A N A BEŠLIĆ

emancipacijaforme
ANA BEŠLIĆ Ι EMANCIPACIJA FORME
Skulpture u javnim zbirkama i muzejskim kolekcijama: Izbor 1954‒2001.

ANA BEŠLIĆ Ι EMANTIPATION OF FORM

Sculptures in Public and Museum Collections: Selection (1954‒2001)

Autorka i kustoskinja izložbe / Exhibition Author and Curator

mr Suzana Vuksanović

Dizajn / Design
Mirjana Dušić Lazić

Producent / Producer
Jovan Jakšić

Tehnička služba / Technical Services

Đorđe Popić, Pajica Dejanović

Muzej savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu

Museum of Contemporary Art Vojvodina in Novi Sad
Dunavska 37, Novi Sad

24. februar – 19. mart 2015.

A N A BEŠL IĆ
emancipacijaforme
Skulpture u javnim zbirkama i muzejskim kolekcijama: Izbor 1954–2001.
Autoportret II, 1959. Ι Self-portrait II, 1959
vl. Muzej grada Beograda Ι owner: Belgrade City Museum
Torzo, 1954. Ι Torso, 1954
vl. Galerija Matice srpske, Novi Sad Ι owner: The Gallery of Matica srpska, Novi Sad
Veliki torzo, 1958. Ι Large Torso, 1958
vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica
Otvorena forma IIa, 1967. Ι Open Form IIa, 1967
vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica
Otvorena forma 4 (Žuta), 1967. Ι Open Form 4 (Yellow), 1967
vl. Muzej savremene umetnosti, Beograd Ι owner: Museum of Contemporary Art, Belgrade
Otvorena forma 8a, 1967. Ι Open Form 8a, 1967
vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica
Dvobojna skulptura 2A, 1970. Ι Dichromatic Sculpture 2A, 1970
vl. Narodni muzej, Beograd Ι owner: National Museum, Belgrade
Otvorena forma 10, 1968. Ι Open Form 10, 1968
vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica
Otvorena površina 25, 1972. Ι Open Space 25, 1972
vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica
Reljef I, 1973. Ι Relief I, 1973
vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica
Reljef II, 1973. Ι Relief II, 1973
vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica
Otvorena forma, 1969. Ι Open Form, 1969
vl. Muzej Zepter, Beograd Ι owner: Zepter Museum, Belgrade
Skulptura 2a, 1973. Ι Sculpture 2a, 1973
vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica
Skulptura 1, 1972. Ι Sculpture 1, 1972
vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica
Skulptura 1a, 1972. Ι Sculpture 1a, 1972
vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica
Crna skulptura, 1975. Ι Black Sculpture, 1975
vl. Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad Ι owner: Museum of Contemporary Art Vojvodina, Novi Sad
Crveno ‒ crno, 2001. Ι Red ‒ Black, 2001
vl. Muzej rudarstva i metalurgije, Bor Ι owner: Museum of Mining and Metallurgy, Bor
Sanja u beretki, 1979. Ι Sanja with A Beret, 1979
vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica
Ljubinka, 1979. Ι Ljubinka, 1979
vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica
Prijatelj iz Kanade, 1979. Ι A Friend from Canada, 1979
vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica
Marija Crnobori, 1979. Ι Marija Crnobori, 1979
vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica
Milena Barili, 1979. Ι Milena Barili, 1979
vl. Narodni muzej, Beograd Ι owner: National Museum, Belgrade
Slikar Gabrijel Stupica, 1979. Ι Painter Gabrijel Stupica, 1979
vl. Galerija Matice srpske, Novi Sad Ι owner: The Gallery of Matica srpska, Novi Sad
Tina Tarner, 1979. Ι Tina Turner, 1979
vl. Gradski muzej, Subotica Ι owner: Municipal Museum of Subotica
Jastuk, 1988. Ι Pillow, 1988
vl. Narodni muzej, Kraljevo Ι owner: National Museum, Kraljevo
Jastuk, 1988. Ι Pillow, 1988
vl. Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad Ι owner: Museum of Contemporary Art Vojvodina, Novi Sad
Jastuk VI, 1988. Ι Pillow VI, 1988
vl. Galerija Matice srpske, Novi Sad Ι owner: The Gallery of Matica srpska, Novi Sad
Suzana Vuksanović

Emancipacija forme
Podsećanje
Ana Bešlić je diplomirala 1947. na vajarskom odseku Akademije likovnih umetnosti u Beogradu.
Postdiplomske studije završila je 1949. kod profesora Tome Rosandića. Bila je saradnica u
Majstorskoj radionici Tome Rosandića (1950–1955) zajedno sa Jovanom Soldatovićem, Ratimirom
Stojadinovićem, Olgom Jančić, Antom Gržetićem, Savom Sandićem i Milicom Ribnikar. Prvu
samostalnu izložbu imala je 1954, kada je izlagala sa Đorđem Bošanom u Subotici. Učesnica je
brojnih umetničkih kolonija i simpozijuma, a izlagala je i na značajnim izložbama jugoslovenske
umetnosti u inostranstvu.1

Istoričarka umetnosti Katarina Ambrozić prva je retrospektivno i studijski obradila rad Ane
Bešlić. U svojoj studiji, objavljenoj 1983. povodom retrospektivne izložbe,2 ona je naznačila, i
danas primenljiva, četiri perioda Bešlićkinog rada i umetničkog razvoja: Školovanje (do 1954),
Asocijativna forma (1954–1962), Prelazni period (1962–1966) i Razdoblje sfere (od 1966) sa
ciklusima Bojena lopta, Portret i Disk.

Novo čitanje radova Ane Bešlić donela je studija Miška Šuvakovića,3 gde je, sa stanovišta
feminističke istorije umetnosti, primećeno da asocijativni oblici Ane Bešlić vode ka poimanju
„ženskog“ doživljaja skulptorskog tela kao rodnog (gender) tela. Rodna, gotovo genitalna,
asocijativnost bitna je odrednica njene skulptorske emancipacije i uloženog napora u prevazilaženju
formalizma, ka otvaranju forme i relativizaciji odnosa „unutrašnje–spoljašnje“ u skulpturi, ali i u
životu (odnosno ženskom telu).

1 Videti Biografiju Ane Bešlić u ovom katalogu.

2 Katarina Ambrozić, Ana Bešlić, Gradski muzej Subotica, Subotica 1983.
3 Miško Šuvaković, „Ana Bešlić i kontradiktorni narativi o modernoj umetnosti“, u: M. Šuvaković, J. Denegri, Ana
Bešlić (1912–2008), TOPY, Beograd 2008.

35
Predstavljanje
„Na poslednjem Trijenalu jugoslovenske umetnosti uvrstili su me
u grupu Nove tendencije. Verujem da to nije učinjeno toliko iz
ubeđenja koliko iz nedoumice gde zapravo pripadam…
…Kada govorim o svom radu to može da bude samo o onom
delu aktivnosti koji se odvija pod kontrolom svesnog – a verujem da je to jedan manji
deo. Sva ona druga zbivanja koja utiču na opredeljenje u mom radu događaju se negde
na granici domašaja mojih saznanja. O njima govore moje skulpture. …
…Obla forma uprošćena je i zatvorena do te mere da je bio potreban
jedan fizički zahvat – jedan usek u glatku površinu da bi se ona otvorila i sa nastalim nabubrelim površinama otkrila
svoju unutarnju napetost.“4

Ana Bešlić je imala opušteni, relaksirani pristup svom radu i razvoju svog skulptorskog jezika.
Radoznalost, maštovitost, igra, istraživački/eksperimentalni poriv pre nego ambicija, nestrpljivost,
nervoza, žurba i/ili racionalan stav, karakterišu njeno bavljenje skulpturom. Prijatnost i zadovoljstvo u
radu, a ne grčevito i grozničavo tragalaštvo.

Imajući Arpa i Brankusija duboko u svesti, kako je sama govorila, i pouke Tome Rosandića o istinitom
kao jedino lepom i velikom, oslanjala se na vlastitu intuiciju radije nego na neki određeni umetnički ili
ideološki program.

Izložba saradnika Majstorske radionice Tome Rosandića, održana 1954. u Umetničkom paviljonu na
Kalemegdanu: „Kao prva kolektivna izložba skulpture u Srbiji posleratnog perioda, prva je pokazala
slobodnu težnju mlade generacije umetnika za osvajanjem savremene plastičke problematike.“5 U
izbor od osam skulptura Ane Bešlić, prilično heterogenih stilskih i tehničkih karakteristika, nastalih

4 Ana Bešlić, Anketa – vajari, Umetnost, 1970, br. 22, 40.

5 K. Ambrozić, n. d., 22.

36
tokom četiri prethodne godine učenja i rada kod maestra Rosandića, uvršten je i izvanredni Sedeći
torzo (1953), skulptura koja svojom zrelošću i pokrenutom novom problematikom jasno progovara o
intenciji umetnice da radikalnom redukcijom smelo potraži/nađe put, preko asocijativne forme do
autonomnog, apstraktnog tela skulpture.

Suštinu postupka Ane Bešlić za nalaženje idejnih i radnih odgovora sasvim realno je objasnio Mića
Popović još te 1954: „Samo na letimičan pogled izgleda da skulptura Ane Bešlić živi od racionalnog,
unapred određenog plana. U osnovi to su duhovite stilizacije jedne široke i mnogostrane
ljubopitljivosti, koju nekad nose asocijacije, nekad kultura, koja nekad pronađe najsrećnije rešenje, a
nekad se zamrsi u preforsiranim transplantacijama.“6

Sedeći torzo svojom jednostavnošću, glatkoćom i posebnim senzibilitetom bio je lokomotiva za dugu
i kreativnu kompoziciju radova u kojoj će slediti skulpture poput Torza (1954), Materinstva (1956) i
Velikog torza (1958), a potom i čitavog niza otvorenih formi i dvobojnih skulptura, u okviru velikog i
izuzetno važnog ciklusa nastajalog počevši od 1966/67. godine.

Velika izložba skulptura i crteža Henrija Mura, održana 1955. u Beogradu, imala je preloman značaj
u smislu uspostavljanja nove paradigme „organske“ i „vitalističke“ apstrakcije koja će podstaknuti
razvoj socijalističkog modernizma u skulpturi. Ujedno, Murova poseta Rosandićevoj radionici, uz
prethodna studijska putovanja u zemlji i inostranstvu saradnika Radionice, izvršiće direktan i
presudan uticaj na proces formiranja prve posleratne generacije vajarki i vajara.

Nakon Murove izložbe i susreta s njim u Rosandićevom ateljeu, za Anu Bešlić nije bilo više nikakve
dileme. Tome su doprinela iskustva i saznanja sa studijskih putovanja, posebno poseta Parizu 1952,
kao i obilazak 27. venecijanskog bijenala 1954. godine, kada je Arp bio predstavljen u paviljonu
Francuske i kada je dobio nagradu za skulpturu.

6 Mića Popović, Izložba saradnika Majstorske radionice Tome Rosandića, NIN, Beograd, 4. april 1954.

37
Sledeći prvo primere Konstantina Brankušija i Hansa Arpa, a potom i dobijeno i usvojeno pojašnjenje
negativnog volumena od strane Henrija Mura – ta trojica umetnika će joj ostati trajni uzori i idejni
sagovornici, čije će instrukcije za tumačenje i primenu dinamičnog odnosa masa i šupljina za Anu Bešlić
imati posebnu vrednost i značaj tokom njene umetničke karijere.

Anu Bešlić su, dakle, među prvima, prava umetnička radoznalost i moderan senzibilitet nagonili na to
da putokaze ličnog razvoja i postizanje vlastitog plastičkog izraza traži izvan tradicionalnih tokova i
u prevazilaženju određenosti osnovnih elemenata skulpture. Već početkom pedesetih ona je napustila
predstavljački pristup socijalističkog realizma i okrenula se mogućnostima primarnih oblika i novim
optičko-taktilnim uslovima skulpture.

Sigurna potvrda njenog do kraja oslobođenog odnosa prema formi iskazana je kroz sigurnost, doživljaj
sopstvene moći i samopouzdanje u biranju, pronalaženju i upotrebi novih sredstava skulptorskog/
umetničkog izražavanja.

Poštovanje međuzavisnosti materijala, postupka i forme. Isticanje fizikalnosti skulpture. Obračun

sa stegama antropomorfizma. Neodređeni oblici (ne)organskog porekla. Nabubrele mase i dinamika
njihovih unutrašnjih međuodnosa. Glatka površina i taktilna senzacija. Prijatnost. Uživanje. Simbolika
i energija. Vitalnost i poetika. Strast dodirivanja. Fascinacija pogleda. Kontemplacija i zaigranost.
Obla forma, glatka površina i unutrašnja napetost. Bujanje, pucanje. Čulnost. (Ne)prikrivene erotske
konotacije.

