Professional Documents
Culture Documents
1. EKTODERMNA DISPLAZIJA-
djelomičan ili potpun nedostatak tkiva koji nastaju od ektoderma
-
najčešće se ošituje djelomičnim ili potpunim nedostatkom epitela i epiderma
- rijetka pojava ima hereditarnu podlogu-
češće u muškaraca
-
opće promjene :
-distrofične promjene noktiju i kože
-nedostatak žlijezda lojnica i znojnica (koža je glatka, tanka i sjajna)
- kongenitalna katarakta
-posljedice kongenitalnog nedostatka mogu se očitovati u usnoj šupljini, u
oblikuzadebljalih usnica, visokog nepčanog svoda, nedostataka pričvrsne gingive,
hipodoncije i oligodoncije
simetrična –
nasljeđuje se dominantno
-
3 gornji kutnjak, lateralni sjekutić i 2 pretkutnjakasimetrična
- 1 kutnjak-
nedostatak većeg broja zubi = oligodoncija
2.3 Hiperdoncija- prekomjerni zubi
zbog hereditiranih čimbenika ili hiperaktivnosti zubnog organa
-
češće u području laterelnih gornjih sjekutića i pretkutnjaka
-
češća u dječaka
- oblik prekobrojnog zuba
može biti normalan = suplementaran ili nenormalan = dentoid
-
prema smješta
ju ih dijelimo :meziodens
–
2.
Poremećaji za vrijeme morfodiferencijacije zubnog zametka
-
odnose se na oblik, broj i veličinu zuba, bez oštećenja funkcije
ameloblasta i dentinoblasta1
. PREKOBROJNE KVRŽICE I KORIJENOVI
1.1 Premolarizacija
–
5. DENTES INVAGINATUSKlasa I
–
1. HIPOPLAZIJA
-
najčešće nastaje djelovanjem specifičnih ili nespecifičnih bolesti koje uzrokuju
zastoj u izmjeni tvari
za vrijeme pozicije-
želičano
-
crijevne bolesti u dojenčadi, infekcije, gripa, ospice, šarlah
-
lokalizacija, proširenost i vrsta h
ipoplazije ovise : intenzitetu, trajanju i vremenu djelovanja nokse2.
AMELOGENEZA IMPERFEKTA ( genetske abnormalnosti cakline)-
pojedinačni poremećaji –
posljedica nepravilne funkcijske aktivnosti ameloblasta-
poremećaji cakline u svezi s anomalijama os
talik tkiva i organa
–
- 3 tipa
–
hipoplastični
- nedostatno stvorena caklina- kao posljedica smetnji u stvaranju
organske matrice- smanjena debljina cakline-hipomineralizacijski -
manjkavost u početnoj mineralizaciji organske matrice
-
posljedica poremećaja u stadiju mineralizacije
-hipomaturacijski - nedostaci u stvaranju kristala hidroksiapatita3. NASLJEDNE
ABNORMALNOSTI DENTINA- 2 skupine :Dentinogeneza imperfekta
–
Shieldsov tip I- Shieldsov tip II- Shieldsov tip IIIDentinska displazija
–
Shieldsov tip I- Schieldsov tip IIDentinogeneza imperfektaShieldsov tip I- u
sklopu generalizirane bolesti kostura osteogeneze imperfekte-
caklina se lomi i otpada zbog čega se troši mekani dentin
Shieldsov tip II- nasljedni upalescentni dentin koji ima osobitosti kao tip
IShieldsov tip III-
opalescentna boja zubi, zvonaste krune, zahvaćenost obiju
denticijaDentinska displazijaDentinska displazija tip I-
zubi bez korijena, zubi su normalne veličine, oblika i konzistencije
Dentinska displazija tip II-
razlika u boji između mliječnih i trajnih zubi
4. NASLJEDNA DISPLAZIJA CAKLINE I DENTINA-
zubi žućkaste do smeđe boje čija je kruna vrlo istrošena
(dijagniza) 2) Termički –
hladnoća, toplina
