jedara se projektuju gornji kvadranti retine, u
75
B.H.
 -CNS-

lateralni dio jedara donji kvadranti a vlakna iz makularnog dijela (tačke jasnog
vida) u kaudalni dio jedra. Svoja vlakna nc.geniculatus lateralis šalje u
tr.geniculocorticalis opticus (**tr.geniculocalcarinus) i AREU STRIATU (17) -
primarni vizuelni cortex sa kojom je recipročno povezano.

CORPUS GENICULATUM MEDIALE

Nalazi se ventrokaudalno od pulvinara, medijalno od corpus geniculatum
laterale a dorzalno od crure cerebri. Spojen je sa colliculus inferior preko
brachium colliculi inferioris. Ovdje se nalazi NC.GENICULATUM MEDIALE -
relejni, subkortikalni akustički centar.
Podijeljeno je na:
- ventralni dio,
- dorzalni dio,
- medijalni dio.

Ventralni (parvocellularni) dio jedra - ima laminarnu građu. On zajedno sa

temporalnim operculumom ima tonotopsku usaglašenost. U ovaj dio jedra
dolaze vlakna iz: unutrašnjeg uha, kortijevog organa predominantno sa
suprotne strane u sastavu lemniscus lateralisa kao i vlakna iz Kortijevog organa
iste strane. Vlakna koja stižu čine brachium colliculi inferior. Vlakna koja odlaze
grade radiatio acustica te odlaze do gyri temporales transversi.
Dorzalni dio jedra - dobija aferentna vlakna lateralnog tectuma tj. dubljih
dijelova colliculi superior. Ovaj dio jedra je povezan sa slušnim asocijativnim
cortexom planum temporale i gyrus temporalis superior.
Medijalni dio jedra (magnocellularni) - dobija kolaterale iz gornjih kolikula,
lateralnog tegmentuma i medulle spinalis.

76
B.H.
 -CNS-

EPITALAMUS

**
Rostralno epitalamus se nastavlja u STRIA MEDULARIS, a kaudalno mu je granica
pretektalni dio mezencephalona.

Najmanji dio diencephalona koji se nalazi na njegovom dorzokaudalnom kraju,

između desnog i lijevog talamusa. Epitalamus gradi zadnji dio krova i gornji dio
zadnjeg zida treće moždane komore.
U sastav epitalamusa ulaze:
1. Striae medullares,
2. Trigonum habenulae,
3. Habenulae,
4. Commisura hebenularum,
5. Corpus pineale.

Gornju od medijalne površine talamusa razdvaja stria medullaris talamica koja

se pruža u vidu bijele pruge od vrha odgovarajuće habenulae naprijed do
gornjeg kraja odgovarajućeg prednjeg kraka fornixa.

Trigonum habenulae - je malo trouglasto udubljenje na zadnjem unutrašnjem

uglu gornje strane talamusa postavljeno kranijalno u odnosu na colliculi
superior, a medijalno u odnosu na pulvinar.
Od unutrašnjeg ugla trigonuma polazi habenula, koja se spaja sa habenulom
suprotne strane te gradi comisuru habenularum, a ona se pozadi nastavlja u
epifizu.

Ispod commisure habenularum nalazi se commisura posterior.

**
Habenule su mala parna truglasta polja (trigonum habenullae), spojena poprečnom
spojnicom, commisura hebenularum. Na commisura hebenularum je pričvršćena epifiza.
Habenule se rostralno nastavljaju u stria medullaris.
HABENULE - izgrađuju neuroni grupisani u dva jedra, nc.habenularis medialis i
nc.habenularis lateralis.

77
B.H.
 -CNS-

SUBTALAMUS

Područje diencephalona koje se nalazi ventralno od talamusa, dorzalno od crure

cerebri, medijalno od capsulae interne i lateralno od hipotlamusa.
Kaudalno od subtalamusa je tegmentum mesencephalona, a rostralno
subtalamus prelazi u bazalni telencephalon i lateralni hipotalamus. U
subtalamusu se nalaze sive mase tegmentuma mezencefalona koje svojim
rostralnim krajem prelaze u subtalamus:
1. NC.RUBER,
2. SUPSTANTIA NIGRA,
3. ZONA INCERTA.

**
Nc.ruber - je veliko motorno jedro važno za prenos impulsa iz moždane kore i malog mozga
na motoneurone prednjih rogova kičmene moždine. Rostralni dio nucleus rubera koji
dopire u subtalamus je neorubrum, izgrađen je od sitnih ćelija i to je nc.ruber
parvocelularis.
Čitav nc.ruber prima aferentna vlakna iz motornih regija moždane kore (tr.corticobulbaris);
iz globus pallidus (tr.pallidorubralis). Aferentna vlakna iz nc.dentatusa završe u rostralnom
dijelu, a iz nc.emboliformisa u kaudalnom dijelu jedra (tr.cerebellorubralis). Eferentna
vlakna iz rostralnog dijela jedra idu neukrštena u sastav tractus tegmentalis centralis, a iz
kaudalnog dijela vlakna se ukrštaju i završe u medulli spinalis (tr.rubrospinalis) u
retikularnoj formaciji (tr.rubroreticularis) i u jedru n.facialisa.

Nucleus niger/ supstantia nigra - je motorno jedro čiji su neuroni dio extrapiramidnog
sistema.
Supstantia nigra, izgrađena je od dvije zone: zona compacta i zona reticularis. Neuroni zone
compacte sadrze pigment melanin. Zona reticularis ima manje neurona, ali su to veliki
neuroni. Aferentna vlakna nucleus niger prima iz moždane kore, iz neostriatuma
(nc.caudatus, putamen, nc.acumbens septi), globus pallidus, nucleus subthalamicus iz
mesencephali (colliculus superior). Neuroni kaudalnog striatuma sintetiziraju GABA, a
neuroni rostralnog striatuma i medijalnog dijela globus palidusa sadrže supstancu P
(strionigralna vlakna).
Eferentna vlakna iz nc.niger idu u striatum, thalamus, rectum i tegmentum mesencephali:
nigrostriatalna, nigrotalamička, nigrotektalna, nigrotegmentalna vlakna.
Zona incerta - produžetak retikularne formacije iz moždanog stabla.

Nc.subthalamicus - izgrađeno je od velikih neurona, sa razgranatim dendritima. Aksoni

nekih neurona daju kolaterale koje formiraju neuronske krugove unutar jedra.
Nc.subthalamicus prima aferentna vlakna iz motornog cortexa, globus pallidusa, thlamusa
(nuclei intralaminares) tegmentuma. Eferentna vlakna odlaze u globus pallidus, supstanciu
nigru i nuclei reticulares.*

78
B.H.
 -CNS-

Ovdje se nalazi i nc.subtalamicus.

Kroz subtalamus prolaze senzitivni putevi - lemniscus medialis,

tr.spinotalamicus, tr.trigeminotalamicus koji završe u talamusu. Putevi iz malog
mozga koji se djelimićno prekidaju u nc.ruber po ulasku u subtalamus formiraju
bijelu masu: PRERUBRALNO POLJE ili polje H po Forellu i odlaze u nc.ventralis
lateralis thalami.

Kroz ovo područje prolaze značajni motorni extrapiramidni putevi bazalnih

ganglija. Vlakna koja odlaze od globus pallidusa sadržana su u dva snopa; ansa
lenticularis, fasciculus lenticularis.

Ansa lenticularis - vlakna ovog snopa polaze iz lateralnog dijela medijalnog

segmentuma globus pallidusa i ulaze u subtalamus u Forelovo H polje. Vlakna iz
unutrašnjih dijelova medijalnog segmenta globus pallidusa obrazuju - fasciculus
lenticularis koji ulaze u Forelovo H2 polje. Oni grade fasciculus thalamicus koji
se pruža kroz F H1 polje i završi u nc.ventralis lateralis thalami.

79
B.H.
 -CNS-

GANGLIONI GLAVE I VRATA

I - GANGLION CILIARE

Jedan je od 5 gangliona cefaličnog autonomnog nervnog sistema pridodat

N.OPHTALAMICUSU. Ovaj ganglion ima oblik pravougaone ploće, i leži na
srednjoj strani očnog živca. Pokriven je dubokom stranom spoljnjeg mišića oka,
a udaljen 0.5 cm od optičkog kanala (ispred canalis optici).

Dovodne ili aferentne grane (KORIJENI) su:

1. Dugi ili senzitivni korijen koji dolazi iz n.nasocilliarisa (od n.ophtalmicusa) -
RAMUS COMMUNICANS CUM NN.NASOCILIARIS i završi u zadnje gornjem
uglu gangliona.
2. Kratki ili parasimpatički korijen - RADIX OCULOMOTORIA koji se završava
na zadnje donjem uglu gangliona a donosi mu parasimpatička vlakna iz
donje grane n.oculomotoriusa (rr.musculares intrabulbares
n.oculomotori),
3. Simpatički korijen (RAMUS SIMPATICUS AD GANGLION CILIARE) koji
dovodi simpatička vlakna iz simpatičkog spleta oko a.ophtalmicae (plexus
ophtalmicus) i ova vlakna završe između predhodnih.

Odvodne grane:
NN.CILIARES BREVES (5-6) svaki ima motorna, snzitivna i simpatička vlakna. Ovi
živci prate spoljnju stranu n.ophtalmicusa, probijaju beonjču oko očnog živca i
inervišu zidove očne jabučice (Tidmanov - jedan od njih, prati a.centralis
retinae).

80
B.H.
 -CNS-

II - GANGLION PTERIGOPALATINUM

Ganglion pterigopalatinum pripada autonomnom živčanom sistemu glave,

pridodat je N.MAXILLARISU.
Kupastog je oblika, lezi u fossi pterigopalatini neposredno unutra od stabla
n.maxillarisa, uglavljen u vidu čepa sa svojim zadnjim krajem u prednji otvor
canalis pterygoideus.

Dovodne grane:
I. N.CANALIS PTERYGOIDEI, koji se završava na zadnjem kraju gangliona, a
nastaje na zadnjem otvoru canalis pterygoidei spajanjem n.petrossus
maior i profundusa.
II. NN.PTERIGOPALATINI - SENZITIVNI

Objašnjenje:
- motorni ili parasimpatički korijen ovog gangliona je n.petrosus maior koji
mu donosi parasimpatićka vlakna facijalnog živca za inervaciju; glandulae
lacrimalis, nepčanih i nosnih žlijezda.
- simpatički korijen je ustvari nervus petrosus profundus koji dolazi od
susjednog simpatičkog spleta oko ACI,
- senzitivni korijen su grančice n.maxillarisa - nn.pterygopallatini.

Odvodne vrane:
Prelaze u pterygopalatinske živce i preko njih idu u:
1. Stablo n.maxillarisa, donoseći mu tako parasimpatička sekretorna vlakna iz
n.facialisa (rr.lacrimales n.petrosi maioris) koja prelaze u N.ZIGOMATICUS i
preko njegove anastomoze sa lacrimalisom u gl.lacrimalis.
2. NN.PALATINI MINORES ET MAIOR - za nepćane žlijezde,
3. Rr.nasales post. sup. lat et med - za sekreciju. Parasimpatička vlakna za
inervaciju žlijezda nosne sluzokože.

81
B.H.
 -CNS-

III - GANGLION SUBMANDIBULARE

Leži na donjoj ivici n.lingualisa na mjestu gdje ovaj prelazi iznad gornje ivice
gl.submandibularis.

Dovodne grane:
I. Spoljnje grančice s jezičnim živcem RR.COMUNICANTES CUM N.LINGUALIS
koja predstavljaju PS i senzitivni korijen ovog gangliona donoseći mu
parasimpatička vlakna. CHORDAE TYMPANI sadržane u n.lingualisu
(rr.glandulares chordae tympani).
II. Simpaticki korijen - ramus simpaticus iz susjednog simpatičkog spleta oko
n.facialisa.

Odvodne grane:
Rr.glandulares za gl.submandibullaris

IV - GANGLION OPTICUM

Leži priljubljen uz unutrašnju stranu n.mandibullarisa ispod foramen ovale.

Dovodne grane:
1. Parasimpatički korijen predstavljen sa N.PETROSSUS MINOROM koji
donosi ganglionu parasimpatička sekretorna vlakna iz n.glossopharyngei
za glandulu parotideu (rr.glandulares nn.IX) i anastomotska grana iz
n.facialisa, n.petrosus minor predstavlja završnu granu n.tympanicusa, koji
se izdvaja iz plexus tympanicusa, a po svome spoju sa granom n.facialisa
r.communicans cum plexus tympanico izlaze kroz mali otvor piramide
temporalne kosti i kroz fissuru sfenopetrossu dolaze do ganglion
opticuma,
2. Senzitivni korijen su vlakna nn.mandibulare,
3. Simpatička grana oko a.mengeae mediae.

Odvodne grane:
a) grancice za n.tensoris tympani i n.tensoris vv.pallatini,
b) r.communocans cum nn.auriculotemporalis,
c) r.communocans chorda tympani,
d) r.communicans cum ramo meningeo (sp.otvor njegov zivac).

82
B.H.
 -CNS-

39. CIRCUMVENTRIKULARNI ORGANI

/384 heimer, 92 šečerov

To su specifične tvorevine smještene oko ventrikularnog sistema mozga.

Njihova specifičnost se ogleda u tome sto sadrži fenestrirane kapilare i što u
njima funkcioniše mehanizam krvno-moždane barijere.

Uloga: RAZMJENA SUPSTANCI IZMEĐU KRVI I MOZGA

U cirkumventrikularne organe spadaju:
1. Organum vasculosum laminae terminalis,
2. Organum subfornicale,
3. Eminentia mediana,
4. Neurohypophisis,
5. Corpus pineale,
6. Organum subcomisurale,
7. Area postrema ,
8. Plexus chorioideus.

1. Organum vasculosum laminae terminalis - neparan, nalazi se u samoj lamini

terminalis. Neuroni mu sadrže receptore za ANGIOTENZIN II i ima ulogu u
regulaciji žeđi.

2. Organum subfornicale - nalazi se u nivou foramen interventriculare Monroi,

ispred columnae fornicis. Povezan je sa organum vasculosum laminae
terminalis, sa hipotalamusom i regio preoptica. Sadrži receptore za Angiotenzin
II, ima ulogu u regulaciji žeđi, održavanju balansa vode i krvnog pritiska, kao
odgovor na angiotenzin II.

3. Eminentia mediana - leži na dnu treće moždane komore. Oslobađa relising

faktor i inhibitorne faktore hypotalamusa.

4. Neurohypofisis - oslobađanje oksitocina i vazopresina.

5. Organum subcomisurale - rudimentaran, ventralno od comisurae posterior u

podrućju aqueductus cerebri Sylvi.

6. Area postrema - na dorzalnoj strani medullae oblongate. Jedina parna. To je

centar za povračanje.

83
B.H.
 -CNS-

**
Area postrema se nalazi u donjem moždanom stablu, a prima input iz nekih hipotalamićkih
regiona uključujući nucleus paraventricularis, ali je inaće najviše povezana sa susjednim
regionima moždanog stabla.

7. Corpus pineale - njeni hormoni igraju regulatornu ulogu u funkcijama nekih

endokrinih organa, ukljucujući hipofizu, adrenalne žlijezde, gonade. Glavni input
u pinealnu žlijezdu dolazi iz nucleus suprahiasmatis, koji osigurava informacije o
ciklusu dnevne svijetlosti.

8. Plexus chorioideus - ubraja se ali nije cirkumventrikularni organ (lokalizacija).

84
B.H.
 -CNS-

40. VEZE HIPOTALAMUSA

/heimer 385, šečerov 55

**
Hipotalamus je recipročno povezan sa velikim brojem area prozencephalona, ukjučujući
produženi amigdale, ventralni striatum septuma, hypocampus i mnogim drugim kortikalnim
regionima, kao regionima moždanog stabla i kičmene moždine.

I - FORNIX
Veliki snop vlakana koji povezuje hipokampalnu formaciju sa septalnom areom,
prednjim talamusom i hipotalamusom.
1. Tr. Hypocampomamilaris,
2. Tr. Olfactohypocampalis.

II - FASCICULUS LONGITUDINALIS DORSALIS

Povezuje hipotalamus sa periakveduktalnom sivom masom, ponsom i medullom
oblongatom.

III - FASCICULUS TELENCEPHALICUS MEDIALIS

Povezuje hipotalamus sa moždanim stablom i medullom spinalis.

IV - FASCICULUS MAMILOTHALAMICUS

***
Najviše eferentnih vlakana corpus mamilarisa leži u njegovom mamilarnom medijalnom
jedru u dorzalnom pravcu kao tractus mammilothalamicus koji prolazi kroz laminu
medularis internu talamusa do prednjeg talamićkog jedra. Kolaterale mamilotalamičkih
vlakana obrazuju tractus mamillotegmentalis koji se projiciraju u dorzalnu tegementalnu
grupu u mesencephalonu. Ove ćelijske grupe daju pedunculli mammillares koji se
projektuju nazad u hipotalamus i završe u corpus mamillare.

Mamilarni dio hipotalamusa - nc. medialis corporis mammillaris -> talamus - nc. thalamicus
anterior.

V - STRIA MEDULLARIS
Povezuje lateralni preoptički hipotalamički region sa habenularnim komplexom.
1. Tr. Thalamohabenulris,
2. Tr. Corticohabenularia,
3. Tr. Olfactohabenularis.

85
B.H.
 -CNS-

VI - STRIA TERMINALIS
Uzajamno povezuje corpus amigdaloideum i medijalni hipotalamus
1. Tr. Olfactoamigdalaris.

VI I- TR. HYPOTALAMOHIPOPHISIALIS
Hipotalamus je usko povezan sa hipofizom.

41. HIPOTALAMO – HIPOFIZIALNI PUTEVI

/heimer 387

Hipotalamus je blisko povezan sa hipofizom. Magnocelularni neuroendokrini

sistem - je predstavljen aksonima velikih neurona koji sadrže oksitocin i
vazopresin u NC.SUPRAOPTICUS, NC.PARAVENTRICULARIS koja završe u
stražnjem režnju hipofize.
Parvocelularni neurosekretorni sistem - obrazuje neurosekretorna vlakna iz
manjih neurona u Nc. ARCUATUS i drugih periventrikularnih dijelova
hipotalamusa uključujući nc.Paraventricularis. Ova neurosekretorna vlakna se
projektuju u eminentiu medianu gdje završavaju na bazalnoj lamini koja je
postavljena u perivaskularnom prostoru koji okružuje kapilarne petlje
hipofizijalnog sistema.

(Kapilare eminetiae mediane su fenestrirane - omogućavaju prolaz

makromolekula).

Tractusi vlakana obrazuju različite hipotalamičke puteve od kojih neke imaju

značajne veze između hipotalamusa i cerebralnog cortexa, corpus
amigdaloideum, moždanog stabla i kičmene moždine.

86
B.H.
 -CNS-

42. HIPOTALAMUS I NEUROHIPOFIZA

(Magnocelularni neurosekretorni sistem)
/heimer 389

Neurohipofiza se sastoji od INFUNDIBULUMA i LOBUS POSTERIOR, ona je

izraštaj diencephalona.
Prima aksonalne projekcije iz velikih neurosekretornih neurona od kojih je
večina smještena u Nc.SUPRAOPTICUS, Nc.PARAVENTRICULARIS hipotalamusa.

Oba jedra sadrže i oksitocin i vazopresin producirajuće ćelije koji primaju INPUT
iz različitih extra- i intrahipotalamičkih izvora. Drugi značajan input u vazopresin
čine ascedentna noradrenergička vlakna iz ventrolateralnog dijela medullae
oblongate. OUTPUT - iz supraoptičkog jedra je primarno ograničen na
neurohipofizu.
Neurosekretorne ćelije paraventrikularnog jedra projektuju se ne samo u
stražnji režanj hipofize nego i u eminentia mediana i u nekoliko
extrahipotalamičkih regiona, uključujući autonomne centre u truncusu cerebri i
medullom spinalis.

***
ADH - ANTIDIURETSKI HORMON = AVP - ARGININ-VAZOPRESIN, odgovoran za retenciju
vode u distalnim tubulima bubrega. Oslobađanje VAZOPRESINA je kontrolisano osmotskim i
volemijskim promjenama u krvotoku.

87
B.H.
 -CNS-

43. HIPOTALAMUS I ADENOHIPOFIZA

(Parvocellularni neurosekretorni sistem)
/heimer 390

Neurosekretorne ćelije parvocellarnog sistema su razbacane kroz

periventrikularnu zonu i preoptičku areu, a postoji jasna lokalizacija za
oslobađanje svakog hipotalamičkog oslobađajućeg hormona ili faktora koji utiče
na adenohipofizu.

Hormoni se prenose aksoplazmatski do eminentiae mediane gdje se oslobađaju

u perivaskularne prostore koji okružuju portalne kapilare obrazujući
aa.hipofisiales superiores. Portalni kapilari se povezuju i grade portalne vene
kroz koje se prenose hormoni do vaskularnih sinusoida adenohipofize.
Oni ovdje utiću na sekreciju hormona hipofize:
1. TSH – Tireostimulirajuci,
2. ACTH – Adrenokortikotropin,
3. FSH - Folikulostimulirajući hormone,
4. LH - Luteinizirajući hormone,
5. GH - Somatotropin ili hormon rasta,
6. PRL – Prolaktin.

***
Ćelije koje proizvode Luteinizirajući hormon - široko su distribuirane u periventrikularnoj
zoni uključujući medijalnu optičku areu i nc.arcuatus. Neuroni koji proizvode hormon rasta
ograničeni su primarno na nc.arcuatus. Tireotropin oslobađajući hormon - neuroni koji ga
proizvode nalaze se u PARAVENTRIKULARNOM jedru.

88
B.H.
 -CNS-

44. TALAMUS, TALAMIČKA JEDRA I

TALAMOKORTIKALNE PROJEKCIJE
/šečerov 46, šljvić 59

***
Talamus je najveća siva masa diencephalona, i čini njegove 4/5. Talamus je parna tvorevina,
ovoidnog, jajolikog oblika i na njemu se razlikuju dva pola - prednji tuberculum anterior i
zadnji pulvinar thalami, i četri površine; medijalna, lateralna, ventralana, dorzalna.
Medijalne strane - oba talamusa su međusobno spojene sivom spojnicom - massa
intermedia (adhesio intertalamica). Medijalna strana je glatka a od dorzalne strane je
odjeljena sa stria medullaria thalami.

Talamus je ovoidnog oblika.

Prednji dio je uži i ispupćen - tubercum anterior talami. Ovo ispupčenje je
slobodno i gradi zadnji zid foramen interventriculare Monroi. Zadnji dio je
pulvinar. Ventralno i kaudalno od talamusa se nalaze dva ispupčenja koja čine
metatalamus.

Medijalna, ravna površina talamusa gradi najveći dio bočnog zida III moždane
komore, a dorzalna zadebljala površina čini donji zid centralnog dijela bočnih
komora.
Granicu između medijalne i dorzalne površine čini stria medullaris (thalamica).
Na lateralnoj ivici dorzalne površine talamusa nalazi se bijela traka stria
terminalis sa venom talamostriatom.

Stria terminalis čini granicu između talamusa i caput nc.caudati odnosno između
diencephalona i telencephalona. ** Dorzalna strana talamusa fornira dno pars
centralis ventriculi lateralis. Obližnji dio ove strane talamusa srastao je sa tankim
listom koji pokriva dio dorzalne površine talamusa - lamina affixa, duž čije se
unutrašnje ivice - tenia chorioidea pričvršćuje plexus chorioideus.

Lateralna strana - Lateralno je talamus u svom gornjem manjem dijelu srastao

sa nc.caudatusom a cijelim ostalim dijelom naliježe na snopove zadnjeg kraka
capsulae interne koji ga odvajaju od nc.lentiformisa. Zadnji krak capsulae
internae od talamusa odvajaju; lamina medullaris externa i nc.reticularis
thalami (tankim slojem sive supstance, zvanim mrežasti sloj - stratum
reticulare).

89
B.H.
 -CNS-

Ventralna strana je u odnosu sa hypotalamusom i subtalamusom.

Ventrolateralno do talamusa je subtalamus, a ventromedijalno je hypotalamus.

TALAMIČKA JEDRA
1. Nuclei anteriores,
2. Nuclei laterals,
3. Nc.medialis,
4. Nuclei intralaminares (= centrum medianum -*šljivic),
5. Nuclei reticulares (= nucleus arcuatus - *šljivic).

**
Šljivić - u pariškoj nomenklaturi spomenuta su i:
- nc.ventralis talami intermedius,
- nc.ventralis talami anterior,
- nuclei intralaminares.

NUCLEI ANTERIORES - prednja skupina jedara:

1. Nc.anteroventralis,
2. Nc.anterodorsalis,
3. Nc.anteromedialis.

Funkcionalno ova skupina jedara je uključena u limbički sistem i dio Papezovog

kruga.
- Aference iz - iz corpora mamillaria kao tr.mamillothalamicus,
- Eference - idu u limbički cortex gyrus cinguli i nuclei habenulare kao
tr.talamohabenulares.

NUCLEI LATERALES - lateralna skupina jedara

U ovoj skupuni su sljedeća jedra:
- nc.ventralis anterolateralis – motorno,
- nc.ventralis intermedius – motorno,
- nc.ventralis posterolateralis – senzitivno,
- nc.ventralis posteromedialis – senzitivno,
- nc.ventralis dorsalis – asocijativno,
- nc.posterior (pulvinar) –asocijativno.

90
B.H.
 -CNS-

NUCLEUS MEDIALIS
Leži između laminae medullaris internae i ventriculus III. Na njemu razlikujemo
tri dijela; magnocelularni, parvocelularni, paralaminarni dio. Funkcionalno je
asocijativno jedro limbičkog i frontalnog cortexa.

NUCLEI INTRALAMINARES
Ova jedra leže u lamini medularis interni. Najveće jedro iz ove grupe je
nc.centro-medianus.

NUCLEI RETIKULARES
Predstavljaju nastavak retikularne formacije mezencephalona i zone incerte
subtalamusa.

TALAMOKORTIKALNE RELACIJE:
Siva kortikalna jedra izuzev nc.intralaminares i nc.reticulares se projektuju u
cortex, a ova dva pripadaju ARAS sistemu. Večina jedara recipročnim vezama
povezana je sa moždanim kortexom, to su:
1. Tr.thalamocorticales,
2. Tr.corticothalamici.

Talamokortikalna vlakna se zrakasto rasipaju od thalamusa prema kori - radiatio

thalamica, prolaze kroz capsulu internu i ulaze u sastav bijele mase
telencephalona. Vlakna talamične radijacije formiraju četiri stuba:
1. Pedunculus superior,
2. Pedunculus posterior,
3. Pedunculus anterior,
4. Pedunculus inferior.

Pedunculi talami povezuju talamus sa frontalnim, frontoparijetalnim,

occipitalnim i temporalnim cortexom.

91
B.H.
 -CNS-

45. HEMISFERE CEREBRI

/59 šečerov, 109 šljivić

Veliki mozak leži u osteofibroznoj loži - cerebralnoj loži, i pomoću tentorium

cerebelli je odvojen od malog mozga. Duboka pukotina - fissura longitudinalis
cerebri Sylvi nepotpuno dijeli veliki mozak na dvije hemisfere. One su
međusobno spojene pomoću corpus callosum (commisura cerebri magna) koja
leži u dnu fissurae longitudinalis cerebri.

Na svakoj hemisferi razlikujemo:

1. Facies convexa / superolateralis,
2. Facies medialis,
3. Facies inferior.
Strane hemisfera su međusobno odvojene sa margo superomedialis,
inferolateralis et inferomedialis.

Hemisfere gradi pet režnjeva ili lobusa, koji se prema odgovarajućem dijelu
lobanje nazivaju:
- lobus frontalis,
- lobus perietalis,
- lobus temporalis,
- lobus occipitalis,
- insula (Reilovo ostrvce).

Lobusi su međusobno odvojeni sa:

- SULCUS CENTRALIS ROLANDI,
- SULCUS LATERALIS CEREBRI SYLVI,
- SULCUS PARIETOOCCIPITALIS ET SULCUS OCCIPITALIS TRANSVERSUS.

I - Sulcus centralis Rolandi

Dijeli frontalni od parijetalnog lobusa.

II - Sulcus lateralis cerebri Sylvi

Dijeli temporalni režanj od ostalih. Račva se u dvije grane; ushodnu i nishodnu.
Ushodna grana dijeli lobus frontalis na 3 dijela:
- pars orbitalis,
- pars opercularis,
- pars triangularis.
Zadnja, nihodna grana ga dijeli od ostalih lobusa.
92
B.H.
 -CNS-

III - Sulcus parietooccipitalis

Dijeli parijetalni od occipitalnog režnja.

IV - Sulcus occipitalis transversus

Dijeli temporalni od occipitalnog režnja.

***
Površina hemisfera je nabrana u moždane vijuge - gyri cerebri. Dijele se na; glavne ili
duboke - gyri profundi, slobodne ili prelazne vijuge - gyri transitorii koje se nalaze između
glavnih vijuga. Moždane vijuge su odvojne jedna od druge moždanim žlijebovima ili
brazdama - sulci cerebri, naročito duboke brazde nazivaju se moždanim pukotinama -
fissure cerebri.
Prednji zaobljeni vrh frontalnog režnja sačinjava čeoni pol hemisfere - polus frontalis, zadnji
kraj occipitalnog režnja - polus occipitalus, a prednji vrh temporalnog režnja čini - polus
temporalis.

FACIES SUPEROLATERALIS / CONVEXA

Ova strana hemisfere slijedi konveksitet kalvarije. Na njoj se vide sva četri
režnja, a na dnu fossae cerebri lateralis i peti režanj (insula).

I - LOBUS FRONTALIS
Obuhvata dio hemisfere od frontalnog pola do sulcus centralis. Na spoljašnjoj
strani imamo tri žlijeba:
1. Sulcus precentralis,
2. Sulcus frontalis superior,
3. Sulcus frontalis inferior.

Sulcus precentralis zajedno sulcus centralisom omeđuje GYRUS PRECENTRALIS.

Sulcus frontalis superior et inferior zajedno sa sulcus lateril cerebri Sylvi

omeđuju:
- GYRUS FRONTALIS SUPERIOR,
- GYRUS FRONTALIS MEDIUS,
- GYRUS FRONTALIS INFERIOR: Podijeljen je na; pars opercularis, pars
triangularis, pars orbitalis, pomoću nishodne grane sulcus lateralisa Sylvi,
ramus anterior i ramus ascendens.

93
B.H.
 -CNS-

II - LOBUS PARIETALIS
Prostire se od sulcus centralisa do sulcus parietoccipitalisa. Paralelno sa sulcus
centralisom je sulcus precentralis koji zajedno omeđuje GYRUS POSTCENTRALIS.
Na spoljašnjoj strani parijetalnog režnja imamo dva žlijeba:
1. Sulcus postcentralis
2. Sulcus intraparietalis (ide paralelno sa gornjim rubom hemisfere od
sredine sulcus postcentralis do sulcus occipitalis transversus).

Sulcus intraparietalis dijeli lobus parietalis na:

- LOBULUS PARIETALIS SUPERIOR,
- LOBULUS PARIETALIS INFERIOR: Kojeg sačinjavaju; gyrus marginalis i gyrus
angularis.

III - LOBUS TEMPORALIS

Odvojen je gore od ostalih lobusa sa sulcus lateralis cerebri, a prema natrag od
occipitalnog lobusa sa sulcus occipitalis transversus. Na spoljašnjoj strani imamo
dva žlijeba:
- sulcus temporalis superior,
- sulcus temporalis inferior.
I dijele lobus temporalis na slijedeće gyruse:
1. GYRUS TEMPORALIS SUPERIOR,
2. GYRUS TEMPORALIS MEDIUS,
3. GYRUS TEMPORALIS INFERIOR.

IV - LOBUS OCCIPITALIS
Zauzima stražnji dio hemisfere. Pomoću sulcus occipitalis transversusa odijeljen
je od lobus temporalis, a pomoću sulcus parietooccipitalisa od lobus parietalis.
Vide se sulci occipitales laterales koji ga dijele na:
1. GYRUS OCCIPITALIS SUPERIOR,
2. GYRUS OCCIPITALIS MEDIUS,
3. GYRUS OCCIPITALIS INFERIOR.

94
B.H.
 -CNS-

V - INSULA (Reilovo ostrvce)

Sakrivena je pomoću operculuma. Gradi dno fossae lateralis cerebri Sylvi. Ima
oblik pravouglog trougla. Predstavlja dio moždanog plašta, priljubljena uz
spoljašnju stranu corpus striatuma. Vrh je okrenut na dole, to je limen insulae.
Okružena je sa sulcus circullares Reilli.
Gyrii insulares su:
1. GYRUS LONGUS INSULAE,
2. GYRI BREVES INSULAE.

**
Leži na dnu sulcus lateralis cerebri okružen brazdom sulcus circularis. Brazda ga odjeljuje od
dijelova frontalnog, parijetalnog i temporalnog režnja koja ga pokrivaju (operculum
frontale, operculum parietale, operculum temporale).

Limen insulae - prednji dio, proizvodi ugao koji formira stria olfactoria lateralis,
a koji ujedno odjeljuje insulu od supstantiae perforate anterior.

95
B.H.
 -CNS-

47. ASOCIJATIVNA VLAKNA TELENCEPHALONA

/šljivić 158, šečerov 73

Asocijativni putevi povezuju istostrana područja kore hemisfera

thelencephalona i omogućavaju njene više funkcije (intelekt, volja, svijest,
memorija). Dijele se na:
- kratke asocijativne puteve,
- duge asocijativne puteve.

KRATKA ASOCIJATIVNA VLAKNA

Fibrae arcuate gyrorum - povezuju cortex susjednih gyrusa iste strane.

DUGA ASOCIJATIVNA VLAKNA

Povezuju koru dva susjedna lobusa ili koru vise susjednih lobusa.
1. Fasciculus longitudinalis superior - povezuje cortex frontalnog i
occipitalnog lobusa prolazeći preko kore parietalnog lobusa (Fasciculus
arcuatus).
2. Fasciculus longitudinalis inferior - povezuje koru temporalnog i
occipitalnog režnja
3. Fasciculus unicatus - (frontotemporalis) - povezuje koru frontalnog sa
korom temporalnog lobusa.
4. Cingulum - povezuje supstantiu perforatu anterior sa uncus gyri
parahippocampalis obilazeći oko corpus callosuma. (**pripada limbičkom
sistemu)

***
Fasciculus orbitofrontalis superior - s medijalne strane hemisphere.
Fasciculus orbitofrontalis inferior - sa lateralne strane.

96
B.H.
 -CNS-

48. PROJEKCIONA VLAKNA TELENCEPHALONA

/šljivić 159

Povezuju sive mase različitih dijelova CNS-a. Mnoga vlakna u bijeloj masi
hemisfere povezuju cerebralni cortex sa subkortikalnim područjima. Ovo su
projekciona vlakna koja su povezana sa capsulom internom. Dijele se na (s
obzirom da li impulse vode ka ili od kortexa):
1. KORTIKOPETALNA,
2. KORTIKOFUGALNA.

Kortikopetalna - dolaze primarno iz talamusa, obrazujući dio capsulae interne i

divergiraju ka erebralnom cortexu.

Kortikofugalna vlakna - nastaju iz različitih dijelova cortexa, divergiraju ka

bazalnim ganglijama, talamusu i capsuli interni. Večina vlakana, jednih i drugih
obrazuje lepezastu vlaknastu masu - CORONA RADIATA koja se pojavljuje kroz
capsulu internu.

Neki od značajnih sistema, vlakna capsulae interne su:

- radiatio thalami,
- fibre corticopontine,
- fibre corticospinalis i corticobulbaris,
- fibre corticoreticularis.

Projekcioni putevi, podjela:

I - MOTORNI (NISHODNI):
- kortikalni; direktni i indirektni,
- subkortikalni.

II - SENZITIVNI (USHODNI):
- direktni,
- indirektni.

III - SENZORIJALNI (ČULNI):

- optički,
- akustički,
- statički,
- olfaktivni,
- gustativni.
97
B.H.
 -CNS-

I - MOTORNI PUTEVI

**
Regulišu automatske kretnje i složene voljne pokrete
INDIREKTNI KORTIKALNI i SUBKORTIKALNI.

Prema mjestu početka dijele se na:

1. KORTIKALNI MOTORNI PUTEVI
Polaze iz cortexa i na osnovu prolaska kroz moždano stablo, dijele se na:
1. KORTIKALNI DIREKTNI - idu primarno iz motornog polja GYRUS
PRECENTRALIS, te završavaju:
** (dijele se prema sivim masama gdje završavaju)*
- Glavni:
a) na jedrima (motornih) moždanih živaca -
TR.CORTICOBULBARIS,
b) na jedrima spinalnih nerava - TR.CORTICOSPINALIS
- Sporedni - završe na subkortikalnim sivim masama, i sivim masama
moždanih stabala.
2. KORTIKALNI INDIREKTNI - prolaze kroz cerebellum, i preko njega
uspostavljaju vezu sa medullom spinalis i moždanim stablom -
Tr.frontopontinus, Tr.temporopontinus, tr.corticocerebellaris.