„Novo razumevanje skulpture kao rodnog i psihoanalitički odredljivog prostornog teksta“7 postalo je
moguće prevazilaženjem zakonitosti formalizma i otvaranjem misaonog i radnog prostora za autonomni
skulptorski oblik.

Njen rad istovremeno donosi i promenjen odnos autora prema delu. Nije u pitanju bilo samo traženje nove
forme već i davanje novog značenja formi kao takvoj, koja se sada razvija po svojim sopstvenim zakonima.

7 M. Šuvaković, n. d.

38
Ono što sasvim pouzdano rad Ane Bešlić svrstava u red aktera postmoderne skulpture, bez obzira
na to da li intuitivno ili programski, jesu upravo njeni ciklusi s kraja sedamdesetih i iz osamdesetih
godina prošlog veka, kada je izvela komade koji se prepoznaju kao izuzetni uzorci nove skulpture.
Ona je tada sa svoja tri skulptorska problema-ciklusa (Portreti, 1978–79;8 Disk, iz 1980–82; i Jastuci,
rađeni 1987–889) prešla u neodređeno polje skulpture „posle moderne“.

Bojena lopta
„Najsnažnije osećanje iz najranijeg detinjstva
vezano mi je za jednu veliku, lepu, crvenu loptu…“10

Godine 1966. – identifikovane kao početak potpuno nove, originalne i snažne faze, nazvane
Razdoblje sfere – Ana Bešlić imala je 54 godine, više samostalnih izložbi, veliki broj realizovanih
javnih spomenika i skulptura u javnom prostoru, bila je u drugom braku. Započinjanje novog
poglavlja u to vreme, gledano sa ove vremenske distance, sasvim je očekivano i logično.

Ambrozićeva podvlači upravo značaj pojave sferoidnih oblika u Bešlićkinom delu: „U celokupnom
svom opusu Ana Bešlić je uvažavala bitne elemente skulpture: volumen, masu, materijal, prostor.
Ali prevazilaženje njihove određenosti u klasičnom smislu od prvorazrednog je značaja, posebno u
razdoblju Sfere.“11

Sa prve dve u nizu skulptura istog naziva Otvorena forma I, 1966, i Otvorena forma II, 1967, koje

8 Radovi su pokazani na izložbi pod nazivom Varijacije na temu portreta u Galeriji Kulturnog centra u Beogradu, od 12.
do 25. novembra 1979.
9 Skulpture su izložene pod nazivom Jastuci u Galeriji Kulturnog centra u Beogradu, 5–18. decembar 1988.
10 Ana Bešlić u jednom ranom intervjuu, a takođe i znatno kasnije, pred kraj života: „(…) ostavila je traga jedna crvena lopta koju
sam dobila još kao sasvim mala devojčica za Božić. Njena glatkoća probudila je u meni osećaj za oblu formu. Obožavala sam je.
Stalno je bila uz mene, pored uzglavlja…“, u: M. Đorđević, Tajna crvene lopte, Politika, Beograd, 9. mart 2007.
11 K. Ambrozić, n. d., 54.

39
donose definitivno rešenje u obliku sferoida, savršeno glatke površine i specifične taktilnosti, uz
dve neosporne novine: boju i poliester kao novi materijal savremene tehnologije – do kraja veka
njen i svesni i intuitivni oblikovno-kreativni proces rada u celosti je bio posvećen „istraživanju
potencijalnosti jedne forme i njenih perceptivnih, optičkih i plastičkih varijacija i transformacija“.12

Autonomni oblik sferoida, najjednostavnije i najsavršenije forme, u interpretaciji Ane Bešlić za

rezultat ima pune, prividno meke i elastične mase i glatku površinu, sa tankim slojem/premazom
boje. Upotrebom poliestera kao novog materijala dobijen je efekat koji je taktilno provokativan, a
vizuelno neodoljiv i intrigantan. Ideja forme kao samostalnog organizma je materijalizovana. Posle
1966. forma i ideja (forme) postaju jedno.

Belo … žuto, plavo, crno, crveno, … zlatno – boja je sastavni deo forme kao materijalizacije jednog
plastičkog problema, a ne više izražavanja nekog emotivnog doživljaja. Takođe: „Boja za modernu
skulpturu postala je neka vrsta retoričkog i dramaturškog sredstva potenciranja vizuelnog,
plastičkog, simboličkog ili narativnog kontrasta između podloge, površine i prostora.“13

Prvi put je radove u bojenom gipsu i poliesteru izložila 1970.14 Izložba je naišla na snažan odjek
u medijima i kod likovne kritike. Ubrzo potom priređuje izložbu u Salonu Muzeja savremene
umetnosti u Beogradu.15

Stvarajući svoj svet skulpture u tom periodu, od 1966/67. pa nadalje, Ana Bešlić lako i zaigrano,
oslobođena tradicionalnih stega, stvara novi kvalitet, radikalno drugačiji modernistički skulptorski
opus. Karakter, osobenost i vrednost skulpture Ane Bešlić sadržana je upravo u načinu mišljenja
umetnice i sprovedenom oblikovnom procesu, pri čemu naboj energije formu dovodi u trajno

12 Miško Šuvaković, „Slučaj Ane Bešlić: autonomna modernistička vitalna skulptorska forma“, u: Evropski konteksti
umetnosti XX veka u Vojvodini, Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad 2008, 207.
13 Miško Šuvaković, „Ana Bešlić i kontradiktorni narativi o modernoj umetnosti“, u: M. Šuvaković, J. Denegri, Ana Bešlić
(1912–2008), TOPY, Beograd 2008, 45–46.
14 Samostalna izložba u Galeriji Doma omladine, Beograd 1970.
15 Samostalna izložba Oblik i boja, Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd, 13. IX – 8. X 1973.

40
aktivno stanje. S druge strane, poliester, kao plastična smola, dopušta laku i jednostavnu obradu i
savršenu finalizaciju površine do potpune glatkoće/glatkosti, što u tom tipu skulptorskog rada ipak
nema dekorativnu, već sasvim funkcionalnu ulogu.

Obla forma, glatka površina i unutrašnja napetost – novo telo skulpture stvoreno je u interakciji
pogleda i dodira, oblika, boje i useka, useklina, raspuknuća i energije koja bi da pokulja van…

Varijacije na temu PORTRET 1959........1979.

„Niko od ovih portretisanih mi nije pozirao. Izgleda
da samo kad model nije prisutan mogu da eliminišem većinu detalja i da
lik svedem na čistu formu, na vlastiti doživljaj.
…Zato ne osećam da mi ove impresije nameću ikakvu obavezu prema portretisanim.“16

Autoportret iz 1959. u odnosu na realizam prvog, realizovanog 1950, ukazuje na značajnu

koncepcijsku razliku i pokazuje vanrednu samosvest i sigurnost/superiornost umetnice, kako u
zamisli/postavci svog portreta tako i u njegovoj realizaciji: „Skulptura je smiren, čist oblik ovoidnog
volumena, čiju apsolutno glatku a vrlo senzibilno modelovanu površinu zaseca nekoliko linearnih
pregiba asocirajući elemente lika, naročito kalotu kose. Noseći ranu slutnju Aninog sferičnog,
kasnije, tek 1979. afirmisanog doživljaja glave…“17

Portreti Ane Bešlić predstavljaju ličnost na sasvim nov način. U tom, prividno samoniklom
ciklusu, među portretisanima su Miroslav Krleža, Milena Pavlović Barili, Marija Crnobori, Gabrijel
Stupica, Katarina Ambrozić, Vladimir Dedijer, bliski prijatelji, ali i Tina Tarner, ličnost iz sveta

16 Ana Bešlić, Razgovor u toku pripremanja izložbe, katalog izložbe Ana Bešlić, Kulturni centar, Beograd 1979.
17 K. Amborzić, n. d., 36.

41
popularne kulture.18 I tu su u pitanju loptasti volumeni, ali obeleženi, za određenu fizionomiju,
karakterističnim podatkom. Ključnu ulogu imaju sami elementi tražene/pronađene forme, ali i
elementi svetlosti (odnosno senke). Bešlićka od lopte gradi portret, oslobođena svake konvencije
u tretmanu ljudske glave i konkretnog portretisanog/prepoznatljivog lika. Sugestivni akcenti
(grimase, mimika i izrazite identifikacione crte lica), metaforičke i erotske naznake, duhovite
opaske (od humora do blagog karikiranja) čine njen inventar sredstava za rad, dok osnovu portreta
predstavlja i dalje sfera, dakle apstraktna a višeznačna (metafizička?!) forma.

Uspostavljajući problemski dijalog sa tim oblikom-motivom, neke ličnosti je portretisala u više

varijacija i varijanti. Fascinantan podatak da je osamnaest od dvadeset skulptura iz ciklusa Portreti,
u bronzi, poliesteru i kamenu, nastalo u toku jedne godine, 1979. (uz, dakle, dva autoportreta iz
1959), govori o velikom uloženom naporu, intenzivnom radu, o izuzetnoj koncentraciji i naponu
energije u realizaciji jedne projektne celine.

Jastuci I–XVII, 1987–88.

„Predmet je irelevantan, on je važan samo kao podstrek, kao izazov.
… Je li važno da li je to jastuk ili neki drugi podsticaj, važno je da on omogući oslobađanje vizije koja će svoju
‘unutrašnju nužnost’ smiriti u materijalizaciji.“19

Još šezdesetih godina 20. veka je Ana Bešlić iživela i napustila motive koji nešto objašnjavaju,
saopštavanja emotivno proživljenih događaja i povoda, intimne doživljaje i slično. Njena skulptorska

18 „Jedna od najfascinantnijih erotskih oralnih skulptura je portret pevačice Tine Tarner“ (Miško Šuvaković, „Ana Bešlić i
kontradiktorni narativi o modernoj umetnosti“, u: M. Šuvaković, J. Denegri, Ana Bešlić [1912–2008], TOPY, Beograd 2008,
11).
19 Ana Bešlić, serija Jastuci, u katalogu izložbe Jastuci, Galerija Kulturnog centra, Beograd, 5–18. decembar 1988.

42
opredeljenja od tada imaju jasan pravac ka definisanju čiste forme, samostalnog oblika kao
fenomena, jednog plastičkog iskustva bez deskripcije i ekspresivnosti, ali i sa značajnim uplivom
simbolike i dvosmislenosti, što se i u slučaju serije skulptura čiji su motiv jastuci još jednom
potvrđuje: „Na krajnje redukovanom oblikovnom skulptorskom uzorku ‘jastuka od poliestera’
paradoksalno (su) suočeni zahtevi za minimalnim varijacijama, asocijativnosti, apsolutnosti
oblika, intimnosti, otmenosti a ne pretencioznosti, majstorskim uživanjem u idealitetu, te
u skretanju koje otvara potencijalnost za još mnogo toga što može biti izrečeno, prećutano,
nagovešteno ili tek anticipirano ovima motivom.“20

Egzistencija različitih, slučajnih/nameštenih jastučnih formi je samodovoljna. Ne iziskuje

posredovanje, objašnjenje… Iako moguće asocijacije proizlaze iz života predmeta, iz prirode
tog konkretnog, a stalno promenljivog oblika, kao i položaja jastuka, njegove upotrebe i
svakodnevnosti – da, ipak, nije sve onako kako izgleda, da je i tu prvenstvena njena težnja da se
upotrebni predmet preobrazi u estetički privid, a oblik postane znak, podvukla je umetnica u
kratkoj belešci za katalog izložbe u Kulturnom centru Beograda.

I tu Bešlićka deluje na senzibilitet posmatrača i njegovu percepciju, pojačavajući taktilnu

čulnost svojih skulptura. Prepoznatljiv kontinuitet očituje se i u tretmanu skulpture oslobođene
od tematskih opterećenja i ilustrativnosti: „Takve skulpture nisu iluzija stvarnosti, već nova
stvarnost koja će postojati i trajati po svojim specifičnim zakonima“21, kako je izjavila gotovo
trideset godina ranije. Skulptura je, dakle, svet za sebe i ta stvorena nova realnost onda ima pravo
na samostalan život.

20 Miško Šuvaković, n. d., 57–58.

21 Ana Bešlić, u: Katarina Ambrozić, Skulptura Ane Bešlić, Servis za lokalnu štampu, br. 145, Beograd, 31. maj 1959.

43
Završne napomene
U pitanju je prva samostalna izložbe Ane Bešlić u Novom Sadu. Tokom duge i plodne umetničke
karijere, kao ni nakon njene smrti 2008, skulpture ove umetnice u ovoj formi nikada nisu izlagane
u Novom Sadu.22 Izbor radova Ane Bešlić iz muzejskih zbirki u Subotici, Beogradu, Boru, Kraljevu i
Novom Sadu pokazan je kao kombinacija hronološkog i tematskog/problemskog pregleda, sa ciljem
bližeg upoznavanja sa njenim bogatim opusom, sa jedne, kao i problematizovanja određenih, ključnih
stvaralačkih ciklusa, sa druge strane.