3) Električni –
aparati s galvanskom strujom, potenciometar4) Kemijski
–
nespescifična obrana
pulpe
2. Povećanje mineralizacije peritubularnog dentina, smanjen promjer tubulusa,
samnjena količinatekućine u tubulusima
3. Sekundarni dentin
–
taloženje na van
jske otvore2. Remineralizacija is slineUbrzavanje prirodnih procesa1. Fluoridi
–
NaF
–
paste za zube, otopine, gelovi,-
povećava gustoću dentina, smanjuje pokretljivost tekućine
- Na-monofluorfosfat2. SrCl2
–
Sensodine
–
potiče dentinogenezu
4. KNO2 -
smanjuje osjetljivost na el. i termičke podražaje
5. Oksalati
–
Ca-
oksalat najdjelotvorniji, potpuno začepljenje, samnjena živčana podražljivost
Zatvaranje tubulusnih otovra-
mehaničko ili kemijsko vezanje za dentin –
zatvaranje tubula1. Lakovi
–
brzo se troše
2. Adhezivi
–
guma
–
→ dekstran + n
-fruktoza-Levan
–
vrlo netabilan, brzo se raz
građuje do pirogrožđane i mliječne kiseline
saharoza + H
2
O→
( levan-saharoza)
→ levan + n
-glukoza-Mutan
–
povećava se pH
-
druge bakterije razgrađuju ugljikohidrate u organske kiseline –
smanjuje se pH- izvori opskrbe mikroorganizama
–
egzogeni
–
hrana- endogeni
–
iz sline i gingivnog sekreta1. Sinteza glikogena-
glikogen je spremište energije, sintetizira se iz glukoze
-
fosforilira se molekula glukoze : glikoza + ATP → (heksokinaza)→ glukoza
-6-fosfat + ADP- glukoza-6P djelovanjem fosfoglukomutaze prelazi u glukozu-1P-
glukoza-1P reagira s uridintrifosfatom i nastaje uridindifosfoglukoza-
podsredstvom glikooziltransferaze prenosi se ostatak glukozila iz UDP-glukoze
na glikogenski lanac-
tako se produžuje lanac glikogena i nastaje njegova molekula 1
-glukozil- obratni proces je glikogenoliza
–
prvi produkt je glukoza-1P koja se pretvara u glukozu-6P kako bi se
razgradnja nastavila do pirogrožđane i mliječne kiseline
2. Glikoliza- razgradnja slobodnih molekula glukoze- nastavak glikogenolize
glukoza + ATP → glukoza
-6P +ADP
↓
pirogrožđana kiselina
↓↓
REMINERALIZACIJA-
proces obnove karijesom oštećene cakline novim mineralnim materijalom
- prirodna
–
složena fizikalno
-kemijska reakcija koja se pojavljuje kao reparacijska sposobnost svih
početnih demineralizacija cakline
-
znači obnovu apatitnih kristala oštećenih karijesom
- 2 procesa :rekristalizacija
–
samo površina, a
lezija u cjelini ostaje demineralizirana- prevlada li u rekristalizaciji ugradnja
fluora nastanu fluorapatiti koji su otporniji na djelovanje
kiselina, oni se ugrađuju na mjestu izgubljenih karbonatnih iona
-
najveći je problem remineralizacije izvana da se ioni s pozitivn
im i negativnim nabojem najprije
moraju spojiti s nekim drugim ionima ili molekulama kao bi postali neutralni i tako
prošli kroz
polupropunsnu membranu- demineralizacija i remineralizacija se neprestano
izmjenjuju i dopunjuju, a remineralizacija se
čestozna aktivirati još u tijeku trajanja demineralizacije
19. Klinički i histološki izgled karijesa cakline (klinički vidljive bijele mrlje)
20. Napredovanje karijesne lezije u caklini1. Razaranje kristala hidroksiapatita-