2. SUBKORTIKALNI MOTORNI PUTEVI

Polaze iz subkortikalnih sivih masa i sivih masa moždanog stabla i završe na
sivim masama moždanog stabla i jedrima moždanih zivaca.
- Tr.corticospinalis - voljni pokreti trupa i extremiteta,
- Tr.corticobulbaris - voljni pokreti muskulature glave.

II - SENZITIVNI PUTEVI

1. DIREKTNI (svjesni senzibilitet)

- Tr.spinotalamicus - svjesni, površni senzibilitet trupa i udova,
- Lemniscus medialis - svjesni duboki senzibilitet trupa, udova, i opšti glave i
vrata.
2. INDIREKTNI (reflexni, nesvjesni senzibilitet)
- Tr.nucleocerebellaris - reflexni nesvjesni duboki senzibilitet glave,
- Tr.spinocerebellaris ventralis et dorsalis - reflexni nesvjesni duboki
senzibilitet trupa i udova.
98
B.H.
 -CNS-

49. VENTRICULUS LATERALIS

/šećerov 62

Bočne moždane komore smještene su u masi lijeve i desne hemisfere

telencephalona. Imaju oblik potkovice sa konkavitetom upravljenim nadole i
naprijed koji obuhvataju nc.caudatus i talamus. Na ventriculus lateralis
razlikujemo.
1. PARS CENTRALIS,
2. PARS ANTERIOR (frontale),
3. PARS POSTERIOR (occipitale),
4. CORNU INFERIOR (temporale).

Središnji dio je preko foramen interventriculare Monroi povezan sa trećom

moždanom komorom. Posredstvo prednjeg ili telencephaličkog dijela treće
komore (pars impar ventriculi III) i oba Monroova otvora, komuniciraju
međusobno boćne komore obje hemisfere.

CORNU ANTERIUS
To je slijepo zatvoren prednji kraj bočne kore. Leži ispred Monroovog otvora i
talamusa.
Pravac pružanja mu je naprijed, lateralno i gore.
GORNJI I PREDNJI ZID - gradi GENU CORPORIS CALLOSI,
DONJI ZID - gradi CAPUT NUCLEI CAUDATI,
MEDIJALNI ZID - SEPTUM PELLUCIDUM i dio COLUMNAE FORNICIS.
Ovaj dio bez jasne granice prelazi u pars centralis i to iza Monroovog otvora.

PARS CENTRALIS
To je središnji dio komore. Smješten je iza caput nc.caudati i thalamusa. Svojim
prednjim krajem se produžava u prednji rog, stražnjim krajem u occipitalni rog,
a dole u temporalni rog.
GORNJI ZID - ČINI CORPUS CALLOSUM.
DONJI ZID - formiraju lateralno CAPUT NC.CAUDATI, a medijalno GORNJA
STRANA THALAMUSA. Granica između ova dva dijela donjeg zida su; stria
terminalis, vena thalamostriata, i dio corpus fornicis.
MEDIJALNI ZID - sprijeda čini septum pellucidum, straga corpus fornicis.
LATERALNI RUB - JE MJESTO SPOJA CORPUS CALOSI I CAPUT NC.CAUDATI.

99
B.H.
 -CNS-

CORNU OCCIPITALE - Posterius

Varijabilan, može i da ne postoji. Grade ga unutrašnji i spoljašnji zid koji se
spajaju na gornjem i donjem rubu roga.
- SPOLJAŠNJI ZID - formiraju; tapetum, radiatio optica, fasciculus
longitudinalis inferior.
- UNUTRASNJI ZID - na njemu nalazimo dva izbočenja, gornje bulbus cornu
posterioris prouzrokuju ga vlakna forceps maiora corporis callosi, i donje
izbočenje calcar avis, uzrokuje fissura calcarina.

CORNU TEMPORALE - Inferior

Leži u blizini amigdaloidnog komplexa.
GORNJI ZID - gradi cauda nuclei caudati.
DONJI ZID - postoje dva izbočenja; eminentia collateralis (prednje) i trigonum
collaterale (stražnje).
MEDIJALNI ZID - grade; hipokampus, fimbria hipocampi, sulcus chorioideus.
**
(Hipokamp je veoma dobro izrazeno duguljasto izbočenje koga prouzrokuje sulcus
parahipocampalis, na njegovom prednjem dijelu nalaze se digitationes hippocampi) .
LATERALNI ZID - izgrađuju vlakna tapetuma i radiatio optica.

**
Za pars centralis i cornu inferius bočne komore karakteristićno je prisustvo - plexus
chorioideus, čiji donji razvijeniji dio ima oblik klupka - glomus chorioideum, a smješten je u
donjem dijelu pars centralis boćne komore.

100
B.H.
 -CNS-

50. BAZALNE GANGLIJE, KOMPONENTE

/338 heimer,
130 šljivić, 68 šečerov

U unutrašnjost hemisfera velikog mozga uronjeni u bijelu masu, nalazi se

nekoliko jedara različite veličine i oblika, koja se nazivaju subkortikalne sive
mase ili bazalne ganglije (nuclei basales).

**
Subkortikalna jedra su skupine neurona smještenih u centralnim regijama obje moždane
hemisfere.

U subkortikalne sive mase ubrajaju se:

1. CORPUS STRIATUM,
2. CLAUSTRUM,
3. CORPUS AMIGDALOIDEUM,
4. 4. NC.ACUMBENS SEPTI ** (supstantia inominata)

U funkcionalnom smislu bazalnim ganglijama pripadaju i; nc.subtalamicus i

supstantia nigra.
U kliničkoj praksi naziv bazalne ganglije odnosi se na one subkortikalne sive
mase koje pretežno imaju ulogu u motorici (supstantia nigra i nc.subtalamicus).
Ostale; corpus amigdaloideum, claustrum - pripadaju drugim funkcionalnim
sistemima, limbički, olfaktivni.

CORPUS STRIATUM:
Najveća subkortikalna siva masa (telencephalona)* i zauzima središnji dio
hemisfere. Unutra od njega su thalamus i ventriculus lateralis, a spolja se
nalaze: capsula extrema, claustrum, capsula externa i najzad kora insule.
Corpus striatum čine:
a) nucleus caudatus,
b) nucleus lentiformis.

Nucleus caudatus
Velika siva masa koja predstavlja unutrašnje jedro corpus striatuma.
Nc.caudatus + putamen (spoljašni/lateralni dio nc.lentiformisa) čine STRIATUM.
U sagitalnoj ravni nc.caudatus ima oblik potkovice koja je otvorena naprijed i
naviše, a obuhvata svojim konkavitetom spoljašnje dijelove talamusa i capsulae
internae.
101
B.H.
 -CNS-

Nc.caudatus ima tri dijela:

a) Caput nc.caudati,
b) Corpus nc.caudati,
c) Cauda nc.caudati.

VEZE CORPUS STRIATUMA (radio corporis striati):

(veze sa korom hemisfere i diencephalonom)
- PARS CORTICOSTRIALIS,
- PARS STRIOTHALAMICUS,
- PARS STRIOSUBTHALAMICA.

Radiatio corporis striati sastoji se jos iz:

1. Pars striomesencephalica - sastoji se iz projekcionih vlakana, koja vezuju
pallidum sa nc.ruberom - tr.pallidorubralis, i sa substantia nigra -
tr.pallidonigralis.

**
Svi gore pomenuti palidofugalni putevi predstavljaju važnu, indirektnu vezu, između kore
velikog mozga, preko palliduma sa extrapiramidalnim putevima, koji polaze iz
subkortikalnih sivih masa moždanog stabla.

2. Pars striopallidalis - sačinjavaju neuriti asocijativnih ćelija striatuma (nucleus

caudatus + putamen) koji kroz lamine medulares nc.lentiformisa uspostavljaju
vezu između nc.caudatusa i putamena sa globuss pallidus-om.

- Caput nc.caudati - je proširena, nalazi se u hemisferi naprijed i dole a njen

vrh je spojen snopovima sive mase sa prednjim dijelom nc.lentiformisa i
naliježe na supstantia perforata anterior.
Predjelu spoja glave nc.caudatusa i onog dijela putamena dodati su jos i
nc.acumbens septi i tuberculum olfactorium te čine ventralni striatum.
- Corpus nc.caudati - tanji je od glave i leži savijeno oko dorzolateralnog
talamusa.
- Cauda se nalazi pozadi i dole, savija se ispod talamusa i dodiruje zadnji dio
corpus amygdaloideuma.

Nc.caudatus je u neposrednom odnosu sa ventriculus lateralis jer učestvuje u

izgradnji njenih zidova.

102
B.H.
 -CNS-

**
Nc.caudatus je cijelom svojom dužinom je u odnosu sa bočnom moždanom komorom.
Caput se nalazi sprijeda i učestvuje u izgradnji donjeg zida frontalnog roga bočne komore.
Corpus se proteže uz lateralni rub talamusa i sa njim formira donji zid pars centralis bočne
komore. Cauda se nalazi iza tijela. Upravljena je nazad i dole u temporalni režanj, dopirući
sve do jedara limbičkog sistema (corpus amygdaloideum), te formira gornji zid temporalnog
roga boćne komore.

Nucleus lentiformis
Spoljašnje jedro corpus striatuma. Sastoji se iz dva dijela:
- putamen - spoljašnji dio,
- globus pallidus - unutrašnji dio.
Između ova dva dijela nalazi se lamina medullaris externa.

1 - Putamen - lateralni dio nc.lentiformisa.

Mostićima sive mase je spojen sa nc.caudatusom, i zbog toga oni čine striatum
(klinički termin), zajednički se nazivaju corpus striatum.

U filogenetskom smislu, striatum se dijeli na stariji dio - palleostiatum (kome

pripada gllobus pallidus) i mlađi dio - neostriatum (koji obuhvata nc.caudatus i
putamen).
Dovodna vlakna neostriatuma su; kortikostrijatna, nigrostrijatna (inhibitorna), i
talamostrijatna vlakna.

**
Prednji dio putamena povezan je sa glavom nc.caudatusa mostićima sive mase. Mostići
prolaze kroz crus anterius kapsulae interne koja odvaja glavu nc.caudatusa od putamena.
Stražnji dio putamena potpuno je odvojen od nc.caudatusa. Putamen ne stoji u vezi sa
bočnom moždanom komorom. Sa medijalne strane putamena leži globus pallidus, razdvaja
ih ploća bijele supstance - lamina medullaris lateralis.

2 - Globus pallidus - je medijalno jedro nc.lentiformisa.

Oblika je kupe, čiji je vrh upravljen medijalno prema geni capsulae internae a
baza spolja prema putamenu. Omotač je capsula interna. Ispod globus pallidus
su nc.basali Maynerti i supstanca perforata anterior.
Aference u globus pallidus stižu iz neostriatuma i nc.subtalamicusa. A eference
idu za supstanciu nigru, talamična jedra, habenularna jedra.

103
B.H.
 -CNS-

Brojna jedra koja odlaze od njega - pallamotalamićna jedra obrazuju dva veća
snopa; ansa lenticularis, fasciculus lenticularis.

- Ansa lenticularis je petlja bijele mase koja prolazi kroz subtalamus ispod
nc.subtalamicusa te kreće upolje.
- Fasciculus lenticularis čine vlakna koja izlaze iz globus pallidusa, probijaju
crura cerebri i idu iznad nc.subtalamicusa. Oni se međusobno isprepliću i
nešto rostralnoje se spajaju u talamički snop; spajaju se u fasciculu
talamicus koji se završava u nc.ventrolateralis thalami.

Striopallidalna i pellidotalamička vlakna su dio direktnog puta bazalnih ganglija.

Globus pallidus je reciproćno povezan sa nc.subtalamicusom pa stvara pallido-
subtalamo-pallidalni krug važan za indirektni put bazalnih ganglija.

**
Globus pallidus je smješten na granici između diencephalona i telencephalona, predstavlja
unutrašnji dio lentiformnog jedra. Pomoću laminae medullaris medialis ,podijeljen je na
dva dijela. Medijalni dio je manji - nc.medialis, a lateralni dio je oznaćen kao - nc.lateralis.
Prednji i gornji kraj globus pallidusa odvojen je od caput nuclei caudati prednjim krakom
capsulae internae. Stražnji i donji dio globus pallidusa je od spoljne strane talamusa
odvojen stražnjim krakom capsulae internae.

CLAUSTRUM
Subkortikalna siva masa koja se nalazi između capsulae externe i capsulae
extreme (ispod kore insulae). Postavljena je u sagitalnoj ravni i pruža se od
prednje ivice genu corporis callosi a pozadi dopire do zadnje ivice corpora
mamillaria.

**
Claustrum je smješten između putamena medijalno, a kore insulae lateralno. Od putamena
ga odvaja capsula externa, a od inzulae capsula extrema. Asocijativnim vlaknima fasciculus
unicatusa claustruma je povezan sa amigdaloidnim komplexom.

104
B.H.
 -CNS-

NC.ACUMBENS SEPTI
Nalazi se neposredno uz bazalni dio septalnog podrućja. To je po svojoj funkciji
struktura srodna corpus striatumu (prisustvo transmitera - GABA, dopamin,
acetilholin).
Predstavlja jedan od najvažnijih centara u kojem se vrši integracija i koordinacija
extrapiramidnog i limbičkog sistema.

Dobija afernce iz:

1. Telencephalona - frontalni i temporalni režanj,
2. Talamusa - iz nespecifičnih jedara,
3. Supstantia nigra (dopaminergički dio).

Eference idu u:
a) Globus pallidus,
b) Hipotalamus,
c) Mesencephalon (supstantia nigra i paranigralana dopaminergićka jedra),
d) Limbička jedra talamusa.

Nc.acumbens septi sa kaudalnim dijelom supstantiae perforatae anterior i

tuberculum olfactorium pripada pripada olfaktivnom sistemu i pripada
ventralnom striatumu. (Dorzalni striatum pripada motornom i
somatosenzitivnom sistemu).

CORPUS AMIGDALOIDEUM
Ova subkortikalna siva masa funkcionalno pripada olfaktivnom i limbičkom
sistemu. Zbog veličine i složene građe čini amigdaloidni komplex jedara. Nalazi
se ispod uncusa parahipocampalisa. Prednji kraj odgovara spoju supstantiae
perforate anterior sa korom uncusa, a zadnji kraj vrhu repa nc.caudatusa.
Pruža se ispod ventralne strane nc.lentiformisa od kojeg ga odvajaju, idući
odozgo nadole:
- ansa lenticularis,
- supstantia inominata,
- vlakna pedunculli thalami inferior.

Ima dva osnovna dijela:

1. Kortikomedijalni - olfaktivni complex,
2. Bazolateralni - limbićki system.

105
B.H.
 -CNS-

**
Corpus amigdaloideum predstavlja - sekundarni olfaktivni centar. Ono je vezano sa
primarnim olfaktivnim centrom (supstantia perforata anterior) pomoću asocijativnog
olfaktivnog puta (tractus olfactoamygdalaris), sadržanog u granićnoj polukružnoj pruzi (stria
terminalis).

SUPSTANTIA INOMINATA
Tanki i mrežasti sloj sive mase ispod ventralne površine nc.lentiformisa sa kojom
je paralelan, a iznad corpus amygdaloideuma. Od ovih jedara je odvajaju; ansa
lenticularis i pedunculli thalami inferior, oba ova puta su spojena u
diencephalonu ispod zona incertia u - ansa cruralis.

Naprijed se pruža do zadnje ivice supstantiae perforate anterior, spolja do

granice između globus pallidusa i putamena, a unutra cijelom širinom donje
strane nc.lentiformisa kroz tuber cinereum do središnje sive mase 3 komore.

Nc.SUBTALAMICUS
Leži u kaudalnom dijelu subtalamusa. Smješteno na medijalnoj strani capsulae
interae na granici diencephalona i mesencephalona gdje ga djelimićno pokriva
supstantia nigra.
To je kljućna stvar u krugu bazalnih ganglija. Utiće na motorne aktivnosti kroz
svoje projekcije u globus pallidus i supstantiu nigru.
Aference prima iz - nc.peduncullopontinus.
Eference idu u - supstantiu nigru.
Poremećaj - nevoljni, snažni, iznenadni i brzi pokreti tj., kretnje na suprotnim
stranama tijela.

**
Nucleus subtalamicus prima eferentna vlakna iz; motornog kortexa, globus pallidusa,
talamusa (nuclei intralaminare), tegmentuma.
Eferentna vlakna odlaze u; globus pallidus, supstantiu nigru i nuclei reticulares.

106
B.H.
 -CNS-

VEZE BAZALNIH GANGLIJA

Aferntni dio bazalnih ganglija je striatni, koji prima impulse iz moždane kore,
talamusa i supstantiae nigre.
Eferentni dio bazalnih ganglija je putamen - globus pallidus.

Bazalne ganglije funkcionišu preko dva kruga:

a) DIREKTNOG,
b) INDIREKTNOG.

Direktni put se projektuje iz striatuma direktno u unutrašnji segmentum globus

pallidusa i supstantiu nigru, a potom iz globus pallidusa u thalamus.
Iz globus pallidusa ove veze se pružaju u dva velika snopa:
- ansa lenticularis,
- fasciculus lenticularis.
i oni se prije ulaska u talamus spajaju u fasciculus thalamicus.

Indirektni put - vodi iz striatuma za globus, a iz njega za nc.subthlamicus. Iz

nc.subthalamicuaa idu veze ili u talamus ili nazad u globus pallidus.

**
VEZE BAZALNIH GANGLIJA I EXTRAPIRAMIDNI SISTEM (EPS)
Bazalne ganglije često se poistovjećuju sa pojmom extrapiramidni sistem. EPS predstavlja
više funkcionalnu nego anatomsku cjelinu. EPS obuhvata tri segmentalana nivoa u koje su
ukljućeni extrapiramidni dijelovi moždane kore, striatuma i talamusa, koje je opet povezan
sa subtalamuson, te sa nc.ruber i retikularno formacijom.

Funkcionalni segmentalni nivoi EPS-a su;

a) kortikalni,
b) striatni (bazalne ganglije),
c) tegmentalni (mezencefalon).

EPS u širem smislu obuhvata sljedeće strukture; motorni, premotorni, extrapiramidni

kortex, striatum, talamus, subtalamus, supstantiu nigru, nc.ruber, retikularnu formaciju,
vestibularna jedra i sve "izlazne puteve" tih struktura što zavrsavaju u kičmenoj moždini
(tr.rubrospinalis, tr.rubroretikularis, tr.reticulospinalis, tr.tectospinalis, tr.vestibulospinalis,
tr.olivospinalis).
Veze striatuma, kao i veze cjelokupnog extrapiramidnog sistema mogu se prikazati pomoću
neuronskih krugova. Prema Nieuwehuysu (1978) razlikuju se glavni neuronski krug i
nekoliko dodatnih neuronskih krugova.

107
B.H.
 -CNS-

Glavni neuronski krug funkcioniše na relaciji: CORTEX - STRIATUM - GLOBUS PALLIDUS -

THALAMUS - CORTEX. Striatum prima aference iz motornog cortexa (are 4 Brodman),
premotornog cortexa (area 6 i 3) i asocijativnog frontalnog cortexa (area 9 i 11). To su
tr.cortico-strialis radiationis corporis striati. Ova vlakna zatim odlaze u globus pallidus kao
striopalidalna, pa onda u talamus. Jedan dio vlakna polazi iz palliduma kao anasa
lenticularis, a drugi dio kao fasciculus lenticularis, čijim spajanjem nastaje fasciculus
thalamicus. To su palido-talamićka vlakna koja završe u nc.ventralis anterolateralis i
nc.ventralis intermedius. Iz ovih jedara odlaze aference za motorni kortex, time se krug
zatvara.

Ostale puteve autor opisuje kao dodatne.

Prvi akcesorni krug striatuma je:

STRIATUM - GLOBUS PALLIDUS - THALAMUS - STRIATUM. Od talamićkog fasciculusa prije
njegovog ulaska u ventralna talmićka jedra odvajaju se vlakna koja idu u
nc.centromedianus, odakle se rađaju aference koje idu nazad u striatum.

Drugi akcesorni krug je: GLOBUS PALLIDUS - NC.SUBTHALAMICUS - GLOBUS PALLIDUS.

Preko njega su globus pallidus i subtalamičko jedro reciproćno povezani.

Treći akcesorni krug obuhvata: STRIATUM - SUPSTANTIA NIGRA - STRIATUM. Ovdje vlakna
iz neistriatuma i preko palliduma silaze do supstantiae nigre. Ovi neuroni sistetišu GABA
neurotransmiter. Inhibitorno djeluju na dopaminergička nigrostrijalna vlakna koja šalje
supstantia nigra (tr.nigrostrialis). Ostećenja nigrostiatalnih vlakana dovodi do morbus
Parkinson.

Osim neuronskih krugova, u funkcionisanju EPS-a učestvuju input i output sistemi.

Ulazne (input) sisteme čine: Vlakana koja dolaze iz retikularne formacije i preko talamusa
idu u striatum, vlakna iz cerebelluma i vlakna iz nuclei raphe mesencephalona.
Najvažniji izlazni sistem formiraju vlakna koja silaze iz motornog kortexa u sastav
piramidnog trakta, koji predstavlja nastavak glavnog neuronskog kruga striatuma sa
završetkom u motornom kortexu. Ostali izlazni putevi završavaju u talamusu,
subtalamičkom jedru, u nc.ruber i u retikularnoj formaciji. U izlazna vlakna spadaju
pallidohabenularna vlakna preko kojih je EPS povezan sa limbičkim sistemom.
Osobito značajni su izlazni sistemi sustantiae nigre koji obuhvataju; nigrotalamićka,
nigrotektalna i nigroretikularna vlakna. Preko nigroretikularnih vlakana, substantia nigra
formira nigrospinalne aference.

One dospijevaju u kičmenu mozdinu na dva načina:

a) Preko tektuma - tr.tectospinalis,
b) Preko retikularne formacije - tr.reticulospinalis.

108
B.H.
 -CNS-

51. SUBKORTIKALNE STRUKTURE

TELENCEPHALONA
/130 šljivić

U cjelini ih čine siva i bijela masa.

I -Spoljašnja siva masa:

1. Moždana kora
2. Subkortikalne sive mase;
- CORPUS STRIATUM,
- CLAUSTRUM,
- CORPUS AMIGDALOIDEUM,
- SUPSTANTIA INOMINATA,
- NC.ACUMBENS SEPTI.

II - Bijela masa:
a) Centrum semiovale,
b) Moždane čahure; CASPSULA EXTERNA, INTERNA, EXSTREMA,
c) Komisure thelencephalona.

CENTRUM SEMIOVALE
Najveći dio bijele mase hemisfera. Unutar njega se nalaze mnogobrojna
zrakasta vlakna; ushodna i nishodna. Najveći dio zauzima CORONA RADIATA
koju čine projekcioni putevi telencephalona koji prolaze i kroz capsulu internu.
S obzirom na pravac, odnosno dio kore od kojeg polaze ili prema kome idu,
vlakna corone radiate se dijele na:
- PARS FRONTALIS: prolaze glavni motorni putevi; tractus corticospinalis,
tr.corticobulbaris, tr.frontopontinus, tr.corticocerebellaris,
- PARS PARIETALIS: ascedentno idu svi putevi skupljeni u pedunculus
thalami superior,
- PARS OCCIPITALIS: radiatio optica,
- PARS TEMPORALIS: radiatio Acustica.

MOŽDANE ČAHURE (kapsule)

1. Capsula externa - odvaja nc.lentiformis od claustruma,
2. Capsula extrema - između claustruma i insulae.

109
B.H.
 -CNS-

**
Izgrađuju je komisuralna vlakna koja prolaze kroz genu corporis calosi i asocijativna vlakna
kojima su vezani kora insulae i claustrum, te asocijativna vlakna fasciculus unicatusa.

3. Capsula interna - najveća, omotać oko nc.lentiformisa. Medijalno od nje su

nc.caudatus i talamus.

KOMISURE VELIKOG MOZGA

Snopovi vlakana koja povezuju odgovarajuće dijelove desne i lijeve hemisfere.
1. CORPUS CALOSUM,
2. COMISURA ANTERIOR - olfaktivna komisura,

**
Formira prednji zid III moždane komore. Lateralni dijelovi komisure divergiraju formirajući
dva snopa; prednji - pars anterior povezuje oba rhiencephalona, stražnji - pars posterior
spaja oba uncusa gyri hippocampalis.

3. COMISURA FORNICIS - povezuje desni i lijevi hippocampus.

110
B.H.
 -CNS-

52. SUBSTANTIA NIGRA, NUCLEUS SUBTALAMICUS

/343 heimer

SUPSTANTIA NIGRA
Ravna ovalna struktura na dorzalnoj strani crus cerebri ispred Nc.RUBER. Pruža
se kroz mezencefalon od rostralne granice ponsa u subtalamičku areu.
Izgrađena je od dva dijela:
1. Zona compacta - sadrži dopamine,
2. Zone reticularis - dio je RF.

Nucleus subtalamicus
Oblika sočiva, smješten na medijalnoj strani kapsulae interne na granice
mezencefalona i diencephalona gdje ga djelimićno pokriva supstantia nigra.
Ključna je struktura u krugu bazalnih ganglija slicno striatumu. Utiće na motornu
aktivnosti, primarno kroz svoje izražene projekcije u dvije output strukture
bazalnih ganglija, globus palidus i substantia nigra, pars reticularis.

111
B.H.
 -CNS-

53. AFERENTNE VEZE BAZALNIH GANGLIJA

/343 heimer

Najmasovniji input u bazalne ganglije dolazi iz cerebralnog cortexa.

Somatosenzitivni i motorni cortex projektuju se u putamen, te ovaj input ide
kroz bazalne ganglije (uključujući i supstantiu nigru) i motorni talamus -
(anteroventralni i ventrolateralni kompleks). Prema tome putamen i dijelovi
globus palidusa imaju uticaj na motorne funkcije. U nc.caudatus se projektuju
kortikalni asocijativni regioni iz frontalnog, temporalnog i parijetalnog režnja.
U ventralni striatum projektuju se:
1. Hipokampalna formacija (posebno subiculum i area endorhinealis),
2. Oflaktivni kortex,
3. Insula,
4. Bazolateralni amigdaloidni complex,
5. Orbitofrontalni region.

Također u striatum dolaze aference iz:

- nc.intralaminares,
- nc.mediales thalami,
- dopaminergičkih ćelija supstantiae nigrae.

Srednje veliki striatni neuroni primaju večinu inputa u striatumu, a oni također
predstavljaju projekcione neurone striatuma posto njihovi aksoni dopiru u dvije
output strukture bazalnih ganglija,
- globus pallidus,
- substantia nigra.

Projekcije u mesopontinski tegmentum su dio motornih krugova, a projekcija u

coliculuc superior utiće na okulomotorne funkcije.

SUBSTANTIA NIGRA (uključena u bazalne ganglije)

To je veliko relejno jedro koje leži na granici tegmentuma mesencephalona i
moždanih krakova- crura cerebri.
Ima oblik olučaste ploće koja svojom konkavitetom obuhvata ventralni dio
tegmentuma. Pruža se citavom dužinom mezencephalona a svojim rostralnim
dijelom prelazi u subtalamus. Ukljućena je u funkcionalni sistem bazalnih
ganglija.

112
B.H.
 -CNS-

Morfološki ima dva dijela:

a) Dorzalni - pars compacta,
b) Ventralni - pars reticularis.

Pars compacta - tanak, ćelije su mu krupne i sadrže melanin. Ove ćelije su

bogate dopaminom, pa je uključena u dopaminergički sistem.

Pars reticularis - sadrži pigment lipofuscin.

Pripada extrapiramidnom sistemu.

Vlakna dolaze iz vise područja, najviše iz:

1. Corpus striatum - fasciculus strionigralis,
2. Kore frontalnog režnja - fibrae corticonigrales,
3. Subtalamusa,
4. Nc.raphe,
5. RF ponsa.

Eference šalje:
Pars compacta u:
- u putamen.
Pars reticularis u:
- thalamus,
- colliculus inferior (pokreti očiju).

Kod oštečenja dolazi do pojačanog mišićnog tonusa i finog tremora, reflexi nisu
pojačani - Parkinsonova bolest.

113
B.H.
 -CNS-

54. EFERENTNE VEZE BAZALNIH GANGLIJA

/345 heimer

Dvije glavne output strukture bazalnih ganglija su:

a) GLOBUS PALLIDUS,
b) PARS RETICULARIS SUBSTANTIAE NIGRE.
One se projektuju u talamus i moždano stablo. Putevi iz globus pallidusa se
projiciraju u VA-VL (anterior ventralis – lateralis ventralis complex) kompleks.
**motorni talamus. Ventralni palidum primarno ide nv.mediodorsalis talami.

Palidalne eference idu preko dva pravca:

a) Kao fasciculus lenticularis - vlakna iz dorzomedijalnog dijela (iznad
nc.subtalamicus) globus pallidusa koji prelaze preko capsulae interne.
b) Ansa lenticularis - aksoni iz ventricularnih dijelova pallidalnog komplexa
koji završavaju oko medijalnog kraja kaspsulae internae. (ispod
nc.subtalamicus).

Nakon prolaska i zavoja oko kapsulae internae vlakna se tako kombinuju, te idu
dalje kaudalno od prerubralne regije.
Vlakna fasciculus lenticularisa i ansae lenticularis zajedno čine fasciculus
talamicus koji ide do nc.anteroventralis. Eferentna vlakna bazalnih ganglija
posebno iz pars reticularis substantiae nigrae dopiru do colliculus superior i RF
mesopontinskog tegmentuma.

**
Ventralni -> nc.mediodorsalis talami,
Dorzomedijalni -> fasciculus lenticularis,
Ventrikularni dio palidalnog komplexa -> ansa lenticularis.

114
B.H.
 -CNS-

55. NUCLEUS BASALIS MEYNERTI

/353 heimer

Glavna komponenta regiona supstantiae inominatae koja sadrži holinergičke

neurone koji se projektuju u cortex cerebri, bazolateralni amigdale i talamus.
Bazalno jedro je široko rasprostranjeno, više ili manje kolekcije holinergičkih i
neholinergičkih ćelija, koje se dijelom mješaju sa drugim funkcio-anatomskim
sistemima. Ova obimna kolekcija velikih i srednje velikih ćelija se također
označava kao prozencefalićni magnocelularni bazalni kompleks. Pored nc.basalis
Meynerti, druga dva bazalna regiona prozencephalona sadrže veliki broj
kortikopetalnih ćelija tj. septum i nc.gyrus diagonalis Broca. Velike holinergičke
ćelije predstavljaju integrativni dio ARAS sistema i kao takav ima veliki značaj za
pobuđivanje kortexa, sto je povezano sa mehanizmima učenja i memorisanja.

115
B.H.
 -CNS-

56. CORPUS AMIGDALOIDEUM

- PODJELA I FUNKCIJA
/heimer 416

**
Zajedno sa jedrima septalnog područja i mediobazalnog telencephalona pripada limbičkom
siatemu.

U blizini temporalnog pola hemisfere, a ispod samog prednjeg kraja

temporalnog roga bočne komore, nalazi se ovalna siva masa - CORPUS
AMIGDALOIDEUM, sastavljena iz više jedara.
Ovaj amigdaloidni kompleks ima dva osnovna dijela:
- BAZOLATERALNA GRUPA JEDARA – limbički,
- KORTIKOMEDIJALNA GRUPA JEDARA – olfaktivni.

Jedra bazolateralne grupe su pridodata limbičkom sistemu i usko povezana sa

hipotalamusom, a jedra kortikomedijalne grupe intezivnije povezana sa
olfaktivnim sistemom.
Amigdaloidni komplex ima bogate veze sa drugim dijelovima CNS -a. Tako je
preko stria terminalis povezan sa septalnim regionom, hipotalamusom i jedrima
autonomnih moždanih živaca.

Amigdaloidno tijelo je velika subkortikalna struktura telencephalona, uključena

u bezbroj funkcija; motoričke aktivnosti, osnovni nagoni, ishrana i sexualno
ponašanje, memorija, viši spoznajni procesi, KVS i endokrini mehanizmi.
Funkcionalno pripada olfaktivnom i limbičkom sistemu.

Oko njega se nalazi sloj moždane kore - periamigdaloidni cortex.

Podjela:
a) BAZOLATERALNI -> veći dio, povezan sa cerebralnim cortexom,
b) CENTROMEDIJALNI -> EKSTENZIVNI (bed nc.striae terminalis +
nc.centromedialis amigdale),
c) OLFAKTIVNI.

Stria terminalis - korekcija sive mase od nc.amigdale = bed nc.striae terminalis

Olfaktivni amigdale - nalazi se na površini corpus amigdaloideum u blizini
temporalnog cortexa i medijalnog amigdaloidnog jedra. Ima input u kortikalnu
nuclearnu grupu, dolazi iz bulbus i tractus olfactorius.

116
B.H.
 -CNS-

**
Centromedijalni amigdale i produženi amigdale - centralna i medijalna jedra corpus
amigdaloideum su u direktnom kontinuitetu sa drugim velikim jedrom u blizini središnje
linije mozga tj. bed nucleus striae terminalis.
Kontinuitet između centromedijalnog amigdala i bed nucleus striae terminalis je vidljiv kroz
dva ćelijska stuba preko ventralnog dijela mozga u području supstantiae inominate, a ćelije
se nalaze duž striae terminalis. Ovaj centromedijalni amigdale i bed nucleus striae
terminalis je kontinuum, koji se označava kao produženi amigdale, a javlja se kao kružna
formacija oko kapsule interne i bazalnih ganglija.

Veze bazolateralnih amigdala: - > STRIATUM

Blisko su povezana sa kortikalnim areama u prefrontalnom, insularnom i
olfactivnom regionu. Prima visoko određene informacije i djelimićno obrađena
senzitivna informacija iz senzitivnih asocijativnih area specifičnih modaliteta, i iz
kojih regiona za polisenzitivne informacije. Projektuju se u striatum.

Veze olfaktivnih amigdala:

Input - direktno iz bulbus olfactorius, a indirektno iz olfaktivnog kortexa.
Olfaktivni amigdale se naizmjenićno projektuje u centromedijalni amigdale i
hipotalamus.

Veze centromedijalnog i produženog amigdala:

INPUT - iz cerebralnog cortexa direktno, ali je ograničen na vlakna iz:
- formatio hippocampi,
- insullae,
- orbitofrontalnog kortexa.

**
Projektuje se u mnoge regione hipotalamusa i moždanog stabla, a ne u striatum.

117
B.H.
 -CNS-

57. BED NC.STRIAE TERMINALIS I

PRODUŽENI AMIGDALE
/352 heimer

Centralna i medijalna jedra corpus amigdaloideum su u direktnom kontinuitetu

sa drugim velikim jedrima u blizini središnje linije mozga tj., bed nucleus striae
terminalis koja se smatra integralnim dijelom centralnog i medijalnog
amigdaloidnog komplexa.
Centromedijalni amigdale i bed nc.striae terminalis je u kontinuitetu sa
područjem koje se označava kao supstantia inominata i ovaj amigdale se
označava kao produženi amigdale. Javlja se kao kružna formacija oko kapsulae
internae i bazalnih ganglija.

58. AMIGDALOIDNI KRUGOVI

/heimer 419

Amigdalno tijelo je blisko povezano sa mnogim susjednim regionima, posebno u

temporalnom lobusu, orbitofrontalnom cortexu i gyrus cinguli anterior. To znaći
da su neuroni amigdaloidnog tijela široko rasprostranjeni, te su uključeni u
različite funkcije gdje spadaju i aspekti humanih emocija, sto znaći da corpus
amigdaloideum reguliše emocionalnu komponentu kroz mnoga naučena
iskustva. Kroz široke kortikalne veze, amigdaloidno tijelo može da utiće na
hipokampalne mehanizme za održavanje trajne memorije kao kao i na aktivnost
kortikalnih asocijativnih area za vise spoznajne funkcije uključujući
pohranjivanje memorije.

118
B.H.
 -CNS-

59. AMIGDALOHIPOTALAMICKI KRUGOVI I

KRUGOVI AMIGDALE, MOŽDANO STABLO
/heimer 419

Zadužen za specifične emocije, odbrambeno i agresivno ponašanje.