Izbor za izlaganje bio je određen temom i namerom izložbe, ali i „raspoloživim“ skulpturama u javnim
zbirkama i muzejskim kolekcijama i njihovim stanjem, odnosno (ne)mogućnošću pozajmice radi
izlaganja.23

Intenzivna radna i izlagačka aktivnost Ane Bešlić (sa prelomnim izložbama i izvođenjima javnih
spomenika) odvijala se tokom četiri decenije, od pedesetih do osamdesetih godina 20. veka,24
potvrđujući „jedan savremeni, ludički prilaz kreativnosti, u koncepciji koju omogućava ‘otvoreno
delo’, (njen) takođe pionirski poduhvat“.25

Poziciju modernističke skulptorke u vajarstvu, gotovo isključivo muškom umetničkom pozivu na

jugoslovenskom umetničkom prostoru, osvojila je oslobodivši se, hrabro i bez ustezanja, dogme
socijalističkog realizma, emancipacijom „motiva“, tema, sadržaja, materijala i radnog procesa, sledeći
spontano i elegantno svoju putanju osvajanja slobode za novi oblikovni kvalitet, od asocijativne forme
do forme kao rodnog tela, od jezika aluzivnih oblika i oblikovanja do autonomne skulpturalnosti.

22 Istovremeno, njena skulptura u bronzi pod nazivom Kompozicija II, deo je javnog gradskog prostora u Novom Sadu, još
od 1958. kada je, u okviru izložbe grupe Prostor 8, bila postavljena na Petrovaradinskoj tvrđavi.
23 Na osnovu prikupljenih podataka, u muzejskim zbirkama trenutno se nalazi šezdeset skulptura Ane Bešlić, od kojih je
ovom prilikom izloženo 28.
24 Na ovom mestu treba podsetiti da je Ana Bešlić i tokom devedesetih aktivno učestvovala u umetničkim događajima i za
savremenu skulpturu važnim izložbenim projektima, poput učešća u 11. sazivu Međunarodnog simpozijuma skulpture – Terra
u Kikindi, jula 1992, realizacije samostalne izložbe pod nazivom Portret u okviru 7. pančevačke izložbe jugoslovenske skulptu-
re, od 14. maja do 1. jula 1993, kao i učešće u XVII sazivu Umetničke kolonije Bakar u Boru, 2001.
25 K. Ambrozić, n. d., 63.

44
Suzana Vuksanović

Emancipation of Form
Reminder
Ana Bešlić graduated in 1947, majoring in Sculpture at the Academy of Fine Arts in Belgrade. She
completed her graduate studies in 1949 with Prof. Toma Rosandić, and remained as an associate at
his Master class (1950‒1955) along with Jovan Soldatović, Ratimir Stojadinović, Olga Jančić, Ante
Gržetić, Sava Sandić and Milica Ribnikar. She had her first solo exhibition in 1954 in Subotica,
together with Đorđe Bošan. She is a participant of numerous art colonies and symposiums, while
her work was also presented at significant exhibitions of Yugoslav art abroad.1

Art historian Katarina Ambrozić was the first to undertake retrospective and scientific analysis of
Ana Bešlić’s work. In her study, published in 1983 anent the retrospective exhibition,2 she defined
four periods of Bešlić's work and artistic development, which still apply today: Education (up to
1954), Associative Form (1954‒1962), Transitional Period (1962‒1966), and Spherical Period (from
1966) with sub-periods Colored Ball, Portrait and Discus.

New interpretation of Ana Bešlić artwork was introduced by Miško Šuvaković’s study,3 where it
was noted that, from a point of view of feminist art history, Ana Bešlić’s associative forms lead to
understanding of “ female” experience of sculptural body as related to gender. Gender-like, almost
genital associativeness represents an important determinant of her sculptural emancipation and
invested effort in overcoming formalism to achieve liberalization of form and relativization of the
“external-internal” in sculpture, but also in life (that is, female body).

1 See Ana Bešlić's Biography in this catalog.

2 Katarina Ambrozić, Ana Bešlić, Municipal Museum of Subotica, Subotica 1983.
3 Miško Šuvaković, „Ana Bešlić and Contradictory Narratives on Modern Art” in: M. Šuvaković, J. Denegri, Ana Bešlić
(1912–2008), TOPY, Belgrade, 2008.

47
Introduction

„At the last Triennial of Yugoslav art, I was included in the ‘New
Tendencies’ group. I believe this was done not so much out of the conviction but the uncertainty as to what
group I actually belong...
... When I speak of my work, it could refer only to that part of my
activity which is controlled by the conscious ‒ and I believe this is only the smaller part. All the other events
influencing the direction of my work take place on the fringes of my cognisance. This is what my sculptures
are all about. ...
... Round form is simplified and hermetic to such an extent that it took a
physical act - an incision into the smooth surface ‒ to unfold it and, with newly emerged swolen surfaces,
disclose its inner tensions.“4

Ana Bešlić had a flexible, informal approach to her work and development of her scultpural
expression. Curiosity, creativity, play, exploratory/experimental motivation, more than ambition,
impatience, neurosis, haste and/or rational attitude, characterize her engagement with sculpture.
Ease and content with one’s work, rather than agitated and feverish search.

Having Arp and Brancusi deeply in her mind, as she herself used to say, as well as lessons learned
from Toma Rosandić about authenticity as the only definition of beauty and greatness, she relied
more on her own intuition than on some designated artistic/ideological program.

Exhibition of works by Toma Rosandić Master Class’ associates, held in 1954 in the Art Pavillion
on Kalemegdan “as the first colective exhibition of sculpture of the post-WWII Serbia” was
also the first to show unconstrained tendency of the younger generation artists for captivating

4 Ana Bešlić, Survey – Sculptors, Umetnost magazine, 1970, no. 22, 40.

48
contemporary form-related issues in art”.5 Selection of eight sculptures by Ana Bešlić, rather
heterogenous in style and technique and developed during the previous four years of study and
work with master Rosandić, included the extraordinary Sitting Torso (1953), the sculpture which,
through its maturity and newly initiated artistic issues, clearly expresses artist’s intention to
search/find her way from associative form to autonomous, abstract body of sculpture via radical
reduction.

The essence of Ana Bešlić’s process for finding creative and operational answers was quite
realistically put forward by Mića Popović back in 1954: “Ana Bešlić’s sculpture seem to live off
of rational, pre-determined plan only if viewed superficially. Fundamentally, they are witty
stylizations of uninhibited and versatile curiosity, sometimes carried by associations, sometimes
by culture; sometimes bringing forth the best possible solutions, and at others getting stuck in
over-forced transplantations“.6

With its simplicity, smoothness, and distinct sensibility, Sitting Torso represented a locomotive
for a long and creative composition of artwork, which is to include sculptures like Torso (1954),
Maternity (1956), and Large Torso (1958), ushering an entire series of open forms and dichromatic
sculptures, as part of extensive and extremely important period starting from 1966-1967.

Great exhibition of sculptures and drawings by Henry Moore held in Belgrade in 1955 had a
profound influence on establishing a new paradigm of “organic” and “vitalist” abstraction which
instigated the development of socialist modernism in sculpture. At the same time Moore’s visit
to Rosandić’s Master class, with prior study trips both within former Yugoslavia and elsewhere
had a direct and decisive influence on shaping the first post-WWII generation of sculptors and
sculptresses.

5 K. Ambrozić, op.cit., pg. 22

6 Mića Popović, Exhibition of Assocaites of Toma Rosandić’s Master Class, NIN magazine, Belgrade, April 4, 1954.

49
After Moore’s exhibition and his visit to Rosandić’s studio, all questions and dillemas were
eliminated for Ana Bešlić. New experiences and perceptions gained from study trips also
contributed to this development, especially visit to Paris in 1952, and the 27th Venice Biennial in
1954, when Arp exhibited at the French Pavillion and received an award for sculpture.

Following the examples of Constantine Brancusi and Hans/Jean Arp, as well as received and
accepted clarifications of negative volume by Henry Moore ‒ these three artists will remain
permanent ideals and conceptual interlocutors, whose instructions on interpretation of dynamic
relationship between the mass and the hollow had a particular significance and value throughout
her artistic career.

Ana Bešlić was, therefore, among the first to be motivated by authentic artistic curiosity and
contemporary sensibility to search for direction in personal development and form-related
expression outside traditional framework and through overcoming definitive basic elements of
sculpture. Already in the early 1950s, she abandoned representational approach of socialist realism
and turned to possibilities offered by primary shapes and new optical-tactical conditions of
sculpture.

True sign of her completely uninhibited approach to form is shown through certainty, perception of
her own power, and confidence in selecting, locating, and utilizing new means of sculptural/artistic
expression.

Respect for interdependence of materials, process and form. Emphasis on physicality of sculpture.
Confrontation with constricts of anthropomorphism. Indeterminate shapes of (in)organic origin.
Swollen masses and dynamic of their internal interrelationships. Smooth surface and tactile
sensation. Ease. Enjoyment. Symbolism and energy. Vitality and poetics. Passion of touching.
Fascination of looks. Centemplation and playfulness. Round form, smooth surface, and internal
tension. Ebullition, snapping. Sensuosness. (C)overt erotic connotations.

50
“New understanding of sculpture as a spatial text defined through gender and psychoanalyis”7
became possible by overcoming the laws of formalism and opening of contemplative and working
space for autonomous sculptural form.

Her work also brought about an altered relationship between the author and his/her work. This
was not only about the search for new form but also about giving a new meaning to form per se,
which began to develop according to its own principles.

The most defining elements of Ana Bešlić’s work in regard to postmodernist sculpture, whether
executed intuitively or purposely, are her periods from the end of the 1970s and 1980s, which
includes pieces today acknowledged as extraordinary examples of new sculpture. At that time,
with three of her sculptural problems-periods (Portraits, 1978‒79;8 Discus, 1980–82; and Pillows
1987–889), she crossed over to that indetermined »postmodern« sculptural field.

Colored Ball
»The strongest feeling from my earliest childhood
is related to a big, beautiful, red bal...«10

In 1966 - year identified as the beginning of a completely new, original, and strong phase, called
the Spherical Period ‒ Ana Bešlić was 54 years old, with numerous solo exhibitions, public
monuments and sculptures situated in public space, she was married for the second time. A

7 M. Šuvaković, op.cit.
8 Shown at the exhibition titled Variations on the Subject of Portrait at the Cultural Centre of Belgrade Art Gallery,
November 12‒25, 1979.
9 Sculptures were shown under the title Pillows at the Cultural Centre of Belgrade Art Gallery December 5‒18, 1988.
10 Ana Bešlić’s statement from one of the early interviews, but also much later, before she passed away: “(...) A red ball
I got for Christmas as a little girl influenced me greatly. Its smoothness brought out the sense for round form. I adored it. It
was with me at all times, next to my bedhead...”, by M. Đorđević, The Secret of Red Ball, Politika, Belgrade, March 9, 2007.

51
beginning of a new chapter in her work, viewed from today's perspective, is completely expected
and logical.

The significance of spherical shapes in Bešlić's work is also emphasized by Ambrozić: »In Ana
Bešlić's entire opus, she acknowledged important sculptural elements: volume, mass, material,
space. However, overcoming their explicitness in the classical sense is of fundamental importance,
especially in her Spherical Period«.11

With the first two sculptures in the series of the same title Open Form I, 1996, and Open Form II,
1967, which brought forth a definite spheroid shape as an artistic solution, with perfectly smooth
surface and particular tactility, introduced two indisputable novelties: color and polyester as a new
material of contemporary technology ‒ until the end of the century both her conscious and

intuitive developmental and creative work process was devoted in its entirety to the »research of
potentiality of that form and its perceptive, optical and shaping variations, and transformations«.12

The autonomous shape of a spheroid, the simplest and most perfect form, in Ana Bešlić's
interpretation results in full, apparently soft and elastic mass, and smooth surface, with thin layer/
coat of paint. With the use of polyester as a new material, she achieves the effect which is tactilely
provocative, while visually irresistible and intriguing. The idea of form as an individual organism
had been materialized. After 1966, the form and the idea (of a form) became one.

White ... yellow, blue, black, red, ... gold ‒ the color came to represent an integral part of form as
a materialization of a form-related problem, rather than serve as an expression of an emotional

11 K. Ambrozić, op.cit., pg. 54.

12 Miško Šuvaković, “Ana Bešlić Case Study: Autonomous Modernist Vital Sculptural Form”, European Contexts of Art
of the 20th Century Vojvodina, Museum of Contemporary Art Vojvodina, Novi Sad 2008, pg. 207.

