Sveučilište u Zagrebu

Akademija dramske umjetnosti

Pravogovor HSJ-a II

HRVATSKI ZVONAČNICI
  Artikulacija ili izgovor proces je pomaka izgovornih organa, koji
oblikuju izgovorne šupljine sa svrhom pojačavanja, prigušivanja i
stvaranja govornoga zvuka.

KRITERIJI  Budući da sami pomaci još uvijek nisu primjereno opisano, obično
se opisuje cilj (meta) koji se tim pokretom želi postići.
PODJELE  Artikulacijski cilj sastoji se od dvije temeljne dimenzije:
GLASNIKA  NAČIN IZGOVORA i
 MJESTO IZGOVORA.

 Potrebno je još dodati treću dimenziju: ZVUČNOST.

1. NAČIN IZGOVORA
  Na jednom ili više mjesta u govornom prolazu dolazi do suženja.
 Ta suženja mogu biti različitih dimenzija pa se prema veličini
suženja glasnici dijele na

1a. STUPANJ VOKALE

SUŽENJA
APROKSIMANTE (PRIBLIŽNIKE)
GOVORNOG
PROLAZA FRIKATIVE (TJESNAČNIKE)

AFRIKATE
(ZATVORNE
TJESNAČNIKE)

OKLUZIVE
(ZATVORNIKE)
 Približnici (aproksimanti) su slični vokalima s obzirom na položaj
jezika i suženje govornog prolaza na mjestu prolaza zračne struje,
koji stvaraju rezonantne šupljine u kojima se oblikuje harmonični
zvuk s grkljana.
PRIBLIŽNICI
Suženje govornoga prolaza u izgovoru približnika nije veliko i zračna
(APROKSIMANTI) je struja slabija, pa nema za posljedicu šumnu turbulenciju. Također,
/v/, /j/ približavanje tijela jezika gornjoj stijenci govornog prolaza nešto je
veće u izgovoru vokala.
Približnici se od vokala razlikuju u vremenskoj organizaciji; oni su
vrlo kratkoga trajanja i u prosjeku su kraći od vokala.
  Priroda proizvodnje glasnika /j/ također se temelji na
kontinuiranu, otvorenu oblikovanju rezonantnih šupljina, kao
što je i priroda izgovora vokala.
poluvokal ili  Prijelaznici su neproduživi glasovi; kad bi se j produžilo,
poluotvornik zvučalo bi kao i.
/j/
 J se od i razlikuje po funkciji unutar sloga te po neizbježnom
pomaku artikulatora za njegova trajanja.
  Hrvatski fonemi /j/ i /i/ toliko su slični ne samo da ih izvorni
govornici hrvatskoga jezika teško razlikuju, već su fonološki i
fonetski problem jezikoslovcima.

/j/
  Prema spektrogramu ne može se sa sigurnošću utvrditi
je li izgovoreno čie ili čije.

/j/
  Hrvatski pravopis o glasu /j/
/j/  https://pravopis.hr/pravilo/glas-j/5/ (posjećeno 2.
svibnja 2022.)
 LATERALI (BOČNICI) NAZALI (NOSNICI)

1b. OBLIK
SUŽENJA  Nazali su glasnici kod
 U izgovoru laterala
GOVORNOGA jezično-nepčani dodir je
kojih postoji pregrada u
ustima, ali je nosni
PROLAZA po sredini, a zračna
prolaz zračnoj struji
struja prolazi bočno.
otvoren.
 /l/
LATERALI ili
BOČNICI
 zubno-nadzubni (vrh jezika +
spoj gornjih sjekutića i
nadzubnoga grebena uz
spuštene bočne stijenke
jezika)
/lj/
 1. nadzubno-tvrdnonepčani (lamina i
prednja leđa jezika + prednje tvrdo
nepce i nadzubni greben uz spuštene
bočne stijenke jezika)
 2. može se smatrati i zubno-
nadzubnim (vrh jezika i lamina + spoj
gornjih sjekutića i nadzubnoga
grebena)
 palataliziran (podignuta leđa jezika
prema sredini tvrdoga nepca uz
spuštene bočne stijenke jezika)
  Laterali ili bočni glasnici slični
su okluzivima jer je protok
Usporedba zračnoj struji u središnjem
dijelu zapriječen kontaktom
laterala i jezika i gornje stijenke
govornoga prolaza.
okluziva
 No bočni su rubovi jezika
spušteni stvarajući širok
bočni prolaz zračnoj struji.
 Taj bočni prolaz najčešće je
toliko širok da se pri njihovu
izgovoru ne stvara šum, već
se oblikuje temeljni zvuk s
grkljana.
 Zbog toga su lateralni
glasnici u jezicima svijeta
najčešće približnici
(aproksimanti).
 N /m/ /n/ /nj/
A
Z
A
L
I