Amigdaloidno tijelo je ključna struktura koja ima ulogu u različitim autonomnim
i endokrinim ulogama povezanim sa emocijalnim ponašanjem. Postoji blizak i
velikim dijelom reciproćan međusobni odnos između produženog amigdala i
razlićitih autonomnih i endokrinih centara u hipotalamusu i moždanom stablu
te ova polja zajedno ćine dio centralne mreže. Medijalni produženi amigdale
ima bliske odnose a neuroendokrinim dijelovima hipotalamusa. Specifični
neuralni krugovi uključuju dijelove amigdaloidnog tijela i moždanog stabla.

119
B.H.
 -CNS-

60. LIMBIČKI SISTEM I PAPEZOV KRUG

/45 šečerov, 424 heimer

Brojni dijelovi CNS-a povezani su u jedan sistem, neposredno odgovoran za

motivaciju, emotivno ponašanje i procese pamćenja (visceralni mozak). Taj
sistem je nazvan LIMBIČKI SISTEM, jer veći dio kore koji mu pripada nalazi se na
medijalnoj ivici, limbusu hemisfere.

U važne strukture limbičkog sistema spadaju:

1. Najveći dijelovi HIPOTALAMUSA sa dijelovima EPITALAMUSA,
2. REGIO SEPTALIS,
3. LIMBIČKA KORA,
4. SUBKORTIKALNA LIMBIČKA KORA,
5. DIJELOVI TRUNCUS CEREBRI.

Limbička kora zajedno sa odgovarajućim dijelovima bjele mase i subkortikalnim

limbičkim jedrima čini LOBUS LIMBICUS.

LOBUS LIMBICUS - zauzima srednji i donji dio hemisfere - medijalne strane, i

medijalni dio baze mozga. Te strukture obuhvataju corpus calosum i oko njega
formiraju dva pojasa:
- Vanjski,
- Unutrasnji.

LIMBIČKA KORA
Djelovi moždane kore koji pripadaju limbičkom sistemu zauzimaju dvije
susjedne i međusobno povezane oblasti hemisfera:
- MEDIJALNA,
- BAZOLATERALNA.

MEDIJALNA OBLAST
Čine je dva pojasa oko corpus callosuma:
- spoljašnji (vanjski),
- unutrašnji.

120
B.H.
 -CNS-

Spoljašnji pojas čine:

1. AREA SUBCALOSA,
2. GYRUS CINGULI,
3. ISTMUS GYRI CINGULI,
4. GYRUS PARAHYPOCAMPALIS:
- area enthorinalis,
- subiculum,
- presubiculum.

Ovaj vanjski pojas je od ostalog dijela hemisfere odvojen sa SULCUS CINGULI,

SULCUS SUBPARIJETALIS I SULCUS COLLATERALIS, a vanjski od unutrašnjeg
djela: SULCUS CORPORIS CALLOSI i SULCUS PARAHYPOCAMPALIS.

Unutrašnji pojas čine:

1. GYRUS PARATERMINALIS - nastavak Gyrus diagonalisa (Broca) sa baze
mozga,
2. INDUSEUM GRISEUM - sloj sive mase koji pokriva corpus callosum,
3. GYRUS FASCIOLARIS,
4. GYRUS DENTATUS - uz njega stoji resica fimbria hippocampi.
Uz gyrus dentatus stoji fimbria hypocampi, koja se nastavlja u fornix.

Formatio hypocampi cine:

a) HIPICAMPUS,
b) GYRUS DENTATUS,
c) SUBICULUM + gyrus parahypocampalis,

FORNIX - moždani svod, najmasivniji dio limbičkog sistema, a leži ispod corpus
callosum.
To je vrpca bijele mase telencephalona, a sastoji se iz:
1. CORPUS FORNICIS
2. CRURA FORNICIS - stražnji kraci
3. COLLUMNAE FORNICIS - prednji kraci.

**
Pocetak fornixa je straga na površini hypocampa. Tanak sloj bijele mase oznaćen kao
alveus, nastavlja se u fimbria hypocampi, koja opet prelazi u crus fornicis. Obje fimbrije su
povezane preko commisura fornicis, pa su tako vezana i oba hipokampa. Kraci se spajaju
gradeci corpus koji se sprijeda opet razdvaja u columnae fornicis. Columne imaju slobodni

121
B.H.
 -CNS-

dio, pars libera u podrućju comissura anterior, i hipotalamićki dio, pars tecta, koji ponire u
masu hipotalamusa zavrsavajući na corpora mammilaria.

Aference - koje dolaze i prolaze kroz fornix pripadaju RF i bazalnim ganglijama i

završe u formatio hypocampi.
Eference - polaze iz formatio hypocampi idu do talamusa i subtalamusa, pa se
ponovo vrate u formatio hypicampi -> LIMBIČKI KRUG TELENCEPHALONA ili
PAPEZOV KRUG. Najveći broj eferenci iz hypocampa preko fornixa ide u corpora
mammilaria hypotalamusa, kao tractus hypocampomamilaris, a preko jedara
tegmentima u u retikularnu formaciju.

SUBKORTIKALNA LIMBIČKA JEDRA

1. SIVA MASA CORPUS AMIGDALOIDEUMA,
2. BAZALNI TELENCEPHALON:
a) nc.tractus diagonalis,
b) nc.basalis Maynerti,
c) supstantia inominata,
3. PREDNJA TALAMIČKA JEDRA,
4. JEDRA HABENULE,
5. REGIO SEPTALIS (morfološki pripada bazalnom telencephalonu, a
funkcionalno limbičkom sistemu):
a) nc.septalis medialis et lateralis,
b) nc.tractus diagonalis Broca,
c) nc.acumbens septi.

122
B.H.
 -CNS-

PAPEZOV KRUG

Pojedine oblasti limbičke kore povezane su kako međusobno, tako i sa drugim

dijelovima limbičkog sistema. Za ove veze je karakteristično da se sastoje od
više uzastopnih sinapsi tj. lanaca neurona čiji se niz ponovo završava tamo na
mjestu početka, gradeći tako neuronske krugove. U najznačajnije među njima
spadaju:
a) Papezov krug - MEDIJALNI LIMBIČKI KRUG,
b) Bazolateralni limbički krug.

Papezov krug - on povezuje međusobno vise oblasti limbičke kore sa jedrima

talamusa i hypotalamusa. Opis možemo početi od hipotalamusa npr. od
neurona mammilarnih jedara polazi snop - TR.MAMILOTALAMICUS koji ide do
nc.anteriores thalami. Od ovih jedara vlakna se rasipaju po širokoj oblasti
GYRUS CINGULI. Vlakna se potom koncentrišu u snop CINGULUM. Ta vlakna
ostvaruju vezu sa AREOM ENTHORINALIS. Od ove aree do formatio hypocampi
se pruža snop - FASCICULUS PERFORANS. Od hypocampusa i subiculuma se
ostvaruje veza preko fornixa do corpora mammilaria, i time završava Papezov
krug.

CORPUS MAMILLARE – tr.mamillothalamicus ->

TALAMUS (nc.anteriores)
↓
GYRUS CINGULI
↓ CINGULUM
Area enthorinalis
↓ fasciculus perforans
Formation hypocampi (subiculum)
↓ preko fornixa
CORPUS MAMILLARE

123
B.H.
 -CNS-

61. HIPOKAMPUS I HIPOKAMPALNA FORMACIJA

/425 heimer

Hipokampus je kružna kortikalna struktura u podu i medijalnom zidu cornu

temporale ventriculi lateralis, iza corpus amigdaloideuma. Hipokampus i
susjedne strukture GYRUS PARAHIPOCAMPALISA uključujuci subiculum, i gyrus
dentatus obrazuju hipokampalnu formaciju. Gyrus parahipocampalis je uski i
dugi gyrus koji leži na hypocampusu.

FORMATIO HYPOCAMPI čine:

1. Subiculum,
2. Gyrus dentatus,
3. Hipocampus,
4. ** Gyrus parahypocampalis.
**
1. Kortikalna polja u gyrus parahypocampalis, uključujući subiculum.

Hipokampus ima tri različita kortikalna sloja. Kortex je trilaminarne organizacije.

Citoarhitektonska polja:
- CA1 - najveće hipokampalno polje, obrazuje dio Sommerovog sektora, a
drugi dio Sommerovog sektora obrazuje subiculum. Ovo polje je
najzastupljenije u ljudskom mozgu.
- CA2.
- CA3.

Sto se tiče slojeva:

Prvi sloj ćelija su bazalne. Najznačajnije su piramidalne. Mijelizirani aksoni ovih
ćelija ulaze u ventrikularnu površinu i obrazuju laminu bijele mase - ALVEUS.
Piramidalne ćelije Sommerovog sektora su osjetljive na metaboličke
poremečaje. Hipocampus postaje od gyrus parahipocampalisa.

***
Šečerov:
Hipocamp leši na dnu temporalnog roga boćne komore i pripada unutrašnjem prstenu
limbičkog režnja. Zavijen je poput roga - cornu Ammonis. Sivu masu grade večinom
piramidni neuroni, ali i zvjezdasti interneuroni. Po građi pripada archicortexu. Hipikamp
ostvaruje vezu sa septalnim područjem. Aference - dolaze iz septalnog podrućja putem
fornixa na istu stranu ili suprotnu preko commisura fornicis. Eference - iz hipocampa odlaze
u corpora mammilaria (tr.hipocampomammilaris) putem fornixa. Važne su i unutrašnje
veze hipokampa koje se mogu predstaviti relacijom gyrus dentatus - hippocampus, pomoću

124
B.H.
 -CNS-

koje dentatus reguliše funkciju piramidnih hipokampalnih neurona. Važna unutrašnja

reciproćna veza postoji a gyrus parahippocampalis, kojom se regulišu procesi trajne
memorije. Neuronske veze parahipokampalnog gyrusa služe povezivanju senzitivnih i
asocijativnih podrućja kortexa, s jedne, i kortexa hipokampa, sa druge strane.
Poznavanje neuronskih veza hipokampa bitno je zbog njegove uloge u neuropatologiji
epilepsije, kao i zbog ključnog značaja za procese pamćenja i učenja.

62. VEZE HIPOKAMPUSA (vanjske i unutrašnje)

/heimer 425

VANJSKE VEZE:
a) KORTIKALNE,
b) SUBKORTIKALNE.

I - Subkortikalne veze
Fornix - je vrpca bijele supstance koja se sastoji od hipokampofugalnih i
hipokampopetalnih vlakana koja povezuju hipokampus sa subkortikalnim
strukturama: ventralni striatum, nc. mamillaris medialis, nc. thalami anterior. U
hipokampus dolaze vlakna iz sistema prekomisuralnog septum i gyrus diagonalis
(Broca).
Dodatni subkortikalni input dolazi iz monoaminergičkih ćelijskih grupa areae
tegmentalis ventralis, locus coeruleus (noradrenergička).
Corpus amigdaloideum je blisko povezan sa hipokampusom pomoću vlakana
koja prolaze kroz bijelu temporalnu masu.

II - Kortikalne
Hipokampus je povezan sa cerebralnim kortexom i to senzitivnim kortikalnim
areama - endorinalni kortex. Kortikalne aference u hipokampusu se održavaju
projekcijama iz hipokampusa nazad u ostatak cerebralnog cortexa. Ove dvojne
relacije su neophodne u procesima memorije.

UNUTRAŠNJE VEZE
Obrazuju mahovinasta vlakna koja obrazuju unutrašnji neuronski krug te tako
povezuju pojedine dijelove hipokampusa. Vlakna prefrontalnog puta se
projiciraju u gyrus dentatus koji obrazuje mahovinasti sistem vlakana. Ovaj
sistem se projicira u piramidne ćelije CA3 koja šalje kolaterale u CA1 piramide.
Aksoni CA1 idu u subiculum.

125
B.H.
 -CNS-

63. CEREBRALNI CORTEX, BRODMANOVA MAPA

/64 šečerov, 434 heimer

Cerebralni cortex je 2-4 mm debela, izvijugana površinska siva masa od koje je

vise od polovine smješteno u dubini različitih sulcusa i gyrusa. 90% slojeva ima
istu osnovnu građu od 6 slojeva - ISOCORTEX. Kora ima horizontalnu - laminarnu
i vertikalnu - kolumnarnu organizaciju.
Građena je od 2 osnovne vrste neurona:
- piramidnih - prenose impulse motornog ponašanja - pripadaju Goldji tipu I
neurona,
- zvjezdastih - više integrativni, regulišu moždane procese, pamćenje,
mišljenje - pripadaju Golđi tipu II neurona (sintetišu GABA kiselinu kao
glavni inhibitorni transmiter).

PIRAMIDNI neuroni moždane kore su uključeni u projekcione puteve. Aksoni

ovih neurona odlaze u udaljena područja CNS-a, sve do medulle spinalis. Manji
dio piramidnih neurona šalje aksone u područje iste hemisfere (asocijativni) ili
suprotne hemisfere (komisuralni neuroni). Prema ovim osobinama piramidni
neuroni pripadaju Golđi tipu I. Ovi neuroni mogu biti gigantski (-> Betzove ćelije
karakteristićne za motorni cortex) srednje veliki i mali piramidni neuroni.
ZVJEZDASTI neuroni pripadaju lokalnim neuronskim krugovima sto znači da se
njihovi aksoni granaju u susjednim područjima kože. Tako oni integrišu impulse
afferentnih i efferentnih neurona. Imaju malo ćelijsko tijelo, idu radijalno od
tijela dendrita. Pripadaju Golđi tipu II neurona. Sintetišu GABA kiselinu kao
glavni inhibitirni transmiter.

Pod LAMINARNOM organizacijom se podrazumijeva grupisanje neurona po

horizontalnim slojevima paralelnim sa površinom mozga.
Isocortex ima slijedeće slojeve:
1. Lamina molecularis,
2. Lamina granularis externa,
3. Lamina pyramidalis externa,
4. Lamina granularis interna,
5. Lamina pyramidalis interna,
6. Lamina multiformis.

Prema odstupanju od šestoslojnog cortexa, postoji podjela na pet glavnih

kortikalnih tipova. 3 od 5 tipova nazvani su isocortex homogeneticus, koji se od
osnovnog šestoslojnog tipa razlikuje samo u dimenzijama slojeva i ćelija. Prvi i
126
B.H.
 -CNS-

peti, tj. dva preostala su isocortex heterogeneticus, i od osnovnog šestoslojnog

tipa se razlikuje u citoarhitektonskoj podjeli (ovaj tip kortexa nalazi se u
motornoj zoni, te senzitivnim i senzorijalnim zonama).

KOLUMNARNA organizacija moždane kore - svaki dio isocortexa je postavljen

vertikalno u vidu stubova ili kolumni, u vidu elementarnih neuronskih jedinica:
anatomske, anatomsko funkcionalne i čisto funkcionalne jedinice.
Dokazane su kolumne i u somatosenzitivnoj kori.

Završetak senzitivnih puteva iz talamusa i corpus callosuma u cortexu je takođe

vertikalan - kolumnarni završetak puteva.
- 90% cortexa je isocortex.
- 10% cortexa nema šestoslojnu građu, naziva se allocortex.
Allocortex se dijeli na:
1. archiocortex -> obuhvata područje limbičkog kortexa/ hypocampus, gyrus
dentatus, induseum griseum,
2. palleocortex -> zastupljen je u olfaktivnoj regiji/ rhiencephalon.

Allocortex ima 3 sloja:

- molekularni,
- piramidni,
- multiformni.

Kora je podjeljena na pojedina polja, i to je veoma važno zbog lokalizacije

funkcija u tačno određenim areama. To je tzv. CITOARHITEKTONSKA PODIJELA -
> Brodmanova podijela, aree su definisane i numerisane od 1-52.
Funkcionalno, prvenstveno je moždana kora podijeljena:
1. Primarne zone - polja - (elementarni osjeti),
2. Sekundarne zone – polja,
3. Asocijativne zone – polja.

PRIMARNA ZONA - može se definisati kao oblast koja je odgovorna za

elementarne osjete tj. motorne funkcije i *senzitivne.
Prema tome, razlikuju se:
1. primarna senzorna ili senzitivna polja u kojima završava tj. projektuje se
večina kortikalnih (III) neurona senzitivnih ili senzorijalnih puteva
2. primarna motorna polja koja kontrolišu osnovne motorne funkcije.

127
B.H.
 -CNS-

SEKUNDARNE ZONE - nalaze se oko svake primarne zone, a odgovorne su za

složeniju analizu motorne aktivnosti. U ove zone sinaptički određene
informacije stižu preko primarnih zona tj. indirektnim putem.

ASOCIJATIVNE ZONE - ne mogu se strogo odvojiti od sekundarnih jer svaka

sekundarna povezuje i vrši prostiju integraciju ili senzitivne (senzoričke)
informacije ili motornog pokreta. U ovim zonama se vrši završna obrada raznih
vrsta informacija, dakle njihova integracija (intelektualni procesi, mišljenje,
govor, učenje, ponašanje).
S obzirom na njihovu udaljenost od primarnih i sekundarnih mogu biti:
- PARASENZORNE - u blizini senzitivnih zona, parijetalnog, temporalnog i
occipitalnog lobusa,
- OPŠTE - u frontalnom ili temporalnom cortexu.

Sve ove zone, imaju bilateralnu lokalizaciju.

Međutim, fenomen CEREBRALNE LATERIZACIJE - Gesvind 1985 - svjedoči da
postoji anatomska i funkcionalna dominacija - asimetrija pojedinih zona. Kod
večine ljudi je dominantna jedna određena zona jedne hemisfere nad istom
zonom suprotne strane.
Tako je lijeva hemisfera dominantna za razumne radnje tj. govor, pisanje. Desna
dominira u pogledu umjetničkih sklonosti i emocija.

Funkcionalne kortikalne zone su:

- primarno motorno polje,
- senzitivna polja,
- senzorna polja,
- asocijativna polja.

128
B.H.
 -CNS-

BRODMANOVA MAPA

I - MOTORNA POLJA

- PRIMARNO MOTORNO POLJE - Area 4

Zauzima gyrus praecentralis na lateralnoj strani hemisfere, i lobulus
paracentralis na medijalnoj strani hemisfere.
U Betzovim neuronima primarnog motornog polja stvaraju se nervni impulsi koji
preko snopova kortikospinalnog i kortikobulbarnog puta upravljaju svjesnim
voljnim pokretima skeletne muskulature suprotne strane trupa extremiteta
glave i vrata.
Svaka grupa Betzovih ćelija odgovorna je za kontrakcije određenih mišića.
Neuroni za mišiće glave su u donjem dijelu PRECENTRALNE VIJUGE, a neuroni za
inervaciju mišića donjih udova i donjeg dijela trupa su u gornjem dijelu
precentralne vijuge i sprijeda u lobus paracentralis.
Područja za reprezentaciju mišića usana i šake su najveća. Nisu srazmjerna
njihovoj stvarnoj veličini. Tako da shema ljudskog tijela konstituisana na osnovu
ovog kriterija (da su ona najvažnija, najveća), je slika cijelog ali deformisanog i
umanjenog čovjeka sa okrenutom glavom ka dole zvanog "motorni
homunculus".

- PREMOTORNO POLJE (area 6 po Brodmanu) i SUPLEMENTARNO (dodatno)

MOTORNO POLJE
Nalazi se ispred primarnog. Premotorno polje - Area 6 po Brodmanu, obuhvata
podrućje gyrus frontalis superior, media et inferior.
Funkcija: Kontrola složenih motornih aktivnosti suprotne strane tijela (jedenje,
govor, lokomocija).
Dio premotornog polja iznad lobulus paracentralis je suplementarno motorno
polje - uloga u započinjavanju voljnih pokreta i programiranju sekvenci
komplikovanih naućenih pokreta.
U donjem dijelu gyrus frontalis mediusa - je primarno *motorno očno polje
(AREA 8). To je centar za naizmjenićne voljne pokrete očnih bulbusa. U donjem
dijelu gyrus frontalis inferior je lociran centar za govor ili Brocain centar (Area
44, 45). Predstavlja motorni ili izražajni govorni centar čije ostećenje dovodi do
motorne afazije.

129
B.H.
 -CNS-

II - SENZITIVNA POLJA

- PRIMARNO SENZITIVNO POLJE (Area 3, 1, 2)

Zauzima podrućje gyrus postcentralisa i stražnji dio lobulus paracentralisa.
Centar za prijem i identifikaciju opštih senzacija posebno dodira, koje dolaze iz
kože, mišića, zglobova i tetiva suprotne strane tijela. Najveća su podrućja za lice
i šaku "SENZITIVNI HOMUNCULUS".

- SEKUNDARNO SENZITIVNO POLJE (Area 5 i 7)

Je iza primarnog somatosenzitivnog polja u parijetalnom operkulumu. Funkcija
mu je da vrši sintezu somatosenzitivnih informacija sa vizuelnim i slušnim
informacijama kao i da vrši integraciju drugih složenih perceptivnih funkcija pa
se moze smatrati i asocijativnom senzitivnom zonom.

III - SENZORNA POLJA

- 1. PRIMARNO VIDNO POLJE - primarni optički centar, Area striata (area

17).
To je receptivno polje gdje završavaju kortikalni neuroni optičkog puta koji
dolaze iz corpus geniculatum laterale (tr.geniculocorticalis). Zahvata i područje
fisurae calcarine, dio kuneusa i gyrus lingualisa. CENTAR ZA ANALIZU
ELEMENTARNIH OPTIČKIH INFORMACIJA IZ IPSILATERALNIH POLOVINA RETINE
OBA OKA.

- 2. SEKUNDARNA VIDNA POLJA - nalaze se oko primarnog.

Područje lateralne površine occipitalnog lobusa je parastriatno podrućje - AREA
18. Ovdje završavaju kortikalni neuroni optičkog puta iz pulvinara
(tr.pulvinocalcarinus)
Uloga - VIZUELNA ANALIZA POSMATRANOG OBJEKTA.

Poviše Aree 18 na samom vrhu lateralne površine occipitalnog režnja nalazi se

peristriatno područje - AREA 19.
Uloga - U PROCJENI VELIČINE POSMATRANOG OBJEKTA PRI MIROVANJU I
KRETANJU, TE PREPOZNAVANJU I IMENOVANJU BOJA.

130
B.H.
 -CNS-

- 3. PRIMARNO SLUŠNO POLJE (Area 14, **41, 42)

To je primarni akustićki centar. Nalazi se u gyri temporales transversi (Heschlove
vijuge). Tu se završavaju kortikalni neuroni akustičkog puta koji dolaze iz corpus
geniculatum mediale.
Uloga: PROJEKCIJA ODREĐENOG DIJELA KOHLEAE U ODREĐENI DIO KORE,
odnosno opažanje elemenata zvukova i šumova.

- 4. SEKUNDARNO SLUŠNO POLJE (Area 42) i ASOCIJATIVNO SLUŠNO POLJE

(Area 22)
Sekundarno slušno polje vrši diferencijaciju tj. razliku prostijih slušnih
informacija od složenih (npr. govor).
Asocijativno polje - zove se i zona lateralis WERNIK - ima ulogu u razumijevanju
izgovorenih riječi. Oštečenje - izaziva poremećaj razumijevanja govora.

- 5. PRIMARNO VESTIBULARNO POLJE

Nalazi se u - gyrus temporalis superior ili sulcus infraparietalis

- 6. PRIMARNO GUSTATIVNO POLJE

Obuhvata - ventralni dio gyrus postcentralis i operculum parietale i insulu

- 7. PRIMARNO MIRISNO POLJE

- primarni olfaktivni centar, pripada limbičkom sistemu tj. rhinencephalonu.

IV - ASOCIJATIVNA POLJA

Među najznačajnija asocijativna polja u kori spada polje smješteno na tromeđi

parijetalnog, ocipitalnog, i temporalnog režnja u podrućju Sylviusove brazde.
Sačinjavaju ga:
- Gyrus supramarginalis - AREA 40,
- Gyrus angularis - AREA 39,
- Wernikeova zona - gyrus temporalis superior - AREA 22.

Vrše sintezu svih asocijativno obrađenih informacija pa se mogu nazvati poljem

tercijerne multisenzorne asocijativne memorije. Njihova uloga se ogleda u
visokom stepenu integracije vizuelnih, senzornih i motornih informacija
(obavljanje moždanih funkcija, pisanje, čitanje, posmatranje).
Večina je u LIJEVOJ MOŽDANOJ HEMISFERI. Ostečenjem dolazi do gubitka
mogućnosti prostranog prepoznavanja i prepoznavanja na osnovu dodira.
131
B.H.
 -CNS-

Za vise mentalne aktivnosti - najvažniju ulogu ima prefrontalno područje - koje

zauzima najveći dio granularnog kortexa (4. Sloj) frontalnog režnja (AREA 8-12,
45 i 46). Ljudski mozak ima najrazvijeniji granularni kortex u čitavom živom
svijetu.

Prefrontalni kortex podijeljen je na 3 dijela:

1. Dorzolateralni -> povezan sa jedrima septalnog područja i talamusa,
2. Medijalni -> povezan sa talamusom, hipotalamusom, mezencefalonom i
amigdaloidnim komplexom,
3. Ventralni dio - orbitofrontalno polje -> povezan sa talamusom,
hipotalamusom, mezencefalonom i amigdaloidnim komplexom.

Prefrontalni kortex ostvaruje veze sa:

- DORZOLATERALNI DIO - prima aference iz gyrus temporalis superior, lobus
parietalis superior et inferior, i peristriatnog polja.
- ORBITOFRONTALNO POLJE: iz gyrus temporalis superior.
Iz prefrontalnog podrucja aference odlaze u temporalni kortex, lobulus
parietalis superior i inferior, te u limbički kortex.

Prefrontalni kortex ima ulogu u rasuđivanju, apstraktnom mišljenju, planiranju,

socijalnom ponašanju, motivaciji.

132
B.H.
 -CNS-

64. K0RTIKOFUGALNE I KORTIKOPETALNE VEZE

/šljivić 159

Projekciona vlakna povezuju sive mase različitih dijelova CNS-a. Dijele se na

kortikopetalna i kortikofugalna, što zavisi od toga da li transmituju impulse ka ili
od cortexa.

KORTIKOFUGALNE PROJEKCIJE (nishodne, motorne)

Odražavaju se činjenicom da cerebelarni cortex utiče praktično na svaki sistem u
mozgu i meduli spinalis. Kortikofugalna vlakna - Tr.CORTICOTHALAMICI nastaju
iz razlicitih dijelova cerebralnog cortexa i konvergiraju ka bazalnim ganglijama,
talamusu i capsuli interni.

KORTIKOPETALNE PROJEKCIJE (ushodne, senzitivne)

Kortikopetalna vlakna - Tr.THALAMOCORTICALES dolaze primarno iz thalamusa,
obrazujući dio capsulae internae i divergiraju ka cerebralnom cortexu.

Kortikofugalna i kortikopetalna vlakna obrazuju u večini lepezasta vlakna koja se

nazivaju corona radiata.

- CORTICOFUGALNA - NISHODNA (FUNDUS, DNO),

- CORTICOPETALNA - USHODNA (PENJU SE).

133
B.H.
 -CNS-

65. NEURON, SIVA I BIJELA MASA

/3 šljivić, 4 heimer

CNS - canalis centralis -> MEDULA SPINALIS

CNS - canalis cranialis -> ENCEPHALON:
1. RHOMBENCEPHALON:
a) METENCEPHALON - (pons, cerebellum),
b) MIELENCEPHALON - medula oblongata,
2. MESENCEPHALON,
3. PROZENCEPHALON:
a) Diencephalon,
b) Telencephalon,

Živčani sistem sastoji se iz ćelija koje ima dvije vrste, jedne su nervne ili
ganglijske, od koji svaka zajedno sa svojim produžetcima sačinjava osnovnu
jedinku centralnog živčanog sistema, zvanu neuron. Druge su potporne ćelije
zivčanog sistema, one sačinjavaju neurogliju.

NEURON:
Osnovna morfološka i funkcionalna genetska jedinica nervnog sistema. Nervni
sistem sadrži oko 100 milijardi nervnih ćelija ili neurona i veliki broj
neuroglijalnih ćelija (uloga potpore, metabolizma, fagocitoze). Neuroni su
specijalizovani za prijem, sprovođenje i prenošenje nervnih impusla.

**
Neuron se sastoji iz:
1. Tjela nervne ili ganglijske ćelije, neurocita,
2. Protoplazmatickih produžetaka nervne ćelije ili dendrita, koji sprovode impuls u
pravcu ćelije (celulipetalno),
3. Centrifugalnog produžetka nervne ćelije, neurita (aksona), u kojem se sprovođenje
impulsa vrši u suprotnom pravcu.

Neurocit:
Sastavni dijelovi - tijela nervne ćelije su:
1. Jezgro (nucleus)
2. Neuroplazma, sadrži:
- nisslova tjelašca ili tigroidna zrna, igraju važnu trofičnu ulogu u životu nervne
čelije, nalazi se iskljućivo u neuroplazmi neurocita i njegovih dendrita, dok ih u
neuritima nema. Boje se baznim bojama.
- neurofibrile, one sprovode nervni nadražaj celulipetalno u dendritima, a
celulifugalno u neuritu.
134
B.H.
 -CNS-

- pigment

Neuroglija
Neuroglijske čelije su dvojake; potporne i epiteloidne.

Od tijela nervne ćelije polaze 2 tipa ćelijskih produžetaka:

1. DENDRITI - ćelijski produžetci koji imaju široku bazu, i tankim šiljatim
produžetcima se odvijaju od nervne ćelije. Obićno ih ima više, i primaju
impulse.
2. AKSONI (neuriti) - postoji samo jedan i sprovodi impuls od tijela ćelije.
Deblji aksoni sprovode impulse duže od tanjih, a od okoline su odvojene
mijelinskim omotaćem. Na mjestu svoje destinacije akson gubo mijelinski
omotać i dijeli se u nekoliko završnih grana koje predstavljaju izbočenje ili
aksonski završetak. Preko tih završetaka oni uspostavljaju kontakt sa
drugim neuronima ili efektornim organima.

Mjesto međuneuronskog kontakta gdje se impulsi transmituju sa jedne na

drugu nervnu ćeliju naziva se SINAPSA. Dendriti i tijelo primaju input iz drugih
neurona ili pak receptivnih organa.
Specifičan protok informacija od dendrita ka aksonima poznat je kao PRINCIP
DINAMIČKE POLARIZACIJE. Transmisija signala se opisuje preko sinapsi. One
osiguravaju VISOK stepan specifičnosti spajanja neurona.

SIVA I BIJELA MASA

Raspored sive i bijele mase se obično zapaža na mikroskopskim presjecima kroz
mozak i kičmenu moždinu. Ovakva podjela je uslovljena građom nervne ćelije.
Posto su aksoni koji sadrže mijelinsku ovojnicu sedefasto bijele boje, dijelovi koji
ih sadrže su bijeli - to je bijela masa. Djelovi koji sadrže agregirana ćelijska tijela
uložena u mrežu, imaju sivu boju, pa obrazuju sivu masu.
Razlikujemo dva glavna područja sive mase u mozgu:
a) CEREBRALNI KORTEX NA POVRŠINI,
b) VELIKA SUBKORTIKALNA JEDRA U UNUTRAŠNJOSTI: nc.caudatus,
putamen, globus pallidus, talamus.

Siva masa kičmene moždine je smještena u unutrašnjosti i ima tipičan oblik

slova H - na poprečnom presjeku. Okružena je bijelom masom koju čine
ascedentni i descedentni putevi.
135
B.H.
 -CNS-

- Skupovi nervnih vlakana sa zajedničkim porijeklom i destinacijom čine -

truncuse.
- Posebne kolekcije nervnih vlakana koji čine traktuse čine fasciculuse,
pedunculuse ili brachiome.
- Lemniscus - specijalan naziv za ascedentne senzitivne snopove vlakana u
moždanom stablu.
- Vlakna koja povezuju slična područja sa obe strane mozga - komisure.
- Snopovi vlakana koji se ukrste u središnjoj liniji - decusatiae.

Nervni putevi:
1. Eferentni - projiciraju se daleko od mjesta nastanka,
2. Aferentni - projiciraju se u područje na koje se odnose,
3. Extrinzićni - proiciraju se u ili izvan odgovarajućeg područja,
4. Intrinzićni - ograničeni na odgovarajuće područje.

**
Sivu masu - substantia grisea - sačinjavaju skupine nervnih ćelija ili neurocita, koji svojom
pigmentiranom neuroplazmom daju sivu boju odgovarajućem dijelu živčanog tkiva.
Lokalizovane grupe nervnih ćelija, okružene bijelom masom, nazivaju se jedra.
Bijelu masu - substantia alba - centralnog živčanog sistema grade produžetci nervnih ćelija
(dendriti i neuriti). Oni sačinjavaju centralna nervna vlakna, okružena svojim mijelinskim
omotačem bjeličaste boje.
Retikularna masa (substantia reticularis) predstavlja mrežastu mješavinu sive i bijele
supstance, na mjestima gdje je siva masa razbijena u sitnije djeliće prolaskom snopića
bijelih, mijeliziranih produžetaka neurocita.
Pitkijastu supstancu (supstantia gelatinosa) sačinjavaju djelovi sive mase osobito bogati u
neurogliji (npr. Siva masa u centralnom dijelu kičmene mozdine i na vrhovima njenih
zadnjih rogova).

136
B.H.
 -CNS-

66. MENINGEAE I LIQUOR CEREBROSPINALIS

/heimer 44

Mozak i kičmena moždina su obavijeni sa tri mezodermalne ovojnice ili

meninges; dura mather, aranchoidea, pia mater. Prostor između piae i
aranchoideae je spatium subaranchoidale i ispunjen je sa liquor cerebrospinalis,
koji ublažava razliku između nježnog CNS-a i krute lobanje. Meninge i njihove
specijalne tvorevine imaju značajnu zaštitnu i potporne funkcije. Specijalne
meningealne karakteristike su vezane za produkciju, cirkulaciju i apsorpciju
liquor cerebrospinalisa, a endotelijalno podstavljeni sinusi dure mater vode
vensku krv u venu jugularis internu.

Meninge i njihovi međusobni odnosi sa mozgom i liquorom cerebrospinalisom

su od brojnog značaja u mnogim kliničkim stanjima, uključujući povrede glave,
intrakranijalne hemoragije, infekcije i hidrocefalus.
Mozak je zašticen sa tri omotaća mezodermalnog porijekla. Spoljašnji omotać je
tvrda moždanica (dura mater), koja se naziva - pachymenix, dok srednji i
unutrašnji omotać (aranchoidea i pia mater) zajedno sačinjavaju meku
moždanicu - leptomenix.

DURA MATER ENCEPHALI (tvrda moždanica)

Dura mater je sedefasto bijela, fibrozna, neelastićna ovojnica. Sastoji se iz dva
lista; spoljašnjeg i unutrašnjeg. Oni su međusobno spojeni tako da u lobanji
normalno ne postoji epiduralni prostor (cavum epidurale), osim u području
krvnih sudova dure (arterija i venskih sinusa), koji prolaze između oba duralna
lista. Spoljašni list dure oblaže unutrašnju stranu lobanje i formira periost.
Unutrašnji list je priljubljen svojom endotelijalnom stranom uz srednju
moždanicu (aranchoideu) od koje ga odvaja samo uzak kapilarni prostor cavum
subdurale.

Produžetci i duplikature dure formiraju unutar lobanje različite pregrade dijeleći

tako unutrašnjost lobanjske duplje na manje prostore. Najznačajnije od
pregrada su:
- falx cerebri i falx cerebelli u sagitalnoj, a
- tentorium cerebelli u transverzalnoj (horizontalnoj) ravni, te
- diaphragma sellae i cavum semilunare (Meckeli).

137
B.H.
 -CNS-

Falx cerebri - je duralna pregrada postavljena sagitalno između hemisfera

telencephalona u fissura interhemisferica. Ima oblik srpa. Sprijeda se svojim
vrhom veže za crista galli, a straga za protuberantia occipitalis interna. Gornji,
konveksi rub pripaja se duž sulcus sagittalis superior, te formira gornji sagitalni
venski sinus (sinus sagitalis superior). Donji rub mu je slobodan i konkavan
prema dolje i sadrži sinus sagittalis inferior. Svojim stražnjim dijelom pripaja se
na tentorium cerebelli. U tom pripoju nalazi se sinus rectus.

Falx cerebelli - je uska sagitalna pregrada dure između hemisfera malog mozga.
Prednji rub je slobodan i spaja se sa stražnjim iznad foramen magnum. Kroz
stražnji rub prolazi sinus occipitalis.