52
experience. Also: »In modern sculpture, color became a sort of rhetorical and dramaturgical
means for emphasizing the visual, form-related, symbolic, or narrative, contrast between the base,
surface, and space.«13

The works in colored plaster were exhibited for the first time in 1970.14 The exhibition caused
a strong response both in the media and with art critics. Soon after, another exhibition was
organized at the Salon of Museum of Contemporary Art in Belgrade.15

Creating her own world of sculpture during this period, from 1966‒67 and on, ununhibited
by traditional constricts, Ana Bešlić creates new quality, and radically different modernistic
sculptural opus. Character, distinctiveness, and value of Ana Bešlić's sculptures lies precisely in
artist's way of thinking, as well as implemented shaping process, where the energy charge brings
form to permanent active state. Like plastic resin, polyester allows easy and simple processing and
perfect surface finalization leading to full smoothness/evenness, which in this type of sculptural
work plays purely functional, and not decorative, role.

Round form, smooth surface, and internal tension - new body of sculpture was created through
interaction of look and touch, shape, color and cuts, indentations, breaks, and energy, which seeks
to burst open...

13 Miško Šuvaković, “Ana Bešlić and Contradictory Narratives about Modern Art”, in: M. Šuvaković, J. Denegri, Ana
Bešlić (1912–2008), TOPY, Belgrade 2008, pg. 45–46.
14 Solo exhibition at the Gallery of “Dom omladine”, Belgrade, 1970.
15 Solo exhibition titled Shape and Color, Salon of the Museum of Contemporary Art, Belgrade, November 13 ‒ De-
cember 8, 1973.

53
Variations on the Subject of PORTRAIT
1959.......................1979
»None of the subjects I portrayed sat for me. It
seems that only when the subject is absent I am able to eliminate most of the details and reduce the image to
pure form and personal experience.
... This is why I believe that these impressions do not imply any obligation to the subject on my part.«16

Self-Portrait from 1959, as compared to the realism of the first one, made in 1950, implies
significant conceptual difference and displays extraordinary self-awareness and confidence/
superiority of the artist, both in the idea/set up of the portrait and its implementation: »A
sculpture is a quiet, pure form of ovoid volume, whose absolutely smooth and quite sensitively
modeled surface is indented by several linear creases resembling elements of an image, character,
particularly the arch of hair. Bearing the early foreboding of Ana's spherical perception of a head,
which is to become established only after 1979... »17

Ana Bešlić’s portraits depict the character in a completely different way. In this, only apparently
self-made period, among the portrayed are Miroslav Krleža, Milena Pavlović Barili, Marija
Crnobori, Gabrijel Stupica, Katarina Ambrozić, Vladimir Dedijer, close friends, but also Tina
Turner, a popular culture celebrity.18 They also imply spherical volumes, but they are marked
by distinctive information specific for physiognomy in question. The key role is played by the
elements of the sought and found form, but also the elements of light (or shadow). Bešlić builds
the portrait from a ball, freed from all conventions related to the treatment of human head and

16 Ana Bešlić, interview during preparation for exhibition “Ana Bešlić”, Cultural Center, Belgrade, 1979.
17 K. Ambrozić, op.cit., pg. 36.
18 “One of the most fascinating erotic oral sculptures represents the portrait of the singer Tina Turner.”, Miško Šuvako-
vić, “Ana Bešlić and Contradictory Narratives on Modern Art”, M. Šuvaković, J. Denegri, Ana Bešlić (1912–2008), TOPY,
Belgrade 2008, pg. 11.

54
concrete portrayed/recognizable image. Her inventory of working materials is comprised of
suggestive emphasis (grimace, gestures, and expressive identifying facial features), metaphoric and
erotic implications, witty remarks (from humor to light caricature) while sphere still represents the
basis of the portrait - therefore, both abstract and multivalent (metaphysical?!) form.

Establishing problem-related dialogue with this shape-motif, she portrayed some characters in
more than one variants and varieties. A fascinating fact that eighteen out of twenty sculptures
from the Portraits period, in bronze, polyester, and stone, were created in the course of a single
year, 1979 (along with two self-portraits from 1959), speak of an outstanding effort, intensive work,
exceptional concentration and great energy in the realization of a single project.

Pillows I–XVII, 1987–88.

“The subject is irrelevant, it’s essential only as a motivation, challenge.

… Whether it’s a pillow or some other stimulus, what matters is that it enables the release of the vision which
will settle its ‘internal necessity’ in materialization”.19

In 1960s Ana Bešlić has already gone through and abandoned motifs which explain something,
communications of emotionally lived through events and occasions, intimate experiences and
such. Her sculptural choices from that point on have clear direction towards definition of clear
form, autonomous shape as a phenomenon, a single shape-related experience without description
and expressiveness, but with a significant element of symbolism and double-meaning, confirmed
again in the series of sculptures with the pillows motif: “On the sculptural sample ‘polyester

19 Ana Bešlić, “Pillows” series, in the catalog for exhibition “Pillows”, Gallery of the Cultural Center, Belgrade, Decem-
ber 5‒18, 1988.

55
pillows’, supremely reduced in shape, paradoxically confronted demands for minimal variations,
associativeness, absoluteness of form, intimacy, refinement but not pretentiousness, with exceptional
enjoyment in conceptuality and in deflection, which unfolds potentiality for much more to be said,
elided, implied, or anticipated with this motif”.20

The existence of different, accidental/arranged pillow-like forms is self-sufficient. It does not call
for intermediation, explanation... Even if possible associations follow from the life of the subject,
from the nature of this concrete yet constantly changing shape, as well as the location of a pillow,
its utilization and banality - that, nevertheless, not everything is as it seems, and that here, too, is
prevalent her aspiration to transform the subject from its utilitarian role to aesthetic perception,

for the shape to become an emblem, emphasized the artist in her comment for the exhibition catalog
at the Cultural Center in Belgrade.

Here, too, Bešlić acts upon the sensibility of the viewer and their perception, amplifying tactile
sensousness of her sculptures. Recognizable continuity is apparent in the treatment of sculpture free
from thematic burdens and illustrative qualities: “Such sculptures do not represent the illusion of
reality, but new reality which is to exist and go on according to its own specific principles”21, as she
stated some thirty years before. A sculpture is, therefore, a world in itself, and that newly created
reality has the right to its self-contained existence.

Closing Remarks
The above discussion is related to Ana Bešlić’s first solo exhibition in Novi Sad. Neither throughout
her long and fruitful art career, nor after her passing were the sculptures of this artist ever sxhibited

20 Miško Šuvaković, op.cit., pg. 57-58.

21 Ana Bešlić in: Katarina Ambrozić, Ana Bešlić’s Sculptures, Service for local press no. 145, Belgrade, May 31, 1959.

56
in this form in Novi Sad.22 The selection of Ana Bešlić’s works from public/museum collections in
Subotica, Belgrade, Bor, Kraljevo, and Novi Sad, is shown as a combination of chronological and
thematic/problem-related overview, with an intent to introduce and understand her rich body of
work on the one hand, as well as problematize specific, key creative periods, on the other.

The selection of works was defined by the subject and intent of the exhibition, but also by the
“availability” of sculptures in public and museum collections, as well as their condition, that is,
(in)ability to loan and move them for exhibition purposes.23

Ane Bešlić’s intensive working and exhibiting acitivity (with crucial exhibitions and mounting
of public monuments) took place over the course of four decades, from the 1950s until 1980s24,
affirming a “contemporary, playful and improvizing approach to creativity, in a conception
enabled by ‘open artwork’, which was also (her) pioneer enterprise”.25

Ana Bešlić has captured the position of modernist sculptress in an almost exclusively male
calling in the art field of former Yugoslavia, by freeing herself boldly and without restraint from
the dogma of socialist realism, through emancipation of “motifs”, subjects, contents, as well
as materials and working process, spontaneously and elegantly following her path to gaining
freedom for new shaping quality, from associative form to form as a gender-specific body, from the
language of allusive forms and shaping to autonomous sculpturality.

22 At the same time, her sculpture in bronze, titled Composition II, has represented a part of the public city space in
Novi Sad since 1958, when it was, as part of the exhibition by Group 8, mounted at Petrovaradin fortress.
23 Based on gathered data, a total of sixty sculptures by Ana Bešlić are compiled in museum collections, out of which
28 are shown in this exhibit.
24 There should be a reminder here that Ana Bešlić had also actively participated in art events and, for contemporary
sculpture, important exhibiting projects, even during the 1990s, such as the 11th Assembly of International Sculpture
Symposium ‒ Terra in Kikinda, in July 1992, realization of solo exhibition titled Portrait as part of 7th Pancevo Exhibition of
Yugoslav Sculpture, May 14 ‒ July 1, 1993, and the participation at the 17th assembly of Art Colony Copper in Bor, 2001.
25 K. Ambrozić, op.cit., pg. 63.

57
Ana Bešlić, šezdesetih godina 20. veka / 1960s
biograf ija

Kompozicija II, 1958.

bronza, 110x110x54 cm
Petrovaradinska tvrđava, Novi Sad
februar 2015.
Composition II, 1958.
bronze, 110x110x54 cm
Petrovaradin Fortress, Novi Sad
February 2015.
(Foto / Photo by Marko Ercegović)

Ana Bešlić je rođena 16. marta 1912. u okolini Subotice, blizu Bajmoka, na
salašu „Šara pustara“, u uglednoj bunjevačkoj porodici (otac Lazar, majka
Karolina, sestre Mara, Matilda i Vera).

Osnovnu školu završava u Bajmoku. Dalje se školuje u Zagrebu, Gracu

i Beču. Uči nemački i francuski, istoriju, književnost, umetnost, uzima
časove klavira… (1923–1932). Kada joj je bilo osamnaest godina dolazi u
kontakt sa glinom, koju joj otac donosi sa Dunava, i vaja svoju prvu skulp-
turu – Portret oca.
Udaje se (1937) za univerzitetskog profesora filozofije dr Kajicu Milanova i
preseljava u Beograd.

Studira vajarstvo na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu (1939–

1941). Vajarski odsek su vodili profesori Ilija Kolarević i Sreten Stojanović.
Nakon 2. svetskog rata (1945) nastavlja studije na Akademiji u Beogradu.
Profesori su joj Sreten Stojanović i Radeta Stanković, a potom i Toma
Rosandić.

Diplomirala (1947) na vajarskom odseku Akademije likovnih umetnosti

u Beogradu.

60
Postdiplomske studije završila (1949) kod profesora Tome Rosandića.
Saradnica u Majstorskoj radionici Tome Rosandića (1950–1955) zajedno sa
Jovanom Soldatovićem, Ratimirom Stojadinovićem, Olgom Jančić, Antom
Gržetićem, Savom Sandićem i Milicom Ribnikar. Studijska putovanja
saradnika Radionice: Dalmacija, Crna Gora, Pariz, Grčka, Istra, Venecija
(1952–54). Talija – prva izvedena skulptura u javnom prostoru postavljena
je u Letnjoj bašti na Paliću (1951). Velika izložba Henrija Mura u Beogradu
i, istovremeno, Murova poseta Rosandićevoj radionici (1955).

Drugi brak (1956) sa novinarom Jovanom Mesarevićem.

Uz Jovana Soldatovića, Ratimira Stojadinovića, Aleksandra Zarina, Mišu

Popovića, Jovana Kratohvila, Miloša Sarića i Olgu Jančić, pripadala je
krugu mladih vajara u grupi Prostor 8 (1957–1958), koji su nastojali da
dokažu mnogostrukost značenja skulpture u okviru arhitektonskih celina i
gradskih parkova.

Nakon studijskog boravka u Nemačkoj (1967) počinje da radi sa novim

materijalom – poliesterom.

Uočena su četiri perioda njenog rada i umetničkog razvoja: školovanje

(do 1954), asocijativna forma (1954–1962), prelazni period (1962–1966) i
razdoblje sfere (od 1966), sa ciklusima Bojena lopta, Portret, Disk i Jastuci.

Samostalno izlagala od 1954, kada je imala izložbu sa Đorđem Bošanom u

Subotici. Učesnica brojnih umetničkih kolonija i vajarskih simpozijuma.
Izlagala je na značajnim izložbama jugoslovenske umetnosti u inostrans-
tvu, npr.: Druga međunarodna izložba skulpture (Pariz, 1961), Savremena
jugoslovenska umetnost (Rim, 1962), 25 jugoslovenskih umetnika (Venecija,
1962), Jugoslovenska tapiserija i skulptura (Bukurešt, 1966), Sedam beo-
gradskih vajara (Hag, 1969), Savremeno jugoslovensko slikarstvo i skulptura
(Koventri, 1973), Savremena jugoslovenska skulptura (Budimpešta, 1978).

Izvela je znatan broj spomenika i skulptura u slobodnom prostoru, kao i

u enterijeru u mnogim mestima nekadašnje Jugoslavije i u svetu. Dobit-
nica je velikog broja nagrada i priznanja: Nagrada 14. oktobarskog salona
(Beograd, 1973), Oktobarska nagrada grada Beograda (1979), Dr Ferenc
Bodrogvari (Subotica, 1983) i dr.

