BILJEŠKA O SLIKARU

Oton Iveković bio je hrvatski slikar historicizma, poznat po svojim povijesnim i nacionalističkim
slikama. Rođen je u zagorskom mjestu Klanjcu 17.travnja 1869. godine. Školovao se u Zagrebu, gdje
je kod Johannesa Clausena, Ferde Quiquereza i Hafnera učio osnove crtanja, a potom i na bečkoj i
minhenskoj akademiji. Nakon završene specijalizacije u Karlsruheu vratio se u Zagreb gdje je prvotno
imenovan nastavnikom slikanja u Realnoj gimnaziji, a već sljedeće godine postao je nastavnikom
slikanja u Obrtnoj školi u kojoj će predavati sve do umirovljenja. Osim slikarstvom, bavio se
ilustriranjem, djelovao je kao kostimograf, scenograf, urednik časopisa i ratni izvjestitelj, organizirao
je izložbe i bavio se publicistikom. Za sobom je ostavio bogat stvaralački opus koji se odlikuje širokim
rasponom tema, donoseći tako prikaze pejzaža, portreta, „genre scena“, prizora iz vojničkog života,
sakralnih kompozicija te povijesnih prikaza.

Ivekovićevo stvaralaštvo možemo podijeliti u tri faze:

1.Tamna faza (1887.-1900.)

2. Šarena faza (1900.-1919.)
3. Realistička faza (1919.-1931.)

U tamnoj fazi njegova stvaralaštva nastaje najveći broj portreta. Figure postavlja u interijer pred
tamnu pozadinu kako bi istaknuo njihova lica. Realizam portretiranih lica zamjetan je na dva
ponajbolja portreta nastala devedesetih godina- Portretu Cecilije German i Portretu strica dr. Franje
Ivekovića. Jedinstveno djelo unutar cjelokupnog ciklusa predstavlja Portret Ljube iz 18887. godine.
Naslikao je i portret vlastite obitelji.

Što se tiče vremena šarene faze, 1900. godine sudjelovao je na Svjetskoj izložbi u Parizu gdje je
osvojio nagradu (grand prix) za dielo Žena s dietetom. Iveković 1902. godine započinje ciklus
kompozicija velikoga formata posvećen radovima na selu. Time je uobičajenim prizorima iz seljačkoga
života podario veći značai uzdigavši ih u razred povijesnih prikaza. Djela nastala u spomenutom
ciklusu karakteriziraju svijetli tonovi žute, zelene i crvene boje. Idućih godina odlazi na dva velika
putovanja u Italiju i Sjedinjene Američke Države te na tim putovanjima nastaju putopisi.

Nakon Prvog svjetskog rata, Iveković se zajedno s obitelji seli u grad Veliki Tabor. Položaj Tabora
omogućio mu je izuzetan pogled na zagorske brežuljke. Ivančica postaje njegov glavni motiv (npr:
Pogled na svetog Ivana, Ivančica - Pogled s Tabora...). Izrađuje djela Katarina Zrinska u Veneciji i
Posljednji Zrinski u tamnici u kojima se ponovno vraća tamnoj paleti s dominacijom smeđih i oker
tonova. 1921. godine nastaju još dvije slike u kojima se vraća motivu rastanka, a kasnije i treća, danas
najpoznatija - Rastanak Zrinskog i Frankopana od Katarine.

Među posljednja Ivekovićeva djela ubraja se kompozicija Mirna Bosna iz 1931. godine u kojoj
tematizira jednu od epizoda iz bosanske povijesti - pobjedu vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića nad
ugarskom vojskom 1415. godine. Obitelj Iveković napušta Veliki Tabor 1935. godine, a tri godine
kasnije dvor otkupljuje Banska uprava.

Posljednje godine života, iscrpljen bolešću, slikar je proveo kod brata Albina u Klanjcu. U rodnom
mjestu umro je 4. srpnja 1939. godine. Staro klanječko groblje danas je spomen-park u kojem je uz
slikara hrvatske povijesti Otona Ivekovića, vječno počivalište pronašao i pisac hrvatske himne Antun
Mihanović.
ANALIZA SLIKE

IME AUTORA I NAZIV DJELA.

Naziv djela je „Pejzaž s makovima“, a autor je Oton Iveković

KADA I GDJE JE SLIKA NASTALA?

Slika je nastala u Parizu 1923. godine.

JE LI SLIKA FIGURATIVNA ILI APSTRAKTNA?

Slika je figurativna jer mogu prepoznati što je prikazano.