Tentorium cerebelli - je transverzalno postavljena pregrada koja odvaja donju

stranu occipitalnog lobusa velikog mozga od gornje strane malog mozga. Ima
izgled šatora. Svojim prednjim rubom lateralno se veže za gornji greben
piramide temporalne kosti, formirajući na tom mjestu sinus petrosus superior.
Medijalno u sredini prednjeg ruba, nalazi se veliki usjek u obliku slova U,
incisura tentorii, čiji je konkavitet obuhvata dorsum sellae turcicae, pa se
između dorsuma i konkaviteta formira otvor - hiatus tentorii. U podrućju sellae
turcicae listovi tentoriuma se razdvajaju i omeđuju lijevi i desni sinus cavernosus
sa obje strane sellae. Stražnji rub veže se za sulcus transversus occipitalne kosti i
sadrži transverzalni venski sinus (sinus transversus), a u sredini između oba
transverzalna sinusa je confluens sinuum. Duž središnje linije tentoriuma nalazi
se sinus rectus, upravljen od hiatus tentori prema confluens sinuum straga.
Tentorium predstavlja granicu između cerebralne i cerebellarne lože lobanje.
Cerebralna loža sadrži; telencephalon, diencephalon, mesencephalon.
Cerebellarnu ložu ispunjavaju; cerebellum, pons i medulla oblongata. Ove dvije
lože komuniciraju preko hiatus tentorii.

Diaphragma sellae - je pregrada koja sa gornje strane pokriva udubinu u kojoj

leži hipofiza (fossa hypophisealis). Kroz otvor, hiatus diaphragmatis, prolazi
hipofizna peteljka (infundibulum).

Cavum semilunare - je trouglasti prostor koji duplikatura dure formira u

podrućju prednje strane piramide temporalne kosti. Prostor odgovara mjestu
impressio trigemini i sadrži ganglion semilunare Gasseri.

138
B.H.
 -CNS-

ARANCHOIDEA ENCEPHALI (paučinasta moždanica)

Aranchoidea je tanka opna koja predstavlja vanjski ili parijetalni list meke
moždanice (leptomenix), dok pia mater formira unutrašnji ili visceralni list.
Aranchoidea nema krvnih sudova i nerava. Ona oblaže strukture CNS-a, ali se ne
uvlači u žlijebove i pukotine kao pia, vec pralazi preko njih u vidu mosta.
Od durae je aranchoidea odvojena uskim prostorom nazvanim cavum
subdurale. Sa vanjske strane paučinaste moždanice u lumen velikih venskih
sinusa (sinus sagittalis superior i sinus transversus) odlaze produžetci nazvani
Pacchinieve granulacije - granulationes aranchoidales Pacchioni, potiskujući
ispred sebe istanjeni duralni zid sinusa. Ti produžetci imaju značajnu ulogu u
cirkulaciji cerebrospinalnog likvora, koji preko njih otiće u venski krvotok sinusa.
Aranchoideu od pie mater odvajaju cavum subaranchoidale, koga ispunjava
cerebrospinalni likvor. Tu su smješteni i veliki moždani krvni sudovi.

Na pojedinim mjestima subaranchoidealni prostor je vrlo proširen, naročito na

bazi lobanje i sadrži velike kolićine likvora. Ta mjesta su oznaćena kao cisternae
subaranchoidales:
- Najveća od svih njih je - cisterna cerebellomedullaris, koja je smještena
između produžene moždine i malog mozga. Na donjem zidu kroz apertura
mediana ventriculi IV (Megandi), direktno komunicira sa IV moždanom
komorom. Ima praktični značaj zbog izvođenja suboccipitalne punkcije.
- U području pontocerebellarnog ugla nalazi se - cisterna pontocerebellaris,
komunicira sa IV moždanom komorom kroz Luschkine otvore, aperture
laterales ventriculi IV.
- Prema naprijed se cisterna pontis nastavlja u - cisternu interpeduncularis,
koja je smještena između moždanih krakova.
- Ona se naprijed proširuje u - cisterna chiasmatis, koja sadrži optičku
raskrsnicu.
- Iznad corpus callosum nalazi se cisterna corporis callosi.
- Nešto prema natrag u odnosu na interpeduncularnu cisternu leži - cisterna
ambiens. To je veliki prostor u kome se nalaze vena cerebri magna (Galeni)
i corpus pineale.
- U regiji Sylviusove fissure je - cisterna fosse cerebri lateralis. U njoj je
smještena art.cerebri media sa ograncima.

139
B.H.
 -CNS-

PIA MATER ENCEPHALI (meka moždanica)

Ova tanka moždanica direktno naliježe na mozak. Ima mnogo krvnih sudova i
vrlo je nježne građe. Ona presvlaći sve gyruse i uvlaći se u sve sulkuse. U
području moždanih komora, u toku razvoja mozga, od duplikature piae koja se
uvlaći u komorne prostore potiskujući epitelne dijelove zidova sa ependyma
ventriculorum, nastaje tela chorioidea ventriculorum . Krvni sudovi u duplikaturi
chorioideae čine plexus chorioideus ventriculorum. Ćelije horoidnog plexusa
stvaraju cerebrospinalni likvor.

LIQUOR CEREBROSPINALIS
Cerebrospinalna tečnost stvara se u moždanim komorama i to u ćelijama
chorioidnih plexusa. Ona ispunjava cijeli ventrikularni sistem mozga i
subaranchioidalni prostor. Ukupna količina liquora je oko 150ml. Iz lateralnih
moždanih komora liquor dospijeva u III komoru kroz Monroov otvor (foramen
interventriculare), a zatim kroz Sylviusov akvedukt ulazi u IV moždanu komoru.
Otvori IV komore (Magendijev i Luschkini otvori) predstavljaju komunikaciju
ventrikularnog sistema sa subaranchoidalnim prostorom, odnosno sa
cisternama. Iz cisterni liquor cirkuliše prema konveksitetu mozga. Tu se pomoću
Pacchionijevih granulacija drenira u vensku krv (preko sinus sagitalis superior).

Opstrukcija Magendijevog i Luschkinih otvora, bilo koje etiologije, dovodi do

nastanka hidrocefalusa. Funkcionalni značaj likvora jeste u zaštiti mozga od
tvrdih koštanih struktura lobanje i amortizovanju potresa i udara, jer je mozak
praktično potopljen u likvor. Osim toga likvor ima važnu ulogu u metabolizmu
mozga s obzirom da sadrži elektrolite.
U likvor se izlučuju i određeni hormoni i druge supstance koje regulišu aktivnost
pojedinih dijelova CNS-a. Labaratorijske analize likvora, dobijenog punkcijom, su
kod pojedinih bolesti nervnog sistema od velikog dijagnostičkog značaja.

140
B.H.
 -CNS-

67. DURALNE TVORBE

/heimer 44, šečerov 87

Produžetci i duplikature dure formiraju unutar lobanje različite pregrade dijeleći

tako unutrašnjost lobanjske duplje na manje prostore. Najznačajnije od
pregrada su falx cerebri i falx cerebelli u sagitalnoj, a tentorium cerebelli u
transverzalnoj (horizontalnoj) ravni, te diaphragma sellae i cavum semilunare
(Meckeli).

Falx cerebri - je duralna pregrada postavljena sagitalno između hemisfera

telencephalona u fissura interhaemisferica. Ima oblik srpa. Sprijeda se svojim
vrhom veže za crista galli, a straga za protuberantia occipitalis interna. Gornji,
konveksi rub pripaja se duž sulcus sagittalis superior, te formira gornji sagitalni
venski sinus (sinus sagitalis superior). Donji rub mu je slobodan i konkavan
prema dolje i sadrži sinus sagittalis inferior. Svojim stražnjim dijelom pripaja se
na tentorium cerebelli. U tom pripoju nalazi se sinus rectus.

Falx cerebelli - je uska sagitalna pregrada dure između hemisfera malog mozga.
Prednji rub je slobodan i spaja se sa stražnjim iznad foramen magnum. Kroz
stražnji rub prolazi sinus occipitalis.

Tentorium cerebelli - je transverzalno postavljena pregrada koja odvaja donju

stranu occipitalnog lobusa velikog mozga od gornje strane malog mozga. Ima
izgled šatora. Svojim prednjim rubom lateralno se veže za gornji greben
piramide temporalne kosti, formirajući na tom mjestu sinus petrosus superior.
Medijalno u sredini prednjeg ruba, nalazi se veliki usjek u obliku slova U -
incisura tentorii, čiji je konkavitet obuhvata dorsum sellae turcicae, pa se
između dorsuma i konkaviteta formira otvor - hiatus tentorii. U području sellae
turcicae listovi tentoriuma se razdvajaju i omeđuju lijevi i desni sinus cavernosus
sa obje strane sellae. Stražnji rub veže se za sulcus transversus occipitalne kosti i
sadrži transverzalni venski sinus (sinus transversus), a u sredini između oba
transverzalna sinusa je confluens sinuum. Duž središnje linije tentoriuma nalazi
se sinus rectus, upravljen od hiatus tentori prema confluens sinuum straga.
Tentorium predstavlja granicu između cerebralne i cerebellarne lože lobanje.
Cerebralna loža sadrži; telencephalon, diencephalon, mesencephalon.
Cerebellarnu ložu ispunjavaju; cerebellum, pons i medulla oblongata. Ove dvije
lože komuniciraju preko hiatus tentorii.

141
B.H.
 -CNS-

Diaphragma sellae - je pregrada koja sa gornje strane pokriva udubinu u kojoj

leži hipofiza (fossa hypophisealis). Kroz otvor, hiatus diaphragmatis, prolazi
hipofizna peteljka (infundibulum).

Cavum semilunare - je trouglasti prostor koji duplikatura dure formira u

području prednje strane piramide temporalne kosti. Prostor odgovara mjestu
impressio trigemini i sadrži ganglion semilunare Gasseri.

68. SPATIUM SUBARANCHOIDALE I CISTERNE

SUBARANCHOIDALES
/heimer 49, šljivić 91

Heimer:
Prostor između piae mater i aranchoidae, spatium subaranchoidale, sadrži
liquor cerebrospinalis, koji služi kao "vodeni jastuk" za mozak i kičmenu
moždinu. Pia i aranchoidea zajedno čine leptomenix, a povezane su finim
vezivnim tkivom u vidu snopova ili trabekula. Međusobni odnos između ove
dvije membrane je takav da su se one na mnogim mjestima intimno priljubljene
i smatraju se kao cjelina, a u drugim dijelovima, subaranchoidalni prostor je
proširen u formi šupljina, to su cisternae subaranchoidales:
1. Cisterna cerebellomedullaris (cisterna magna) - nalazi se između
cerebelluma i medulae oblongate,
2. Cisterna pontis - okružuje pons,
3. Cisterna interpeduncularis - nalazi se između pedunculi cerebri,
4. Cisterna superior - nalazi se između spleniuma i gornje površine srednjeg
mozga i cerebeluma. Cisterna superior i cisterna interpeduncularis su u
kontinuitetu sa cisterna ambiens,
5. Cisterna ambiens - nalazi se sa strana velikog mozga,
6. Cisterna fossae lateralis - nalazi se na lateralnoj strani hemisfere gdje
aranchoidea poput mosta prelazi preko fissurae lateralis,
7. Cisterna chiasmatis - nalazi se ispod i ispred optičke hijazme.

142
B.H.
 -CNS-

**
Šečerov:
Aranchoideu od pie mater odvajaju cavum subaranchoidale, koga ispunjava
cerebrospinalni likvor. Tu su smješteni i veliki moždani krvni sudovi. Na
pojedinim mjestima subaranchoidealni prostor je vrlo proširen, naročito na bazi
lobanje i sadrži velike količine likvora. Ta mjesta su označena kao cisternae
subaranchoidales. Najveća od svih njih je - CISTERNA CEREBELLOMEDULLARIS,
koja je smještena između produžene moždine i malog mozga. Na donjem zidu
kroz apertura mediana ventriculi IV (Megandi), direktno komunicira sa IV
moždanom komorom. Ima praktični znaćaj zbog izvođenja suboccipitalne
punkcije. U području pontocerebellarnog ugla nalazi se - CISTERNA
PONTOCEREBELLARIS, komunicira sa IV moždanom komorom kroz Luschkine
otvore, aperture laterales ventriculi IV. Prema naprijed se cisterna pontis
nastavlja u - CISTERNU INTERPEDUNCULARIS, koja je smještena između
moždanih krakova. Ona se naprijed proširuje u - CISTERNA CHIASMATIS, koja
sadrži optičku raskrsnicu. Iznad corpus callosum nalazi se CISTERNA CORPORIS
CALLOSI. Nesto prema natrag u odnosu na interpeduncularnu cisternu leži -
CISTERNA AMBIENS. To je veliki prostor u kome se nalaze vena cerebri magna
(Galeni) i corpus pineale. U regiji Sylviusove fissure je - CISTERNA FOSSE
CEREBRI LATERALIS. U njoj je smještena art.cerebri media sa ograncima.

69. KRV – LIQUOR CEREBROSPINALIS I KRVNO –

MOŽDANA BARIJERA
/heimer 49

Kapilari u mozgu, uključujući one u plexus chorioideusu, imaju endotelijalne

ćelije, koje su u principu nefenestrirane, i spojene su tjesnim vezama. Ovo
spriječava slobodno kretanje komponenata krvi u liquor cerebrospinalis ili u
mozak.
Ove efektivne barijere, krv-liquor cerebrospinalis i krvno moždana barijera,
dozvoljava prolaz malih, u lipidima topivih molekula, ali spriječavaju prolaz
nekih toksičnih supstanci kao i proteina plazme i drugih krupnih molekula u
mozgu. Druge komponente, kao sto su glukoza i neke aminokiseline,
transportuju se iz krvi u mozak aktivnim transportnim mehanizmima.

143
B.H.
 -CNS-

70. ASCEDENTNI SENZITIVNI PUTEVI (podjela)

/heimer 202

Dijele se u tri grupe:

I - PUTEVI ZA BOL I TEMPERATURU LICA

1. TR.SPINOTALAMICUS,
2. TR.SPINORETICULARIS,
3. TR.SPINOMESENCEPHALICUS.
Čine anterolateralni sistem.

II - PUTEVI ZA TAKTILNE INFORMACIJE, VIBRACIJE, OSJET POLOZAJA

- Sistem lemniscus medialis

III - PUTEVI ZA SOMATOSENZITIVNE IMPULSE

1. Tr.spinocerebellaris ventralis - Gowers
2. Tr.spinocerebellaris dorsalis – Flashing

71. ANTEROLATERALNI SISTEM

/heimer 202

Zajedno se označavaju kao anterolateralni system:

1. TR.SPINOTALAMICUS,
2. TR.SPINORETICULARIS,
3. TR.SPINOMESENCEPHALICUS.

144
B.H.
 -CNS-

72. TRACTUS SPINOTALAMICUS (EDINGER)

/heimer 204, šljivić 167

Tractus spinotalamicus obrazuje DRUGI ili CENTRALNI NEURON DIREKTNOG

SENZITIVNOG PUTA koji sprovodi svjesni, površni (taktilni i termalgezićki)
senzibilitet tijela, izuzev glave, (prenosi iz kože trupa i udova).
Vlakna lateralnog dijela - TR. SPINOTALAMICUS LATERALIS prenose iz kože
osjećaj toplote, hladnoće i bola, termalgezički senzibilitet, a TR.
SPINOTALAMICUS ANTERIOR prenosi osjećaj dodira -taktilni senzibilitet.

PERIFERNI NEURONI
Polaze svojim dendritima iz kože izuzev glave gradeći senzitivna vlakna kičmenih
živaca, preko čijih zadnjih korijenova i njim dodatim spinalnim ganglionima
dospijevaju neuritima u medullu spinalis gdje završavaju na ćelijama zadnjeg
roga.

CENTRALNI NEURONI (nc.proprius dorsalis)

Ovi neuroni su veoma dugi i protežu se od zadnjih rogova medullae spinalis bez
prekidanja sve do talamusa gdje završavaju. Oni se rađaju zajedno sa vlaknima
Tr.SPINOTECTALISA iz nc.proprius dorsalis.
Njihovi neuriti se ukrštaju na samom početku u commisura anterior alba i
prelaze u funiculus lateralis suprotne strane gdje zajedno sa malim brojem
neukrštenih vlakana obrazuju Tr.spinotalamicus EDINGER. Prednjim dijelom
Edingerovog puta (tr.spinotalamicus anterior) prenosi se osjećaj dodira, taktilni
senzibilitet a njegovim lateralnim dijelom (tr.spinotalamicus lateralis) se prenosi
termo-algezički senzibilitet trupa i udova **osjećaj toplote i hladnoće, odnosno bola.

U MEDULLI SPINALIS
Ovaj put leži svojim većim lateralnim dijelom u funiculus lateralis zajedno sa
tr.spinotectalis, medijalno od tr.spinocerebellaris ventralis Gowers, a manjim
prednjim dijelom prelazi u funiculus anterior medullae spinalis gdje leži
medijalno od tr.spinoolivarisa i tr.olivospinalis.

U MEDULLI OBLONGATI
Oba puta i tr.spinotalamicu i tr.spinotectalis prolaze kroz supstantiu griseu iznad
nc.olivarius u bočnoj heterogenoj vrpci puteva, ** između tr.rubrospinalis koji leži
lateralno od njih i tr.tegmentalis centralis koji prolazi medijalno.

145
B.H.
 -CNS-

Bočna heterogena vrpca puteva:

- TR.TEGMENTALIS CENTRALIS (TR.TALAMO-RUBRO-OLIVARIS BECHTEREW)
koji prolazi medijalno,
- TR. SPINOTALAMICUS,
- TR. RUBROSPINALIS lateralno,
- TR.SPINOCEREBELLARIS VENTRALIS.

U PONSU
Edingerov put i tr.spinotectalis takođe heterogenom bočnom vrpcom, ali idu
medijalno od tr.spinocerebellaris ventralis alateralno od Monakowog puta-
tr.rubrospinalis.

U MEZENCEPHALONU
Oba puta prvo zauzimaju tjeme senzitivnog ugla tegmentuma, a zatim se
tr.spinotectalis odvaja od Edingerovog puta i završava u strata grisea colliculi
rostralis (sivim slojevima krova) zajedno sa tr.corticotectalis (vlakna iz
asocijativnog vidnog kortexa) sa kojim čine treći sloj (striatum lemniscale
colliculi superioris) a tr.spinotalamicus nastavlja prema talamusu.

U DIENCEPHALONU (talamusu)
Vlakna Edingerovog puta završe na ventralnoj strani nucleus lateralis thalami.
**zajedno sa vlaknima lemniscus medialis.

KORTIKALNI NEURONI
Kortikalni neuroni polaze iz -> talamusa i ulaze u sastav -> pedunculus talami
superior koji prolaze kroz -> crus posterius capsulae internae završavajući se u
prednjoj, ivičnoj zoni -> gyrus postcentralisa u kojem je smješten elementarni
kortikalni centar za površni senzibilitet.

146
B.H.
 -CNS-

73. TRACTUS SPINORETICULARIS ET

SPINOMESENCEPHALICUS
/heimer 204, šljivić 167

Vlakna tr.spinotalamicusa prate vlakna koja završavaju u medijalnim dijelovima

reticularne formacije moždanog stabla pa se nazivaju - tr.spinoreticularis.
Vlakna koja vode porijeklo iz tectuma mesencephalona i periakveduktalne sive
mase mesencephalona nazivaju se - tractus spinomesencephalicus.
Vlakna tr.spinoreticularisa se dijelom ukrštaju a dijelom ne ukrštaju i ukljućena
su u regulaciju razlićitih reflexa.

74. PUTEVI ZA BOL I TEMPERATURU LICA

/heimer 204

Impulsi za bol i temperaturu lica prenose se preko vlakana nervus trigeminusa.

Tijela nervnih ćelija se nalaze u ganglion semilunare (ganglion trigeminale) a
centralni nastavci idu u nucleus tractus spinalis nervi trigemini.
U manjem obimu vlakna nervus facialisa, nervus glosopharingeusa i nervus
vagusa (iz vanjskog uha, meatus acusticus externusa, srednjeg uha, kao i
stražnjeg dijela jezika, faringsa, laringsa i esophagusa) također završavaju u
nucleus tractus spinalis.
Večina vlakana iz nucleus tractus spinalis ukrštaju se i prelaze na suprotnu
stranu medullae, povezuje se sa lemniscus medialisom i završavaju u nucleus
ventralis posteromedialis (NVP) i nuclei intralaminares thalami. Vlakna također
završavaju u retikularnoj formaciji.

147
B.H.
 -CNS-

75. TALAMOKORTIKALNE PROJEKCIJE I

SAMOSENZITIVNI KORTEKS
/210 heimer

Impulsi za bol i temperaturu i njihova veza sa cerebralnim korteksom nisu jasno

ispitani. Jer kliničke studije pokazuju da somatosenzitivni korteks nije apsolutno
esencijalan za razumijevanje bola.
Vlakna lemniscus medialisa i tr.trigeminotalamicusa završavaju u
somatotropnom rasporedu u Nc.VENTRALIS POSTEROLATERALIS TALAMI i
Nc.VENTRALIS POSTEROMEDIALIS TALAMI, a to predstavlja mjesta odakle
polaze talamokortikalne projekcije kroz CORNU POSTERIOR CAPSULAE
INTERNAE do primarnog somatosenzitivnog kortexa, S-1, u gyrus postcentralis
(AREA 3, 2, 1). Ograničenje projekcije dopire do sekundarnog somatosenzitivnog
kortexa S-2, u gornju usnu fissure lateralis.
Somatosenzitivni kortex (S-1) podijeljen je u 4 citoarhitektonske areae 3A, 3B,
1, 2.

Area 3B prima glavninu vlakana iz nc.ventralis posterior, u dubini sulcus

centralis. OVO POLJE JE ODREĐENO ZA BAZIČNE PRENOSE TAKTILNIH
INFORMACIJA. Prenosi taktilnih informacija se odvijaju u poljima 1 i 2, koja
primaju aference iz 3B i NC.VENTRALIS POSTERIOR THALAMI.

**
Area 3B je sastavljena od kompletne mape kutanih receptora, a različiti dijelovi tijela su
predstavljeni na sistemski naćin u područjima koja su u proporciji sa njihovim značajem u
somatskim senzacija, a ne njihovom aktuelnom veličinom. Npr. područja za inervaciju usana
i prstiju su znatno veća od polja za ručni zglob i vrat.

Slično Arei 3B, area 1 i 2, su somatotropno organozovane, a studije pokazuju da area 1

primarno određena za sklop objekta, dok je area 2 povezana sa kutanim i dubokim
receptorima, značajnija za diskriminaciju velićine i oblika. Lezije gyrus postcentralisa,
nemogućnost prepoznavanja sklopa, veličine i oblika objekta.

Sekundarni somatosenzitivni cortex S-2 se nalazi u gornjem dijelu sulcus

lateralis i insuli. Prima input iz S-1 i nc.ventralis posterior.
**
Area S-2, ima najznačajniju ulogu u multi-sinaptičkom kortikalnom putu kroz koji
somatosenzitivne informacije dolaze u hipokampus i amigdale.

148
B.H.
 -CNS-

76. HIPOTEZA KONTROLE KAPIJE BOLA

/heimer 205

Prema ovoj teoriji koju su predložili Ronald Melzack i Patrick Wall, 1965 godine,
supstancia gelatinoza djeluje kao ulazni mehanizam za kontrolu aferentnog
inputa u spinotalamičke neurone. Aktivnost u malim C vlaknima koja prenose
bol drži otvorenu kapiju, dok aktivacija velikih mijeliziranih A vlakana zatvara
kapiju. Da se ostvari zatvaranje kapije, male ćelije supstantiae gelatinoze, koje
se projiciraju u spinotalamičke neurone u dorzalnom rogu, bit će pobuđene
velikim aferencama. Ovo bi proizvelo presinaptičku inhibiciju aferentnog inputa
u spinotalamičkim neuronima, pa se impulsi bola, koji idu kroz mala vlakna, ne
bi bili u mogućnosti da dospiju u mozak.

Princip ulaska daje objašnjenje za neke poznate fenomene, npr. ako trljamo
bolno mjesto da bi ublažili bol (trljanje će aktivirati velika vlakna i stoga zatvoriti
ulaz). Činenica je da mehanizam postoji dok aktivnost u velikim mijeliziranim
aferencama može inhibirati odgovarajuće neurone stražnjih rogova na bolne
stimuluse, mada se teorija može modifikovati novim istraživanjima.

77. DESCEDENTNA KONTROLA SENZITIVNOG

INPUTA U STRAŽNJI ROG
/heimer 205

Centrifugalana (eferentna) kontrola senzitivnog inputa se u principu odnosi na

sve senzitivne puteve. Ovaj regulatorni efekat se odvija pomoću DESCEDENTNIH
PUTEVA koji nastaju na različitim nivoima u mozgu, moždanom stablu, nekim
regionima cerebralnog cortexa i bazalnog prozencephalona. Neka vlakna iz
tr.corticospinalisa npr. završe na interneuronima u dorzalnom rogu.

149
B.H.
 -CNS-

78. LEMNISCUS MEDIALIS

/heimer 206, šljivić168

Ovaj put grade centralni ili drugi neuroni puta za svjesni duboki senzibilitet,
senzibilitet trupa i za svjesni opšti, površni i duboki senzibilitet.

PERIFERNI NEURONI
A) PERIFERNI NEURONI LEMNISCUS MEDIALIS
Periferni neuroni puta za svjesni duboki senzibilitet trupa i udova obrazuju u
funiculus posterior medullae spinalis (zadnjoj vrpci kičmene moždine) svojom
ushodnim vlaknima 2 puta. Odvojena u vratnom dijelu kčcmene moždine
glijskom pregradom septum internum posterior.
- Unutrašnji - Fasciculus gracialis Golli,
- Spoljašnji - Fasciculus cuneatus Burdachi.

Njihovi dendriti polaze iz muskulature zglobova i kostura tijela izuzev glave

(osteo-artro-muskularnog sistema). Oni grade senzitivna vlakna spinalnih živaca
preko čijih spinalnih gangliona i zadnjih korijenova ulaze svojim neuritima u
funiculus posterior i tu im se neuriti račvaju na dvije grane:
USHODNU i NISHODNU.

- NISHODNE - kratke grane grade pars descendens fasciculi dorsalis tz.

ŠLUCOVA ZAPETA, te se završavaju na čelijama zadnjih rogova medullae
spinalis.
- USHODNE - duge grane iz donje polovine tijela sačinjavaju GOLLOV PUT
koji se završava u produženoj moždini na nucleus gracialis Golli. Njegova
vlakna zauzimaju utoliko medijalni položaj, bliže srednjoj liniji ukoliko
dolaze iz nižeg dijela tijela.
Ushodne - duge grane iz gornje polovine tijela grade BURDAHOV PUT koji
se završava u medulli oblongati na nc.cuneatus Burdachi i vlakna ovog
puta leže lateralno od vlakana Gollovog puta koji dolaze iz nižih dijelova
tijela. Ova vlakna zauzimaju utoliko lateralni položaj u zadnjoj vrpci
kičmene moždine ukoliko dolaze iz višeg dijela tijela.

150
B.H.
 -CNS-

B) PERIFERNI NEURONI PUTA ZA SVJESNI, OPŠTI

(površni i duboki senzibilitet glave)
- SENZIBILITET GLAVE grade vlakna senzitivnih mozdanih živaca;
- (N.TRIGEMINUS - V, N.GLOSSOPHARINGEUS - IX, N.VAGUS - X).
Ćelijsko tijelo perifernih neurona smješteno je u ganglionima pridodatim ovim
živcima: Ganglion semilunare, ganglion superius (za IX i X), ganglion inferius (za
IX I X), a njihovi neuriti završavaju u senzitivnim jedrima živaca ( V, IX, X).
**
jedrima istoimenih živaca u medulli oblongata.

CENTRALNI NEURONI
A) CENTRALNI NEURONI PUTA ZA SVJESNI, DUBOKI SENZIBILITET TRUPA I
UDOVA
Centralni neuroni oba puta i Golovog i Burdahovog grade skupa lemniscus
medialis. Centralni neuroni puta za svjesni duboki senzibilitet trupa i udova
predstavlja nastavak Golovog i Burdachovog puta, rađaju se iz jedara
Nc.gracialis Golli i Nc.cuneatus Burdachi u medulli oblongati.
Njihovi neuroni grade fibrae arcuate internae dorsales koje se ukrste gradeći
decusatio lemniscorum a potom prođu kroz produženu moždinu između oba
nc.olivaris kao stratum interolivare lemnisci, te prelaze u pons i čine LEMNISCUS
MEDIALIS (SENZITIVUS).

B) CENTRALNI NEURONI PUTEVA ZA OPŠTI SENZIBILITET GLAVE

Polaze iz senzitivnih jedara V, IX, X živca i to:
- nc.tractus spinalis nn.trigemini,
- nc.sensorius superior nn.trigemini,
- nc.tractus solotarii,
- nc.terminalis allae cinerae.
Njihovi neuriti ulaze zajedno sa predhodnim putem u sastav lemniscus medialis.

U PONSU
Lemniscus medialis prolazi kroz njegov dorsalni dio sa obe strane NC.RAPHE,
zauzimajući najveći dio središnje heterogene vrpce puteva.
Središnja heterogena vrpca puteva:
I. LEMNISCUS MEDIALIS,
II. TR.TECTOSPINALIS MEDIALIS,
III. TR.RETICULOSPINALIS MEDIALIS,
IV. TR.LONGITUDINALIS MEDIALIS.
151
B.H.
 -CNS-

U MESENCEPHALONU
Zauzima donji horizontalni krak senzitivnog ugla tegmentuma, medijalno od
Edingerovog puta, koji prolazi kroz tjeme ovog ugla.

U DIENCEPHALONU
Završava na ventralnoj strani spoljašnjeg jedra talamusa - NC.LATERALIS
THALAMI.

KORTIKALNI NEURONI
Polaze iz -> nc.lateralis talami, ulaze u sastav -> pedunculli thalami superior,
prolaze kroz -> crus posterior capsulae internae, te pars parietalis coronae
radiate završavajući na -> gyrus postcentralis
**
Završe u primarnom ili sekundarnom senzitivnom polju (area 3, 1, 2).

BOČNA HETEROGENA VRPCA PUTEVA:

1. TR.TEGMENTALIS CENTRALIS,
2. TR.SPINOTALAMICUS,
3. TR.RUBROSPINALIS,
4. TR.SPINOCEREBELLARIS VENTRALIS.

SREDIŠNJA VRPCA PUTEVA:

1. LEMNISCUS MEDIALIS,
2. TR.TECTOSPINALIS MEDIALIS,
3. TR. RETICULOSPINALIS MEDIALIS,
4. TR.LONGITUDINALIS MEDIALIS.

SENZITIVNI UGAO TEGMENTUMA:

- Lemniscus medialis,
- Lemniscus lateralia,
- Tractus spinotalamicus.

152
B.H.
 -CNS-

79. SISTEM ZA ENDOGENU MODULACIJU BOLA

/heimer 206

Funkcioniše preko periakveduktalne sive mase. (KOORDINACIONI CENTAR ZA

AUTONOMNE I SOMATOMOTORNE ASPEKTE ODBRAMBENE REAKCIJE).
Stimulativni efekat za modulaciju bola u periakveduktalnoj sivoj masi
posredovani su polisinaptičkim putevima sa relejnim jedrima u RF ponsa i
medullae oblongate.
Jedan od transmitera u descedentnom putu iz RF PONSA je noradrenalin, dok
večina descedentnih puteva iz medulae oblongate nastaje iz serotonina.
Ovi putevi naprežu njihov analgezički efekat inhibicijom inputa u stražnji rog.

**
Sistem za modulaciju bola blisko povezan sa oblastima uključenim u odbrambeni odgovor.

153
B.H.
 -CNS-

80. 0LFAKTIVNI PUTEVI

(Olfaktivni nerv, bulbus et tractus olfactorius)
/heimer 271, šljivić 181

Senzorički putevi koji sprovode MIRISNE UTISKE iz regio olfactoriae tunicae

mucosae nasi preko PRIMARNIH OLFAKTIVNIH CENTARA
- tuberculum olfactorium i
- substantia perforata anterior.

DO SEKUNDARNIH OLFAKTIVNIH ili KORTIKALNIH CENTARA smještenih u pars

fornicata palli:
1. HIPOCAMPUS,
2. UNCUS GYRI PARAHIPPOCAMPALIS,
3. CORPUS AMIGDALOIDEUM,
4. GYRUS DENTATUS.

Iz kore velikog mozga polaze projekcioni olfaktivni putevi do refleksnih centara

u diencephalonu ;
- CORPUS MAMMILLARE (tr.hypocampomamillaris) i
- NC.HABENULAE (tr.olfactohabenularis),
a iz ovih odlaze REFLEKSNI OLFAKTIVNI PUTEVI do refleksnih centara u
mesencephalonu (tr.olfactomesencephalicus):
1. GANGLION INTERPEDUNCULARE GUDENI (tr.habenulointercruralis),
2. GANGLION VENTRALE TEGMENTI (pedunculus corporis mamillaris),
3. GANGLION DORSALE TEGMENTI (tr.mamillotegmentalis,
tr.reticullospiralis).

Funkcionalno, olfaktivni sistem pripada rhinencephalonu i limbičkom sistemu.

Opčenito:
PERIFERNE NEURONI
Obrazuju NN.OLFACTORI, to su neuriti (axoni) neuroepitelijalnih ćelija iz regio
olfactoria tunicae mucosae nasi, koji prolaze kroz lamina cribrosa ossis
ethmoidalis i završavaju u bulbus olfactorius, gdje se uzglobljavaju sa
dendritima velikih čelija i grade glomerulus olfactorius.

154
B.H.
 -CNS-

CENTRALNI NEURONI –sačinjavaju;

Neuriti mitralnih ćelija a to je tractus olfactorius koji se pružaju od bulbus
olfactorius kroz tractus olfactorius i stria olfactoria intermedia do prvih
olfaktivnih centara:
- tuberculum olfactorium i
- substantia perforata anterior.

KORTIKALNI NEURONI
Obrazuju asocijacione olfaktivne puteve koji vezuju prvi olfaktivni centar sa
drugim ili kortikalnim olfaktivnim centrom,
- tr.olfactohipocampicus,
- stria longitudinalis,
- tr.olfactoamigdalaris,
- stria olfactoria lateralis.

PROJEKCIONI NEURONI
Vezuju olfaktivne kortikalne centre velikog mozga sa reflexnim olfaktivnim
centrima u diencephalonu (corpus mamillare i nucleus habenulae), oni obrazuju
projekcione asocijativne puteve.

Projekcioni olfaktivni putevi:

(iz kore velikog mozga do diencephalona)
1. TR.HYPOCAMPOMAMILLARIS,
2. TR.OLFACTOHABENULARIS,
3. TR.OLFACTOMESENCEPHALICUS.

REFLEXNI NEURONI
Vezuju olfaktivne centre diencephalona (nc.lateralis et medialis corporis
mamillaris, nucleus habenulae) sa reflexnim olfaktivnim centrima u
mesencephalonu (ganglion dorsale tegmenti, ganglion ventrale tegmenti,
ganglion intercrurale), ovi neuroni obrazuju reflexne olfaktivne puteve.

Reflexni olfaktivni putevi:

(Iz diencephalona do mesencephalona).
1. TR.HABENULOCRURALIS,
2. PEDUNCULUS CORPORIS MAMILLARIS,
3. TR.MAMILOTEGMENTALIS,
4. TR. RETICULOSPINALIS.

155
B.H.
 -CNS-

**
KORTIKALNI NEURONI
(Asocijativni )- obrazuju asocijativne puteve:
(Od primarnih do sekundarnih centara).
1. TR.OLFACTOHYPOCAMPALIS,
2. STRIA LONGITUDINALIS,
3. TR.OLFACTOAMIGDALARIS,
4. STRIA OLFACTORIA LATERALIS.

OLFAKTIVNI PUTEVI se dijele na:

1. Periferne,
2. Centralne,
3. Asocijativne,
4. Projekcione,
5. Refleksne puteve.
koje sačinjavaju istoimeni neuroni.

156
B.H.
 -CNS-

***
Heimer:
OLFAKTIVNI NERV
Tanki nemijelinizirani axoni fila olfactoria, receptornih ćelija obrazuju oko 20 tankih
snopova koji prolaze kroz otvore na lamini cribrosi ossis ethmoidalis i dopiru do bulbus
olfactoriusa, to je n.olfactorius. Kada snopovi prolaze kroz laminu kribriformis okruženi su
tubularnim ovojnicama meninga - prenos nosnih infekcija na na meninge i mozak.