Skulpture Ane Bešlić nalaze se u javnim i privatnim kolekcijama i zbirka-

ma u zemlji i inostranstvu. Legat od dvadeset njenih skulptura čuva se u
Gradskom muzeju u Subotici od 1983, kada joj je povodom tog poklona
priređena retrospektivna izložba i objavljen monografski katalog autorke
dr Katarine Ambrozić.

Preminula je 26. januara 2008. u Beogradu.

61
biography

Detalj iz stana Ane Bešlić

Beograd 2005.
Detail from the Ana Beslic apartment
Belgrade 2005
(Foto / Photo by Olga Kovačev Ninkov)

Ana Bešlić was born on March 16, 1912 in the surroundings of Subotica, near
Bajmok, on salaš “Šara pustara”1, in eminent Bunjevac2 family (father Lazar,
mother Karolina, and three sisters, Mara, Matilda, Vera).

She completed elementary education in Bajmok. Her further education took

place in Zagreb, Graz, and Vienna. From 1923 to 1932 she studied German
and French, history, literature, art, and took piano lessons. When she turned
eighteen, she first came into contact with clay, which her father brought her
from the banks of Danube, and made her first sculpture ‒ Father’s Portrait. In
1937, she married a university professor of philosophy, Kajica Milovanov, and
moved to Belgrade.

She studied sculpture at the Academy of Fine Arts in Belgrade (1939‒1941).

At the time, Prof. Ilija Kolarević and Prof. Sreten Stojanović managed the
Department of Sculpture. After World War II (1945) she continues her studies
at the Academy under professors Sreten Stojanović and Radeta Stanković, as
well as Toma Rosandić.

1 Salaš ‒ a type of farm characteristic for Vojvodina region in Serbia, trans.note

2 A South Slavic community living predominantly in Bačka region in Vojvodina,
Serbia, trans.note

62
She graduated in 1947, majoring in Sculpture at the Academy of Fine Arts in
Belgrade.

Ms. Bešlić completed her graduate studies in 1949 with Prof. Toma Rosandić.
She worked as an associate at Prof. Rosandić’s Master class from 1950‒1955,
along with Jovan Soldatović, Ratimir Stojadinović, Olga Jančić, Ante Gržetić,
Sava Sandić, and Milica Ribnikar. Study visits (1952‒54) with other students
of the Master class included Dalmacija, Crna Gora, Paris, Greece, Istria, and
Venice. Talija ‒ the first of her sculptures to be exhibited publicly, mounted in
Summer garden in Palić in 1951. Henry Moore’s great exhibition in Belgrade
and his visit to Rosandic’s Master class in 1955.

Her second marriage was to a journalist, Jovan Mesarević, in 1956.

Along with Jovan Soldatović, Ratimir Stojadinović, Aleksandar Zarina, Miša

Popović, Jovan Kratohvil, Miloš Sarić, and Olga Jančić, Ana Bešlić belonged
to a group of young sculptors called “Prostor 8” [“Space 8”] (1957‒1958), who
sought to show manifold siginificance of sculpture as part of architectural
units and city parks.

After her study visit to Germany in 1967, she began to work with a new
material - polyester.

Four periods of work and artistic development of Ana Bešlić have been
defined: Education (up to 1954), Associational Form (1954‒1962), Transitional
Period (1962‒1966) and Spherical Period ‒ with sub-periods Colored Ball,
Portrait and Disc.

She started with individual exhibitions in 1954, after her joint exhibition with
Đorđe Bošan in Subotica. She was a participant of numerous art colonies
and sculpture symposiums. Her artwork was also included in significant
exhibitions of Yugoslav art abroad, for instance: Second International
Sculpture Exhibition (1961, Paris), Contemporary Yugoslav Art (1962, Rome),
25 Yugoslav Artists (1962, Venice), Yugoslav Tapistry and Sculpture (1966,
Bucharest), Seven Sculptors from Belgrade (Hague, 1969), Contemporary
Yugoslav Painting and Sculpture (1973, Coventry), Contemporary Yugoslav
Sculpture (1978, Budapest).

A significant number of her sculptures and monuments is displayed in open

space, as well as numerous interiors in former Yugoslavia and abroad. She
received many awards and acknowledgments: Award of the 14th October
Salon (1973, Belgrade), October Award of the City of Belgrade (1979), Dr Ferenc
Bodrogvari Award (1983, Subotica), and others.

Ana Bešlić’s sculptures are located in public and private collections in

the country and abroad. She donated 20 sculptures to the City Museum
of Subotica in 1983, when a retrospective exhibition was organized and a
monographic catalog published by Katarina Ambrozić, PhD.

She passed away on January 26, 2008 in Belgrade.

63
samostalne izložbe
/ solo exhibitions
1954. Subotica, Gradska galerija (sa Đorđem Bošanom)
1959. Beograd, Umetnički paviljon
Ljubljana, Jakopičev paviljon
1963. Subotica, Gradska galerija
Beograd, Čitaonica Kulturnog centra
1967. Sombor, Galerija Kulturno-prosvetnog centra
1968. Bajmok, Biblioteka
1970. Beograd, Galerija Doma omladine
1973. Beograd, Salon Muzeja savremene umetnosti, Oblik i boja
Bajmok, Biblioteka (sa Jožefom Benešom)
1977. Labin, Narodni muzej
1979. Beograd, Galerija Kulturnog centra, Varijacije na temu portret
1983. Subotica, Gradski muzej, Retrospektivna izložba
Subotica, Gradski muzej, Poklon zbirka Ane Bešlić
1988. Beograd, Galerija Kulturnog centra, Jastuci
1993. Pančevo, Savremena galerija Centra za kulturu, Portret
(u okviru 7. pančevačke izložbe jugoslovenske skulpture)
1997. Subotica, Gradski muzej, Belo, volim te belo, pasteli i skulpture
2012. Subotica, Gradski muzej, Život forme Ane Bešlić – skulpture
i fotografije javnih spomenika u Subotici
Subotica, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Život forme
Ane Bešlić – fotografije javnih spomenika u Subotici
grupne izložbe (izbor)
/ group exhibitions (selection)
1949. Subotica, Gradski muzej, Izložba slika i skulptura likovnih
umetnika Subotičana
1951. Ljubljana, Moderna galerija, Razstava sodobnega jugoslovenskega
kiparstva zveze upodabljajočih umetnikov FLR Jugoslavije
Beograd, Umetnički paviljon, XII izložba Udruženja likovnih
umetnika Srbije
Beograd, Umetnički paviljon, Izložba mladih likovnih umetnika
Srbije
1954. Beograd, Umetnički paviljon, Izložba saradnika majstorske
radionice Tome Rosandića
Novi Sad, Izložba likovnih umetnika Jugoslavije
1955. Aleksandrija, Première Biennale de la Mediterranée
1956. Rijeka, Galerija likovnih umjetnosti, Salon 56
1957. Beograd, Izložbeni paviljon (Ulus), Savremena srpska skulptura
Dubrovnik, Umjetnička galerija, Savremena jugoslavenska
umjetnost
Beograd, park Tašmajdan, Prostor 8
1958. Novi Sad, Petrovaradinska tvrđava, Prostor 8
Beograd, Beogradski sajam, Prostor 8
1959. Pariz, Galerie Raymond Creuze, Art Yougoslave D’Aujourd’hui
1960. Beograd, Izložbeni paviljon, Oktobarski salon
Antib, Musée Grimaldi, Exposition des Artistes Yougoslaves
1961. Beograd, Beogradski sajam, I trijenale likovnih umetnosti
Pariz, Musée Rodin, Salon de la jeune sculpture
64
1961–62. Pariz, Musée National d‘Art Moderne, L’Art Contemporain
en Yougoslavie
1962. Venecija, Galleria dell’Opera Vevilaqua la Masa,
25 artisti Jugoslavi
Rim, Palazzo delle esposizioni, L’Arte contemporanea
in Jugoslavia
1963. Sombor, Gradski muzej, III likovna jesen: I trijenale savremenog
jugoslovenskog crteža i Jugoslovenska sitna plastika
Beograd, Kulturni centar, Žene Srbije likovni stvaraoci
Subotica – Palić, Izložbena sala, II likovni susret
1963–64. Zagreb, Moderna galerija JAZU, Suvremena srpska umjetnost
1964. Subotica – Palić, Izložbena sala, III likovni susret
Beograd, Beogradski sajam, II trijenale likovne umetnosti
Beograd, Galerija Kulturnog centra, Dvadeset godina beogradske
skulpture 1944–1964.
Sombor, IV likovna jesen: Jugoslovenski akvarel
1966. Budimpešta, Ernst Mủzeum, Jugoszlav szönyeg és kisplasztika
Bukurešt, Sala Dalles, Expozitia de tapiserie de sculptura mica
1967. Beograd , Beogradski sajam, III trijenale likovnih umetnosti
Montreal, EXPO 67, Jugoslovenski paviljon
1968. Subotica – Palić, Izložbena sala, VII likovni susret
1969. Hag, 7 beogradskih vajara
1970. Beograd, Beogradski sajam, IV trijenale jugoslovenske likovne
umetnosti
1971. Ljubljana, Moderna galerija, Sodobna srbska umetnost
Poreč, Internacionalni annale
1973. Ljubljana, Mestna galerija, Razstava likovnih umetnikov Beograda
Maribor, Umetnostna galerija, Razstava likovnih umetnikov
Beograda
Beograd, Izložbeni paviljon, Oktobarski salon
Koventri, Herbert Art Gallery, Yugoslavian Contemporary
Painting and Sculpture
1975. Tuzla, III izložba jugoslovenskog portreta
1977. Sofija, Sala Rikovski, Izložba savremene jugoslovenske skulpture
1978. Budimpešta, Szedmuveszeti museum, Izložba savremene
jugoslovenske skulpture
Bukurešt, Sala de la Teatrul national, Izložba savremene
jugoslovenske skulpture
1979. Karlovac, I bijenale akvarela Jugoslavije
Tuzla, IV izložba jugoslovenskog portreta
1980. Novi Sad, Izložba pozorišnog portreta
1981. Pančevo, Savremena galerija Centra za kulturu “Olga Patrov”, 1.
Pančevačka izložba jugoslovenske sculpture
1984–1987. Subotica, Gradski muzej, Stalna likovna postavka
2002. Subotica, Gradski muzej, Čekajući stalnu postavku
2005. Subotica, Gradski muzej – Palić, Velika terasa, Palić u delima
savremenih stvaralaca
2008–09. Subotica, Gradski muzej, Legati i poklon zbirke umetničkog
odeljenja Gradskog muzeja (izbor)
2010–11. Subotica, Gradski muzej, Lica vremena – portreti umetničke
zbirke Gradskog muzeja Subotica
2011–12. Novi Sad, Galerija Matice srpske, Zbirka vajarskih radova
Galerije Matice srpske
2013. Subotica, Gradski muzej, Gradovi na pustari – kulturne vrednosti
Kiškunhalaškog i Severnobačkog okruga
2014. Pančevo, Gradski muzej, 16. Bijenale umetnosti, Linije vremena:
Dokumenti 1981–2012.
2014-15. Subotica, Gradski muzej, Nove akvizicije Gradskog muzeja
u Subotici (2010-2014)
kolonije, simpozijumi
/ art colonies, symposia
1961. Portorož, Forma viva – vajarski simpozijum
1975. Labin, Mediteranski vajarski simpozij
1981. Aranđelovac, Simpozijum Beli venčac
1992. Kikinda, 11. internacionalni simpozijum skulpture Terra
2001. Bor, XVII Umetnička kolonija Bakar
javni spomenici, skulpture, reljefi,
vitraži / public monuments,
sculptures, reliefs, stained glass
1950–52. Saradnica Tome Rosandića na spomeniku Palim borcima
i žrtvama fašizma, Subotica
1951. Skulptura Talija, Letnja pozornica, Palić
1955. Spomenik žrtvama fašizma – Majka i dete, Aleksandrovo
kod Subotice
Biste Miška Prčića, Mije Mandića, Aksentija Marodića i
Ištvana Ivanjija, Gradska biblioteka, Subotica
Bista Matka Vukovića, Osnovna škola „Matko Vuković“, Subotica
1957. Fontana Ptice, Palić
Skulptura Krila, Palić
Skulptura Krila, Konakri, Gvineja
1958. Skulptura Kompozicija II, Petrovaradinska tvrđava, Novi Sad
1961. Bista Matka Vukovića, Subotica
Skulptura Spojene forme, park vile Izvršnog veća Srbije,
Užička ulica, Beograd
Skulptura Žena, Seča kod Portoroža
1962. Bista Matka Vukovića, enterijer svečanog stepeništa Gradske
kuće; 1972. izmeštena u slobodni prostor na Trg Lazara Nešića,
Subotica
Bista Ivana Parčetića, Sombor
Skulptura Spojene forme, Ulica Zahumska 23, Beograd
Spomenik žrtvama fašizma (saradnica arhitekte Jovanke
Jeftanović), Partizanske vode
1965. Pano u emajlu za Spomenik žrtvama nacizma (saradnica
skulptora Nándora Glida), Dahau
Dva panoa u kovanom bakru i topljenom staklu, hotel
Kragujevac, Kragujevac
Skulptura Grupa, ispred Dečjeg dispanzera, (Zdravstveni centar
Majka i dete), Subotica‒ uništeno
Statueta Sterija – za Nagradu Sterijinog pozorja
1966. Skulptura Grupa, ispred Doma zdravlja, Novi Beograd
1967. Stub u emajliranom bakru, hotel Palisad, Partizanske vode
Reljef Sećanje na žrtve, Žuta kuća, Subotica
1968. Vitraž od topljenog stakla i poliestera, zgrada
Jugoexporta, Beograd
1970. Vitraž i slike u keramici, hotel Palisad, Zlatibor
Vitraž, Staro zdanje, Bukovička Banja
1971. Spomenik Plamen, Bajmok
1972. Bista Pante Mijailovića, Titovo Užice
1973. Spomenik Matiji Gupcu, Tavankut
1975. Skulptura Veliki plod, Park skulptura, Labin
Spomenik Aleksi Šantiću, Aleksa Šantić
1978. Bista Veljka Dugoševića, Pedagoška akademija, Sombor
1981. Skulptura Plod, Park mira, Slovenj Gradec
1992. Bista popa Blaška Rajića, park ispred svečanog ulaza u
Gradsku kuću, Subotica
nagrade
1954. Nagrada za Spomenik žrtvama u Kragujevcu
1957. Druga nagrada na konkursu za Masovnu grobnicu
u Šumaricama, Kragujevac.
1958. Nagrada za Spomenik žrtvama fašizma u Jajincima
1959. Druga nagrada na konkursu za Spomenik NOB-a
na Bubnju kod Niša
1963. Otkupna nagrada sa III likovne jeseni, Sombor
1964. Otkupna nagrada sa IV likovne jeseni, Sombor
1973. Nagrada za spomenik Prozivka u Subotici
1973. Nagrada 14. oktobarskog salona za skulpturu, Beograd
1979. Oktobarska nagrada grada Beograda
1983. Nagrada Dr Ferenc Bodrogvari, Subotica
1983. Nagrada Forum, Novi Sad
1997. Nagrada Pro urbe, Subotica
dokumentarni filmovi o ani bešlić
/ documentary films about
ana bešlić
- Ana Bešlić kiparica ‒ U poseti Ani Bešlić, 38 min
režija: Rajko Ljubić, Subotica 2005.
- Iskazi i kazivanja srpskih vajara – Ana Bešlić, 45 min
autorka: Vesna Majher, Beograd jun 2007.
- Ana Bešlić the Sculptress - Visiting Ana Bešlić, 38 min
directed by Rajko Ljubić, Subotica, 2005.
- Testimonies and Sayings of Serbian Sculptors - Ana Bešlić, 45 min
author: Vesna Majher, Belgrade, June 2007.