proces demineralizacije najprije djeluje na kristale hidoksiapatita
površine, a kasnije se proširi i na
kristale u dubljim slojevima cakline-
kiselinskoj razgradnji najprije podliježu središnji kristali intraprizmatske
cakline, a kasnije kristali
ruba prizama i interprizmatskih prostora-
u kristalogenezi : kristali središta prizama nastaju u vrlo kratkom vremenu i
pritom u svojojunutrašnjosti obuhvaćaju molekule vode, ostatke organskog
matriksa, ione
elemenata u tragovimakristali ruba prizama i interprizmatskih prostora razvijaju
se sporije, polakosazrijevaju- kristali interprizmatske cakline potpuno se
demineraliziraju, dok se rubni prizmatski i
interprizmatski kristali demineraliziraju mnogo sporije i onemogućuje
da caklinske prizme dugovremena zadrže vanjski oblik
-
fragmentacija kristala i površinsko otapanje uzrokuje proširenje interkristalnih
prostora(mikropore)2
. Površinsko omekšanje cakline
-
blago zamućenje ili fina hrapavost
-
otopljene su caklinske kapice, središta Tomesovih nastavaka udubljuju se
i postaju porozna, zapaža
se i gubitak inerprizmatske cakline- demineralizacijske promje
ne sežu čak do dubine 80 do 100 µm
-
povećanom fragmentacijom kristala povećava se broj mikropora, a njihovim
spajanjem nastaju
velike pore u caklini
3. Početna karijesna lezija cakline –
–
dentinski tubulusi su zatvoreni is
taloženim mineralima
-
odontoblastički izdanci prenose iz pulpe ione kalcija koji kristalizirajustvarajući
male pločice unutar i izvan izdanka u zdravom dentinu
-
pločice putuju prema van gdje ih otapaju kiseline i zatim se ponovno
rekristaliziraju- otporniji na djelovanje kiselina4. MRTVI HODNICI5. ZONA
DEMINERALIZACIJE
–
otopljene mineralne soli gube se u okolni prostor ali su dentinski
tubulusi očuvani, u površinskim slojevima mogu se naći bakterije
-
sterilno tkivo = kožasto
6. PRODOR BAKTERIJA
–
gram+štapići
- Propionoibacterium, Eubacterium, Arachina,Lactobacillus, Bifidobacterium-
gram-
štapići
- Bacteroides, Fusobacterium- gram+koki- Streptococcus, Peptostreptococcus
23. Odgovor dentina na napredovanje karijesne lezije
REMINERALIZACIJA
–
reprecipitacija karijesnih kristala koji zatvore dentinske tubuluse- na mjestu
gubitka intertubulusnog matriksa- hipermineralizacija
–
sociološko
-ekonomskom stanju- prevalencija
–
indeks daje postotak zubnog kvara izvađenih i popunjenih zubi neke skupine
= broj KEP-
zuba/broj postojećih zuba+ ekstrahiranih x100
KIp
–
indeks govori koliko prosječno KEP
-a otpada na jednu osobu= broj KEP-zubi/ broj pregledanih osobaKIpp
–
povećanja sekrecija –
Četkice za zube
-
najdjelotvorniji način održavanje oralne higijene
-
četkanje prema Bassu –
Profesionalno čišćenje
- otopine
–
2% NaF 3-4 puta u razmaku od jednog tjedna ili 8% SnF prema receptu- paste
za poliranje
–
2. ISPIRANJE, SUŠENJE
3. JETKANJE 37% H3PO4 60 sekundi pa ispiranje H20 30 sekundi
4. SUŠENJE, ISPIRANJE
5. ZALIJEVANJE
–
gingivalno područje,
kod starijih- prosvjetljenje
–
zrcalo je izvor svjetlosti ako svjetlost ide kroz zub
–
karijesGlatki
–
sondom, razmekšanje