BULBUS OLFACTORIUS:
Bulbus olfactorius je rostralno prošireni dio olfaktivne drške, koji se pruža naprijed ispod
frontalnog lobusa i pričvršćuje se za mozak u prednjem dijelu substantiae perforate
anterior. Velike mitralne ćelije su glavni relejni neuroni u bulbus olfactoriusu, a njihova
glavna funkcija je prijenos olfaktivnih stimulusa iz receptornih celija do centralno
smještenih područja u mozgu. Sinaptički kontakt između vlakana olfaktivnih nerava i
dentrita mitralnih ćelija obrazuju specijalne strukture - glomerule, to je sferićna struktura
djelimićno ili potpuno okružena glijalnim nastavcima, odlikuje se bogastvom sinaptićkih
kontakta. Vise hiljada receptornih ćelija ostvaruje sinapsu sa dentritičkim granama samo
jedne ili nekoliko mitralnih ćelija u glomerulusu.

Interneuroni i recipročne sinapse

Veliki broj interneurona se nalazi u bulbusu, a najviše dolazi od granula i periglandularnih
ćelija. Interneuroni koji moduliraju i kontrolišu prenos olfaktivnih impulsana nekoliko
tačaka u bulbusu, su pod uticajem kontralateralnih grana iz mitralnih ćelija kao i
centrifugalnih puteva iz brojnih regiona u bazalnom prozencephalonu i moždanom stablu,
uključujući serotoninergićka i noradrenergićka vlakna. Mitralna ćelija se pobuđuje
granularnom ćelijom kroz jedan dio reciproćne sinapse, poslije cega granularna ćelija
inhibira mitralnu ćeliju kroz drugi dio (auto inhibicija). Jedna granularna ćelija je povezana
sa nekoliko mitralnih ćelija, a inhibitorno djelovanje relaksira mitralnu ćeliju koje također
može zahvatiti i susjedne mitralne ćelije, ovo je primjer lateralne inhibicije.

TRACTUS OLFACTORIUS I NJEGOVA PROJEKCIONA PODRUĆJA

Aksoni mitralnih ćelija obrazuju tr.olfactorius koji ide kroz olfaktivno stablo do podrućja
bazalnog prozencephalona. Glavna olfaktivna podrućja ukljućuju nucleus olfactorius
anterior na bazi olfaktivnog stabla i primarni olfaktivni cortex (cortex piriformis). Rostralni
dio olfaktivnog cortexa je smješten na orbitalnoj površini u blizini tr.olfactorius kao i
produžetak ka limenu nasi. Neka vlakna bulbus olfactoriusa dopiru u ventralni striatum,
koja se pružaju na ventralnu stranu mozga u podrućje substantiae perforate anterior. Na
limenu nasi, vlakna tr.olfactorius se lepezasto rasipaju preko površine temporalnog lobusa
u podrućje uncusa gyrus parahippocampalis. Ovo je temporalni dio olfaktivnog cortexa koji
također ukljućuje kortikalno amigdaloidno jedro i periamigdaloidni cortex. Neka vlakna
tr.olfactorius dopiru i u endorinalnu areu.
Najveći dio temporalnog olfaktivnog cortexa je smješten na dorzalnoj strani uncusa .

157
B.H.
 -CNS-

81. OLFAKTIVNI SISTEM

(funkcionalni aspekti, mikrosomatski covjek)
/heimer 274

Čulo mirisa je kod čovjeka slabije razvijeno nego kod ostalih sisara. Ipak, njime
se može razlikovati 3000 mirisa, kao dokaz su degustatori pića i parfema, a
efikasnost olfaktivnog sistema se može poboljšati treningom.
Olfaktivni receptori su slični okusnim, važni su u odabiru hrane. Često je ono što
osjećamo kao okus hrane povezano sa čulom mirisa. Olfaktivni epitel zauzina
oko 2cm područja nazalne šupljine gdje pokriva gornju conchu.
Identifikaciju i diferencijaciju vrši dio mozga - RHIENCEPHALON.

Olfaktivni sistem se sastoji od:

1. Bulbus et tractus olfactorius,
2. Tuberculum olfactorium,
3. Trigonum olfactorium,
4. Striae olfactoriae,
5. Primarni olfaktivni cortex.

***
Na osnovu razvoja olfaktivnog sistema, kičmenjaci se dijele na MAKROSOMATSKE (sa
izraženim osjetom za miris) i MIKROSOMATSKE (sa slabo razvijenim okusom za miris).
Olfactivni dio corpus amigdaloideum, uključujući i medijalne amigdale, koji prima input iz
olfactivnog cortexa je integralni dio proširenog amigdala, medijalno prošireni amigdale je
povezan sa medijalnim preoptićkim hipotalamusom, a to krucijalno određuje seksualno
ponašanje muškaraca.

158
B.H.
 -CNS-

82. VIDNI SISTEM - VIZUELNI CENTRI I PUTEVI

(N.OPTICUS, CHIASMA OPTICUM, TRACTUS
OPTICUS)
/šljivić 174, heimer 282, šečerov 81

To je senzorički put koji prenosi svijetlosne utiske primljene putem retine i

sprovodi ih:
1. Preko primarnih optićkih centara u DIENCEPHALONU
- corpus geniculatum laterale,
- pulvinar,
do sekundarnih optičkih centara u TELENCEPHALONU i to je vizuelni snop
optičkog puta.

2. Preko reflexnog primarnog optićkog centra u MESENCEPHALONU -

collicullus superior do odgovarajucih jedara u medulli oblongati i medulli
spinalis (cornua anterior centrum sympaticum) i prouzrokujući
posredstvom njih reflexne pokrete izazvane optičkim utiscima, to je
reflexni snop optičkog puta.

PERIFERNI NEURONI (intraretinski)

Čine bipolarne ćelije (stratum granulosum internum retine) sa svojim
produžecima. Oni vezuju prijemne neuroepitelijalne ćelije retine - stratum
granulosum externum, njenim ganglijskim ćelijama - stratum ganglionare.

CENTRALNI NEURONI
Vezuju retinu sa primarnim optićkim centrima u diencephalonu i
mesencephalonu pa su to:
- RETINO - DIENCEPHALIČKI CENTRALNI NEURON,
- RETINO - MESENCEPHALIĆKI CENTRALNI NEURON.

Intraretinski početni dio gradi sloj optičkih vlakana retine - stratum filorum.
Vanretinski dio obrazuju:
a) Nervus opticus,
b) Chiasma opticum,
c) Tractus opticus koje sa radix lateralis završavaju na primarnim optičkim
centrima diencephalona i mesencephalona.

159
B.H.
 -CNS-

Pravac pružanja centralnih neurona do PRIMARNIH CENTARA je različit, prema

dijelu retine odakle polaze pa imamo:
I. VLAKNA IZ TEMPORALNE POLOVINE RETINE - ne ukrštaju se u chiasma
opticum, vec iz nje prelaze u tractus opticus iste strane.
II. VLAKNA IZ NAZALNE (UNUTRASNJE) POLOVINE - ukrštaju se u chiasmi pa
prelaze u tractus opticus suprotne ili kontralateralne strane.
III. MAKULARNA VLAKNA - rađaju se iz ganglijskih ćelija maculae luteae,
dijelom se ukrštaju dijelom ne - semidecusatio filorum, tako da jedna
vlakna prelaze u tr.opticus iste strane a druga suprotne.

Završni dijelovi centralnih neurona napuštaju tractus opticus kroz radix lateralis
tractus optici podijeljen u 3 završna snopa:
1. Talamični snopić - PARS TALAMICA - završavaju se u pulvinar thalami,
2. Metathalamični snopić - PARS GENICULATA - završavaju se u corpus
geniculatum laterale,
3. Mezencefalični snopić - PARS MESENCEPHALICA - završava se u collicullus
superior.

Talamični i metatalamični snopić koji sadrže retino-diencephalićne centralne

neurone završavaju se u primarnim optićkim centrima diencephalona a
nastavljaju se kortikalnim neuronima optićkog puta.
Mezencephalićki završni snopić sadrži retino-mezencephalicne centralne
neurone koji se završavaju u reflexnom primarnom optičkom centru -
COLLICULLUS SUPERIOR, a produžavaju se reflexnim neuronima optičkog puta.

KORTIKALNI NEURONI
Ovi neuroni povezuju PRIMARNE OPTIČKE CENTRE DIENCEPHALONA sa optičkim
centrima u kori mozga (area striata).
Nastavak su retino-diencephalićkih centralnih neurona, tako da iz primarnih
optićkih centara polaze u dva snopa:
1. TR. GENICULOCORTICALIS OPTICUS - iz corpus geniculatum laterale,
2. TR. PULVINOCORTICALIS - iz pulvinara, zajedno čine Gratioletov put
(radiatio optica).

160
B.H.
 -CNS-

REFLEXNI NEURONI
Reflexni neuroni optičkog puta predstavljaju produžetak retino-
mesencephaličkih centralnih neurona skupljenih u reflexne optičke puteve:
1. Tr.tectobulbaris,
2. Tr.tectoreticularis Pawlov,
3. Tr.tectospinalis.

Ovi vezuju reflexni optički centar colliculus superior sa odgovarajućim jedrima

moždanog stabla:
- nc.nn.oculomotorius, i nc.nn.facialis,
i medullae spinalis (centrum ciliospinale Budge) kao i motorna jedra cornu
anterior medullae spinalis dovodeći preko njih do reflexnih pokreta, izazvanih
svijetlosnim utiscima.

U grupu reflexa koji se prenose optičkim putem spadaju:

1. Preko nc.nn.facialis – ŽMIRKANJE,
2. Preko centrum ciliospinale - ŠIRENJE ZJENICE,
3. Preko nc.nn.oculomotori:
- reflex suženja zjenice,
- reflex pokretanja,
- akomodacija,
- konvergencija.

MIOSIS - suženje zjenice.

MYDRIASIS - širenje zjenice.

***
Hajmer:
VIDNI SISTEM, VIZUELNI CENTRI I PUTEVI
N.opticus probija skleru i prolazi kaudalno do chiasme opticum gdje se vlakna iz nazalnih
polovina retine ukrštaju, pa nastaju tr.optici i prelaze na suprotnu stranu.
Pošto se vlakna iz nazalnih površina obje retine ukrste u chiasmi svaki tr.opticus sadrži
vlakna iz temporalnih retina ipsilateralnog oka i nazalnih retina kontralateralnog oka.
Tr.opticus zavija oko cerebralnih peduncula do nucleus geniculatus lateralis. Vlakna
završavaju u colliculus superior i regio pretectalis.

Značajna dva tipa retinalnih ćelija:

I. M - projektuju se u magnocellularni sloj,
II. P - projektuju se u parvocellularni sloj,
-> dalje završavaju u nucleus geniculatus lateralis.

161
B.H.
 -CNS-

83. NUCLEUS GENICULATUS LATERALIS

/heimer 282, šečerov 50

To je ventrolateralni dio thalamusa, šestoslojne konične strukture. Ono je

subkortikalno relejno jedro važno u vidnom sistemu. Ćelije koje ga izgrađuju
rasporedene su u vidu 6 koncentričnih lamina, između kojih su bijeli slojevi
izgrađeni iz vlakana;
- (u slojeve 2, 3, 5 -neukrštena temporalna, u slojeve 1, 4, 6 - nazalna ukrštena).

Aksoni magnocelularnih ganglijskih ćelija završavaju u 2 ventralna

magnocelularna sloja (alfa. brzoreagujući gama), dok se aksoni parvocelularnih
ćelija projektuju u 4 dorzalna parvocelularna sloja (beta - spororeagujući x
sistem).

Impulsi iz oba oka dolaze razdvojeni u NGL, tri sloja primaju input iz 1 oka a
preostala 3 sloja iz drugog oka.

Nucleus geniculatus lateralis prima aferantna vlakna iz retine oba oka preko
tractus opticusa.
Aferentna vlakna iz retinae završavaju tj. projiciraju se u tačno određene
dijelove nc.geniculatus lateralis-a (slojeve 1-6). Eferentna vlakna završavaju u
pretectum:
- colliculi superiores,
- nc.suprachiasmatis i
- zona incerta.

Axoni neurona parvocelularnih lamina prolaze kroz stražnji rog capsulae

internae te formiraju RADIATIO OPTICA i završavaju u vidnom cortexu AREA 17,
(occipitalnog režnja).
Monoaminergićna vlakna dolaze u nc.geniculatus lateralis iz locus coeruleusa i
nc.raphes dorsalis.
Posto neuroni nc.geniculatus lateralis ne reaguju za vrijeme sna, visoko su
odgovorni za vizuelne stimuluse u vrijeme budnosti.
Primarna mu je funkcija prijenos informacija iz očiju do vizuelnog cortexa.
(MAGNOCELULARNE LAMINE odgovorne za KONTRASNO VIĐENJE, a
PARVOCELULARNA za KOLORNI VID).

162
B.H.
 -CNS-

84. TRACTUS GENICULOCORTICALIS

(radiatio optica) i VIZUELNI CORTEX
/heimer 285

Neuroni iz nc.geniculatus lateralis obrazuju tr.geniculocalacrinus ili radiatio

optica koji se projiciraju u primarni vizuelni cortex u području sulcus calcarinus u
occipitalnom lobusu. (AREA 17). Radiatio optica prolazi kroz SUBLENTIKULARNI
dio capsulae internae a njena vlakna se lepezasto rasipaju.
Vlakna koja se lepezasto rasipaju prenose impulse iz donjih retikularnih
kvadranata, zavijaju se LATERALNO i neznatno ROSTRALNO oko temporalnog
roga lateralnog ventrikula, prije nego produže u donju usnu sulcus calcarinusa.

Primarni vizuelni cortex se podudara sa Brodmanovom AREOM 17. A vizuelni

cortex se pruža i kroz areu 18, 19.
Veći dio PRIMARNOG VIZUELNOG CORTEXA se nalazi na medijalnoj strani
occipitalnog lobusa, primarno u dubini SULCUS CALCARINUS.
Najviše area sa predominantnim VIZUELNIM funkcijama smješteno je u
occipitalnom lobusu, neki regioni sa vizuelnim funkcijama se nalaze rostralno u
odnosu na occipitalni lobus u oba i u parijetalnom i u temporalnom lobusu.

85. PRETECTUM I PUPILARNI SVJETLOSNI REFLEKS

/289 heimer

Veličina pupile je određena aktivnošću parasimpatičke inervacije m.sfincter

pupille, a u manjem stepenu sinaptičkom inervacijom krvnih sudova irisa i
m.dillatora pupille. Veličina varijacije je uzrokovana različitim faktorima kao sto
su promjene u intezitetu svijetla u toku akomodacije i pri stresu.
Poznat je je fenomen "pupilarne konstrikcije" kao odgovor na jako svijetlo
nazvan direktni svijetlosni reflex.
Aferentna veza u reflexnom luku je predstavljena vlaknima koja dopiru u
pretektalni region kroz optički nerv i tractus opticus. Neuroni u pretektalnom
regionu se povezuju sa parasimpatičkim Westfaledingerovim jedrom, koje
inervira m.sfincter pupille preko ganglion cilliare.
Pošto se vlakna ukrštaju prelazeći sa jedne strane na drugu u optičkoj hijazmu i
u pretektalnoj arei neizražena pupilarna konstrikcija se označava kao ukršteni ili
konsenzualni svijetlosni reflex. Procjena pupillarnog svijetlosnog reflexa je
značajan dio neurološkog pregleda.
163
B.H.
 -CNS-

86. AUDITIVNI SISTEM (corpus trapezoideum,

lemniscus lateralis et radiatio acustica)
/heimer 306, šljivć 178

Akustički put vezuje neuroepitelijalne ćelije Kortijevog organa - GANGLION

SPIRALE COCHLEAE, preko akustičkih jedara rombencephalona nc.cochlearis
ventralis et dorsalis i primarnih akustičkih centara (colliculus inferior, corpus
geniculatum mediale) sa kortikalnim akustičkim centrima u GYRI TEMPORALIS
TRANSVERSI.
Akustičkom putu razlikuju se 3 dijela: periferni, centralni i kortikalni dio, koji su
sastavljeni od istoimenih neurona.

PERIFERNI NEURONI
Obrazuju vlakna n.statoacusticusa koja se pružaju od Kortijevog organa do
akustičkih jedara u rhombencephalonu - nc.cohlearis ventralis et dorsalis.
Dentriti perifernih neurona polaze od neuroepitelijalnih ćelija Kortijevog organa
i dolaze na ganglion spirale cochleae sadržanog u canalis spiralis modioli.
Od ovog ganglija polaze njihovi neuriti koji napuštaju put kroz Tractus
foraminosus na dnu meatus acusticus internusa te ulaze u sastav nervus
statoacusticusa.
Sadržani u ovom živcu ulaze u rhombencephalon između ponsa i medulae
oblongate kroz odgovarajući dio fosse pospontine i završavaju u
NC.COCHLEARIS VENTRALIS et DORSALIS.

CENTRALNI NEURONI
Grade centralni dio akustičkog puta koji se pruža kroz moždano stablo, poćev od
oba akustička jedra u rhombencephalonu do primarnog akustičkog centra u
mezencephalonu (colliculus inferior) i diencephalon (nc.geniculatum mediale).
U početku je dvostruk, sastavljen i z dva početna snopa:
a) Striae medulares – dorsalnog,
b) Corpus trapezoideum – ventralnog.

Oba ova snopa se sjedinjuju rostralno od nc.olivares superior i grade završni dio
centralnog akustičkog puta - LEMNISCUS LATERALIS.
Vlakna lemniscus lateralisa prolaze kroz brahium colliculi inferior i završavaju u
corpus geniculatum mediale - primarnom akustičkom centru diencephalona.

164
B.H.
 -CNS-

KORTIKALNI NEURONI
Polaze iz corpus geniculatum mediale, obrazujući u središnjoj bijeloj masi
hemisfere - kortikalni dio akustičkog puta - radiatio acustica
(tr.geniculocorticalis-acusticus).
Radiatio acustica prolazi kroz pars retrolentiformis capsulae internae i
napustajući je kroz njen sublentiformni dio završava u GYRI TEMPORALES
TRANSVERSI - koja prestavlja elementarni akustički centar (area
supratemporalis granulosa).

***
Hajmer:
Centralne auditivne veze od cochlearnog jedra do auditivnog cortexa u gyri temporales
superior su kompleksne. Kohlearna jedra i njihovi dijelovi se odlikuju mnoštvom excitatorni
i inhibitorni puteva:
1. Prvi - AKSONALNE PROJEKCIJE iz ventralnog kohlearnog jedra obrazuju corpus
trapezoideum, ide medijalno preko tegmentuma središnjom linijom te završava u
NC.OLIVARIUS SUPERIOR,
2. VLAKNA obrazuju lemniscus lateralis na suprotnoj strani te se penju do colliculus
inferior mesencephalona,
3. VLAKNA iz dorzalnog kohlearnog jedra ukrštaju se u središnjoj liniji i povezuju se u
lemniscus lateralis na suprotnoj strani,
4. Vlakna iz nc.olivarius superior se penju u lemniscus lateralis obje strane i završavaju u
jedrima lateralnog lemniscusa i colliculli inferiora.

165
B.H.
 -CNS-

87. RAZLIKOVANJE ZVUKOVA, INTEZITETA I

LOKALIZACIJE ZVUKA
/308 heimer

Tonotopska organizacija tj. prostorno prezentiranje frekvencija tonaliteta jedna

je od karakteristika auditivnog puta. Prostorno odvajanje tonova sa različitim
frekvencijama događa se u KOHLEI gdje bazalni dio organum Corti biva
stimulisan tonovima visoke frekvence, dok progresivno sve niže frekvencije
aktiviraju vise apikalne dijelove organa.
Striktna kohleotopika je očuvana preko različitih releja u auditivnom putu do
cerebralnog kortexa gdje su visoki tonovi predstavljeni u medijalnom dijelu
auditivnog kortexa, dok su zvukovi niske frekvencije zastupljeni u lateralnom
dijelu u blizini lateralne strane mozga.

Mada je auditivni cortex tonotropski organizovan, to nije pak od bitne važnosti

(apsolutne) za razlikovanje frekvencije. Analitićki kapacitet auditivnog sistema
se ogleda, u proširenju izvan čistog razlikovanja frekvencija tonova. Mi možemo
efektivno prepoznati razliku izmedju glasova i muzičkih instrumenata, pa se
vjeruje da su auditivni cortex i njegova asocijativna polja znatnije ukljućeni u
subtilnije razlikovanje zvukova.

Razlikovanje inteziteta:
Ovaj način razlikovanja, zavisi i od broja stimulisanih auditivnih receptora pa i
od brzine pražnjenja u pojedinim nervnim vlaknima. Cerebralni cortex nije
neophodan za razlikovanje inteziteta.

Lokalizacija zvuka:
Ova funkcija zavisi prvo od binarne reprezentacije u nekim auditivnim stranama
mozga. Zvuk koji dolazi specifićnim pravcem obićno dopire u oba uha sa malom
vremenskom razlikom i sa nešto malo razlike u intezitetu a ova dva faktora su
važna u lokalizaciji zvuka. Gluhoća na jedno uho smanjuje sposobnost
lokalizacije zvuka. Centralni neuralni mehanizmi odgovorni za lokalizaciju zvuka
nisu kompletno poznati. U gornjem olivarnom komplexu su brojne bipolarne
čelije sa medijalnim i lateralnim dendritima.

166
B.H.
 -CNS-

87. RAZLIKOVANJE ZVUKOVA, INTEZITETA I

LOKALIZACIJE ZVUKA
/308 heimer

Tonotopska organizacija tj. prostorno prezentiranje frekvencija tonaliteta jedna

je od karakteristika auditivnog puta. Prostorno odvajanje tonova sa različitim
frekvencijama događa se u KOHLEI gdje bazalni dio organum Corti biva
stimulisan tonovima visoke frekvence, dok progresivno sve niže frekvencije
aktiviraju vise apikalne dijelove organa.
Striktna kohleotopika je očuvana preko različitih releja u auditivnom putu do
cerebralnog kortexa gdje su visoki tonovi predstavljeni u medijalnom dijelu
auditivnog kortexa, dok su zvukovi niske frekvencije zastupljeni u lateralnom
dijelu u blizini lateralne strane mozga.

Mada je auditivni cortex tonotropski organizovan, to nije pak od bitne važnosti

(apsolutne) za razlikovanje frekvencije. Analitički kapacitet auditivnog sistema
se ogleda, u proširenju izvan čistog razlikovanja frekvencija tonova. Mi možemo
efektivno prepoznati razliku između glasova i muzičkih instrumenata, pa se
vjeruje da su auditivni cortex i njegova asocijativna polja znatnije uključeni u
subtilnije razlikovanje zvukova.

Razlikovanje inteziteta:
Ovaj način razlikovanja, zavisi i od broja stimulisanih auditivnih receptora pa i
od brzine pražnjenja u pojedinim nervnim vlaknima. Cerebralni cortex nije
neophodan za razlikovanje inteziteta.

Lokalizacija zvuka:
Ova funkcija zavisi prvo od binarne reprezentacije u nekim auditivnim stranama
mozga. Zvuk koji dolazi specifićnim pravcem obićno dopire u oba uha sa malom
vremenskom razlikom i sa nešto malo razlike u intezitetu a ova dva faktora su
važna u lokalizaciji zvuka. Gluhoća na jedno uho smanjuje sposobnost
lokalizacije zvuka. Centralni neuralni mehanizmi odgovorni za lokalizaciju zvuka
nisu kompletno poznati. U gornjem olivarnom komplexu su brojne bipolarne
čelije sa medijalnim i lateralnim dendritima.

167
B.H.
 -CNS-

89. POKRETI OKA

/heimer 244

Pokreti oka su visoko kordinirani i regulisani. Motorne jedinice za mišiće oka su

vrlo male u redosljedu od 3-6 mišićnih vlakana za svaki motorni neuron. Pokreti
oka su u principu konjugirani, tj. oba oka se kreću zajedno, skoro identićno.
Dupli likovi ili diplopija se mogu dešavati kada pokreti oka nisu konjugirani (neki
od mišića oka su paralizovani).
Mogu biti voljni i reflexni, a javljaju se kao odgovor na različite stimuluse
uključujući vizuelne impulse kao kao i poruke iz vestibularnih jedara,
cerebelluma i cerebralnog cortexa.
Motorni neuroni u okulomotornom, trochlearnom i jedru n.abducensa
predstavljaju konaćan, značajan put za kontrolu extraokularnih mišića.

Razlikujemo slijedeće pokrete oka:

1. Iznenadni, brzi ili oštri pokreti oka,
2. Mirni, spori pokreti,
3. Vestibulookularni reflexi,
4. Optokinetički odgovori,
5. Vergence.

I - IZNENADNI, BRZI, OŠTRI POKRETI

Dovode oko ponovo u položaj da lik objekta sa periferije pada na foveu centralis
te tako formira sliku.

II - MIRNI, SPORI POKRETI

Javljaju se kada se objekat prati pri kretanju, da bi se lik zadržao na fovei
centralis.

III - VESTIBULOOKULARNI REFLEXI

Podešavaju položaj oka, kao odgovor na pokrete glave.

IV - OPTOKINETICKI ODGOVORI
Javljaju se kao kompezacija za pokret u vizuelnoj okolini a mogu imati oblik
sporih pokreta ili sakada.

V - VERGENCE
Označavaju binokularnu razdvojenost da bi se lik sačuvao na fovei centralis u
oba oka, kada se posmatraju predmeti koji se nalaze na različitim distancama od
168
B.H.
 -CNS-

osobe koja gleda. Ako se objekat kreće prema posmatraću oći konvergiraju, a
ako se udaljava divergiraju.

KONTROLA POKRETA OČIJU:

Opšta somatomotorna okulogirna jedra: III, IV, VI inervišu mišiće pokretaće
očne jabučice, (n.oculomotorius, n.trochlearis, n.abducens).
Ova jedra su međusobno povezana ali su povezana i sa vestibularnim jedrima i
jedrima RF ponsa i mesencephalona.
- Fasciculus telencephalicus medialis - kordinacija pokreta očiju sa
pokretima glave.
- Centar za lateralni pogled - RF ponsa uz nc.n.abducens.
- Centar za vertikalni pogled - substantia grisea periaqueductalis u visini
collicullus superiora.

***
REFLEX AKOMODACIJE - je adaptacija očiju na blisko gledanje, uključujući: Konvergenciju
očiju kao i suženje papillae i kontrakciju musculus ciliarisa, koji mijenja radijus zavoja leće.
PRETEKTALNO PODRUČJE - značajno u obavljanju pupilarnog svijetlosnog reflexa i reflexa
acomodacije.
STRUKTURE PROZENCEPHALONA - u cerebralnom kortexu i bazalne ganglije, također su
uključene u vizuelno vođene i voljne pokrete oka.

169
B.H.
 -CNS-

90. CENTRI ZA PROIZVODNJU SAKADA

/245 heimer

Sakade su brzi, konjugirani pokreti oka. Neuroni u nc.nervi abducens i obližnja

paramediana jedra RF su od posebnog značaja za horizontalne sakade. Ovi
neuroni se označavaju kao "centar za zurenje" - gaze centar ili centar za
proizvodnju sakada, za horizontalne pokrete oka, a osiguravaju kordinaciju
između m.rectus lateralisa sa jedne strane i m.rectus medialisa sa suprotne
strane. Oni to čine pomocu direktnog puta iz jedara nc.abducensa na jednoj
strani, sa grupom okulomotornih neurona koji inerviraju m.rectus medialis na
suprotnoj strani.
Projekcija je inkorporirana u FASCICULUS LONGITUDINALIS koji je najznačajniji
kordinirajući put za konjugirane pokrete oka. Centri za vertikalne sakade nalaze
se u rostralnom intersticijalnom jedru fasciculus longitudinalis medialisa na
rostralnoj strani tj. kraju mezencephalona. Ovo jedro prima značajan input iz
pontinske paramediane rericularne formacije koja također kontroliše vertikalne
sakade. Premotorni neuroni u rostralnom intersticijskom jedru projiciraju se u
nc.nervi trochlearis, a najvise u okulomotorni nuklearni komplex.
Perihipoglosalni komplex koji se sastoji od nekoliko ćelijskih grupa u blizini
hipoglosalnog jedra, blisko je povezan sa okulomotornim jedrom na jednoj
strani i vestibularnim sistemom i cerebellumom na drugoj strani.

170
B.H.
 -CNS-

91. STRUKTURE PROZENCEPHALONA UKLJUČENE

U KONTROLU POKRETA OKA
/247 heimer

Nekoliko regiona prozencephalona u oba i u cerebralnom kortexu i u bazalnim

ganglijama direktno je uključeno u voljne pokrete oka, uključujući vizuelno
vođene sakade. Najbolje je proučena u FRONTALNOM OČNOM POLJU U AREI 8,
koja je smještena u stražnjem dijelu gyrus frontalis mediusa ispred premotornog
kortexa.
FRONTALNO OČNO POLJE prima input iz nekoliko drugih kortikalnih područja, a
posebno iz stražnjeg parijetalnog očnog polja, koje se nalazi u AREI 7 u lobus
parietalis superior. Postoje posebne razlike između FRONTALNOG OČNOG
POLJA (FEF) i stražnjeg parijetalnog očnog polja. FEF je blisko povezan sa
sakadima u smislu da služi kao region okidanja za centre koji proizvode sakade u
moždanom stablu, bilo da direktno utiču projekcijama iz FEF ili indirektno preko
frontalnog očnog polja projicirajući se u colliculus superior, čije se projekcije
naizmjenićno vraćaju u centar za proizvodnju sakada u moždanom stablu.
Treća mogučnost je osiguravanje motornih krugova kroz bazalne ganglije.
Aktivacija ovog kruga odvija se excitatornim impulsima iz frontalnog očnog polja
koji služi za disinhibiciju colliculus superiora. Uklanjanjem toničke inhibicije
colliculus superiora ova struktura ce biti da injicira sakade putem svojih
projekcija u centre za proizvodnju sakada. Stražnje očno polje, koje je više
povezano sa vizuelnom pažnjom nego sa motornim aspektima sakada važno je
za sakade samo u obimu vizuelne pažnje koja je neophodan preduvjet za
vizuelno vođene sakade. SAMO ZA VIZUELNU PAŽNJU.

171
B.H.
 -CNS-

92. PEDUNCULI CEREBELLI

/heimer 105, šljivić 53

Cerebellum posjeduje 3 parna i simetrična kraka:

1. Peduncullus cerebellaris superior - BRACHIA CONJUCTIVA,
2. Peduncullus cerebelaris medii - BRACHIA PONTIS,
3. Peduncullus cerebellaris inferiores - CORPORA RESTIFORMIA,

I - PEDUNCULLI CEREBELLARE SUPERIORES (brachia conjuctiva)

Povezuju cerebellum i cerebrum (mesencephalon i prosencephalon, -
diencephalon i telencephalon).
Obrazuju ih:
- cerebellopetalni putevi medullae spinalis
- cerebellofugalni putevi medullae oblongate, mesencephalona,
diencephalona.

Pripadaju bočnom zidu metencephalona (zajedno sa brachia pontis).

Prividni početak odgovara zadnjoj ivici laminae quadrigeminae.
Od ovog mjesta brachia conjuctiva divergiraju prema dole, ograničavajući bočno
pars pontina fossae romboideae, na čijem bočnom uglu skreću dorsalno prema
cerebellumu u koji ulaze ujedinjeni sa brachia pontis i corpora restiforme u
zajedničko stablo.
Zajedničko stablo pedunculli cerebellaris ponire u fossa cerebelli transfersa.

Putevi:
- CEREBELOPETELNI: Tr.spinocerebellaris Gowers,
- CEREBELOFUGALNI: Tr.cerebellorubralis, Tr.cerebellotalamicus,
Tr.fastigiobulbaris.

172
B.H.
 -CNS-

II - PEDUNCULLI CEREBELARES MEDII (brachia pontis)

Povezuje cerebelum sa ponsom.
Pripada bočnom zidu metencephalona (zajedno sa brachia conjuctiva).
Njihov prividni početak je na granici bočne i ventralne strane ponsa (linea
trigeminofaciallis).

Obrazuju ih cerebellopetalni putevi ponsa:

1. Tractus corticocerebellaris (pars pontina) obrazuju preostali dio brachia
pontis,
2. Tr.pontocerebellaris - izgrađuju glavninu mase brachia pontis.

Grade ga fibre pontis transferse mediae, superficiales et profunde koje polaze u

nc.pontis.
One se ukrštaju i obrazuju tr.pontocerebellaris koji čini glavninu mase brachi
pontis kontralateralne strane.

III - PEDUNCULLI CEREBELARES INFERIORES (corpus restiforme)

Povezuje cerebellum sa medulom spinalis i medullom oblongatom. Obrazuju ih
cerebelopetalni i cerebelofugalni putevi medullae oblongate i medullae spinalis.
Morfološka karakteristika pedunculli cerebelares inferior je da posjeduju dva
dijela spacifićna po građi:
- PARS MEDIALIS (corpus juxtarestiforme),
- PARS LATERALIS.

PARS MEDIALIS
- CEREBELOPETALNI:
a) Tr.nucleocerebellaris,
b) Tr.vestibulocerbellaris,
c) Tr.reticulocerebellaris.

- CEREBELOFUGALNI
a) Tr.cerebellonuclearis,
b) Tr.cerebellovestibularis.

173
B.H.
 -CNS-

PARS LATERALIS
- CEREBELOPETALNI
a) Tr.spinocerebellaris dorsalis,
b) Tr.olivocerebellaris (fibre arcuate interne ventrales),
c) Tr.bulbocerebellaris (fibre arcuate externe),
d) Tr.corticocerebellaris.

- CEREBELOFUGALNI
a) Tr.cerebellospinalis Marchi,
b) Tr.dentatoolivaris.

Prividni početak CORPUS RESTIFORME je u visini donjeg ugla fossae

romboideae, a neposredno iznad tri izbočenja u dorzalnoj strani medullae
oblongate:
- Tuberculum nuclei cuneate,
- Tuberculum nc.gracillis,
- Tuberculum cinereum.

Corpus restiforme predstavlja prividni produžetak funiculus posterior i pars

retroolivaris funiculi lateralis medullae spinalis.
Od svog početka pedunculli cerebelares inferiores divergiraju (oba kraka se
udaljavaju jedan od drugog) ograničavajući bočni pars bulbaris fosse
romboideae te skreću ka bočnim uglovima fosse romboideae pa dorzalno
prema ceeebellumu.

Pri tome, spolja od bočnih uglova fossae romboideae, pedunculli cerebelares

inferiores se spajaju sa brachia pontis i brachia conjuctiva u zajedničko stablo
pedunculli cerebellaris koje ponire u cerebellum kroz fossa cerebelli transfersa,
označavajuci pri tome njene boćne uglove.

174
B.H.
 -CNS-

93. METENCEPHALON (sastavni dijelovi i granice)

/heimer 7, šljivić 61

Heimer:
Metencephalon se sastoji od cerebelluma i ponsa (mosta).
Cerebellum je "nadležan" za koordinaciju pokreta, a smješten je ispod
tentorium cerebelli u fossa crani posterior. On se sastoji od dvije cerebelarne
hemisfere koje su povezane u središnjoj liniji sa vermis cerebelli, crvolikom
formacijom. Slično cerebralnim hemisferama, cerebellum je pokriven slojem
sive supstance, cortex cerebelli, koga karakteriše veliki broj paralelnih polja,
folia cerebelli, koje su odvojene dubokim brazdama (fissurae).
Mada se obićno kaže da je pons smješten ventralno u odnosu na cerebellum, on
je stvarno postavljen ispred cerebelluma, kada je glava u normalnom
uspravnom položaju. Kada posmatramo njegovu ventralnu stranu, pons je
postavljen kao most preko kanala (moždano stablo).

**
Šljivić:
Mali mozak pripada krovu metencephalona, čiji pod gradi Varoliusov most (pons), a boćne
zidove srednji kraci malog mozga, brachia pontis (pedunculi cerebellaris medii). Most je
ventralni dio metencephalona, koji se pruža od produžene mozdine do moždanih krakova
srednjeg mozga (crura cerebri).

**
Cerebellum - morfologija, Pons – morfologija.

175
B.H.
 -CNS-

CEREBELLUM – morfologija:

Cerebellum (mali mozak) smješten je u fossi crani posterior, odvojen od donje

strane telencephalona sa tentorium cerebelli.
Učestvuje u izgradnji krova IV komore. Ventralno od njega su medulla oblongata
i pons koji čine pod IV komore. A sa njima je povezan preko peduncula (gornji,
srednji i donji koji vezuju mali mozak sa kičmenom i produženom moždinom,
mostom i mezencephalonom).