Biоgrafija prema dostupnoj dokumentaciji / Biography according to the available documentation: Suzana Vuksanović (januar / January 2015)

65
bibliografija / bibliography
1950.
Д. В., У Мајсторској радионици Томе
Росандића. Борба, Београд, 24. IX 1950.
1951.
Petar Lubarda, Povodom izložbe mladih
likovnih umetnika Srbije. Književne novine,
IV / 43, Beograd, 10. XI 1951, 7.
Ж. В. (Жарко Видовић), Изложба младих
сликара и вајара Србије. Борба, XVI / 273,
Београд, 14. XI 1951, 2.
1953.
Aleksa Čelebonović, Petnaesta izložba ULUS-a,
?, Beograd, 19. V 1953.
1954.
Алекса Челебоновић, Изложба скулптура
сарадника Мајсторске радионице Томе
Росандића. Борба, Београд, IV 1954.
Мића Поповић, Млада српска скулптура.
Изложба сарадника мајсторске радионице
Томе Росандића. НИН, IV / 170, Београд,
4. IV 1954, 7.
V. R., Otvaranje subotičke galerije slika.
Hrvatska riječ, X / 37, Subotica, 10. IX 1954, 4.
(–) Izložba dvoje subotičkih umetnika. Hrvatska
riječ, X / 38, Subotica, 17. IX 1954, 4.
Urbán János, Állandó tárlat-terem nyílt
Suboticán. Magyar Szó, XI. / 258, Újvidék, 1954.
IX. 22, 2.
(–) Izložba Ane Bešlić i Đorđa Bošana. Otvorena Београд, 1. VI 1959.
stalna galerija slika. Hrvatska riječ, X / 39,
Subotica, 22. IX 1954, 5.
1955.
Radoslav Putar, Mala likovna kronika (Ana
Bešlić). Čovjek i prostor, Zagreb, 1. V. 1955.
1957.
Katarina Ambrozić, 15 umetnika posleratne
generacije. Katalog izložbe, Čačak, 1957.
Ђорђе Поповић, У Чачку приређена
изложба дела петнаест уметника послератне
генерације. Борба, XII, Београд, 13. VI 1957.
Р. Радовић, Уметничка дела на јавним
местима (анкета). Борба, XII / 226, Београд,
18. VIII 1957, 6.
Ђорђе Поповић, Облик у природи на
Ташмајдану. Култура у слободном простору у
Пионирском парку. Борба, XII / 235, Београд, Enciklopedija likovnih umjetnosti. 1,
27. VIII 1957, 5. Leksikografski zavod FNRJ, Zagreb, 1959, 358.
P. J. Vasić, Oblik u prostoru. Mladost, Beograd,
28. VIII 1957.
П. В. (Павле Васић), Скулптура у природи.
Политика, LIV / 1512, Београд, 28. VIII 1957, 8.
M. Marić, Skulptura u slobodnom prostoru.
Mladost, Beograd, 29. VIII 1957.
Угљеша Богуновић, Облик у простору.
Политика, LIV / 15916 (Култура, политика,
уметност, год I / бр. 21, 1), Београд,
1. IX 1957, 15.
Marina Marinčić, Priče u kamenu. Svijet,
Zagreb, 16. IX. 1957.
1958.
Oto Bihalji-Merin, Jugoslovenska skulptura
dvadesetog veka. Jugoslavija, Beograd, 1958.
Michel Seuphor, Regardons mieux la sculpture.
Aujourd’hui No 19, Paris, 19. IX 1958.
Миодраг Б. Протић, Проблем скулптуре у
слободном простору. НИН, Београд,
5. X 1958.
Rafael Delgado, El arte у sus interpretes, Ana
Bešlić. El universal, Caracas, 9. X 1958.
Josip Šlosberg, Jezikom našeg vremena.
Oslobođenje, Sarajevo, 18. XII 1958.
1959.
Milivoje Mihajlović, Ana Bešlić – intervju.
Mladost, Beograd, 15. II 1959.
(–) Облици под прстима. Вечерње новости,
(–) Мала галерија нових дела, Ана Бешлић:
Две форме. Борба, XXIV / 132, Београд,
7. VI 1959, 9.
1963.
Павле Васић, Скулптуре Ане Бешлић.
Политика, LVI / 16495, Београд, 12. VI 1959, 8. Mihajlo Dejanović, Skulptura Ane Bešlić.
Subotičke novine, br. 13, Subotica, 22. III 1963, 6.
Katarina Ambrozić, Skulptura Ane Bešlić.
(–), Вечерас изложба Ане Бешлић. Политика
Književne novine, X / 95, Beograd, 19. VI 1959, 6.
експрес, Београд, 2. XII 1963.
(–) Razstava form. Delo, Ljubljana, 14. VII 1959.
(–) Kovinske slike na razstavi Ane Bešlić v
Jakopčevem paviljonu. Ljubljanski dnevnik,
Ljubljana, 14. VII 1959.
Marija D. Pušić, Rijeka, Salon 59 i naša
savremena likovna umetnost. Rijeka revija,
br. 34, god. VIII, Rijeka, 1959.
H. G. C, Art jougoslave d’aujourd’hui.
Aujourd’hui, Paris, decembre 1959.
66
1960.
(–) Art behind the iron curtain. Harpers Bazaar,
february 1960.
В. Цвијић, Сусрети са уметницама.
Политика, LVII / 16732, Београд, 19. III 1960, 12.
Oto Bihalji Merin, Ton in weiblicher Hand.
Magnum, Köln, Heft 31. August 1960.
1961.
Katarina Ambrozić, 2C Exposition Internationale
de Sculpture contemporaine Yougoslavie.
Paris, 1961.
Lazar Trifunović, L’art yougoslave
contemporain. Rencontres Mediterranneennes
4–5, 1961.
Georges Boudaille, Sculptures de 30 pays dans
les jardins de Rodin. Les letres françaises, Paris,
6–12. VII 1961.
Michel Ragon, 47 artistes yougoslaves au Musee
d’art moderne. Arts, Paris, 27. XII 1961.
André Chastel, Decouverte d’un art vivant.
Le Monde, Paris, 22. XII 1961.
Frank Elgar, Le parisien libere. Paris,
25. XII 1961.
Maximilien Geuthier, Du grave au doux, du
plaisant au severe. Les nouvelles litteraires,
28. XII 1961.
R. J. Moulin, L’art contemporain yugoslave. Les
letres françaises, Paris, 28. XII 1961.
1962.
Boris Višinski, Golemo bogatstvo i inventivnost.
Nova Makedonija, Skopje, 14. I 1962.
Љ. Сабић, Инспирација – чудно дрвеће…
Борба, XXVIII / 337, Београд, 8. XII 1963, 9.
(–), Затворена изложба Ане Бешлић.
Политика експрес, Београд, 10. XII 1963.
Драгослав Ђорђевић, Пут логичног развитка.
Борба, XXVIII / 339, Београд, 10. XII 1963, 7.
Павле Васић, Кроз београдске галерије.
Скулптуре Ане Бешлић. Политика,
LX / 18026, Београд, 11. XII 1963, 10.
Katarina Ambrozić, Nova skulptura Ane Bešlić.
Književne novine, XV / 212, Beograd, 13. XII 1963, 7.
1965.
Popis slikarskih i vajarskih dela u muzejima i
galerijama slika Vojvodine I, Društvo muzejskih
radnika Vojvodine, Sekcija istoričara umetnosti, Г. Б., Његово величанство, сироче,
Novi Sad, 1965.
Jovan Krivokapić, Symbols of indestructible life. 10. X 1970.
Review XI, Beograd, 1965.
1967.
Ješa Denegri, Skulptura posle 1945, Muzej
savremene umetnosti, Beograd, 1967.
Ješa Denegri, Jedna teza o situaciji skulpture
povodom Trećeg trijenala. Život umetnosti,
br. 5, Zagreb, 1967.
(–), Otvorena izložba Ane Bešlić. Somborske
novine, Sombor, 18. III 1967.
(–), Susret učenika sa Anom Bešlić. Somborske
novine, Sombor, 31. III 1967.
1968.
N. N., Viđenje sa zemljacima. Izložba Ane
Bešlić u Bajmoku. Subotičke novine, XXIV / 26,
Subotica, 12. VII 1968, 6.
(–), Predstavljamo… Anu Bešlić skulptorku.
Subotičke novine, XXIV / 33, Subotica, 30. VIII
1968, 6.
Irina Subotić. Oktobarski salon 68. Ko je kriv za
bezvrednosti. Život umetnosti, br. 7–8, Zagreb,
1968, 190–192.
1969.
Svetlana Miletić, Sasvim zadovoljna na zemlji.
Elle, Beograd, 18. IV 1969.
1970.
Lazar Trifunović, Putevi i raskršća srpske
skulpture. Umetnost, br. 22, Beograd, april–jun
1970, 5–38.
Kosta Bogdanović, Skulptura u beogradskoj
arhitekturi. Umetnost, br. 22, Beograd, april–jun Борис Петковски, Писмо из Скопја. Важна
1970, 113–127.
Anketa – vajari. Ana Bešlić. Umetnost, br. 22,
Beograd, april–jun 1970, 38–39.
Georges Boudaille, Situation de l’art en
Yougoslavie a la Triennale de Belgrade. Les
lettres franiaises, No. 1343, Paris, 15–21. juillet 1970. Milisav Lazarević, Аnа Bešlić – Salon Muzeja
Christine von Kohl, Kunst die nicht provoziert.
Bremer Nachrichten, 20. VII 1970.
Ješa Denegri, Ana Bešlić. Katalog. Galerija Doma Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd,
omladine, Beograd, 1970.
Dušan Đokić, Ana Bešlić – skulpture i panoi.
Umetnost, br. 24, Beograd, okobar–decembar
1970, 91.
Јосип Деполо, Тренутак скулптуре.
Тријенале. НИН, XX / 1024, Београд, 23. VIII
1970, 40–41.
(–) Ана у Дому омладине. Јутарње новости,
Београд, 2. X 1970.
скулптура. Поводом изложбе радова Ане
Бешлић. Јутарње новости, Београд,
Павле Васић, Кроз београдске галерије.
Скулптуре Ане Бешлић. Политика, LXVII /
20481, Београд, 10. X 1970, 16.
Синиша Вуковић, На прагу сезоне. Облутак.
НИН, XX / 1031, Београд, 10. X 1970, 42.
Зоран Павловић, Ана Бешлић. Борба, XLVIII
/ 278, Београд, 10. X 1970, 13.
Д. П., Нова природа Ане Бешлић. Изложба у
Галерији Дома омладине. Политика експрес,
Београд, 12. X 1970.
Слободан Новаковић, Скулптуре једне Ане.
Јеж, Београд, 23. X 1970.
Bela Duranci, Likovno stvaralaštvo –
Képzőművészeti alkotások, Subotica 1945–1970.
Gradski muzej Subotica – Városi Múzeum
Szabadka, Subotica.
1971.
(–), Boje u skulpturi. Elle, Beograd, 23. IX 1971.
Luc Menaše, Evropski umetnostno zgodovinski
leksikon. Mladinska knjiga, Ljubljana, 1971, 218.
Opšta enciklopedija Larusse. Vuk Karadžić,
Beograd, 1971, 869.
1972.
Н. Дорошки, Питали смо: шта сада радите.
Скулптуре за самосталну изложбу.
Политика, LXIX / 21031, Београд,
23. IV 1972, 16.
етапа представљања. Политика, LXIX /
21112, Београд, 15. VII 1972, 14.
1973.
Ђорђе Kадијевић, Овал. НИН, XVIII / 1184,
Београд, 16. IX 1973, 39.
savremene umetnosti. Umetnost, br. 36, 1973.
Mihajlo Mitrović – Aleksandar Vučo, predgovor
u katalogu samostalne izložbe Oblik i boja.
13. IX – 8. X 1973.
Ipacs József, Dvadeset godina Umetničke
kolonije u Bačkoj Topoli – A topolyai művésztelep Слободан Новаковић, Анине облине и
húsz esztendeje, 1954–1973. Bačka Topola –
Bácstopolya, 1973, 115.
Prvi jugoslovenski bienale male plastike u
Murskoj Soboti. Oko, Zagreb, 24. X 1973.
67
1975.
Славко Стојковић, Пламен у парку ружа.
Политика експрес, Београд, 29. IV 1975.
Marina Radivojević, Priče u kamenu. Svijet,
Zagreb, 26. IX 1975.
1977.
Josip Škunca, Na pragu čiste forme. Vjesnik,
Zagreb, datum ?, 1977.
Ješa Denegri, Aleksandar Vučo, Mihajlo
Mitrović (tekst kataloga): Ana Bešlić. Narodni
muzej Labin, VII–VIII 1977.
G. O. C. (Goca Ostojić Cvajner), Skulpture i
reljefi Ane Bešlić. Riječki list, Rijeka, VIII 1977.
Goca Ostojić Cvajner, Sklad i jasna koncepcija.
Novi list, 5. VIII 1977.
Ana Bešlić, tekst u katalogu Iz vajarskih ateljea
I. Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd,
25. XII 1977. – 16. I 1978.
1978.
Мала енциклопедија Просвета, 1, Просвета,
Београд, 1978, 194–195.
1979.
Varijacije na temu portreta (katalog). Kulturni
centar, Beograd, 1979.
Ana Bešlić, Razgovor u toku pripremanja
izložbe, iz kataloga izložbe Ana Bešlić, Kulturni
centar, Beograd, 1979.
Жељко Шарчевић, Игра препознавања. TV
новости, бр. 827, Београд, 31. X 1979.
Katarina Adanja, Vraćanje portretu. Bilten, br.
2, Tuzla, 2. X – 30. XI 1979.
Катарина Адања, IV изложба југословенског
портрета у Тузли. Поновно занимање за
портрете. Политика, LXXVI / 23734, Београд,
1. XI 1979, 13.
М. Ж., Скулптуре Ане Бешлић. Политика,
LXXVI / 23745, Београд, 12. XI 1979, 12.
Никола Кусовац, Лик и облик. Политика
експрес, Београд, 22. XI 1979.
Срето Бошњак, Јединство израза и форме.
Kњижевне новине, XXXI / 594, Београд,
24. XI 1979, 10.
(–) Људи – вести. Ана Бешлић. НИН, XXIX /
1507, Београд, 25. XI 1979, 6.
Савине висине. Јеж, Београд, 30. XI 1979.
Слободан Ристић, Кроз београдске галерије.
Апстракција и портрет. Политика, LXXVI /
23772, Београд, 11. XII 1979, 13.
Svetlana Isaković, Savremena keramika u Srbiji.
Muzej primenjene umetnosti, Beograd, 1979.
1980.
(–), Додељене Октобарске награде. Политика gyűjteményes kiállítása és monográfiája. Létünk, 1993.
експрес, Београд, 16. X 1980.
Н. Јаворник, Саопштена имена добитника
Октобарске награде. Политика, LXXVII /
24078, Београд, 16. X 1980, 8.
(–), Међу најбољима најбољи. Вечерње
новости, Београд, 21. X 1980.
Мирјана Живковић, Измирити несклад.
Политика, LXXVII / 24083, Београд,
21. X 1980, 12.
Д. Ш., Пошта ослободиоцима, признање