NAZALI
ili ili
1. nadzubno-tvrdonepčani (lamina i
NOSNICI
N
dvousneni (gornja usna + donja usna) zubno-nadzubni (vrh jezika + spoj prednja leđa jezika + prednje tvrdo
gornjih sjekutića i nadzubnog nepce i nadzubni greben)
O grebena)
S 2. može se smatrati i zubno-
nadzubnim (vrh jezika i lamina + spoj
N gornjih sjekutića i nadzubnog
I grebena)
C
palatalizirana (podignuta leđa jezika
I prema sredini tvrdog nepca)
  Međutim, nazale ne možemo
 Nazali su slični okluzivima jer zvati okluzivima jer nemaju
je prolaz zračnoj struji na eksploziju nakon otvaranja
Usporedba mjestu artikulacije u usnoj (n,
nj) i usnenoj šupljini (m)
pregrade u ustima.
 Tijekom držanja pregrade u
nazala i zatvoren.
ustima ne dolazi do
povećanja intraoralnoga
okluziva tlaka.
 Zračna struja tijekom cijelog
trajanja nazala izlazi kroz
nosnu šupljinu, pa se
intraoralni tlak iza mjesta
artikulacije u izgovoru nazala
ne povećava.
1c.  VOKAL  KONSONANT
VREMENSKA  DVOGLAS(NIK) /ie/  VIBRANT /r/
DINAMIKA
SUŽENJA
  Glas r uvijek je konsonant, a prema ulozi u slogu može
biti suglasnik (češće) ili samoglasnik (rjeđe).
 Neki lingvisti smatraju da u HJ-u postoje dva glasa r;
jedan zovu sonantno r ili suglasničko r, a drugi vokalsko r
ili samoglasničko r.
 U intervokalskom položaju /r/ je uvijek neslogotvorno.
VIBRANT /r/  U HSJ-u u intervokalskom položaju /r/ se izgovara
jednim udarom vrha jezika o sredinu nadzubnoga
grebena. To je najčešći način izgovora s jednim
udarom.
 Jedna od varijanta izgovora /r/ jesu 2-3 brza, ponovljena
udara vrhom jezika. Zbog takva načina izgovora /r/ se
naziva vibrantom.
• Akustički gledano, za /r/ je karakteristično kratko
smanjenje intenziteta vokalskog zvuka okoline,
koje je posljedica udara jezikom o alveole i
letimičnog zatvora vokalskog trakta.
• Na spektrogramima intervokalskog /r/ vidi se da
zvuk zapravo ne prestaje, larinks bez prestanka
proizvodi periodične impulse, samo što su dva-
tri impulsa drastično utišana.
• Upravo je ta kratkoća udara, kratkoća tog
utišavanja zvučna karakteristika koja dovodi do
percepcije /r/.
  Po mjestu tvorbe samoglasnik r je nadzubni (alveolarni)
glas kao i suglasnik r.
 Samoglasnik r za razliku od suglasnika r ima veću
zvonkost (sonornost) i duže traje, pa ima i veći broj
treptaja.
/r/ > < /ṛ/  Samoglasnički glas r oblikovno je bitno drukčiji od
samoglasnika i, e, a, o i u; oblikuje se podignutim
jezikom čiji vrh treperi (zbog različita zračnoga pritiska
ispred njega i iza njega dodirujući desni).
 Dodir vrha jezika i nadzubnoga grebena je širi, a broj
titraja veći.
U kojim se riječima HSJ-a ostvaruje prvi, drugi odnosno treći slučaj?
 1. OKLUZIVI (ZAPORNICI)
USUSTAVIMO! A.
STUPANJ
2. AFRIKATE (ZATVORNI
TJESNAČNICI) PRAVI
SUŽENJA 3. FRIKATIVI KONSONANTI
GOVORNOGA (TJESNAČNICI)
PROLAZA 4. APROKSIMANTI
(PRIBLIŽNICI)* REZONANTI*
5. VOKALI*

1.
NAČIN 1.
IZGOVORA NAČIN
IZGOVORA
GLASNIKA
C. B.
1. VIBRANTI
VREMENSKA 1. NAZALNI (NOSNI)
(TREPTAJNICI ILI VRSTA
DINAMIKA GLASNICI*
TITRAJNICI)* SUŽENJA SUŽENJA
2. LATERALNI
2. DIFTONZI GOVORNOGA GOVORNOGA
PROLAZA (BOČNI) GLASNICI*
(DVOGLASNICI)* PROLAZA
2. MJESTO IZGOVORA
 TEMELJNO DODATNO
2.
IZGOVORNO
MJESTO GLASNIKA
Mjesto u izgovornom prolazu
na kojem se odvijaju glavni
izgovorni događaji u proizvodnji  Temeljno izgovorno mjesto je  Dodatno izgovorno mjesto
glasnika.
To nije jedino mjesto na kojemu
dio prolaza od grkljana do svako je suženje govornoga
se proizvodi određeni glasnik, usana koji se pri izgovoru prolaza koje je manje od
već ukazuje na položaj najviše sužava. temeljnoga.
izgovornih organa tijekom
proizvodnje nekoga glasnika.
  Za potpuni opis izgovornoga mjesta nužno je poznavati
 CILJ POKRETA ili PASIVNI ARTIKULATOR i
 IZVOR POKRETA ili AKTIVNI ARTIKULATOR.