Sastoji se iz dvije polutke - HEMISFERE CEREBELLI, spojene pomoću neparnog,

suženog, sagitalno postavljenog režnja VERMISA. Površina vermisa i hemisfera
je izbrazdana - sulci cerebelli, koji se produbljuju u folia cerebelli. Pored njih
postoje na hemisferama jače brazde - FISSURE CEREBELLI koje mali mozak dijele
na LOBUSE (režnjeve).
a. Fissura prima odvaja lobus anterior od lobus posterior.
b. Fissura posterilateralis odvaja lobus posterior od lobus floculonodularis.

Na cerebellumu opisujemo 3 strane:

1. FACIES ANTERIOR - prednja strana,
2. FACIES INFERIOR - donja strana,
3. FACIES SUPERIOR - gornja strana.

Facies superior cerebelli:

Konveksan je, pa površina vermisa prelazi u površinu hemisfera. Hemisfere su
naprijed odvojene sa incisurom cerebellaris anterior, a straga ih razdvaja
incisura cerebellaris posterior u koju ulazi falx cerebelli.

Facies inferior cerebelli:

U svom donjem dijelu je izdubljena u duboku jamu VALLECULA CEREBELLI, a
njeno dno je vermis, tako da ona razdvaja vermis od hemisfera.

Facies anterior cerebelli:

U središnjem dijelu ove strane je udubina fossa cerebelli transversa (jaće
izdubljeni dio valecule). Njeno dno je fastigum - krovni produžetak IV moždane
komore. Rostralno od fasiguma mali mozak prelazi u velum medullare superius,
a kaudalno od njega u vellum medulare inferius. Lateralno od fastiguuma polaze
tri para krakova; pedunculli cerebellares superiores, medii et inferiores.

176
B.H.
 -CNS-

Pedunculi cerebelares superiores povezuju cerebellum sa mesencephalonom,

inferior sa medullom oblongatom, a medii sa ponsom.
Na prednjoj strani pedunculli cerebellaris medii je flloculus, koji je preko
pedunculli floculi povezan sa nodulusom. I oni čine filogenetski najstariji dio
mozga LOBUS FLOCULONODULARIS ili ARCHICEREBELLUM.

ANGULUS PONTOCEREBELLARIS
Prednja strana cerebelluma, zajedno sa stražnjom stranom piramide
temporalne kosti i bočnim stranama moždanog stabla učestvuju u izgradnji
angulus pontocerebellarisa.
Zidovi pontocerebelarnog ugla:
- UNUTRAŠNJI - grade boćne strane medullae oblongate i ponsa,
- SPOLJAŠNJI - gradi slobodni dio prednje strane cerebelluma,
- PREDNJI - gradi zadnja strana piramide temporalne kosti.

Ovi zidovi ograničavaju CISTERNU PONTOCEREBELLARIS, a njen sadržaj je:

1. Liquor cerebrospinalis,
2. V, VI, VII, VIII, IX, X, XI moždani živac (V - XI),
3. A.superior cerebelli,
4. A.labyrinthi,
5. Dandijeva vena (odvodi krv iz gornje strane cerebelluma).

V i VI živac čine gornju peteljku te pri izlasku idu naprijed prema gornjoj ivici
piramide.
VII, VIIbis i VIII pružaju se koso naprijed i upolje kroz porus acusticus internus
IX, X, XI - kroz foramne iugulare

**
In situ, tj. kada produžena moždina, most i mali mozak leže u stražnjoj lobanjskoj jami
(fossa crani posterior), zadnja strana piramide temporalne kosti i moždane ovojnice,
pretvaraju ovaj ugao/ angulus pontocerebellaris u među-moždanićki prizmatićni prostor
zvani cisterna pontocerebellaris.

Funkcija cerebelluma:
1. Regulacija ravnoteže,
2. Održavanje mišićnog tonusa,
3. Koordinacija rada flexora i extensora,
4. Programiranje pokreta i motornog učenja.

177
B.H.
 -CNS-

Podjela malog mozga:

Na malom mozgu razlikujemo 3 režnja:
1. LOBUS FLOCULONODULARIS,
2. LOBUS ANTERIOR,
3. LOBUS POSTERIOR.

Lobus floculonodularis - ARCHICEREBELLUM, funkcionalno

VESTIBULOCEREBELLUM
To je filogenetski najstariji dio mozga, archicerebellum.
Obuhvata; NODULUS, PEDUNCULLI FLOCULLI, FLOCULUS
Od lobus posterior je odvojen fissurom posterolateralis. Povezan sa
vestibularnim jedrima pa je funkcionalno VESTIBULOCEREBELLUM. "Vrši nadzor
nad mišičima važnim za održavanje ravnoteže."

Lobus anterior - SPINOCEREBELLUM, PALLEOCEREBELLUM

Filogenetski je mladi dio mozga, pa se naziva palleocerebellum. Od lobus
posterior je odvojen fisurom primom. Lobus anterior obuhvata:
1. LINGULU,
2. LOBUS CENTRALIS,
3. KULMEN na VERMISU.
I njima odgovarajuće dijelove na hemisferama tj.;
1. VINCULA TINGULAE
2. ALAE LOBULI CENTRALIS
3. LOBULUS QUADRANGULARIS

Povezan je sa medullom spinalis spinocerebellarnim putevim preko kojih prima

proprioceptivni osjet iz mišića, tetiva, zglobnih čahura, ligamenata, zbog toga se
naziva SPINOCEREBELLUM. "Funkcija mu je regulacija mišičnog tonusa".

Lobus posterior - PONTOCEREBELLUM, NEOCEREBELLUM

Ovoje je filogenetski najmlađi dio cerebelluma. Proteže se od fissurae prime do
fissurae posterolateralis.
Lobus posterioru pripadaju sljedeći dijelovi vermisa (obuhvata):
1. DECLIVA,
2. FOLIUM VERMIS,
3. TUBER VERMIS,
4. PYRAMIS,
5. UVULA.
178
B.H.
 -CNS-

a od hemisfera:
1. LOBUS SIMPLEX
2. LOBUS SEMILUNARIS SUPERIOR
3. LOBUS SEMILUNARIS INFERIOR
4. LOBUS BIVENTER *LOBUS GRACIALIS
5. TONSSILA

Najveći dio afferentnih vlakana prima iz nuclei pontis, funkcionalni naziv mu je

pontocerebellum. Povezan je sa moždanom korom preko ponsa. Koordinira rad
mišića, zadužen je za kontrolu preciznosti pokreta, reprogramiranje brzih
pokreta preko impulsa kočenja.

JEDRA CEREBELLUMA:
1. NUCLEUS FASTIGI,
2. NUCLEUS GLOBOSSUS,
3. NUCLEUS EMBOLIFORMIS,
4. NUCLEUS DENTATUS.

I - NUCLEUS FASTIGI (najstarije jedro)

Leži uz samu srednju liniju, na prednjem dijelu vermisa. Sadrži velike
multipolarne neurone.
Afference prima iz:
a) Kore vermisa,
b) Donjeg olivarnog komplexa,
c) Vestibularnih jedara.
Eference šalje kroz pedunculli cerebellaris superior u vestibularna i druga jedra
moždanih živaca medullae oblongate.

II - NUCLEUS GLOBOSSUS
Leži između nc.fastigi medijalno i nc.emboliformis lateralno.
Aference prima iz kore vermisa.
Eference šalje - u medullu oblongatu preko pedunculli cerebellaris superior.

III - NC EMBOLIFORMIS
Smješteno uz hylus nc.dentati.
Aference prima iz cortexa između vermisa i hemisfere.
Eference idu u talamus preko pedunculli cerebellaris superior.

179
B.H.
 -CNS-

IV - NUCLEUS DENTATUS - najveće;

Izgledom podsjeća na nc.olivarius inferior. Ima oblik vreće sa otvorom (hilus
nuclei dentati).
Aference donose inhibitorne impulse iz Purkinijevih ćelija ukoliko dolaze iz
moždanog stabla.
Eference odlaze u talamus i nc.ruber i učestvuju u izgradnji gornjeg kraka
(pedunculli cerebellaris superior).

**
Nc.dentatus - je vezan sa jedne strane sa korom hemisfera malog mozga -
tr.corticonucleares, a s druge strane sa produženom moždinom - tr.dentetoolivaris, sa
mezencefalonom - tr.cerebellorubralis, i sa diencephalonom - tr.cerebellotalamicus i
tr.cerebellorubralis + tr.rubrotalamicus.

Ono je uključeno u cerebelo-cerebralni sistem puteva malog mozga, pošto uspostavlja vezu
između puteva, koji se silazeći iz kore velikog mozga prekidaju u kori hemisfera malog
mozga (tr.corticopontini - tr.pontocerebellaris i tr.corticocerebellaris) i puteva, koji iz
mezencefalona vode ka velikom mozgu (tr.cerebellotalamicus - tr.talamocorticales) i ka
kičmenoj moždini (tr.rubrospinalis i tr.rubroreticularis cruciatus - tr.reticulospinalis).

**
Nc.fastigii - vezano sa jedne strane sa korom vermisa (tr.corticonuclearis) a sa druge strane
sa vestibularnim i retikularnim jedrima oblongate preko gornjih krakova malog mozga
(tr.fastigobulbaris). Ono je uključeno u spinocerebelarni sistem puteva malog mozga, jer
uspostavlja vezu između puteva, koji se prekidaju u kori malog mozga i puteva koji iz
produžene moždine silaze ka kičmenoj moždini.

***
Aferentni aksoni ulaze u cerebellum kroz pedunculi cerebellares, kao:
1- Tr. Spinocerebellaris ventralis et dorsalis,
2- Tr. Cuneocerebellaris,
3- Tr. Olivocerebellaris,
4- Tr. Vestibulocerebellaris,
5- Tr. Reticulocerebellaris,
6- Tr. Pontocerebellaris.

Eferentna vlakna – kore malog mozga su aksoni purkinijevih neurona. Aksoni završavaju u
subkortikalnim jedrima, sinaptički kontaktiraju sa njihovim ćelijama, a mali dio odlazi do
nucleus vestibularis lateralis.

180
B.H.
 -CNS-

PONS – morfologija:

Pons je dio moždanog stabla između medullae oblongate i mesencephalona.

Smješten je u fossi crani posterior, pokriven cerebellumom.

Granice:
VENTRALNA STRANA
- prema meduli oblongati: Fossa pospontina,
- prema mezencephalonu: Fossa prepontina.
DORZALNA STRANA
- prema medulli oblongati: Striae medullares,
- prema mesencephalonu: Lamina quadrigemina (tecti).

OPISUJEMO 4 STRANE:
- jedna ventralna, prednja,
- dvije bocne,
- dozalna strana.

MORFOLOGIJA:
VENTRALNA strana ponsa je ispupćena naprijed u odnosu na susjedene dijelove
moždanog stabla pa podsjeća na most koji ih spaja. Sredinom ove strane se
pruža mali žljeb - sulcus basillaris pontis (a.basillaris). Upolje od ovog žlijeba
EMINENTIA PYRAMIDALIS PONTIS koja je prouzrokovana prolaskom rasutih
fasciculus longitudinalis medialis - od tr.corticospinalis.
Na granici ventralne i boćne strane izbijaju korijena vlakna n.trigeminusa (portio
maior - senzitivna, portio minor - motorna).

DORZALNA strana čini pontinski dio fossae romboideae. Na njoj se vide

formacije,
- Duž središnje linije - sulcus medianus, a lateralno granići sa sulcus limitans.
- Središnje izbočenje - eminentia medialis. Poviše striae medullaris je
izboćenje colliculi facialis (koje pravi jedro n.abducensa).
- Granicni žlijeb - sulcus limitans, odvajaju eminentiu medialis od area
vestibularis koja leži najlateralnije. Iznad colliculus facialis nalazi se fovea
superior ispod koje leži motorno jedro n.trigeminusa (nc.masticatorius
nn.trigemini) i u podrućju gornjeg polja aree vestibularis leži nc.sensorius
nn.trigemini. Lateralno i nešto prema gore od fovee superior nalazi se
locus coeruleus, plavičasta mrlja koja je bogata noradrenalinom.

181
B.H.
 -CNS-

- ** Vestibularno polje (area acustica) svojim pontinskim dijelom leži između sulcus
limitans i peduncullus cerebellaris superior odgovarajuće strane. Neposredno iznad
striae medullaris, pod njim završavaju spoljašnji i unutrašnji stub jedara vestibularnog
živca gornjim krajem, a iznad ovih jedara leži nc.sensorius superior n.trigemini.

LATERALNU stranu ponsa formiraju pedunculli cerebellaris medi koji ga vežu sa

cerebellumom.
Na bočnoj strani ponsa iznad pedunculla nalaze se bjeličaste pruge koje čine
vlakna lemniscus lateralisa.

**
BOČNE STRANE MOSTA
Bočnu stranu ponsa sačinjva spoljašnjom površinom pedunculus cerebellaris medius, koji
vezuje pons sa malim mozgom. Bočne strane se pružaju od mjesta gdje izlaze oba korijena
trigeminalnog živca, koji je djeli od ventralne strane, pa do ulaska srednjeg kraka u mali
mozak.

Pons grade siva i bijela moždana masa. Sivu masu predstavljaju jedra moždanih
živaca, RF i retikularna jedra, te relejna jedra.

JEDRA MOŽDANIH ŽIVACA

U ponsu su smještena jedra V- n.trigeminus, VI- n.abducens, VII- n.facialis i
djelimićno VIII- n.statoacusticus živca.

NERVUS FACIALIS
1. Nc.nervi facialis - posebno visceromotorno,
2. Nc.salivatorius superior - opšte visceromotorno, parasimpatičko,
3. Nc.spinalis nn.trigemini - opšte somatosenzitivno (zajedničko za V, VII, IX,
X),
4. Nc.tractus sollitari - posebno i opšte viscerosenzitivno (zajedničko za VII,
IX, X).

NERVUS ABDUCENS
- Nc.nn.abducens - motorno jedro.

182
B.H.
 -CNS-

NERVUS TRIGEMINUS
1. Nc.motorius nn.trigemini - posebno visceromotorno,
2. Nc.principalis nn.trigemini opšte somatosenzitivno jedro,
3. Nc.spinalis nn.trigemini - opšte somatosenzitivno jedro,
4. Nc.mesencephalicus - opšte somatosenzitivno jedro.

RETIKULARNA FORMACIJA I JEDRA

Retikularna formacija ponsa je smještena u njegovom dorzalnom dijelu. Granicu
između bazillarnog (pars basillaris pontis) i dorzalnog dijela ponsa (pars dorsalis
pontis) čine fibre pontis transverse ** to su aksoni ćelija nc.pontis.

RETIKULARNA JEDRA (nc.reticulares);

Bazilarna jedra: U bazilarnom dijelu ponsa nalalaze se samo nuclei pontis -
relejna jedra. U ovim jedrima se prekidaju putevi iz kore velikog mozga
(tr.corticopontini) a iz njih polaze novi putevi za koru malog mozga
(tr.pontocerebellares). Preko pontisnskih jedara se uspostavlja veza između
kore velikog i malog mozga.

Na granici bazilarnog i dorzalnog dijela nalaze se:

1. Nc.corporis trapezoidei - u njima se prekida dio vlakana ventralnog snopa
akustičkog puta nazvanog corpus trapezoideum. Vlakna dolaze iz
ventralnog akustičkog jedra - nucleus ventralis nn.cochleae).
2. Osim jedara trapezoidnog tijela u ovom dijelu ponsa smješteno je i
nc.olivarius superior, parno jedro. Po funkciji je relejno jedro u kome se
prekidaju vlakna dorzalnog snopa akustičkog puta strie medullares, koje
dolaze iz nc.dorsalis nn.cochleae i ostatak vlakana ventralnog akustičkog
puta (corpus trapezoideum) porijeklom iz nc.ventralis nn.cochleae.

Striae medullares i corpus trapezoideum ukrštaju se sa istoimenim snopovima

suprotne strane, a zatim se spajaju gradeći lemniscus lateralis, centralni (drugi)
neuron akustičkog puta.

Iznad poprečnopontinskih vlakana nalaze se jedra dorzalnog dijela:

- nc.centralis superior, leže u produžetku istoimenog jedra produžene
moždine.
- nuclei raphe, jedra središnje ravni, predstavljaju rostralni produžetak
istoimenih jedara produžene moždine.

183
B.H.
 -CNS-

**
Nuclei lemnisci lateralis - nalaze se rostralno od gornjeg maslinastog jedra, rasuti između
vlakana centralnog akustičkog puta, koja se u ovim jedrima djelimično prekidaju.

PO NEUROTRANSMITERIMA:
- noradrenergički,
- serotoninergički.

184
B.H.
 -CNS-

94. OVOJNOCE MEDULLAE SPINALIS

/šečerov 20

Kao i ostale dijelove cns-a i medulu spinalis obavijaju 3 moždanice:

- DURA MATER,
- ARANCHOIDEA,
- PIA MATER.

I. Dura mater
Sastoji se iz dva lista od kojih spoljašnji oblaže zid kičmenov kanala, a unutrašnji
ide do S2 kralješka. Spoljašnji list se proteže od foramen occipitale magnum do
os coccigis. Unutrašnji list se produži ispod conus medularis do S2 gdje završi u
vidu kupaste kesice. Listovi durae mater između sebe graniće CAVUM
EPIDURALE, a između DURAE i ARANCHOIDEAE - SPATIUM SUBDURALE. Cavum
epidurale ispunjen masnim tkivom i plexus venosi vertebrales interni. Ispod S2 -
HIATUS CANALIS SACRALIS

II. Aranchoidea spinalis

Oblaže duboku stranu unutrašnjeg lista durae i prati ga do S2. Sa Spatium
subaranchoidale je odvojena od pie koja je priljubljena uz medulu spinalis na
čijem donjem kraju - conus medularis završi u nivou L2. Aranchoidea i pia bočno
su povezane preko lig. denticulatum. Između durae i aranchoideae - spatium
subdurale.

III. Pia mater

Meka moždanica, naliježe na medulu spinalis. Pruža se od atlasa do L2 kao i
medula. Gradi u kičmenom kanalu:
- Septum cervicale intermedium (duplikatura koja se uvlaći u fissuru mediu
anterior),
- Lig. Denticulatum (veže je za aranchoideu).
Spatium subaranchoidale se naglo širi u lumbalnom dijelu kičmenog kanala -
CISTERNA LUMBALIS, od conus medularis do S2. Sadrži liquor i caudu equinu.
Lumbalna punkcija izmežu L3-L4, L4-L5.

185
B.H.
 -CNS-

KRUŽENJE I STVARANJE LIQUORA CEREBROSPINALISA

Pia mater- ona stvara TELA Krvni sudovi u duplikaturi

CHOROIDEU ↓
PLEXUS CHORIOIDEUS Ćelije stvaraju
↓
LIQUOR CEREBROSPINALIS kruži
↓
I BOČNE KOMORE Foramen intervertebrale Monroi
↓
III MOŽDANA KOMORA Aqueductus cerebri sylvi
↓
IV MOŽDANA KOMORA Magendijev , Luškinov otvor
↓
SUBARACHNOIDALNI PROSTOR (do Kroz aranchoidales granullationes
s2)- L2-S2 cisterna terminalis
proširenje subarashnoidalnog
prostora. Medula do L2 ↓
VENSKI SINUSI DURE

VASKULARIZACIJA KIČMENE MOŽDINE

Vaskularizaciju kičmene moždine obezbjeđuju slijedeće arterije:

- Art.vertebralis; daje a.spinalis anterior dvije aa.spinales posterior, koje
prate prednje i dorzolateralne brazde kičmene moždine i rami spinale.
- Art.cervicalis ascendens i art.cervikalis profunda, vaskulariziraju cervikalni
dio kičmene moždine.
- Aa.intercostales, vaskulariziraju torakalni dio kičmene moždine.
- Aa.lumbales i art.iliolumbales, snadbijevaju krvlju slabinski dio kičme.
- Art.sacrales laterales, vaskulariziraju krstačni dio kičmene mozdine.

Vene kičmene moždine prate navedene arterije. Najbolje su izražene vena

spinalis anterior i vena spinalis posterior. Sve vene se ulijevaju u plexus venosi
vertebrales interni et externi, koji su povezani sa venama toraxa, abdomena,
karlice.

186
B.H.
 -CNS-

95. TELENCEPHALON
(morfologija i sastavni dijelovi)
/59 šečerov, 106 šljivić

Veliki mozak je središte visokih nervnih aktivnosti i funkcija (pamćenje,

mišljenje, govor). Najveći dio CNS-a morfološki zajedno sa diencephalonom čini
PROSENCEPHALON.
Čini moždani plašt - palium. Od malog mozga je odvojen sa tentorium cerebelli i
fissurom cerebellocerebralis, a od dorsalnih strana mesencephalona i
diencephalona ga odvaja fisura transversa cerebri - BIČOTOVA PUKOTINA.

Zajedno sa diencephalonom i mesencephalonom je smješten u cerebralnoj loži

lobanje. Krov čini calvaria, a dno fossa crani anterior et media.
Tentorium cerebelli ga odvaja od cerebellarne lože, a one su međusobno
povezane preko hyatus tentori. *Sprijeda incisura tentori, straga dorsum sellae.
Telencephalon je sagitalnom pukotinom - fissura longitudinalis cerebri ili fisura
interhemisferica podijeljen na dvije hemisfere ili polutke, desnu i lijevu.

Hemisfere su međusobno spojene sa: CORPUS CALOSUM, COMISURA

ANTERIOR CEREBRI I FORNIXOM.

Centralna šupljina (parna) su ventriculus lateralis.

Hemisfera cerebri ima tri strane:
1. Facies convexa (superolateralis),
2. Facies inferior,
3. Facies medialis.

Hemisferama je pridodat rhiencephalon. Strane hemisfera su međusobno

odvojene slijedećim ivicama:
1. Margo superior,
2. Margo inferior,
3. Margo medialis.

187
B.H.
 -CNS-

Hemisfere cerebri grade slijedeći režnjevi ili lobusi:

1. LOBUS FRONTALIS,
2. LOBUS PARIETALIS,
3. LOBUS TEMPORALIS,
4. LOBUS OCCIPITALIS,
5. INSULA (skriveni režanj, smješten je u unutrašnjosti hemisfera i pokrivena
je ostacima frontalnog, temporalnog i parijetalnog režnja - operculumi).

Lobusi su međusobno odvojeni brazdama;

- Od sredine gornje ivice hemisfere prema dole odlazi SULCUS CENTRALIS
ROLANDI koji odvaja frontalni od parijetalnog režnja.
- Duboki bočni žlijeb SULCUS LATERALIS CEREBRI SYLVI razdvaja temporalni
od ostalih lobusa.

Na dnu bočnog žlijeba nalazi se skriveni režanj - INSULA. Dijelovi ostalih lobusa
koji je pokrivaju čine operculum.
- Occipitalni režanj od parijetalnog odvaja SULCUS PARIETOOCIPITALIS.
- Frontalni režanj je blago zavijen pa cini polus frontalis, kao i lobus
temporalis i occipitalis koji čine polus temporalis i polus occipitalis.

188
B.H.
 -CNS-

96. FACIES SUPEROLATERALIS /CONVEXA CEREBRI

/šečerov 60, šljivić 110

Ova strana hemisfere slijedi konveksitet kalvarije. Na njoj se vide sva četri
režnja, a na dnu fossae cerebri lateralis i peti režanj (insula).

I - LOBUS FRONTALIS
Obuhvata dio hemisfere od frontalnog pola do sulcus centralis. Na spoljašnjoj
strani imamo tri žlijeba:
1. Sulcus precentralis,
2. Sulcus frontalis superior,
3. Sulcus frontalis inferior.

Sulcus precentralis zajedno sulcus centralisom omeđuje GYRUS PRECENTRALIS.

Sulcus frontalis superior et inferior zajedno sa sulcus lateralis cerebri Sylvi
omeđuju:
- GYRUS FRONTALIS SUPERIOR,
- GYRUS FRONTALIS MEDIUS,
- GYRUS FRONTALIS INFERIOR: Podijeljen na; pars opercularis, para
triangularis, pars orbitalis, pomoću nishodne grane sulcus lateralisa Sylvi,
ramus anterior i ramus ascendens.

II - LOBUS PARIETALIS
Prostire se od sulcus centralisa do sulcus parietoccipitalisa. Paralelno sa sulcus
centralisom je sulcus precentralis koji zajedno omeđuje GYRUS POSTCENTRALIS.
Na spoljašnjoj strani parijetalnog režnja imamo dva žlijeba:
1. Sulcus postcentralis,
2. Sulcus intraparietalis (ide paralelno sa gornjim rubom hemisfere od
sredine sulcus postcentralis do sulcus occipitalis transversus).
Sulcus intraparietalis dijeli lobus parietalis na:
- LOBULUS PARIETALIS SUPERIOR
- LOBULUS PARIETALIS INFERIOR: Kojeg sačinjavaju; gyrus marginalis i gyrus
angularis.

189
B.H.
 -CNS-

III - LOBUS TEMPORALIS

Odvojen je gore od ostalih lobusa sa sulcus lateralis cerebri, a prema natrag od
occipitalnog lobusa sa sulcus occipitalis transversus. Na spoljašnjoj strani imamo
dva žlijeba:
- sulcus temporalis superior,
- sulcus temporalis inferior,
I dijele lobus temporalis na slijedeće gyruse:
1. GYRUS TEMPORALIS SUPERIOR,
2. GYRUS TEMPORALIS MEDIUS,
3. GYRUS TEMPORALIS INFERIOR.

IV - LOBUS OCCIPITALIS
Zauzima stražnji dio hemisfere. Pomoću sulcus occipitalis transversusa odijeljen
je od lobus temporalis, a pomoću sulcus parietooccipitalisa od lobus parietalis.
Vide se sulci occipitales laterales koji ga dijele na:
1. GYRUS OCCIPITALIS SUPERIOR,
2. GYRUS OCCIPITALIS MEDIUS,
3. GYRUS OCCIPITALIS INFERIOR.

V - INSULA (Reilovo ostrvce)

**
Leži na dnu sulcus lateralis cerebri okružen brazdom sulcus circularis. Brazda ga odjeljuje od
dijelova frontalnog, parijetalnog i temporalnog režnja koja ga pokrivaju (operculum
frontale, operculum parietale, operculum temporale).

Sakrivena je pomoću operculuma. Gradi dno fossae lateralis cerebri Sylvi. Ima
oblik pravouglog trougla. Predstavlja dio moždanog plašta, priljubljena uz
spoljašnju stranu corpus striatuma. Vrh je okrenut na dole, to je limen insulae.

Okružena je sa sulcus circullares Reilli. Gyrii insualres su:

1. GYRUS LONGUS INSULAE,
2. GYRI BREVES INSULAE.

Limen insulae - prednji dio, proizvodi ugao koji formira stria olfactoria lateralis,
a koji ujedno odjeljuje insulu od supstantiae perforate anterior.

190
B.H.
 -CNS-

***
Šljivić:
Na spoljnoj strani hemisfere, nalazi se svih pet režnjeva ili lobusa odvojenih sa tri granična
interlobularna žlijeba:
1. Sulcus centralis (Rolandi),
2. Sulcus cerebri lateralis (Sylvi),
3. Sulcus parietooccipitalis i sulcus occipitalis transversus.

I - Sulcus centralis rolandi - odvaja frontalni od perietalnog lobusa.

II - Sulcus lateralis cerebri Sylvi - dijeli temporalni režanj od ostalih. Na spoljašnjoj strani
hemisfere žlijeb se račva na tri grane; dvije kratke, prednje grane (horizontalnu i ushodnu) i
treću zadnju granu. Obje prednje grane; ramus anterior i ramus ascendens dijele gyrus
frontalis inferior na tri dijela:
- pars opercularis,
- pars triangularis,
- pars orbitalis.
Zadnja nishodna grana (ramus ascendens), dijeli ga od ostalih lobusa.

III - Sulcus parietooccipitalis - dijeli parietalni od occipitalnog režna.

IV - Sulcus occipitalis transversus - dijeli temporalni od occipitalnog režnja.

LOBUS FRONTALIS
Na spoljnjoj strani vide se tri žlijeba:
1. Sulcus precentralis,
2. Sulcus frontalis superior,
3. Sulcus frontalis inferior.

Ovi žlijebovi dijele spoljnju stranu frontalnog lobusa na četri vijuge:

1- Gyrus praecentralis - između sulcus centralis i sulcus praecentralis,
Sulcus frontalis superior et inferior sa sulcus lateralis cerebry silvi omeđuju:
2- Gyrus frontalis superior,
3- Gyrus frontalis medius,
4- Gyrus frontalis, podijeljen pomocu ramus anterior i ramus ascendens Sylviusovog
žlijeba na; pars opercularis, pars triangularis, pars orbitalis.

191
B.H.
 -CNS-

LOBUS PARIETALIS
Na spoljnjoj strani parijetalnog režnja vide se dva žlijeba:
- Sulcus postcentralis,
- Sulcus interparietalis.
Pomoću ova dva žlijeba lobus parijetalis je podijeljen na tri vijuge:
1. Gyrus postcentralis,
2. Lobulus parietalis superior,
3. Lobulus parietalis inferior, sastavljen iz dvije vijuge; gyrus submarginalis i gyrus
angularis.

LOBUS TEMPORALIS
Na spoljašnjoj strani imamo dva žlijeba:
- Sulcus temporalis superior,
- Sulcus temporalis medius.
Ova dva žlijeba dijele lobus temporalis na tri vijuge:
1. Gyrus temporalis superior,
2. Gyrus temporalis medius,
3. Gyrus temporalis inferior.

LOBUS OCCIPITALIS
Pomoću sulcus occipitalis transversusa odijeljen je od lobus temporalis, a pomoću sulcus
perietooccipitalisa od lobus parietalisa. Vide se sulci occipitales laterales koji ga dijele na:
1. Gyrus occipitalis superior,
2. Gyrus occipitalis medius,
3. Gyrus occipitalis inferior.

INSULA (Reilovo ostrvce)

**
Leži na dnu sulcus lateralis cerebri okružen brazdom sulcus circularis. Brazda ga odjeljuje od
dijelova frontalnog, parijetalnog i temporalnog režnja koja ga pokrivaju (operculum
frontale, operculum parietale, operculum temporale).

Sakrivena je pomoću operculuma. Gradi dno fossae lateralis cerebri Sylvi. Ima oblik
pravouglog trougla. Predstavlja dio moždanog plašta, priljubljena uz spoljašnju stranu
corpus striatuma. Vrh je okrenut na dole, to je limen insulae. Okružena je sa sulcus
circullares Reilli. Gyrii insulares su:
1. GYRUS LONGUS INSULAE,
2. GYRI BREVES INSULAE.
Limen insulae - prednji dio, proizvodi ugao koji formira stria olfactoria lateralis, a koji
ujedno odjeljuje insulu od supstantiae perforate anterior.

192
B.H.
 -CNS-

97. FACIES MEDIALIS ET BASALIS CEREBRI

/114 šljivić, 61 šečerov

FACIES MEDIALIS
Na unutrašnjoj strani hemisfere se razlikuje idući od periferije ka njenom
središtu tri pojasa:
1. PERIFERNI,
2. SREDNJI,
3. SREDIŠNJI.

 PERIFERNI POJAS
Najširi je. Čine ga unutrašnje strane frontalnog, parijetalnog, occipitalnog i
temporalnog režnja. Granica između perifernog i srednjeg pojasa su: SULCUS
CINGULI, SULCUS SUBPARIETALIS I SULCUS COLLATERALIS SA MEDIJALNE
STRANE.
Sulcus cinguli, počinje ispred rostrum corporis callosi, ima dva dijela; pars
subfrontalis sulci cinguli, i pars marginalis sulci cinguli. Sulcus subparietalis
produžuje sulcus cinguli i ide do sulcus parietooccipitalisa. Sulcus collateralis je
donji dio sulcusa cinguli. Na medijalnoj strani imamo:
1. GYRUS FRONTALIS SUPERIOR,
2. LOBULUS PARACENTRALIS,
3. PRECUNEUS,
4. CUNEUS.

Gyrus frontalis superior - leži između prednje polovine ivice gornje hemisfere i
sulcusa cinguli.

Lobulus paracentralis - spojnićna vijuga koja na unutrašnjoj strani vezuje gornje

krajeve gyrus precentralisa i gyrus postcentralisa. Lobus paracentralis leži iza
gyrus frontalisa superior, ispred precuneatusa, a pozadi gyrus cinguli.

Cuneatus - leži između precuneatusa i gyrus cinguli.

Precuneatus - četvrtasta vijuga koja odgovara unutrašnjoj strani lobulus

parietalis superiora. Leži između lobulus paracentralisa i cuneatusa a iznad
gyrus cinguli.

193
B.H.
 -CNS-

 SREDNJI POJAS (pars fornicata pallii)

On gradi pars fornicata palli unutrašnjeg dijela hemisfere. Granični žlijeb između
srednjeg i središnjeg pojasa odgovara:
- sulcus corporis callosi (od rostruma do splenium corporis callosi),
- sulcus hypocampi.

Građen je iz:
1. GYRUS LIMBICUS (periferno),
2. GYRUS INTRALIMBICUS (unutra).
Odvojeni su jedan od drugog žlijebom čiju gornju polovinu gradi sulcylus
corporis callosi a donju sulcus hypocampi.

GYRUS LIMBICUS
Čine ga:
a. Gyrus cingula,
b. Isthmus gyri cingula,
c. Gyrus parahypocampalis.
Gyrus cinguli okružuje corpus callosum, prema naprijed se nastavlja u area
parolfactoria, a prema nazad suži se u gyrus parahipocampalis.

GYRUS INTRALIMBICUS
Čine ga:
1. Gyrus paraterminalis,
2. Induseum griseum,
3. Striae longitudinales mediales et laterals,
4. Gyrus dentatus,
5. Gyrus fasciolaris.

 SREDIŠNJI POJAS
Smješten je u konkavitetu srednjeg pojasa i odgovara površinama corpus
callosum i fornix. Odgovara eliptičnoj liniji koja je okružena fornixom i corpus
callosumom duž kojih je hemisfera srasla sa diencephalonom u visini bazalnih
ganglija (corpus striatum i talamus). Uski dio unutrašnje strane hemisfere je
tanak i udubljen u uski žlijeb - sulcus chorioideus i dijeli corpus callosum i fornix
od bazalnih ganglija.

194
B.H.
 -CNS-

FACIES INFERIOR / BASALIS

Donje strane obe hemisfere su odvojene naprijed i dole tj. pozadi jedna od
druge pomoću fissurae interhemisfericae dok su u srednjem dijelu pomoću
fissurae telodiencephalicae (transversa cerebri) odvojene od mesencephalona i
diencephalona. Bazalnu stranu čine idući od naprijed ka nazad, donje strane
frontalnog temporalnog i occipitalnog režnja, međusobno odvojene slijedećim
žlijebovima:
a) Vallecula cerebri lateralis Sylvi - dijeli donju stranu frontalnog od
temporalnog lobusa,
b) Impresio petrosa - nejasna granica između temporalnog i occipitalnog
lobusa.

LOBUS FRONTALIS
Na donjoj strani vide se slijedeće formacije:
1. Sulcus olfactorius - (u njemu su smješteni; bulbus olfactorius, tractus
olfactorius, trigonum olfactorium, tuberculum olfactorium),
2. Sulci orbitales - raspoređeni su u vidu slova H.
Sulcusi dijele frontalni lobus na donjoj strani na:
- GYRUS RECTUS,
- GYRII ORBITALES.

LOBUS TEMPORALIS I LOBUS OCCIPITALIS

Nejasno odjeljeni sa impresio petrosa. Preko bazalnih strana oba lobusa prelaze
dva žlijeba:
- SULCUS TEMPORALIS INFERIOR,
- SULCUS COLLATERALIS.
Dijele ga na slijedeće vijuge:
1. GYRUS TEMPORALIS INFERIOR,
2. GYRUS OCCIPITOTEMPORALIS LATERALIS,
3. GYRUS OCCIPITOTEMPORALIS MEDIALIS - dijeli se na dva dijela, prednji i
zadnji; gyrus parahypocampalis i gyrus lingualis.

Između gyrus occipitotemporalis medialis et lateralis je sulcus

occipitotemporalis. Sulcus collateralis se sastoji iz dva dijela; sulcus rhienalis i
sulcus parahypocampalis.

195
B.H.
 -CNS-

RHIENCEPHALON
/120 šljivić, 74 šečerov

Dio telencephalona koji je namjenjen olfaktivnoj funkciji. Leži na bazalnoj strani

frontalnog lobusa i susjednom dijelu medijalne strane hemisfere između
rostrum corporis callosi i donjeg kraja gyris frontalis inferiora. Dijeli se u dva
dijela:
- Prednji - PARS ANTERIOR,
- Zadnji dio - PARS POSTERIOR.