најзаслужнијима. Борба, LVIII / 291, Београд,
21. X 1980, 14.
Нино Миленковић, Велика лепа црвена
лопта. TV новости, Београд, 31. X 1980.
Зорица Мутавџић, Плодови пустаре. Базар,
414, Београд, 4. XII 1980.
1981.
Slobodom prozvani i mrtvi žive.
Spomenici i spomen-obeležja revolucije i
Narodnooslobodilačkog rata u Subotici i okolini скупљачи и дародавци у Војводини. Спомен-
– A szabadság szólítottjai poraikban is élnek.
A forradalom és a népfelszabadító háború
emlékművei Szabadkán és környékén, Opštinska 1988.
konferencija SSRN Subotica, Novinsko-
izdavačka organizacija „Subotičke novine“,
Radnički univerzitet „Veljko Vlahović“ Subotica
– A DNSZSZ szabadkai községi választmánya
& Subotičke novine Lapkiadó Munkaszervezet
& Veljko Vlahović Munkásegyetem Szabadka,
1981.
Irina Subotić, Vavilonska kula srpske skulpture, 23. XII 1988, 4.
u: 1. pančevačka izložba jugoslovenske skulpture
(katalog izložbe), Savremena galerija Centra za 1989.
kulturu „Olga Petrov“, Pančevo, 1981.
1982.
Miodrag B. Protić, Skulptura XX veka.
Jugoslavija, Beograd, Spektar, Zagreb, Prva
književna komuna, Mostar.
1983.
Katarina Ambrozić, Ana Bešlić (monografski
katalog izložbe), Gradski muzej, Subotica, 1983.
Baranji Ana, Poklon-zbirka Ane Bešlić
Gradskom muzeju u Subotici – Ana Bešlić
ajándékgyűjteménye a Szabadkai Városi
Múzeumnak. Gradski muzej, Subotica – Városi
Múzeum, Szabadka, 1983.
Стеван Станић, Узвраћени дарови. НИН,
XXXIV / 1704, Београд, 28. VIII 1983, 36–37.
Dragomir Ugren, Vojvođanska vizuelna poezija
– Stjepan Gračan – Ana Bešlić. Rukovet, XXIX /
4, juli–avgust, 1983, Subotica, 105–112.
Ács József, Ana Bešlić ajándékgyűjteményéről.
Magyar Szó, 1983. X. 6, Újvidék, 12.
Szilágyi Gábor, Ana Bešlić szobrászművész
XIII. / 3–4, Újvidék, 1983, 609–622.
Јован Деспотовић, Југословенска скулптура
после 1950. (из збирке Музеја савремене
уметности). Галерија-легат Милице Зорић и књижевника Панчева, Панчево, мај 1993, 43–47.
Родољуба Чолаковића, Београд, 1983.
1984.
Likovna enciklopedija Jugoslavije, 1,
Jugoslavenski leksikografski zavod „Miroslav
Krleža“, Zagreb, 1984, 119.
Likovno stvaralaštvo – Képzőművészeti
alkotások, Subotica 1944–1984. Uvodni tekst:
Bela Duranci; kataloški podaci: Bela Duranci,
Dragomir Ugren. Likovni susret, Subotica –
Képzőművészeti Találkozó, Szabadka, 1984.
Kollár Lajos, 1984. Četvrt veka Umetničke
keramičke kolonije „Imre Dević“ – 25 éves a
Dévics Imre Kerámiai Művésztelep. Bačka, Mali Скулптуре, пастели. Бело, волим те Бело.
Iđoš – Bácska, Kishegyes, 1984.
1987.
Вера Јовановић, Судбина уметнина. Збирке,
збирка Павла Бељанског, Нови Сад, 1987.
Ana Bešlić, Serija Jastuci (katalog). Kulturni
centar Beograda, 5–12. XII 1988.
Ana Baranji, Poklon-zbirka Ane Bešlić.
Subotičke novine, br. 36, Subotica, 9. IX 1988, 10. 24. IX 1999, 8.
Bela Duranci, Jastuci Ane Bešlić. Izložba u
Beogradu. Subotičke novine, br. 51, Subotica,
Ратомир Кулић, Каталог збирке вајарских
радова Галерије Матице српске. Галерија
Матице српске, Нови Сад, 1989.
Branko Ćupurdija, Kuća i majur Lazara
Bešlića u Bajmoku i Aleksi Šantiću kao simboli
socijalnog i kulturnog identiteta i kulturno-
istorijski spomenici. Program 23. kongresa
Saveza etnoloških društava Jugoslavije, Zadar,
26. i 27. X 1989.
1992.
(–), Незаборaвник родољубљу – поводом
откривања споменика Блашку Рајићу. Дани,
Суботица, 10. VI 1992, 4.
Ladislav Kovačić, Sve je krenulo iz porodice.
Subotičke novine, br. 24, Subotica, 11. VI 1992, 9.
Irina Subotić, (‒), u: 11. Internacionalni
simpozijum skulpture u terakoti Terra, (katalog
izložbe), Galerija Terra, Kikinda 1992.
68
Sava Stepanov, Stub, u: 11. Internacionalni
simpozijum skulpture u terakoti Terra, (katalog
izložbe), Galerija Terra, Kikinda 1992.
Бела Дуранци, Право на самосвојност, у: 7.
панчевачка изложба југословенске скулптуре,
Свеске, часопис за књижевност, уметност и
културу, година V / ванредни број, Заједница
1994.
Јасна Марковић – Љубица Крстић Поповац,
Откупи и поклони Музеју града Београда.
Музеј града Београда, Београд, 1994.
1995.
Gajdos Tibor, Szabadka képzőművészete. Életjel,
Szabadka, 1995.
1997.
Bela Duranci, Od „Šara-pustare“ do skulpture.
Rukovet, XLIII / br. 1–3, Subotica, mart 1997, 49–53.
Bela Duranci – Milka Mikuška, Aна Бешлић.
Ana Bešlić. Skulpture, pasteli. Belo, volim
te Belo. Szobrok, pasztellek. Fehér, fehéren
szeretlek. Градски музеј Суботица / Gradski
muzej Subotica / Városi Múzeum Szabadka, IX 1997.
1999.
Ђорђе Димитријевић, Портрет: Ана Бешлић,
вајар, Отварање уметника. НИН, Београд, 3.
јун 1999.
M. B., Srušeni Majka i deca ispred dečijeg
dispanzera. Subotičke novine, LIV / 38, Subotica,
Bela Duranci, Opet oborena jedna skulptura.
Subotičke novine, LIV / 38, Subotica,
24. IX 1999, 9.
2001.
Галерија Матице српске – Азбучник аутора и
регистар радова (главни уредник: Лепосава
Шелмић). Монографија. Галерија Матице
српске, Нови Сад, 2001.
Bela Duranci – Vera Gabrić Počuča, Javni
spomenici opštine Subotica / Szabadka község
emlékművei. Međuopštinski zavod za zaštitu
spomenika kulture, Subotica, 2001.
Olga Kovačev Ninkov, Crna kutija likovnih
legata subotičkog muzeja. Rukovet, XLVII, 5–8,
Subotica, 2001, 1–3.
Слађана Ђурђекановић, (‒), у: XVII Уметничка
колонија „Бакар“, (каталог изложбе), Музеј
рударства и металургије, Бор, 2001.
2002.
T. M. (Tanja Mandić), Čekajući stalnu
postavku…. Subotičke novine, br. 29, Subotica,
19. VII 2002, 9.
Миле Тасић, Чекајући сталну поставку…, Alojzije Stantić, Tri naraštaja obitelji Bešlić. 2011.
Дани, бр. 30, Суботица, 24. VII 2002, 10. Klasje naših ravni, XIII/78, 2008, Subotica, 82–91. Branko Ćupurdija, Razgovori sa Anom Bešlić.
Ex Pannonia, 14, Istorijski arhiv Subotica,
2004. Miško Šuvaković, Slučaj Ane Bešlić: autonomna Subotica, 2011, 32–34.
Olga Kovačev Ninkov, Istorijat umetničkog modernistička vitalna skulptorska forma,
odeljenja Gradskog muzeja Subotica. Museion, u: Evropski konteksti umetnosti XX veka Bela Duranci, Autobiografija sa Belom
4, Gradski muzej, Subotica, 2004, 207–270. u Vojvodini, Muzej savremene umetnosti Kondorom. Moderna galerija Likovni susret,
Vojvodine, Novi Sad, 2008, 206–209. Subotica, 2011.
Bela Duranci, Moj izbor. Centar za vizuelnu 2012.
kulturu Zlatno oko, Novi Sad, 2004. Ljubica Vuković Dulić, Život forme, I. Hrvatska
Miško Šuvaković, Jerko Denegri, Ana Bešlić
(1912–2008) (monografija), Biblioteka Žene u riječ, br. 468, Subotica, 16. III 2012, 32–33.
2005.
Bela Duranci, Bešlić Ana. Leksikon podunavskih srpskoj umetnosti. Topy – Direkcija za IBID,
Vojnoizdavački zavod, Beograd, 2008. Ljubica Vuković Dulić, Život forme, II. Hrvatska
Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, 3, Hrvatsko riječ, br. 469, Subotica, 23. III 2012, 32–34.
akademsko društvo, Subotica, 12–13.
С. Поповић, Дуго путовање до савршенства.
(–), Izložba Život formi Ane Bešlić u Zavodu za
R. V., Izložba povodom 160 godina turizma na Вечерње новости, Београд, 30. IX 2008;
kulturu vojvođanskih Hrvata. Hrvatska riječ,
Paliću. Palić kao inspiracija. Subotičke novine, http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.
Subotica, 12. V 2012, 33.
br. 32, Subotica, 12. VIII 2005, 3. html:223818-Dugo-putovanje-do-savrsenstva.
Ljubica Vuković Dulić, Skulpture Ane Bešlić
T. M. (Tanja Mandić), Brojni subotički umetnici Olga K. Ninkov, Легати и поклон-збирке u Gradskom muzeju u Subotici. Museion, 11,
stvarali na istu temu. Svako ima svoj Palić. уметничког одељења (каталог) – A Városi Gradski muzej Subotica, 2012, 137–149.
Subotičke novine, br. 36, Subotica, 9. IX 2005, 9. Múzeum képzőművészeti osztályának
ajándékgyűjteményei (katalógus) – Legati i Ратомир Кулић, Збирка вајарских радова
2006. poklon-zbirke umjetničkog odjela Gradskog Галерије Матице српске, Галерија Матице
Olga Kovačev Ninkov, Slike i skulpture među muzeja. Градски музеј Суботица – Városi српске, Нови Сад, 2012, 39–42.
knjigama. Ex Pannonia, 9–10, Istorijski arhiv Múzeum Szabadka – Gradski muzej Subotica
Subotica, Subotica, 2006, 52–59. (katalog). Сузана Вуксановић, Бешлић Ана, у: Српска
енциклопедија, том I, књига 2 (Беог–Буш),
Весна Мајхер, Казивања и искази српских
Mile Tasić, Nakon 60 godina Gradski muzej Матица српска, Нови Сад, 2012, 123.
вајара (друга половина 20. и почетак 21. века).
u novom domu. Likovni život, XXI / 127–128,
Издање аутора, Београд, 2006.
Zemun, 2008, 58–59. 2013.
Olga K. Ninkov, Lica vremena I. Portreti
Aleksandra Isakov, U vremenu uspomena.
2009. umetničke zbirke Gradskog muzeja u Subotici
Subotičke, br. 26, Subotica, 29. XII 2006, 14.
Ljubica Vuković Dulić, Izložbena djelatnost – Az idő arcai I. Portrék a szabadkai Városi
2007. Gradskog muzeja u Subotici (1948–1959). Múzeum Művészeti osztályának gyűjteményéből.
Ljubica Vuković Dulić, Izložbena djelatnost Museion, 8, Gradski muzej Subotica – Városi Gradski muzej, Subotica – Városi Múzeum,
Gradskog muzeja u Subotici (1980–2006). Múzeum, Szabadka, 2009, 175–191. Szabadka, 2013.
Museion, 6, Gradski muzej Subotica – Városi
Múzeum, Szabadka, 2007, 91–142. 2010. M. Marjanović, Srpska skulptura u Narodnom
Ivana Simeonović Ćelić, Muzej Zepter – muzeju. Blic, Beograd, 19. III 2013.
М. Ђорђевић, Тајна црвене лопте. Политика, Kolekcija. Zepter, Beograd, 2010.
Београд, 9. III 2007. Suzana Vuksanović, Nova skulptura u Vojvodini
1980–2000. / New Sculpture in Vojvodina 1980–
Miško Šuvaković, Antinomije skulpture XX
2008. 2000. Muzej savremene umetnosti Vojvodine,
veka – postavljanje visokomodernističke
Aleksandra Isakov, U vremenu uspomena. Novi Sad, 2013.
skulpture – punktuacije objekta na mestu
Subotičke, br. 83, Subotica, 31. I 2008, 15. skulpture – analitičko-kritičke propozicije
2014.
o skulpturi – dekonstrukcije modernističke Нове аквизиције Градског музеја у Суботици
Čedomir Janičić, Likovna jesen – rekapitulacija- skulpture – redizajniranje „kanona“
rekonstrukcija-reprezentacija. Druga stalna (2010–2014) – A Szabadkai Városi Múzeum
modernističke skulpture, u: Trijumf savremene új szerzeményei (2010–2014) – Nove akvizicije
postavka. Gradski muzej Sombor, Sombor, 2008.
umetnosti (ur. J. Denegri, M. Šuvaković, D. Gradskog muzeja u Subotici (2010.–2014.).
Alojzije Stantić, Sićanje Ane Bešlić. Subotičke Ugren), Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Уредници – Szerkesztők – Urednici: Ljubica
novine, br. 6, Subotica, 8. II 1983, 17. Novi Sad i Fond Vujičić kolekcija, Beograd, Vuković Dulić, Tolnai György. Gradski muzej
2010, 288–319. Subotica – Szabadkai Városi Múzeum – Gradski
(–), A szféra szobrásza volt. Magyar Szó, 2008. muzej Subotica, 2014.
I. 30, Újvidék, 17. V. M., Vajarka koja je ostavila traga. U
Gradskom muzeju održana prezentacija 16. bijenale umetnosti, Linije vremena:
Ninkov K. Olga, Örökszárnyaló. Ana Bešlić Pro monografije o vajarki Ani Bešlić, rođenoj u dokumenti 1981-2012, (urednik: Dragan
Urbe díjas szobrászművész halálhírére. Magyar Bajmoku. Bunjevačke novine, VI / 66, Subotica, Jelenković), Kulturni centar Pančeva, Galerija
Szó, 2008. I. 31, Újvidék, 17. decembar 2010, 21. savremene umetnosti, Pančevo, 2014.

