SADRAJ USNE DUPLJE

ZUBI
(DENTES)

Arcus
dentalis
maxillaris
s.
superior/
mandibularis s.
inferior

EMBRIOGENEZA ZUBA
ENAMELUM
DENTALNI
ORGAN

DENTALNA
LAMINA
MEZENHIM

DENTINUM
PULPA
CEMENTUM

DENTALNA PAPILA

PDL

DENTALNA KESICA
ALVEOLARNA KOST

KOST

DELOVI ZUBA

Corona
Cervix
Cavitas
coronae

Radix
Canalis
radicis

DENTALNA ANATOMIJA
a. Krunica zuba (corona dentis)
(pokrivena je enamelum)
Corona

CORONA CLINICA:

Za vreme erupcije zuba,

eksponirana krunica, koja ekstendira od vrha kuspisa do polja
pripoja gingive.

CORONA DENTIS:

Anatomski, cela krunica, koja

ekstendira od vrha kuspisa do cementnoenamelne junkcije
(CEJ).

Corona

Corona

clinica

dentis
(anatomski)

DENTALNA ANATOMIJA
c. Koren (radix)
Deo zuba usaen u
alveolarni nastavak i pokriven
cementum-om.

DENTALNA ANATOMIJA
d.
Apex radicis
- zailjen kraj vrha korena.
e.
Foramen
apicis - otvor
na vrhu korena.

Enamelum
- Anatomski, gradi
krunicu.
- Najvri materijal u
telu oveka (vri od
kosti); mineralizovan
98%; organske materije
1%, acelularan.
- Nesposoban za
remodeliranje i
reparaciju.

(1) Glavni deo zuba.

(2) Pokriven je enamelom
na krunici i cementumom
na korenu.
(3) Nije tako vrst kao
enamel (70%
neorganskih i 30%
organskih materija).
(4) Eksponiran dentin je
esto osetljiv na
hladnou, toplotu,
vazduh i dodir
(zahvaljujui
dentinalnim tubulama).
Odontoblasti sekretuju i
odravaju dentin kroz
ivot. Znai, dentin je
vitalno tkivo sposobno
za konstantan rast i
reparaciju.

Dentinum
Enamelum
Dentinum
Dentinalne
tubule

Cementum
(1) Kalcificirano
vezivno tkivo.
(2) Pokriva koren
zuba.
(3) Pokriva dentin i
spaja se sa enamelom
na cementnoenamelnoj junkciji
(CEJ).
(4) Primarna funkcija
je da uvrsti koren
zuba u kotanoj
alveoli uz pomo
periodontalnih
vlakana.

Enamelum

Dentinum
Dentinalne
tubule

Cementum

Pulpa dentis
(coronalis et radicularis)
Enamelum

(1) ine je krvni

sudovi i nervi koji
probijaju apikalni
otvor.
(2) Sadri
vezivno tkivo koje
pomae razmenu
materija izmeu
pulpe i dentinuma.

Dentinum
Dentinalne
tubule
Cementum

Pulpa

Graa zuba
(rezime)

Dentes decidui
- 20 primarnih zuba.
Luk maksilarni i
mandibularni.
Quadrant svaki luk je
podeljen na polovinu.
(1) Maksilarni, desni
i levi.
(2) Mandibularni,
desni i levi.

Dentes decidui
Zubi u svakom kvadrantu:

(1)
(2)
(3)
(4)
(5)

Centralni sekuti
Lateralni sekuti
Onjak
Prvi molar
Drugi molar

Dentes decidui
- Prednji i zadnji zubi:
(1) Prednji centralni i
lateralni incizivi, i kaninusi
(2) Zadnji - molari.

Dentes decidui
Brojani sistem:
(1) Abeceda.
(2) Maksilarni s desna
ulevo (od A do J).
(3) Mandibularni
s leva udesno (od K do
T).

I
MAXILLARY

R
T

MANDIBULA
R
S

L
M

R
Q

Dentes decidui / permanentes

(vreme nicanja zuba)

Dentalna formula stalnih zuba

2I
2I

1C
1C

2PM
2PM

3M
3M

2 (32 zuba)

Koja je funkcija zuba?

seku

otkidaju

i
rasecaju

vau hranu

Dentes permanentes
- spoljna morfologija -

Dentes permanentes (na preseku)

Strane na stalnim zubima

1. Facies vestibularis
(buccalis / labialis)
2. Facies lingualis 3. Facies mesialis okrenuta
ka srednjoj liniji
(imaginarna linija izmeu
centralnih sekutia)
4. Facies distalis udaljena
od srednje linije
5. Facies palatinalis
6. Facies occlusalis strana
koja je u kontaktu sa
istom stranom zuba u
suprotnoj vilici.