Pars anterior cine:

1. Bulbus olfactorius - prednji prošireni dio koji počiva na lamina cribrosa
ethmoidalis,
2. Tractus olfactorius - produžuje put nazad bulbus olfactorius-a
3. Trigonum et tuberculum olfactorium - predstavlja zadnji, trouglasto
prošireni dio tractus olfactoriusa.
4. Stria olfactoria lateralis - obuhvata; limen insulae, gyrus ambiens, gyrus
semilunaris,
5. Stria olfactoria medialis et area subcalosa,
6. Stria olfactoria intermedia - odvaja se od trigonum olfactorium, završava
na prednjem dijelu supstantiae perforate anterior.

Pars posterior čine:

1. Supstantia perforata anterior - zakržljali dio moždane kore koji je srastao
sa donjom stranom corpus striatuma.
2. Gyrus diagonalis – Broca,
3. Gyrus paraterminalis - leži na medijalnoj strani hemisfere i pripada gurus
intralimbicusu.

Rhiencephalon je u vezi sa pars fornicata palli (gyrus limbicus i gyrus

intralimbicus) koja je isto pridodata olfaktivnoj funkciji.
Zajedno sa ova dva gyrusa rhiencephalon gradi dva olfaktivna režnja mozga:
- Lobus olfactorius anterior (pars anterior rhiencephali + gyrus limbicus)
- Lobus olfactorius posterior (pars posterior rhiencephalis + gyrus
intralimbicus).

196
B.H.
 -CNS-

98. MYELENCEPHALON (morfologija)

/7 heimer, 19 šljivić, 23 šečerov

RHOMBENCEPHALON (rombasti mozak):

1. MYELENCEPHALON (završni mozak) - ili medulla oblongata.
2. METENCEPHALON (zadnji mozak) - sastoji se od ponsa i cerebelluma.

***
Glavni sastavni dijelovi rhombencephalona su:
1. Medulla oblongata (produžena moždina),
2. Pons (Varoliusov most),
3. Cerebellum (mali mozak),
4. Ventriculus quartus (četvrta moždana komora).

Medulla oblongata sa izuzetkom svog donjeg kraja, i pons grade pod rombastog mozga.
Cerebellum sačinjava srednji dio njegovog krova, kojeg dopunjuju tri tanke nervne opne
(lamina tectoria ventriculi IV, velum medullare posterius i velum medullare anterius).
Ventriculus quartus predstavlja rombasto proširenje centralne šupljine rhombencephalona.

MYELENCEPHALON ili MEDULLA OBLONGATA - je kontinuitet kičmene moždine u visini

foramen occipitale magnum. Šupljina smještena između cerebelluma na jednoj strani i
ponsa i medullae oblongate na drugoj strani, četrti je ventricul, ventriculus quartus.

Medulla oblongata se pruža od kičmene moždine do ponsa, svojim donjim krajem je

smještena u kičmenom kanalu između atlasa i foramen occipitale magnum, a gornjim
dužim dijelom leži u lobanjskoj duplji.

Nastavlja se rostralno gore na medullu spinalis. Ona se svojom rostralnim

dijelom nastavlja ponsom, gdje pokazuje blago proširenje - bulbus.

GRANICE:
Ventralno:
- PREMA PONSU: Fossa pospontina,
- PREMA MEDULLI SPINALIS: Decusatio pyramidum.
Dorzalno:
- PREMA MEDULLI SPINALIS: Prvi par vratnih živaca,
- PREMA PONSU: strie medullares.

Ima oblik zaobljene kupe.

197
B.H.
 -CNS-

Prostire se od gornje ivice atlasa do sredine clivusa os occipitale. Njena donja

trećina - leži u kčmenom kanalu, a gornje dvije trećine prelaze u lobanju i leže
na clivusu.

Ventralna strana:
Čitavom dužinom ventralne strane ide FISSURA MEDIANA ANTERIOR. Kaudalno
na granici sa kičmenom mozdinom, ova pukotina je neravna, i nesto plića,
isprepletena ukrštenim vlaknima tr.corticospinalisa - decusatio pyramidu.
Rostralni kraj fissure čini foramen caecum. Lateralno od fisiurae mediane
anterior nalazi se parno izbočenje PYRAMIS, prouzrokovano prolaskom
grupisnih vlakana pyramidnog puta. Špoljašnju granicu ovog pyramisa čini
SULCUS ANTEROLATERALIS (prolaze korijenovi vlakana XII moždanog živca -
N.HYPOGLOSSUS).
Rostralno od decussatio pyramidum iz nc.arcuatusa, kroz fissuru medianu
anterior izlazi snop - fibre arcuate externe anteriores koje u vidu luka
konvergiraju ka malom mozgu.

Lateralna strana:
Proteže se između sulcus anterolateralisa i sulcus posterolateralisa. Svojim
prednjim i zadnjim bočnim žlijebom - sulcus posterolateralis je zadužen za
prolazak korijenih vlakana (IX, X, X živca). U gornjem dijelu bočne strane nalazi
se ovalno glatko ispupčenje OLIVA. U ovom ispupčenju leži nc.olivarius inferior.
Preko kaudalnog pola olivae prelaze fibrae arcute externe anteriores koje ulaze
u peduncullus cerebellaris inferior i idu do kore malog mozga.
Iznad rostralnog pola olivae, u visini fossae pospontine izbijaju idući unutra
prema upolje (VI, VII, VIIbis i VIII moždani živac). Oni se formiraju rostralno u
odnosu na tuberculum cinereum, tuberculum cuneatum i tuberculum gracialis.
Donji kraci malog mozga udaljavaju se jedan od drugog u obliku slova V vezujući
tako produženu moždinu sa malim mozgom.

Sa lateralne strane omeđuju bulbarni dio fossa rhomboideae.

Sredinom pars bulbaris fossae rhomboideae prolazi uzdužna brazda sulcus
medianus i dijeli je na dvije polovine. Sa obje strane sulcusa je trouglasto
izbočenje trigonum nervi hypiglossi koga sa lateralne strane omeđuje sulcus
limitans. Sulcus limitans kaudalno završava na fovea inferior. Fovea inferior čini
tjeme trigonum nervi vagi. Ovaj trougao od ruba fossae rhomboideae dijeli area
postrema.

198
B.H.
 -CNS-

Dorzalna strana:
Na dorzalnoj strani produžene moždine razlikuju se dva dijela; Kaudalni koji se
neposredno nastavlja na kičmenu mozdinu, i rostralni širi i duži, koji gradi donji
dio fosse rhomboideae. Sredinom dorzalne strane kaudalnog dijela medullae
oblongate pruža se žlijeb - sulcus medianus posterior koji se završava na donjem
dijelu fosse rhomboideae na mjestu gdje se canalis centralis otvara u IV komoru.
Ovaj otvor natkrivljuje obex, kaudalni dio krova IV komore. Granicu između
dorzalne i lateralne strane produžene mozdine je sulcus posterolateralis.
Lateralno od sulcusa je izboćenje tuberculum Graciale, a jos lateralnije
tuberculum cuneatum. Ispod ovih tuberculuma leži nc.gracialis i nc.cuneatus u
kojima završavaju istoimeni putevi fasciculus graciallis Golli et cuneatus
Burdachi. Odavdje polaze snopovi lemniscus mediallisa. Ponekad se lateralno od
tuberculum cuneatuma nalazi tuberculum cinereum (trigeminale) koga uzrokuje
nc.spinalis nervi trigemini, koje se na dole nastavlja kao supstantia gelatinosa
Rollandi.

FOSSA ROMBOIDEA

Rostralni dio dorzalne strane medullae oblongate je trouglastog izgleda i čini

kaudalni kraj fosse rhomboideae. Baza je najširi dio rombaste jame, a čine je
strie medullares ventriculi quarti i one čine granicu između pars bulbaris i pars
pontina fosse romboideae. Strie medullares polaze iz nc.arcuatusa. Ova vlakna
su upravljena unazad, dospijevaju na dorzalnu stranu, ukrštaju se i iz sulcus
medianusa fosse romboidee ulaze u pedunculli cerebellaris inferior i ulaze u
mali mozak.
Vrh trougla je upravljen na niže i odgovara donjem uglu fosse. Od ovog ugla ide
sulcus medianus koji je dijeli na simetrične polovine. Upolje od sulcus
medianusa ide sulcus limitans. Ispupčenje rombaste jame eminentia mediana
leži između ova dva žlijeba.

U donjem dijelu eminentiae je trigonum nn.hypoglossi koga uzrokuju

nc.nn.hypoglosi.
Upolje od njega se nalazi trigonum nervi vagi ispod koga leži nc.dorsalis nervi
vagi. Vrh trougla trigonum nervi vagi FOVEA INFERIOR, a bazu čini funiculus
separans koji odvaja areu postremu od trigonum nervi vagi. Bočno od sulcus
limitansa nalazi se area vestibularis.

199
B.H.
 -CNS-

ROSTRALNI DIO (PARS PONTINA)

U cjelini je trouglastog izgleda, grade ga pons i isthmus rhombenceohali a bočno
je ogranićen sa pedunculli cerebelli superioris koji vežu cerebellum sa
mezencephalonom. Kaudalnu granicu ovog dijela fosse rhomboideae čine striae
medullares. Sredinom pontinskog dijela fossa rhomboideae idu sulcus
medianus, a lateralno od njega sulcus limitans. Oni ograničavaju colliculus
facialis ispod koga leži jedro n.acumbensa, a oko njega lucno obilaze korijena
vlakna n.facialisa.
Iznad colliculus facialisa, dio sulcus limitansa je izdubljen u foveu superior ispod
kojeg leži jedro n.trigeminusa. U isthmusu rhombencephali leži locus coerulens.
Ispod ovog je nc.coeruleus - (melanin).

**
Fossa rhomboidea - gradi dno četvrte moždane komore. Svojom donjom polovinom ona
pripada produženoj mozdini, a gornjom ponsu:
A. Gornji ili pontinski trougao rombaste jame (fossa rhomboidea - pars pontina),
B. Donji ili oblongatin trougao rombaste jame (fossa rhomboidea - pars bulbaris).

***
ROMBASTA JAMA – FOSSA RHOMBOIDEA
Gradi dno četvrte moždane komore. Svojom donjom polovinom pripada produženoj
moždini a gornjom ponsu. Granicu između ova dva dijela rombaste jame predstavljaju
striae medulares. One dijele rombastu jamu na dva ravnokraka trougla, gornji i donji, koji se
dodiruju svojim bazama:
1. Gornji ili pontinski trougao rombaste jame (fossa rhomboidea – pars pontina) –
opisan sa dorzalnom stranom mosta,
2. Donji ili oblongatin trougao rombaste jame (fossa rhomboidea – pars bulbaris).

Fossa rhomboidea – PARS BULBARIS – gradi najveći dio dorzalne strane produžene
moždine. Bočnu granicu ove površine čini pedunculus cerebellaris inferior. Njen nadole
upravljeni vrh, uklješten između obe klave (clava – tuberculum nuclei gracialis), koji
predstavlja donji oštri ugao rombaste jame, naziva se calamus scriptorius. Od njega polazi
naviše, duž srednje linije sulcus limitans fossae rhomboideae. Između središnjeg i oba
granična žlijeba pruža se sa obje strane središnje linije po jedno trouglasto ispupčenje,
zvano trigonum nervi hypoglossi. Ovaj trougao je podijeljen uspravnim grebenom na dva
dijela.
1. Unutrašnje polje – area medialis, ispod kojeg leži nucleus origins n.hypoglossi,
2. Spoljnje polje – area plumiformis, pod kojim leži retikularno jedro - nucleus
intercalatus Staderini.
Na donjem dijelu sulcus limitansa vidi se malo udubljenje zvano – fovea inferior. Fovea
inferior gradi tjeme malog trouglastog udubljenja koje nosi naziv – ala cinerea. Ispod alae

200
B.H.
 -CNS-

cinereae nalazi se u produženoj moždini dorzalno jedro n.vagusa – nucleus dorsalis nervi
vagi.
- Ispod medijalnog dijela alae cinerae – parasimpatički ili visceromotorni dio ovog ovog
jedra (nucleus origins dorsalis parasympathicus n.vagi),
- Ispod lateralnog dijela alae cinerae – viscerosenzitivni dio jedra (nucleus terminalis
alae cinerae – nucleus dorsalis nervi vagi).
Bazu alae cinerae gradi uski greben – funiculus separans, on odvaja alaeu cinerau ili
trougao nervus vagusa od uskog polja rombaste jame, koje se pruža kaudalno od funiculus
separans do donjeg cerebralnog kraka i nosi naziv – area postrema.
Ispod lateralnog dijela ovog polja završava se Gollovo jedro – nucleus gracialis, sadržano u
klavi (clava – tuberculum nuclei gracialis). Lateralno od sulcus limitansa nalazi se trouglasta
površina, koja se iznad striae medullares proteže i na pontinski dio rombaste jame, zvana –
area Acustica. Ispod nje leži šest jedara n.statoacusticusa – VIII. Bazu ovog trougla gradi
sulcus limitans cijelom svojom dužinom, a njegovo tjeme uzdignuto je ispučenjem akustičke
kvrge – tuberculum acusticum. Reljef akustičke kvrge prouzrokovan je sa nucleus dorsalis
n.cochleae – jedrom akustičkog živca.
Akustičke pruge – striae medullares ventriculi quarti, predstavljaju granicu između
oblongatnog i pontinskog dijela rombaste jame, polaze od tuberculum acusticum i
divergiraju ka središnjem žlijebu. Akustičke pruge su prouzrokovane vlaknima akustičkog
puta, koja se rađaju u nucleus dorsalis nervi cochleae.

Pars pontina – FOSSAE RHOMBOIDEAE – Dorzalnu stranu ponsa gradi pontinski dio ili gornji
trougao rombaste jame (pars pontina fossae rhomboideae), koji se pruža iznad striae
medullares, ograničen bočno sa gornjim parom krakova malog mozga (brachia conjunctiva
– pedunculli cerebellares superiors). Na njemu se vide produžetci istih formacija, koje smo
sreli na donjem ili oblongatnom dijelu rombaste jame (pars bulbaris fossae rhomboideae:

1. Središnji žlijeb rombaste jame – sulcus medianus fossae rhomboideae.

2. Oblo ispupčenje – eminentia medialis, pruža se od gornjeg do donjeg ugla rombaste
jame, sa obe strane središnje linije, pripada svojom gornjom polovinom mostu. Na
njegovom najširem dijelu, iznad striae medullares vidi se okruglasto ispupčenje –
colliculus facialis. Ono je prouzrokovano jedrom n.abducensa (nucleus originis
n.abducens) i kolenom korenih vlakana n.facialisa (genu internum radicis n.facialis),
koja u vidu luka obilaze oko dorzalne strane jedra n.sbducensa. Samo jedro n.facialisa
leži ventrolateralno od jedra n.abducensa i ne sudjeluje u formiranju facijalnog
brežuljka.
*Donju polovinu eminentiae medialis, kaudalno od striae medulares, sačinjava
trigonum nervi hypoglossi, koji pripada produženoj moždini.
3. Granični žlijeb – sulcus limitans, udubljen je iznad facijalnog brežuljka u fovea
superior, ispod koje leži glavno motorno jedro trigeminalnog živca (nucleus
masticatorius n.trigemini). neposredno iza i lateralno od fovea superior je locus
coeruleus, sivo plavičaste boje, koju prouzrokuje feruginozni pigment i jedna površna
venica, modra mrlja leži nad motornim jedrom trigeminusa.

201
B.H.
 -CNS-

4. Vestibularno polje – area Acustica, svojim gornjim ili pontinskim dijelom leži između
sulcus limitans i brachium conjuctivum – pedunculus cerebellaris superior
odgovarajuće strane. Neposredno iznad striae medullares, pod njim se završavaju
spoljašnji i unutrašnji stub jedara vestibularnog živca svojim gornjim ili rostralnim
krajem, a iznad odnosno rostralno od ovih jedara leži gornje senzitivno jedro
trigeminusa (nucleus sensorius superior n.trigemini).

Građa medullae oblongate:

I - SIVA MASA, čine je:
1. Jedra moždanih živaca,
2. Retikularna formacija,
3. Retikularna jedra.
Jedra moždanih živaca grade kolumne. Od medijalno ka lateralno.

1.COLUMNA MOTORIA MEDIALIS

Formiraju je opšta eferentna ili somatska motorna jedra.
- nc.n.oculomotori III,
- nc.n.trochlearis IV,
- nc.n.abducens VI,
- nc.n.hypiglosi XII.

2. COLUMNA MOTORIA LATERALIS

Leži ventralno u tegmentumu. Formiraju je bronhogena, specijalna, visceralna,
eferentna jedra.
- nc.nn.trigemini V,
- nc.nn.facialis VII,
- nc.acumbens (IX, X, XI).

3. COLUMNA VISCEROMOTORIA
Topografski odgovara sulcus limitansu.
Formiraju ga opšta eferentna viscerelana parasimpatićka jedra:
- nc.vestfal-edinger,
- nc.salivatorius superior,
- nc.salivatorius inferior,
- nc.dorsalis nn.vagi.

202
B.H.
 -CNS-

4. COLUMNA RECIPIENS (SENSORIA MEDIALIS)

Formiraju ga opšta i specijalna afferentna jedra:
- nc.tractus sollitari (zajedničko za VII, IX, X),
- Medijalni dio nc.tractus solitari su jedra IX, X za opšti visceralni senzibilitet.
- Lateralni dio su specijalne, visceralne, aferentne (okusne) jedre IX, VII i X
živca.

5. COLUMNA RECIPIENS (SENZORIA LATERALIS)

Formiraju je opšta i specijalna aferentna somatska jedra. To su:
- nc.tractus mesencephali nn.trigemini,
- nc.sensorius principalis nn.trigemini,
- nc.tractus spinalis nn.trigemini.

SPECIJALNA somatska jedra leže lateralnije a to su; nc.cochlearis ventralis et

dorsalis, nc.vestibularis superior, medialis, lateralis et inferior.

JEDRA MOŽDANIH ŽIVACA I PODRUČJA INERVACIJE (XII - VII)

NERVUS HYPOGLOSSUS - XII

Ima samo jedno OPŠTE SOMATOMOTORNO JEDRO nc.nn.hypoglossi. Ono leži u
dorzalnom dijelu medullae oblongate ispod trigonum nn.hypoglossi. Iz
multipolarnih motornih neurona ovog jedra polaze filla reticularia alfa -
motornih aksona. Idu prema ventralno, napuste medullu kroz sulcus
anterolateralis a zatim se spoje u stablo n.hypoglossusa. Ovaj živac inerviše sve
unutrašnje i tri spoljašnja mišića jezika (m.genioglossus, m.hyoglossus,
m.styloglossus) kao i m.geniohyoideus.

NERVUS ACCESORIUS - XI
N.accesorius ima dva posebna visceromotorna jedra; kranijalno - nc.ambiquus i
spinalno - nc.nn.accesori
- NC.AMBIQUUS - posebno visceromotorno jedro (zajedničko za IX, X, XI
živac),
- NC.NN.ACCESORI - je spinalno jedro 11 moždanog živca.
Ima dva dijela; kranijalni i spinalni.
Radix cerebralis - formira se od donjeg dijela nc.ambiquusa i to su
bronchiomotorna visceralna vlakna.
Radix spinalis - grade aksoni alfa motornih neurona od C1 -C6 (somatsaka
eferentna vlakna).
203
B.H.
 -CNS-

Oba korijena se spoje i grade n.accesorius te se nakon izlaska iz lobanje daje:

- ramus externus (za m.sternocleidomastoideus i m.trapezius),
- ramus internus (priključuje se n.vagusu za inervaciju mišića larynxa).

N.VAGUS - X, najduži moždani živac

Za razliku od ostalih moždanih živaca, on pored područja glave i vrata inervira
organe thoraxa i abdomena.
Posjeduje sljedeća jedra:
1. NC.AMBIGUUS - zajedničko za (IX, X, XI živac). Iz srednjeg dijela ovog jedra
polaze specijalna visceromotorna vlakna n.vagusa koja inerviraju misiće
pharynxa, larinxa, i gornjeg dijela oesophagusa.

2. NC.DORSALIS NERVI VAGI - iz ovog jedra odlaze opšta visceromotorna

parasimpaticka vlakna za inervaciju glatke muskulature i žlijezda organa
abdomena i thoraxa.

3. NC.TRACTUS SOLLITARI (VIIbis, IX, X) – posebno i opšte viscerosenzitivno.

U rostralnom polu lateralnog djela nc.tracrus sollitari završe specijalna
visceralna aferentna (okusna) vlakna. Vlakna su aksoni neurona ganglion
inferius nn.vagi (senzacije okusa sa epiglotisa).
U medijalnom dijelu završe viscerosenzitivna vlakna iz respiratornog i
degestivnog sistema, srca i krvnih sudova. Vlakna su aksoni neurona
ganglion superius et i inferius.
Također dolaze vlakna putem vagusa iz hemoreceptora glomus aorticum i
baroreceptora iz luka aorte. Ova vlakna su važna u reflexnoj regulaciji
kardiovaskularnih, respiratornih i probavnih funkcija.

4. NC.TRACTUS SPINALIS NERVI TRIGEMINI (V, VII, IX, X)

Na ovom jedru završavaju dvije vrste vlakana n.vagusa.
- VISCEROSENZITIVNA (osjet boli iz pharynxa, larynxa, oesophagusa)
- SOMATOSENZITIVNA (dodir, bol i temperatura) iz kože iza uha, zida
vanjskog slušnog hodnika, bubne opne. Sva vlakna su aksoni neurona
ganglion superiusa n.vagi.

204
B.H.
 -CNS-

NERVUS GLOSSOPHARYNGEUS - IX
Izgrađen je iz više vrsta vlakana. Vlakna polaze ili završavaju u slijedećim
jedrima:
1. NUCLEUS AMBIGUUS - iz rostralnog dijela jedra polaze visceromotorna
vlakna za inervaciju m.stylopharyngeusa i m.constrictor pharyngis
superiora.

2. NC.SALIVATORIUS INFERIOR - parasimpatičko jedro.

Visceromotorna vlakna koja polaze iz ovog jedra, iz sastava
n.glossopharyngeusa se izdvoje kao n.tympanicus i u cavum tympani grade
plexus tympanicus. Od njega odlazi n.petrosus minor - završi u ganglion
opticum (taj spoj poznat je kao Jacobsonova anastomoza za inervaciju
glandulae parotis).

3. NC.TRACTUS SOLITARI
Na rostralnom polu jedre (nc gustatorius) završavaju specijalna visceralna
aferntna vlakna iz papila vallata. Vlakna su aksoni ganglion inferiusa.
**
Rostralni - okusna, specijalna vlakna.
Viscerosenzitivna su dio reflexnog luka koji dolazi iz hemoreceptora
glomus caroticuma i baroreceptora sinus caroticusa.

4. NC.TRACTUS SPINALIS NN.TRIGEMINI

U ovom jedru završavaju somatosenzitivna vlakna iz sastava
m.glossopharyngeusa (bol, temperatura, dodir), iz stražnjeg dijela jezika,
tonzila. Tijela neurona su u ganglion superius nn.glossopharyngei.

NERVUS VESTIBULOCOCHLEARIS - VIII

Posjeduje četri vestibularna i dva akustička jedra. Ove funkcuonalne različite
grupe jedara primaju senzacije iz dva odjeljena cula ravnoteže i sluha,
smještenim u unutrašnjem uhu.

VESTIBULARNA JEDRA – Leže na granici pars bulbaris i pars pontina fosse

romboidee u području area vestibularis. To su:
1. Nc.vestibularis superior,
2. Nc.vestibularis inferior,
3. Nc.vestibularis lateralis,
4. Nc.vestibularis medialis.
205
B.H.
 -CNS-

Na ovim jedrima završava nc.vestibularis koga formiraju aksoni neurona

ganglion vestibuli čiji periferni produžetci polaze iz sacullus, utriculus i canales
semicirculares. Jedan dio aksona neurona vestibularnog ganglija završe u lobus
floculonodularis malog mozga.
Aksoni iz vestibularnih jedara povezani su sa:
- Cerebellumom - kao tr.vestibulocerebellaris - koji kontroliše održavanje
ravnoteže,
- Medullom spinalis - tr.vestibulospinalis - inervacija vratne musculature,
- Tr.vestibulolongitudinalis - uključen u fasciculus longitudinalis medialis,
- Moždanom korom u sastavu vestibularnog puta.

KOHLEARNA JEDRA
1. Nc.cochlearis ventralis,
2. Nc.cochlearis dorsalis.

Smještena su u gornjem dijelu medullae spinalis na lateralnim stranama fosse

romboidee. Aksoni im čine sekundarni neuron akustičkog puta. Iz dorsalnog
jedra se formiraju striae medullares acustice (predstavljaju granicu pontinskog i
bulbarnog dijela fosse rhomboidee). Iz ventralnog jedra - aksoni formiraju put
označen kao corpus trapezoideum. I striea acustica i corpus trapezoideum ulaze
u sastav lemniscus lateralis koji je centralni neuron akustičkog puta, idući do
reflexnih akustičkih centara mesencephalona i diencephalona. Iz diencephalona
polaze kortikalni neuroni i završavaju u primarnom slušnom centru u kori - GYRI
TEMPORALES TRANSVERSI.

RETIKULARNA FORMACIJA
U produženoj moždini leži iznad oliva i piramide. Na pojedinim mjestima
ganglijske ćelije RF grupišu se i formiraju - nc.reticulares. Postoji (morfološka i
biohemijska) podjela ovih jedara:

RETICULARNA JEDRA
U ventralnom dijelu se nalaze NUCLEI ARCUATI. Iz ovih jedara odlaze fibre
arcuate externae ventrales.
Sva ostala jedra leže u dorzalnom dijelu te se grupišu:
- CENTRALNA GRUPA: Predstavljena sa Nc.centralis,
- LATERALNA: Čine nuclei reticulares laterals,
- SREDISNJA: U njoj se nalaze nuclei raphe,
- PARAMEDIJALNA: Čine nuclei paramediani.
206
B.H.
 -CNS-

U retikularna jedra se ubraja i nc.intercalatus – koji leži u fossi rhomboidei ispod

trigonum nn.hypoglossi.

Postoji i podjela na osnovu neurotransmitera:

- NORADRENERGIČKI SISTEM - smatra se da je locus coreuleus mjesto
najveće koncentracije noradrenalina u mozgu,
- SEROTONINERGIČKI - sadrži serotonin, a najveća koncentracija mu je u
nc.raphe,
- ADRENERGIČKI - svojstven neuronima produžene moždine,
- HOLINERGIČKI - sadrži acetilholin,
- DOPAMINERGIČKI - karakteristićni za mesencephalon i hipotalamus.

U retikularnoj formaciji se nalaze i vitalni centri:

- RESPIRATORNI - smješten je u fossa rhomboidea.
**
Sastoji se iz dva dijela; inspiratorni, koji obuhvata donji dio nucleus tractus solitari, a
expiratorni lateralni dio nc.ambiguus i okolnu RF. Ovi centri su povezani sa
pneumotaksičnim centrom koji leži u podrućju isthmus rhombencephali, a reguliše
frekvenciju disanja.

- VAZOMOTORNI (lezi u nc.centralis največim dijelom).

Veze retikularne formacije:
Aference:
- tr.corticoreticularis,
- fasciculus thelencephalicus medialis,
- tr.cerebelloreticularis,
- tr.spinoreticullaris.

Impulsi koji dolaze putem ovih veza aktiviraju RF, a efekat te aktivnosti se
ispoljava preko ARAS sistema (pobuđuju ARAS SISTEM). Funkcioniše preko
talamusa. Aksoni ARAS sistema završavaju na nuclei intralaminares thalami. Iz
ovih jedara aktivnost se prenosi na sve regije moždane kore. RF direktno je
povezana sa hipotalamusom i korom velikog mozga. Izuzetan značaj RF se
ogleda u održavanju stanja budnosti i spavanja koje se ciklićno smjenjuje.

Eference:
- tr.reticulocerebellaris, eferentna vlakna za mali mozak,
- tr.reticulospinalis, eferentna vlakna za kičmenu moždinu.
207
B.H.
 -CNS-

SIVE MASE SPECIFIČNE ZA PRODUŽENU MOŽDINU:

1 - DONJI OLIVARNI KOMPLEX;

Sačinjavaju ga nc.olivarius inferior i dva sporedna jedra, nc.olivarius accesorius
medialis et dorsalis. Nc.olivarius inferior na ventralnoj površini produžene
moždine prouzrokuje ispupčenje u obliku masline (oliva). Cijeli olivarni komplex
grade srednje veliki neuroni sa mnoštvom dendrita. Funkcionalno, olivarni
komplex predstavlja relejno jedro malog mozga. Relejna jedra su neuroni
uključeni u jedan odredjeni neuronski krug (sistem) u kojima se djelimićno ili
potpuno prekidaju vlakna tog sistema, vrše integrativne funkcije unutar
neuronskih krugova. U ovom slučaju radi se o KORTIKO-OLIVO-CEREBELARNOM
KRUGU (SISTEMU). Unutar tog kruga aksoni olivarnog komplexa grade tractus
olivocerebellaris, to je njihova njvažnija eferenca. Smatra se da kortiko-olivo-
cerebelarni sistem učestvuje u procesu motornog učenja. Osim ove veze,
olivarni komplex šalje eference i u kičmenu moždinu - tractus olivospinalis.
Aference olivarnog komplexa su vlakna iz kortexa velikog mozga (kortiko-
olivarna), iz malog mozga, iz moždanog stabla (tractus tegmentalis centralis, čiji
je sastavni dio i tr.rubroolivaris), kao i kičmene moždine (tr.spinoolivaris).

2. JEDRA DORZALNE KOLUMNE;

Pripada im nc.gracialis (Goll) i nc.cuneatus (Burdach). To su relejna jedra
produžene mozdine. Smještena su na dorzalnoj strani produžene moždine
formirajući dvije kvržice, medijalno se nalazi tuberculum nuclei gracialis, a
lateralno tuberculum nuclei cuneati, odvojeni sa sulcus intermedius posterior.
Glavne aference ovih jedara dolaze iz kičmene moždine, i to:
- fasciculus gracialis,
- fasciculus cuneatus-

Oba fasciculusa prenose duboki svjesni senzibilitet trupa i udova.

Eferentne puteve formiraju aksoni ćelija Gollovog i Burdachovog jedra, to su:

- fibrae arcuate internae dorsales, koje nakon ukrštanja u raphe medullae
oblongate, odlaze kroz moždano stablo u talamus kao lemniscus medialis,
- fibrae arcuate externae dorsale, koje odlaze u mali mozak kao tractus
bulbocerebellaris.

3. NC.ARCUATUS - aference prima iz kortexa velikog mozga. Eference su aksoni

koji formiraju fibre arcuate externae ventrales. One idu na ventralnu površinu
produžene moždine kroz fissura mediana anterior i odlaze u mali mozak.
208
B.H.
 -CNS-

BIJELA MASA I PUTEVI

Putevi su morfološki svrstani na one koji su smješteni dorzalno i na one koji se
nalaze u ventralnom dijelu produžene moždine.

Kroz dorzalni dio centralno prolaze:

- tr.longitudinalis medialis,
- tr.tectospinalis,
- tr.reticulospinalis,
- lemniscus medialis,
- tr.corticobulbaris.

Lateralno u dorzalnom dijelu, polaze:

- tr.spinocerebellaris ventralis (Gowers),
- tr.rubrospinalis (Monakow),
- tr.spinothalamicus (Edinger),
- tr.talamorubroolivaris.

209
B.H.
 -CNS-

99. CAPSULA INTERNA

/šečerov 71, šljivić 156

Capsula interna predstavlja središnju bijelu masu hemisfere, koja se pruža

medijalno od bazalnih ganglija i talamusa. (**ogranićena bočno središnjim sivim
masama i bazalnim ganglijama prozencephalona; corpus striatum i talamus). Na
horizontalnim sekcijama mozga unutrašnja kapsula se vidi kao formacija u
obliku slova V, otvorenog prema lateralno.
Na njoj razlikujemo:
- Crus anterius - prednji krak,
- Genu capsulae internae, koje odgovara vrhu slova V,
- Crus posterius - stražnji krak, koji se produžuje nazad dijeleći se u dva
dijela; pars retrolentiformis i pars sublentiformis capsuale internae.

Crus anterius - upravljen je prema naprijed izmedju caput nuclei caudati

medijalno i nc.lentiformis (globus pallidus i putamen) lateralno.

Genu capsulae internae - odgovara mjestu gdje se sastaju prednji i stražnji krak
kapsule.

Crus posterius - upravljen je prema natrag tako da mu se sa medijalne strane

nalazi talamus, a sa lateralne globus pallidus.
Pars retrolentiformis capsulae internae - je produžetak occipitalnog kraka
capsulae, smješten je iza nc.lentiformis i lateralno od stražnjeg dijela talamusa
Pars sublentiformis capsulae internae - produžetak occipitalnog kraka capsulae,
ali upravljne prema dolje tako da prolazi ispod repa nc.caudatusa i
nc.lentiformisa.

Kroz unutrašnju kapsulu prolaze projekcioni putevi, sistematizovani unutar

njenih sastavnih dijelova. Kroz prednji krak kapsule prolaze:
- tr.frontopontinus,
- tr.pedunculus thalami anterior,

Kroz genu capsulae internae prolazi:

- tr.corticobulbaris.

210
B.H.
 -CNS-

Kroz stražnji krak prolaze:

- tr.corticospinalis,
- pedunculus thalami superior,
- tr.temporopontinus,
- pedunculus thalami posterior.

Završni dijelovi optičkog i akustičkog puta, radiatio optica i radiatio acustica

prolaze kroz lentiformni odnosno sublentiformni dio unutrašnje kapsule.

211
B.H.
 -CNS-

100. VENTRICULUS QUARTUS

/54 šljivić, 43 šečerov

Predstavlja centralnu supljinu rhombencephalona. Kaudalno se nastavlja u

canalis centralis, a rostralno prelazi u aqueductus cerebri Sylvi.

ZIDOVI; Ima izgled približno izduženog šatora. Razlikujemo:

1. PREDNJI ZID (POD): čini fossa rhomboidea, odnosno dorzalne strane
medullae oblongate i ponsa. Bočno, prednji zid čine pedunculli cerebellaris
superior et inferior.
2. ZADNJI ZID (KROV): ima dva dijela, rostralni i kaudalni.
- Rostralni dio čine; vellum medullare superius i fossa cerebelli
transversa i fastigium,
- Kaudalni dio čine; vellum medulare inferior, tela chorioidea, plexus
chorioideus.

A ustvari kaudalni dio je predstavljen sa LAMINA TECTORIA VENTRICULI QUARTI,

koja se proteže bočno duz pedunculli cerebellaris inferior sve do boćnog ugla
komore gdje ogranićava RECESSUS LATERALIS VENTRICULI IV. Lamina tectoria je
obložena piom mater i obrazuje telu chorioideu. Ona je dobro vaskularizovana i
gradi plexus chorioideus koji lući liquor cerebrospinalis.
Bočna ivica laminae tectoriae je zadebljala, spušta se do poda IV komore i spoji
se s njim u vidu TENIA, a desna i lijeva tenia čine OBEX.

Na krovu moždane komore imamo tri otvora:

1. APERTURA MEDIANA VENTRICULI QUARTI - Magendijev otvor, preko njega
IV komora komunicira sa cisternom cerebellomedularis - Magna.
2. APERTURA LATERALIS VENTRICULI IV (parne) - LUSKI, one se nalaze u
predjelu recessus lateralisa i povezana je sa cisternom pontocerebellaris.
Ovi otvori - značaj, jedini put cirkulacije liquora od komornog do
subararanchoidalnog prostora. Treću i četvrtu komoru veže - aqueductus
cerebri Sylvi.

**
Šljivić:
Na krovu IV komore razlikujemo dva dijela, 1. Metencefalićni dio krova, koji se pruža iznad
mosta, 2. Mijelencefalićni dio krova iznad produžene moždine. Na mijelencefaličnom dijelu
krova nalaze se otvori četvrte komore; srednji i dva boćna.

212
B.H.
 -CNS-

101. CEREBELLUM (morfologija)

/39 šečerov, 44 šljivić, 105 heimer

Cerebellum (mali mozak) smješten je u fossi crani posterior, odvojen od donje

strane telencephalona sa tentorium cerebelli.
Učestvuje u izgradnji krova IV komore. Ventralno od njega su medulla oblongata
i pons koji čine pod IV komore. A sa njima je povezan preko peduncula (gornji,
srednji i donji koji vezuju mali mozak sa kičmenom i produženom moždinom,
mostom i mezencephalonom).