 Karakteristike cilja izgovornog pokreta opisujemo s obzirom na

TEMELJNO mjesto na pasivnom artikulatoru na kojemu dolazi do najvećega
IZGOVORNO relativnog suženja izgovornoga prolaza.
 Najmanji broj izgovornih mjesta:
MJESTO  usne, zubi, nadzubni greben, tvrdo nepce, meko nepce, resica,
farinks i larinks.

 Pet je aktivnih artikulatora kojima opisujemo karakteristike

izgovornoga pokreta:
 usne, prednji dio jezika, stražnji dio jezika, resica, ždrijelo i grkljan.
  Opis mjesta izgovora može se optimizirati objedinjujući
aspekte pasivnoga i aktivnoga u nekoliko koordiniranih
sustava:
TEMELJNO  labijalni (usneni)
IZGOVORNO  koronalni (krunski)
MJESTO  dorsalni (leđni)
 radikalni (korijenski)
 laringalni (grkljanski).
  dvousneni (bilabijalni): p, b; m
 zubnousneni (labiodentalni): f; v
TEMELJNO  nadzubni, desnični (alveolarni): t, d; c; s, z; n; l; r
IZGOVORNO  stražnjenadzubni (postalveolarni) : č, dž; š, ž
MJESTO  nepčani (palatalni): ć, đ; nj; lj; j
 mekonepčani (velarni=): k, g; h
 USNENI KRUNSKI LEĐNI

NADZUBNI, STRAŽNJE- NEPČANI

DVOUSNENI ZUBNOUSNENI MEKONEPČANI
DESNIČNI NADZUBNI (PALATALNI)

ZAPORNI, p b t d k g
PRASKAVI
(OKLUZIVI)

TJESNAČNI s š h
(FRIKATIVI) z ž f

PREKIDNI, c ć č
TJESNAČNI đ dž
SLIVENI
(AFRIKATE)

BOČNI l lj
(LATERALI)

NOSNI m n nj
(NAZAL)

TREPTAJNI r
(VIBRANT)

v j
PRIJELAZNI
(APROKSIMANTI)
 IZBORNI SADRŽAJ

 Dodatno mjesto izgovora podrazumijeva razlikovno dodatno

mjesto, odnosno suženje govornoga prolaza koje je manje od
temeljnoga izgovornog mjesta, ali je suprotstavljeno temeljnom
izgovornom obliku, pa mijenja temeljni zvuk toga glasnika. (Ono
ima razlikovnu fonološku ulogu.)
 U hrvatskome jeziku jedno je dodatno izgovorno mjesto:
DODATNO tvrdonepčano.
IZGOVORNO  Dorsalni čvor zajedno s koronalnim čvorom tvori dodatno
palatalizirano izgovorno mjesto podizanjem leđa jezika prema
MJESTO tvrdom nepcu u vrijeme odvijanja pokreta za temeljno izgovorno
mjesto.
 Stoga hrvatske afrikate /ć/ i /đ/ jednako pripadaju koronalnom
(stražnjenadzubno-laminalno mjesto artikulacije) i dorsalnom
čvoru jer se leđa jezika tijekom izgovora podižu prema tvrdom
nepcu (palataliziranost, nadzubno-tvrdonepčanost).
 IZBORNI SADRŽAJ

 Dorsalni čvor bitan je i za izgovor vokala jer povezuje dva niza

artikulacijskih obilježja:
 obilježje STRAŽNJOSTI (prednji, srednji i stražnji)
 obilježje VISINE (visok, srednji, nizak).

 Stoga se vokali određuju prema visini i prednjem ili stražnjem

položaju leđa jezika u odnosu na nepce.
VOKALI  Dorsalni čvor kod vokala obuhvaća prednja i stražnja leđa jezika te
tvrdo i meko nepce.
 Hrvatski vokali /i/ i /e/ su prednji, a /u/ i /o/ su stražnji dok je /a/
središnji hrvatski vokal.
 Visoki (zatvoreni) su /i/ i /u/, poluvisoki (poluzatvoreni) su /e/ i /o/, a
niski (otvoreni) je /a/.
  Horga, D., Liker,M. 2016. Artikulacijska fonetika: anatomija i
fiziologija izgovora. Ibis grafika. Zagreb
 Suglasnik. 2000. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod
Miroslav Krleža. Zagreb.
LITERATURA (https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58670 ,
posjećeno 2. svibnja 2022.)
 Consonant. 2021. Wikipedia. Wikimedia Foundation.
(https://en.wikipedia.org/wiki/Consonant , posjećeno 2. svibnja
2022.)