Facies occlusalis
Cuspides elevacije na
okluzalnim povrinama
zuba koje se
zavravaju u vidu
konine ili krune
povrine.
- Cuspis
buccalis/palatinalis/lin
gualis/mesiobuccalis/
mesiopalatalis/mesioli
ngualis/distobuccalis/
distopalatinalis/distoli
ngualis/distalis

Strane na stalnim zubima

7. Facies approximalis - mezijalna
ili distalna strana zuba.

7.1. Area contingens

- prostor izmeu dva zuba,
koji je ispunjen vrstim
i mekim tkivom
(interdentalna papila).

Dens incisivus

Cingulum je

anatomska odlika
sekutia.
Cingulum je
konveksitet sekutia
najblii jeziku.
Elevacija enameluma,

crista marginalis,

formira granicu ka
okluzalnoj strani zuba.

Periodontium

(1) Kotane
ekstenzije
maksile
i mandibule
koje
podravaju
zube.
(2) Kortikalna
ploa
je gust
spoljni
sloj kosti
koji
pokriva
spongioznu
kost.

Enamelum
Dentinum
Dentinalne
tubule
Cementum
Pulpa
Alveolarni
nastavak

Kortikalna ploa
Spongiozna kost

Enamelum

Periodontalni
ligamenti

Dentinum
Dentinalne tubule

Gusto
fibrozno
tkivo koje
povezuje
zub za
alveolu.
Jedan kraj
je utisnut u
cementum,
a drugi kraj
u kost.
Podrava i
titi zub od
normalnog
udara.

Cementum
Pulpa
Alveolarni
nastavak
Kortikalna ploa
Spongiozna kost

Enamelum
Periodontalni
ligamenti

Dentinum
Dentinalne tubule

Gingiva
Opkoljuje
zub i
pokriva
alveolarni
nastavak.

Cementum
Pulpa
Alveolarni
nastavak
Kortikalna ploa
Spongiozna kost

Plexus dentalis superior/inferior

LINGUA

Jezik je krupan
snop skeletnih
miia na podu usne
duplje koji
uestvuje u
vakanju i gutanju.

Jezik je primarni
organ ukusa.
Gornja strana jezika
(dorsum linguae)
podeljena je u 2
dela:

Oralni deo (prednje

2/3 jezika) lei
uglavnom u ustima;

faringealni deo
(zadnja 1/3 jezika)
okrenut ka
orofarinksu.

Facies inferior linguae

Tunica mucosa linguae

(stratifikovani
ljuspasti epitel nekeratinizovani, sa prisustvom
gustativnih i termoalgezinih papila)

R. internus nervi
laryngei superioris

Senzitivna
inervacija
sluzokoe
jezika:
V3 + IX + X m..

Rr. linguales
n. glossopharyngei

N.
lingualis

Papillae filiformes

Keratinizovane
projekcije koje
pokrivaju vei
deo dorzalne
povrine
jezika.
Nemaju ulnu
funkciju.

Oseaji ukusa

Ukus je hemijski oseaj koji se detektuje

pomou specijalnih struktura gustativnih
telaaca (calliculi gustatorii).
Telaaca ima oko 10,000 i uglavnom se
nalaze na jeziku, a manji broj na mekom
nepcu, sluzokoi drela, lingvalnoj strani
epiglotisa i poetnom delu jednjaka.
Razlikuju se 4 glavna tipa oseaja ukusa
(slatko, slano, kiselo i gorko).

Papillae fungiformes

Senzorne strukture, krupne, ne tako

brojne, peurkastog oblika.

Papillae vallatae

Vrlo krupne parne

strukture (2-6
pari).
Locirane blizu
korena.
Lee ispod
povrine.
Imaju brojna
gustativna telaca.
Salivarne lezde!?

Papillae
foliatae

Gustativne
papile na
bonom
delu
sluzokoe
jezika.

Calliculus gustatorius

Telaca su
oblika banane.
Poseduju duge
mikroresice na
kojima su
hemoreceptori.

Specijalna viscerosenzitivna vlakna

Oseaji ukusa

Zelena boja pokazuje

polje gde se osea slatko.
Plava boja pokazuje mesta
oseaja slanog.
Crvena boja pokazuje
polje oseaja kiselog.
uta boja pokazuje polje
oseaja gorkog (i ljutog).