Sastoji se iz dvije polutke - HEMISFERE CEREBELLI, spojene pomoću neparnog,

suženog, sagitalno postavljenog režnja VERMISA. Površina vermisa i hemisfera
je izbrazdana - sulci cerebelli, koji se produbljuju u folia cerebelli. Pored njih
postoje na hemisferama jače brazde - FISSURE CEREBELLI koje mali mozak dijele
na LOBUSE (režnjeve).
1. Fissura prima odvaja lobus anterior od lobus posterior.
2. Fissura posterilateralis odvaja lobus posterior od lobus floculonodularis.

Na cerebellumu opisujemo 3 strane:

- FACIES ANTERIOR - prednja strana,
- FACIES INFERIOR - donja strana,
- FACIES SUPERIOR - gornja strana.

Facies superior cerebelli:

Konveksan je, pa površina vermisa prelazi u površinu hemisfera. Hemisfere su
naprijed odvojene sa incisurom cerebellaris anterior, a straga ih razdvaja
incisura cerebellaris posterior u koju ulazi falx cerebelli.

Facies inferior cerebelli:

U svom donjem dijelu je izdubljena u duboku jamu VALLECULA CEREBELI, a
njeno dno je vermis, tako da ona razdvaja vermis od hemisfera.

Facies anterior cerebelli:

U središnjem dijelu ove strane je udubina fossa cerebelli transversa (jaće
izdubljeni dio valecule). Njeno dno je fastigum - krovni produžetak IV moždane
komore. Rostralno od fasiguma mali mozak prelazi u velum medullare superius,
a kaudalno od njega u vellum medulare inferius. Lateralno od fastiguuma polaze
tri para krakova; pedunculli cerebellares superiores, medii et inferiores.

213
B.H.
 -CNS-

Pedunculi cerebelares superiores povezuju cerebellum sa mesencephalonom,

inferior sa medullom oblongatom, a medii sa ponsom.
Na prednjoj strani pedunculli cerebellaris medii je flloculus, koji je preko
pedunculli floculi povezan sa nodulusom. I oni čine filogenetski najstariji dio
mozga LOBUS FLOCULONODULARIS ili ARCHICEREBELLUM.

ANGULUS PONTOCEREBELLARIS
Prednja strana cerebelluma, zajedno sa stražnjom stranom piramide
temporalne kosti i bočnim stranama moždanog stabla učestvuju u izgradnji
angulus pontocerebellarisa.
Zidovi pontocerebelarnog ugla:
- UNUTRAŠNJI - grade boćne strane medullae oblongate i ponsa,
- SPOLJAŠNJI - gradi slobodni dio prednje strane cerebelluma,
- PREDNJI - gradi zadnja strana piramide temporalne kosti.

Ovi zidovi ograničavaju CISTERNU PONTOCEREBELLARIS, a njen sadržaj je:

1. Liquor cerebrospinalis,
2. V, VI, VII, VIII, IX, X, XI moždani živac (V - XI),
3. A.superior cerebelli,
4. A.labyrinthi,
5. Dandijeva vena (odvodi krv iz gornje strane cerebelluma).

V i VI živac čine gornju peteljku te pri izlasku idu naprijed prema gornjoj ivici
piramide.
VII, VIIbis i VIII pružaju se koso naprijed i upolje kroz porus acusticus internus
IX, X, XI - kroz foramne iugulare

**
In situ, tj. kada produžena moždina, most i mali mozak leže u stražnjoj lobanjskoj jami
(fossa crani posterior), zadnja strana piramide temporalne kosti i moždane ovojnice,
pretvaraju ovaj ugao/ angulus pontocerebellaris u među-moždanićki prizmatični prostor
zvani cisterna pontocerebellaris.

Funkcija cerebelluma:
1. Regulacija ravnoteže,
2. Održavanje mišićnog tonusa,
3. Koordinacija rada flexora i extensora,
4. Programiranje pokreta i motornog učenja.

214
B.H.
 -CNS-

Podjela malog mozga:

Na malom mozgu razlikujemo 3 režnja:
1. LOBUS FLOCULONODULARIS,
2. LOBUS ANTERIOR,
3. LOBUS POSTERIOR.

Lobus floculonodularis - ARCHICEREBELLUM, funkcionalno

VESTIBULOCEREBELLUM
To je filogenetski najstariji dio mozga, archicerebellum.
Obuhvata; NODULUS, PEDUNCULLI FLOCULLI, FLOCULUS
Od lobus posterior je odvojen fissurom posterolateralis. Povezan sa
vestibularnim jedrima pa je funkcionalno VESTIBULOCEREBELLUM.
"Vrši nadzor nad mišičima važnim za održavanje ravnoteže."

Lobus anterior - SPINOCEREBELLUM, PALLEOCEREBELLUM

Filogenetski je mladi dio mozga, pa se naziva palleocerebellum. Od lobus
posterior je odvojen fisurom primom. Lobus anterior obuhvata:
1. LINGULU,
2. LOBUS CENTRALIS,
3. KULMEN na VERMISU.
I njima odgovarajuće dijelove na hemisferama tj.;
- VINCULA TINGULAE
- ALAE LOBULI CENTRALIS
- LOBULUS QUADRANGULARIS

Povezan je sa medullom spinalis spinocerebellarnim putevim preko kojih prima

proprioceptivni osjet iz mišića, tetiva, zglobnih čahura, ligamenata, zbog toga se
naziva SPINOCEREBELLUM. "Funkcija mu je regulacija mišićnog tonusa".

Lobus posterior - PONTOCEREBELLUM, NEOCEREBELLUM

Ovoje je filogenetski najmlađi dio cerebelluma. Proteže se od fissurae prime do
fissurae posterolateralis.
Lobus posterioru pripadaju sljedeći dijelovi vermisa (obuhvata):
1. DECLIVA,
2. FOLIUM VERMIS,
3. TUBER VERMIS,
4. PYRAMIS,
5. UVULA.
215
B.H.
 -CNS-

a od hemisfera:
1. LOBUS SIMPLEX
2. LOBUS SEMILUNARIS SUPERIOR
3. LOBUS SEMILUNARIS INFERIOR
4. LOBUS BIVENTER *LOBUS GRACIALIS
5. TONSSILA

Najveći dio afferentnih vlakana prima iz nuclei pontis, funkcionalni naziv mu je

pontocerebellum. Povezan je sa moždanom korom preko ponsa. Koordinira rad
mišića, zadužen je za kontrolu preciznosti pokreta, reprogramiranje brzih
pokreta preko impulsa kočenja.

JEDRA CEREBELLUMA:
1. NUCLEUS FASTIGI,
2. NUCLEUS GLOBOSSUS,
3. NUCLEUS EMBOLIFORMIS,
4. NUCLEUS DENTATUS.

I - NUCLEUS FASTIGI (najstarije jedro)

Leži uz samu srednju liniju, na prednjem dijelu vermisa. Sadrži velike
multipolarne neurone.
Afference prima iz:
d) Kore vermisa,
e) Donjeg olivarnog komplexa,
f) Vestibularnih jedara.
Eference šalje kroz pedunculli cerebellaris superior u vestibularna i druga jedra
moždanih živaca medullae oblongate.

II - NUCLEUS GLOBOSSUS
Leži između nc.fastigi medijalno i nc.emboliformis lateralno.
Aference prima iz kore vermisa.
Eference šalje - u medullu oblongatu preko pedunculli cerebellaris superior.

III - NC EMBOLIFORMIS
Smješteno uz hylus nc.dentati.
Aference prima iz cortexa između vermisa i hemisfere.
Eference idu u talamus preko pedunculli cerebellaris superior.

216
B.H.
 -CNS-

IV - NUCLEUS DENTATUS - najveće;

Izgledom podsjeća na nc.olivarius inferior. Ima oblik vreće sa otvorom (hilus
nuclei dentati).
Aference donose inhibitorne impulse iz Purkinijevih ćelija ukoliko dolaze iz
moždanog stabla.
Eference odlaze u talamus i nc.ruber i učestvuju u izgradnji gornjeg kraka
(pedunculli cerebellaris superior).

**
Nc.dentatus - je vezan sa jedne strane sa korom hemisfera malog mozga -
tr.corticonucleares, a s druge strane sa produženom moždinom - tr.dentetoolivaris, sa
mezencefalonom - tr.cerebellorubralis, i sa diencephalonom - tr.cerebellotalamicus i
tr.cerebellorubralis + tr.rubrotalamicus.

Ono je uključeno u cerebelo-cerebralni sistem puteva malog mozga, pošto uspostavlja vezu
između puteva, koji se silazeći iz kore velikog mozga prekidaju u kori hemisfera malog
mozga (tr.corticopontini - tr.pontocerebellaris i tr.corticocerebellaris) i puteva, koji iz
mezencefalona vode ka velikom mozgu (tr.cerebellotalamicus - tr.talamocorticales) i ka
kičmenoj moždini (tr.rubrospinalis i tr.rubroreticularis cruciatus - tr.reticulospinalis).

**
Nc.fastigii - vezano sa jedne strane sa korom vermisa (tr.corticonuclearis) a sa druge strane
sa vestibularnim i retikularnim jedrima oblongate preko gornjih krakova malog mozga
(tr.fastigobulbaris). Ono je uključeno u spinocerebelarni sistem puteva malog mozga, jer
uspostavlja vezu između puteva, koji se prekidaju u kori malog mozga i puteva koji iz
produžene moždine silaze ka kičmenoj moždini.

***
Aferentni aksoni ulaze u cerebellum kroz pedunculi cerebellares, kao:
1. Tr. Spinocerebellaris ventralis et dorsalis,
2. Tr. Cuneocerebellaris,
3. Tr. Olivocerebellaris,
4. Tr. Vestibulocerebellaris,
5. Tr. Reticulocerebellaris,
6. Tr. Pontocerebellaris.

Eferentna vlakna – kore malog mozga su aksoni purkinijevih neurona. Aksoni završavaju u
subkortikalnim jedrima, sinaptički kontaktiraju sa njihovim ćelijama, a mali dio odlazi do
nucleus vestibularis lateralis.

217
B.H.
 -CNS-

102. SINUS DURAE MATRIS I CEREBRALNE VENE

/šečerov 86, 88 ...

Heimer:
Cerebralne vene se dijele na vanjske i unutrašnje vene, a sve se konačno
izlijevaju (dreniraju) u venske sinuse. Sinusi su endotelom ogranićeni prostori
između dva sloja dure. Oni su pričvršćeni duž duralnih pregrada. Mnoge vanjske
vene koje odvode vensku krv cerebralnog kortexa na konveksitetu hemisfera
izlijevaju se u sinus sagitalis superior. Vanjske vene na ventralnoj površini mozga
povezane su sa sinusima koji se nalaze u bazalnijim dijelovima lobanjske
šupljine. Krv konačno dospijeva u venu jugularis internu kroz sinuse.

1. Sinus sagitalis superior - zavija duž linije pričvršćenja za falx cerebri, obrazuje
confluens sinum, a dalje se nastavlja kao jedan od transverzalnih sinusa, obićno
kao sinus transversus dexter. Prima pritoke vv.cerebri superiores.

2. Sinus sagitalis inferior - smješten je uz donju slobodnu ivicu falx cerebri.

Prima krv iz vena sa medijalne strane hemisfera i falks cerebri.

3. Sinus rectus - predstavlja nastavak sinus sagittalis inferior, nalazi se na mjestu

gdje se spajaju falx cerebri i tentorium cerebelli. Prima v.cerebri magnu, koja
prima pritoke iz vv.cerebri internae, dextra et sinistra, kao iz dvije bazalne vene.
Vv.cerebri internae odvode vensku krv iz centralnih dijelova mozga. Sinus rectus
je obično u kontinuitetu sa sinus transversus sinister na konfluens sinum.

4. Sinus transversum (lateralni sinus) - pričvršćuje se na tentorium cerebelli, koji

se pruža se od protuberantiae occipitalis internae do baze petroznog dijela
temporalne kosti.

5. Sinus sigmoideus - je u kontinuitetu sinus fransversus, drenira se u venu

jugularis internu, prolazeći kroz foramen jugulare

6. Sinus cavernosus - smješten je na lateralnoj površini tijela corpus ossis

sphenoidalis i u bliskim relacijama sa a.carotis interna. On povezan sa
odgovarajućim sinusom sa suprotne strane preko sinus intercavernosus. Prima
krv iz hipofize, orbite preko vv.ophtalmicae i iz vv.cerebri mediae, a dreniran je
preko sinus petrosus superior et inferior.

218
B.H.
 -CNS-

7. Sinus petrosus superior et inferior - leže na gornjem i stražnjem rubu

piramida temoralne kosti. Povezuje sinus cavernosus sa spojem sinus
transversus i sinus sigmoideus. Sinus petrosus inferior je u kontinuitetu sa sa
v.jugularis interna.

***
Šečerov:

SINUSI DURE MATRIS

To su prostori između dva lista dure matris koji skupljaju vensku krv mozga.
Smješteni su u cavum crani. Nastaju tako sto se na pojedinim mjestima u
unutrašnjosti lobanje unutrašnji list dure vezuje za rubove žlijebova kostiju
glave koje su presvućene periostom, tj., vanjskim listom dure. Između vanjskog i
unutrasnjeg duralnog lista formiraju se prostori označeni kao sinusi. Na presjeku
pokazuju trouglast izgled. Sa svoje unutrašnje strane sinusi su obloženi
endotelom. Od vena se razlikuju po tome sto im zidovi nisu elastićni i nemaju
valvula, pa se ne mogu aktivno kontrahovati.

Svi sinusi durae matris dijele se u dvije grupe; gornju i donju. Sinusi gornje grupe
stiću se na mjestu označenom kao confluens sinuum, a sinusi donje grupe utiču
u lijevi i desni sinus cavernosus.
Osim sto skupljaju krv iz područja mozga, sinusi su preko emisarnih vena
povezani sa površnim venama glave. Dovode krv iz diploae, moždanih ovojnica,
oka, orbita, uha. Preko v.ophtalmicae superior sinusi stoje u vezi sa venama lica,
a u području foramen magnum povezani su sa vertebralnim venoznim
plexusima. Sva krv iz sinusa durae matris na kraju se skuplja u bulbus superior
venae jugularis internae.

SINUSI GORNJE GRUPE

Gornja grupa sinusa obuhvata:

1. Sinus sagitalis superior - nalazi se duž hvatista falx cerebri, počev od foramen
caecum do protuberantia occipitalis interna gdje se ulijeva u confluens sinum, ili
se nastavlja u sinus transversum. U frontalnom i parijetalnom dijelu sinusa
postoje na njegovom zidu lateralna proširenja lacunae laterales. U ta proširenja
uvlaći se aranchoidea i pia mater gradeći granulationes aranchoidale i villi

219
B.H.
 -CNS-

aranchoidales, koje predstavljaju glavni put reapsorpcije cerebrospinalnog

likvora iz subaranchoidalnog prostora u venski krvotok.

2. Sinus sagitalis inferior - prostire se duž donjeg ruba falx cerebri. Ulijeva se u
sinus rectus zajedno sa Galenovom venom.

3. Sinus rectus - nalazi se na sredini tentorium cerebelli. Ulijeva se u desni

transverzalni sinus, rijeđe u confluens sinuum. Prima donji sagitalni sinus i
Galenovu venu.

4. Sinus transversus - leži u istoimenoj brazdi occipitalne kosti polazeći od

confluens sinuum. Paran je, ali je desni uvijk širi, nastavlja se u sinus sigmoideus.
Na samom početku sigmoidnog sinusa odvaja se vena emissaria mastoidea koja
ga veže sa površnim venama glave. Prima sinus petrosus koji ga povezuje sa
sinus cavernosus.

5. Sinus sigmoideus - ima oblik slova S, savija se oko parijetalne i temporalne

kosti i ulijeva se u bulbus superior venae jugularis internae u samom foramen
jugulare. Pri prolaza u jugularnu venu prima emissariu condyloideu koja ga
vezuje sa površnim venama.

6. Sinus occipitalis - najmanji od gornje grupe, polazi od confluens sinuum duž

crista occipitalis interna pa se kod foramen magnum dijeli u dva kraka - sinus
marginales, koji se ulijevaju u područje jugularnog foramena.

Od svih sinusa gornje grupe najvažniji je sinus transversus. U području

protuberantiae occipitalis internae u njega se ulijevaju sinus sagitalis superior,
sinus rectus, sinus sagitalis inferior. Ako se ovi sinusi ujedine na occipitalnoj
protuberanciji, tu se formira široki prostor nazvan sinusno ušće, confluens
sinuum. Veličina i oblik sinusnog ušća zavisi od toga da li gornji sagitalni sinus
ulazi direktno u njega ili se nastavlja u desni sinus transversus. Confluens
sinuum prima i sinus occipitalis.

220
B.H.
 -CNS-

SINUSI DONJE GRUPE

Donja grupa sinusa obuhvata:

1. Sinus cavernosus - paran, smješten na lateralnim stranama trupa sfenoidalne
kosti. U njemu su smješteni art.carotis interna i kapitalni nervi (III, IV, VI, te prva
grana V moždanog živca). Arterija leži medijalno od n.abducens. Presvučeni su
endotelom koji ih odvaja od venske krvi. Sasvim lateralno leže n.oculomotorius,
n.trochlearis i n.ophtalmicus. U sinus se ulijevaju vena ophtalmica superior i
inferior, preko njih se ostvaruje veza sa venama lica preko v.angularis. Lijevi i
desni cavernozni sinusi povezani su poprečno preko sinus intercavernosus;
anterior i posterior. Tako u području sfenoidalne kosti nastaje sinus coronarius,
venski prsten.

2. Sinus sphenoidalis - polazi od gornjeg sagitalnog sinusa i ulijeva se u

kavernozni sinus.

3. Sinus petrosus superior - prostire se duž gornjeg ruba piramide temporalne

kosti, polazi iz cavernoznog sinusa a ulijeva se u sigmoidni sinus, povezujući tako
sinuse gornje i donje grupe

4. Sinus petrosus inferior - ide iz kavernoznog sinusa, a ulijeva se u bulbus

superior venae jugularis internae.

VENSKI PLEXUSI KOJI IZLAZE IZ KAVERNOZNOG SINUSA:

- plexus venosus foraminis ovalis, utiče u plexus pterygoideus,
- plexus venosus caroticus internus, završi u plexus pterygoideus,
- plexus venosus foraminis laceri, završi u plexus pterygoideus,
- plexus basilaris, proteže se od kavernoznog sinusa do foramen occipitale
magnum. Povezuje sinus cavernosus i sinus petrosus inferior sa plexus
venosus vertebralis internus.
Sinusi dure matris komuniciraju a površnim venama preko vv.diploicae i
vv.emisariae.

VV.DIPLOICAE
To su vene koje se granaju u diploi pločastih kostiju lobanjskog krova. Leže u
canales diploici, koštanim kanalima i bez prekidanja prelaze iz jedne u drugu
kost. Intrakaranijalno se ulijevaju u sinuse dure matris i meningealne vene, a
extrakranijalno u površne vene glave.
221
B.H.
 -CNS-

Najvažnije diploićne vene su:

1. Vena diploica frontalis, koja odvodi krv u gornji sagitalni sinus
intrakranijalno, a u venu frontalis extrakranijalno,
2. Vena diploica temporalis anterior, koja ulazi u sfenoparietalni sinus i venu
temporalis profundu,
3. Vena diploica temporalis posterior, ide u transverzalni ili sigmoidni sinus i
u occipitalne vene,
4. Vena diploica occipitalis, ide u confluens sinuum i u occipitalne vene.

VV.EMISSARIAE
Emissarne vene su kratkog toka, prolaze kroz otvore lobanjskih kostiju, spajaju
sinuse dure matris sa površnim venama lobanje, najznačajnije su:
1. Vena emissaria parietalis, spaja gorni sagitalni sinus i venu temporalis
superficialis,
2. Vena emissaria mastoidea, spaja sigmoidni sinus i venu auricularis
posterior,
3. Vena emissaria occipitalis, spaja confluens sinuum sa occipitalnim
venama,
4. Vena emissaria condylaris, spaja sinus sigmoideus sa v.cervicalis profunda.

Plexus venosus canalis hypoglossi ide kroz istoimeni kanal na occipitalnoj kosti.
Spaja sinus sigmoideus ili bulbus venae jugularis sa kičmenim venskim
plexusom.
U području foramen magnum ostvaruje se veza sinusa durae matris i vena
kičmene moždine pomoću brojnih venskih spletova. Plexus venosus vertebralis
internus formiraju venae spinales externae anterior i posterior. Preko ovog
plexusa vene kičmene moždine povezane su sa sinus cavernosus posredstvom
plexus basillaris.

VENE MOZGA

Cerebralne vene dijele se u dvije grupe:

1. Površne vene, koje se ulijevaju u sinus durae matris,
2. Duboke vene, koje donose krv iz unutrašnjosti, a ulijevaju se u Galenovu
venu (vena cerebri magna Galeni).
Moždane vene su vrlo varijabilnog toka, koji ne odgovara u potpunosti toku
arterija i nemaju valvula.
222
B.H.
 -CNS-

POVRŠNE VENE:
Venae cerebri superiores - su večinom orijentisane prema sinus sagitalis
superior. Skupljaju krv sa konveksne medijalne strane hemisfera i ulijevaju se u
pomenuti sinus.

Venae cerebri inferiores - su male vene koje skupljaju krv sa baze hemisfera.
Njihovim spajanjem nastaje vena basalis (Rhosentalova vena). Formiraju je;
v.cerebri anterior, v.cerebri media profunda i vv.striatae. Vena basalis ulijeva se
u v.cerebri magna.

Vv.cerebelli superiores - dovode krv sa gornje strane malog mozga i ulijevaju se

u sinus rectus ili u v.cerebri interna.

Vv.cerebelli inferiores - skupljaju krv sa donje strane malog mozga i utiču u

confluens sinuum.

Vv.cerebelli laterales - idu u sinus petrosus superior ili u sinus transversus.

DUBOKE VENE:
Vv.cerebri internae - dovode krv iz unutrašnjosti hemisfera, a nastaju
spajanjem; v.septi pellucidi, v.chorioidea i v.thalamostriatae. Obje vene cerebri
internae ujedine se ispod splenium corporis callosi i grade Galenovu venu. Ona
je završno stablo svih dubokih vena mozga, a ulijava se u sinus rectus.

223
B.H.
 -CNS-

*. PUTEVI:

- ASOCIJATIVNI PUTEVI,
- KOMISURALNI PUTEVI,
- PROJEKCIONI PUTEVI.

A. MOTORNI PUTEVI:
- KORTIKALNI PUTEVI.
1. Tractus corticospinalis,
2. Tractus corticobulbaris,
3. Tractus corticopontini,
4. Tractus corticocerebellaris.
- SUBKORTIKALNI ILI EXTRAPIRAMIDALNI PUTEVI

B. SENZITIVNI PUTEVI:
1. Tractus spinothalamicus – Edinger,
2. Lemniscus medialis – sensitivus,
3. Tractus spinocerebelllaris ventralis – Gowers,
4. Tractus spinocerebellaris – Flechsig,
5. Tractus nucleocerebellares.

C. SENZORIJALNI ILI ČULNI PUTEVI:

1. Optički put,
2. Akustički put,
3. Vestibularni ili statički put,
4. Olfaktivni putevi,
5. Gustativni put.

224
B.H.
 -CNS-

ASOCIJATIVNI PUTEVI – tractus nervosa associationis;

Asocijativni putevi velikog mozga dijele se na: kratke i duge.

1. Kratki asocijativni putevi (fibrae arcuatae gyrorum), vezuju međusobno
koru susjednih vijuga.
2. Dugi asocijativni putevi su snopovi vlakana, koji povezuju koru jednog
lobusa sa korom drugog ili više susjednih lobusa na istoj hemisferi.

Najglavniji od dugih asocijativnih puteva jedne hemisphere su slijedeći:

- Fasciculus longitudinalis superior, pruža se od čeonog do okcipitalnog
lobusa, kroz središnju bijelu masu hemisphere, prelazeći u vidu luka preko
corpus striatuma. On uspostavlja vezu između kore čeonog , parijetalnog i
okcipitalnog lobusa.
- Fasciculus longitudinalis inferior, pruža se od temporalnog do
occipitalnog pola hemisphere, povezujući njihovu koru. On prolazi spolja
od donjeg i zadnjeg roga bočne komore, odvojen od ovoga posljednjim
vlaknima tapetuma i Gratioletovog optičkog puta.
- Fasciculus unicatus, oblika slova U, vezuje frontalni pol sa temporalnim
polom hemisphere. On prolazi ispod kore donjeg dijela insulae,
obuhvatajući svojim nadole i naprijed upravljenim konkavitetom početni
dio sulcus cerebri lateralisa Sylvii. Njima je uspostavljena veza između kore
bazalnog dijela čeonog i prednjeg dijela temporalnog lobusa.
- Cingulum ili pojas je asocijativni put, koji prolazi ispod kore gyrus
fornicatusa na unutrašnjoj strani hemisphere, a pruža se od substantia
perforate anterior do uncusa gyri hyppocampi, obilazeći oko corpus
calosuma. On povezuje međusobno dijelove kore pridodate olfaktivnoj
funkciji.

KOMISURALNI PUTEVI – tractus nervosi commisurales;

Komisuralne puteve između odgovarajućih dijelova kore sa suprotnim

hemisferama sačinjavaju komisuralna vlakna:
1. Corpus callosum – radiation corporis callosi,
2. Fornx – commisura hippocampi, s. commisura fornicis,
3. Prednje moždane komisure – comisura rostralis, s. commisura anterior.
4. U komisuralne puteve velikog mozga , pored spomenutih spade i
diencephalična, Meynertova komisura – commisura dorsalis, s.
supraoptica Meynerti, svojim vlaknima, koja vezuju međusobno ona
nucleus lentiformisa.
225
B.H.
 -CNS-

PROJEKCIONI PUTEVI – tractus nervosi projectionis;

Projekcioni putevi velikog mozga dijele se na: kratke i duge.

1. Kratke projekcione puteve sačinjavaju vlakna, koja vezuju thalamus sa
moždanom korom – radiatio thalami. Jedan dio ovih vlakna zrače od
talamusa ka kori – tractus talamocorticales, dok druga pružaju obrnutim
pravcem – tractus corticothalamici. Ovi putevi ulaze u sastav coronae
radiatae u kojoj su grupisani prema lobusu kojem pripadaju, u četiri
talamična snopa, zvana pedunculli thalami – anterior, superior, posterior,
inferior.
2. Dugi projekcioni putevi velikog mozga dijele se prema pravcu svojih vlakna
i funkcionalnoj ulozi na:
- Nishodne ili motorne puteve,
- Ushodne puteve opšteg senzibiliteta ili senzitivne puteve,
- Ushodne puteve posebnog ili čulnog senzibiliteta, čulne ili
senzorijalne puteve.

MOTORNI PUTEVI

Svi motorni ili nishodni putevi mozga dijele se prema svom početku u dvije
osnovne grupe:
- Kortikalne,
- Subkortikalne ili extrapiramidalne puteve.

Kortikalni putevi
Kortikalni motorni putevi polaze iz kore velikog mozga, oni se dijele na: -
kortikalne direktne puteve, koji silaze drektno za moždano stablo odnosno
kičmenu moždinu, i – kortikalne indirektne puteve, koji silaze indirektno, preko
malog mozga, za kičmenu moždinu.

- Kortikalni direktni putevi, dijele se prema kortikalnim sivim masama u

kojim završavaju na:
1. Glavne kortikalne puteve, koji se završavaju u motornim jedrima
spinalnih živaca – tractus corticospinalis, i u motornim jedrima
moždanih živaca – tractus corticobulbaris,
2. Sporedne kortikalne puteve, koji se pak završavaju u subkortikalnim
sivim masama moždanog stable.

226
B.H.
 -CNS-

- Kortikalni indirektni putevi, prolaze kroz mali mozak, bilo po prekidanju u

nuclei pontis – tractus corticopontini: tractus frontopontinus Arnold i
tractus temporopontinus Turk, bilo bez prekidanja u ponsu – tractus
corticocerebellaris, i preko kore malog mozga uspostavlja indirektnu vezu
kore veikog mozga sa moždanim stablom i kičmenom moždinom.

Subkortikalni ili extrapiramidalni putevi

Ovu grupu puteva sačinjavaju, motorni putevi koji ne polaze iz kore velikog
mozga, već iz subkortikalnih sivih masa moždanog stable – bazalnih ganglion
telencephalona i sivih masa diencephalona, mezencephalona, metencephalona i
mijelencephalona.

Extrapiramidalni putevi upravljaju svim automatskim pokretima tijela. Oni stoje

pod kontrolom telencephalčnog centra za automatske pokrete – pallidum
corporis striate, preko dva glavna palidofugakna puta: ansae lenticularis i
fasciculus lenticularisa, u čiji sastav ulaze:
- Tractus pallidohypotalamicus,
- Tractus pallidorubralis,
- Tractus pallidonigralis,
- Tractus pallidoolivaris,
- Tractus pallidocommissuralis,
- Tractus palllidoreticularis.
Extrapiramidalni putevi su u vezi sa korom velikog mozga posredstvom
sporednih kortikalnih puteva.

INDIREKTNI KORTIKALNI PUTEVI

TRACTUS CORTICOPONTINI
Tractus corticopontini su indirektni kortikalni putevi, koji se prekidaju u
retikularnim jedrima bazilarnog dijela ponsa – nuclei pontis. Oni uspostavljaju
indirektnu vezu između velikog mozga i kičmene moždine, preko kore malog
mozga, posredstvom nucleus rubera i extrapiramidalnih puteva, koji od njega
polaze – tr.rubrospinalis, tr.rubroreticularis cruciatus i tr.tegmentalis centralis.
Tractus corticopontini sastoje se iz dva snopa, odvojena jedna od drugog počev
od svog početka u kori velikog mozga pa sve do ponsa – frontalnog,
tr.frontopontinus (pars frontalis), - temporalnog snopa – tr.temporopontinus
(pars occipitotemporalis).
227
B.H.
 -CNS-

1. Tractus frontopontinus Arnold – rađa se iz prednjeg kraja srednje i donje

čeone vijuge (area frontopolaris). On prolazi kroz centrum semiovale kroz
pars frontalis coronae radiatae, a hemisferu napušta crus frontale
capsulae internae. Zatim prolazi mesencephalonom kroz crus cerebri, gde
leži medijalno od tr.corticobulbarisa i završava se u nuclei pontis. Odatle
se nastavlja ukrštenim vlaknim tr.pontocerebellarisa, koja prolazi kroz
brachia pontis – pedunculli cerebellaris medii – suprotne strane do kore
malog mozga, i preko tr.corticonucleares cerebella i tr.cerebelorubrallis
dolazi u vezu sa tr.rubrospinalisom i tr.rubroreticularisom.
2. Tractus temporopontinus Turk, polazi iz kore srednje i donje vijuge (area
temporalis media). Njegova vlakna prolaze ispod nucleus lentiformisa,
kroz pars sublentiformis capsulae internae, pa zatim napuštaju hemisferu
kroz crus occipitale capsulae internae. Kroz mesencephalon prolazi
spoljnjom petinom crus cerebri, lateralno od tr.corticospinalisa i završava
se u retikularnim jedrima ponsa – nuclei pontis. Dalja veza ovog puta sa sa
malim mozgom i tr.rubrospinalisom, uspostavljena je na isti način kao kod
tr.frontopontinusa.

TRACTUS CORTICOCEREBELLARIS
Tractus corticocerebellaris vezuje neposredno koru velikog mozga sa korom
malog mozga. Njegova vlakna prate tractus corticopontini, ali se ne prekidaju u
retikularnim jedrima ponsa – nuclei pontis, već nastavljaju svoj put do kore
malog mozga, prolazeći dijelom kroz peduncullus cerebellaris medius (pars
pontina tractus corticocerebellaris), a većim dijelom preko produžene moždine
kroz peduncullus cerebellaris inferior (pars bulbaris tractus cocticocerebellaris).

228
B.H.
 -CNS-

SENZITIVNI PUTEVI

Senzitivni putevi su ushodni putevi, koji prenose utiske opšteg senzibiliteta:

- Površnog ili exteroceptivnog senzibiliteta (taktilnog i termoalgezičkog),
- Dubokog ili proprioceptivnog senzibiliteta (osteo-artro-muskularnog).

PODJELA SENZITIVNIH PUTEVA

Svi senzitivni putevi dijele se prema načinu prolaza kroz moždano stablo na
dvije osnovne grupe:
- Direktne ili puteve za svjesni senzibilitet,
- Indirektne ili puteve za reflexni (nesvjesni) senzibilitet.

1. Direktni putevi ili putevi za svjesni senzibilitet

Ovi senzitivni putevi prolaze kroz moždano stablo direktno do talamusa
bez svraćanja kroz mali mozak. Njima pripadaju slijedeća dva puta:
- Tractus spinotalamicus Edinger, direktni put za svjesni površni
senzibilitet trupa i udova,
- Lemniscus medialis, direktni put za svjesni duboki senzibilitet trupa i
opšti (površni i duboki) senzibilitet glave.
Oba ova puta koja prenose cjelokupni svjesni ili direktni senzibilitet tijela,
nazivaju se zajedničkim imenim tractus lemnisci medialis.

2. Indirektni ili putevi za reflexni senzibilitet

Njih sačinjavaju senzitivni putevi koji kroz moždano stablo ne prolaze
direktno do talamusa, već zaobilaznim putem preko kore malog mozga.
Ovoj grupi senzitivnih puteva pripadaju:
- Tractus spinocerebellaris ventralis – Gowers i tractus
spinocerebellarisdorsalis Flechsig, indirektni ili cerebelarni putevi za
reflexni (nesvjesni) duboki senzibilitet trupa,
- Tractus nucleocerebellares, indirektni ili cerebelarni put za reflexni
(nesvjesni) duboki senzibilitet glave.

SASTAV SENZITIVNIH PUTEVA

Direktni senzitivni putevi, koji sprovode svjesni senzibilitet, predstavljaju
neuronski lanac sastavljen iz tri neurona:
- Perifernog,
- Centralnog,
- Kortikalnog.

229
B.H.
 -CNS-

Indirektni senzitivni putevi za reflexni senzibilitet, sastoji se iz dva ili tri

centralna neurona više (umetnutni ili dopunski centralni neuroni), koji
uspostavljaju vezu između kore malog mozga i talamusa.

1. Periferni neuroni
Dentriti perifernih neurona sačinjavaju senzitivna vlakna kičmenih
odnosno moždanih živaca. Oni polaze iz kože (kod puteva za površni ili
exteroceptivni senzibilitet) ili pak iz kostiju, zglobova i mišića (kod puteva
za duboki ili proprioceptivni senzibilitet).
Njihove nervne ćelije – neurocit, smještene su u odgovarajućim spinalnim
ganglijama (kod senzitivnih puteva trupa, udova i vrata) ili pak senzitivnim
ganglionima pridodatim V, IX, X moždanom živcu (kod senzitivnih puteva
glave).
Neuriti perifernih neurona senzitivnih puteva trupa, udova i vrata
završavaju se u ćelijama zadnjih rogova kičmene moždine. Izuzetak čine
periferni neuroni Gollovog i Burdachovog puta, čije se duge, ushodne
grane neurita završavaju tek u jedrima produžene moždine (u clava nuclei
gracialis i tuberculum cuneatum). Neuriti perifernih neurona senzitivnih
puteva glave završavaju u senzitivnim jedrima moždanih živaca.

2. Centralni neuroni
Centralni neuroni senzitivnih puteva, koji predstavljaju produžetak
perifernih neurona, završavaju se svi u talamusu, bilo direktno (tractus
spinotalamicus Edinger, lemniscus medialis), bilo indirektno po prolazu
kroz mali mozak (tractus spinocerebellaris ventralis Gowers, tractus
spinocerebellaris Flechsigi, tractus nucleocerebelares. Ovim posljednjim
putevima pridodata su još dva do tri, umetnuta ili dopunska centralna
neurona (tractus cerebellorubralis – tractus rubrotalamicus i tractus
cerebelotalamicus) pomoću kojih ovi putevi uspostavljaju vezu između
svoga završetka u kori malog mozga i talamusa.

3. Kortikalni neuroni
Kortikalni neuroni svih senzitivnih puteva pružaju se od talamusa do
elementarnih senzitivnih centara u kori parietalnog lobusa (gyrus
postcentralis i zadnja trećina lobus paracentralisa). Na svome putu od
talamusa do kore, oni su svi sakupljeni u pedunculus thalami superior i
tako grupisani prolaze kroz crus occipital capsulae internae, a zatim kroz
središnju bijelu masu hemisphere, ulazeći u sastav pars parietalis coronae
radiatae.
230
B.H.