TEMA
Određivanju teme pomoglo je pojašnjenje vodičice za vrijeme obilaska galerije. Riječ je o dolini
makova žarko crvene boje koja simbolizira krv prolivenu za vrijeme rata. Kada sam se približila slici,
vidjela sam da su u oblacima prikazana trupla muškaraca, majka s djecom i drugih poginulih.
Simbolično su prikazane ratne posljedice, i to najvažnije-ljudski gubitci.

FORMALNA ANALIZA SLIKE

1. LINIE- po toku: ravna
- po karakteru: jednomjerna, uska
- po usmjerenju kretanja: horizontalne

2. BOJE- osnovne: sve tri osnovne boje: crvena, žuta i modra

- tople: crvena, narančasta, žuta
- hladne: plava, zelena, ljubičasta
- komplementarne: Žuto - ljubičasta (nebo i oblaci), narančasta - plava (nebo i brda / gore),
crvena – zelena (makovi i trava)
- nebo je (samim time i akromatske boje): sivo
- valeri: ružičasti i smeđi valeri

3. PLOHE- slika je plošna jer ne možemo odvojiti plohe jedne od drugih (pretacu se jedna u drugu);
prisutne su hrapave plohe zbog livade, trave i cvjetova.

ODNOS IZMEĐU ELEMENATA FORME

Elementi forma se međusobno upotpunjuju i stvaraju skladnu sliku.

JE LI SLIKA TRODIMENZIONALNA I JE LI STVOREN PRIVID:

a) volumena
-> Slika je trodimenzionalna. Privid volumena stvoren je chiaro-scuro tehnikom (oblaci).
b) prostora
 -> Stvoren je privid prostora jer ono sto je veće nam se dini bliže (oblaci), a ono što je manje
kao da je dalje (brda).

PRIVID OSVJETLJENJA
Stvoren je privid prirodnog svjetla.

VRSTE PERSPEKTIVA
Rekla bih da je ovo perspektiva gledanja tj. čovječjeg oka jer se osjećam kao da stojim nasred te
livade.

PROPORCIJSKI ODNOSI
Proporcijski odnosi su realni.

ZAKON KADRA
Zakoni kadra su zadovoljeni. Predmeti ne izlaze iz kadra nego se strogo drže njegovih okvira.
Skica:

GLAVNE KOMPOZICISKE OSI + skica

TEHNIKA KOJOM JE SLIKA SLIKANA

Ulie na platnu.

SVOJSTVA TEHNIKE NA SLICI

Ulje daje pastu potrebne razmazivosti, suši se sporije od tempere zbog čega se s uljem mogu postići
lijepi prijelazi i polutonovi koji se stapaju jedni s drugima. Za ulje je karakteristična dubinska svjetlost.
Ulje boji daje dublji ton i sjaj. U procesu sušenja, boje ne mijenjaju izgled. Starenjem svi tonovi uljanih
boja postaju dublji, ali i transparentniji, pa se na nekim starijim slikama čak vidi i crtež koji je bio
prekriven (pentimenti). Smatra se da dolazi do putovanja veziva na površinu, "znojenja", zbog čega se
javlja jača dubinska svjetlost. Ulieni premazi s vremenom postaju krti, tamne, a ako nisu pravilno
građeni, ispucaju. Pojavljuju se pukotine. Kod jako debelih premaza može doci do smežuravanja boje
zbog stezanja ulja prilikom sušenja, kao i do mrtvila boje (boja postaje mat). Donji premaz upije
vezivo iz gornjeg premaza boje zbog čega izgubi sjaj. Prilikom slikanja moraju se poštivati pravila da
se slika debljim nanosima boje preko tanjih. Slika se od nanosa siromašnijim uljem prema uljem
bogatijim slojevima, "masno preko posnog". Slika se, "mokro na mokro", ili na osušene (na dodir)
slojeve boje, nikada na poluosušenu boju.
POVRŠINA SLIKE
Površina slike je glatka pošto se radi o ulju i nisu naglašeni pokreti slikarove ruke.

STILSKE KARAKTERISTIKE
Mislim da je slika moderna.

MOJ DOŽIVLJAJ SLIKE

Odabrala sam ovu sliku zbog priče koja stoji za nje. Slike su bile različitih tema, različitih tehnika pa
tako i dimenzija. Pejzaž s makovima bila je jedna od najvećih slika na izložbi i mislim da se tom
njenom veličinom uspjela dodatno naglasiti važnost priče i događaja koje ona prenosi. Bilo mi je
izrazito zanimljivo kako tijekom prvih nekoliko minuta gledanja u sliku nisam uočila ništa neobično,
međutim, kad nam je vodičica rekla da se približimo i pogledamo u oblake, svi smo vidjeli isto -
trupla. U tom trenutku sam znala da ću analizirati baš ovu sliku.
 Oton Iveković- RETROSPEKTIVA
Ana Mišerić, 2.D
Galerija Klovićevi dvori