Fibrozni skelet jezika

Aponeurosis
linguae
Septum
linguae
Membrana
glossohyoidea

Mm. linguae

Spoljni miii jezika

"Extrinsic" miii jezika
su poreklom sa struktura
van jezika, a inseriraju
se u samom jeziku.

etiri parna, extrinsic"

miia protrudiraju,
retrahuju, obaraju i
podiu jezik:
- m. styloglossus
- m. hyoglossus
- m. genioglossus
- m. palatoglossus
Ovoj grupi miia pripada i:
pars glossopharyngea m.
constr. pharyngis sup.

M. genioglossus/styloglossus/hyoglossus

Unutranji miii jezika

M. longitudinalis superior prolazi submukozno

gornjom stranom jezika, a poinje blizu epiglotisa,
hioidne kosti, sa sredinjeg fibroznog septuma.
On podie, asistira u retrakciji ili devijaciji vrha
jezika.
M. longitudinalis inferior oblae strane jezika i
spaja se sa stiloglosnim miiem.
M. verticalis je lociran u sredini jezika i spaja se
sa gornjim i donjim longitudinalnim miiem.
M. transversus linguae deli jezik u sredini i
pripaja se za bone delove sluzokoe.

Mm. linguae

(unutranji miii jezika

su orijentisani u tri ravni, pod pravim
uglovima)

Inervacija
miia
jezika:
XII m..
osim

- m.
palatoglossus-a;
- pars glossopharyngea m.
constr. phar.
superioris:

Pl. pharyngeus

A. et v. lingualis

Shangkuan-ovi
segmenti
lingvalne
arterije
Segment I (poetni

segment)
Segment II (unutar
m. hyoglossus-a)
Segment III
(ascendentni
segment)
Segment IV
(horizontalni
segment duboke
lingvalne arterije)

Mesto ligiranja lingvalne arterije

CAVITAS ORIS -Tunica mucosa

(stratifikovani skvamozni epitel)

Gll. salivariae majores1 et

2
1.
minores
Gll. parotideae

(serozne)

Gll. submandibulares
(meovite)

Gll. sublinguales
(meovite)
--------------2.

Gll. palatinae

Gll. linguales

Gll. buccales

Gll. labiales

Gll. molares*

Gll. sublinguales
minores**

Gll. tonsillares**

Gll. salivariae minores

Lingvalne lezde su u submukozi i miinom sloju dorzalne

strane jezika, na donjoj strani vrha i lateralnim ivicama
jezika.
Male sublingvalne* lezde su blizu istoimenih velikih.
Labijalne lezde su na unutranjoj strani usana.
Palatinalne lezde su u submukozi mekog i dela tvrdog
nepca.
Tonzilarne* lezde su u mukozi, zdruene sa palatinalnim i
faringealnim tonzilama.
Bukalne lezde su u submukozi obraza.
U labijalnim, sublingvalnim, lingvalnim i bukalnim lezdama
dominiraju mukozne sekretorne elije, dok su u palatinalnim
i lateralnim lingvalnim lezdama one jedine.

Sekrecija pljuvanih lezda

Vei deo pljuvake (80-90%)

obezbeuju submandibularne i
parotidne lezde, a ostali deo
sublingvalne i male salivarne lezde.
Dnevno, 1000-1500 ml salive je
produkovano.
Saliva uestvuje u digestiji hrane i
odravanju oralne higijene.

Gl.submandibularis (loa)

Gl. submandibularis (supra et inframilohioidni

deo*)

Odnos submandibularnog kanala sa susednim

neurovaskularnim elementima

Zavretak submandibularnog kanala

Gl. sublingualis

Inervacija
pljuvanih
lezda

Vaskularni izvori usne duplje

1 =V.
retromandibular
is,
2 = A. carotis
externa,
3 = A. et v.
facialis,
4 = A. et v.
lingualis,
5 =A. carotis
externa,
6 = V. jugularis
interna,
7 = V. jugularis
externa

NEKI PRAKTINI
PROBLEMI, SAVETI I
REENJA

Kako sauvati zdrave zube?

Prati zube
redovno

Jesti razumno

Posetiti stomatologa

Koristiti svilen
konac

Gledati svoje desni

Ubrzan rad srca se moe usporiti draenjem

drela

Kliniki znaaj sublingvalnog predela

Oralna mukoza u sublingvalnom predelu je vrlo

tanka i bogata venskim spletom, tako da je idealno
mesto za aplikaciju medikamenata (npr.
nitroglicerin kod pektoralne angine), pri emu se
premoava gastrointestinalni trakt.

Limfna drenaa jezika

TONSILLA PALATINA (Hypertrophio)

UROENI RASCEPI USNE I/ILI NEPCA

(Nema)
pitanja!