Bibliografija prema dostupnoj dokumentaciji / Bibliography according to the available documentation: Olga Kovačev Ninkov (januar / January 2015)

69
K atalog sk ulptura A ne
Bešlić u jav nim zbir k ama
i muzejsk im kolekcijama

Catalog of sculptures by
A na Bešlić in public and
museum coll ections
Napomene
Redosled zbirki/kolekcija: po broju radova Ane Bešlić.
Kataloški podaci: dobijeni od ustanova.
Dimenzije postamenata: navedene posebno i označene slovom P.
Izložene skulpture: označene sa

Notes
Collections sequence: as per number of artwork by Ana Bešlić.
Catalog data: received from institutions.
Dimensions of pedestals cited separately and marked by letter ‘P’.
Exhibitied sculptures marked by sign
 G r a d s k i m u z e j , s u b o t i c a / m u N i c i Pa L m u s e u m o F s u b o t i c a

Radnik sa čekićem, 1948.

gips, 175x66x57 cm
bez signature
U-1994

Worker with a Hammer, 1948

plaster, 175x66x57 cm
without signature
U-1994

Glava devojke, 1949.

bronza, 32x23x19 cm
P: 6x17x17 cm
bez signature
U-668

Girl’s Head, 1949

bronze, 32x23x19 cm
P: 6x17x17 cm
without signature
U-668

Torzo, 1954.
bronza, 53x26x16 cm
P: 3,5x22x18,5 cm
bez signature
U-1992
napomena: deo legata

Torso, 1954
bronze, 53x26x16 cm
P: 3.5x22x18.5 cm
without signature
U-1992
note: part of the gift collection

73
G r a d s k i m u z e j , s u b o t i c a / m u N i c i Pa L m u s e u m o F s u b o t i c a

Ženski akt, 1954.

patinirani gips, 200x71x 45 cm
signatura na podnožju desno: A Bešlić
U-1995

Female Nude, 1954

patinated plaster, 200x71x45 cm
signature located on the base, right-hand side:
A. Bešlić
U-1995

Materinstvo, 1956.
gips, h: 47 cm
bez signature
U-1999
(napomena: oštećena)

Motherhood, 1956
plaster, h: 47 cm
without signature
U-1999
(note: damaged)

Dve forme, 1957.

bronza, 60x52x34 cm
bez signature
U-665
napomena: deo legata

Two Forms, 1957

bronze, 60x52x34 cm
without signature
U-665
note: part of the gift collection

74
 G r a d s k i m u z e j , s u b o t i c a / m u N i c i Pa L m u s e u m o F s u b o t i c a

Veliki torzo, 1958.

gips, 75x50x50 cm
P: 4x50x38 cm
bez signature
U-663
napomena: deo legata

Large Torso, 1958

plaster, 75x50x50 cm
P: 4x50x38 cm
without signature
U-663
note: part of the gift collection

Kompozicija, oko 1958.

gips, 32x23x23 cm
P: 4x36x24,5 cm
bez signature
U-2213

Composition, cca. 1958

plaster, 32x23x23 cm
P: 4x36x24.5 cm
without signature
U-2213

Skica prelje, oko 1960.

patinirani gips, 16x14x11 cm
P: 3,5x13x12 cm
signatura bočno, dole desno: AB
U-1043

Sketch of a Spinner, cca. 1960

patinated plaster, 16x14x11 cm
P: 3.5x13x12 cm
signature located laterally, on the bottom
right-hand side: AB

75
G r a d s k i m u z e j , s u b o t i c a / m u N i c i Pa L m u s e u m o F s u b o t i c a

Bista Matka Vukovića, 1961.

patinirani gips, 34,5x22x25 cm
P: 5,4x18,3x18,7 cm
bez signature
U-1041

Matko Vuković’s Bust, 1961

patinated plaster, 34.5x22x25 cm
P: 5.4x18.3x18.7 cm
without signature
U-1041

Skulptura VII, 1963.

bronza, 43x37x35 cm
bez signature
U-666
napomena: deo legata

Sculpture VII, 1963

bronze, 43x37x35 cm
without signature
U-666
note: part of the gift collection

Skulpura X, 1963.
bronza, 45x35x37 cm
bez signature
U-667
napomena: deo legata

Sculpture X, 1963
bronze, 45x35x37 cm
without signature
U-667
note: part of the gift collection

76
 G r a d s k i m u z e j , s u b o t i c a / m u N i c i Pa L m u s e u m o F s u b o t i c a

Otvorena forma IIa,1967.

gips, 50x65x55 cm
P: 4,5x44x49 cm
bez signature
U-662
napomena: deo legata

Open Form IIa, 1967

plaster, 50x65x55 cm
P: 4.5x44x49 cm
without signature
U-662
note: part of the gift collection

Otvorena forma 8a, 1967.

bojeni gips, 58x70x70 cm
P: 2x25x34 cm
bez signature
U-660
napomena: deo legata

Open Form 8a, 1967

colored plaster, 58x70x70 cm
P: 2x25x34 cm
without signature
U-660
note: part of the gift collection

Otvorena forma 10, 1968.

bojeni poliester, 26x19x21 cm
P: 5,3x15,7x15,7 cm
bez signature
U-1987
napomena: deo legata

Open Form 10, 1968

colored polyester, 26x19x21 cm
P: 5.3x15.7x15.7 cm
without signature
U-1987
note: part of the gift collection

77
G r a d s k i m u z e j , s u b o t i c a / m u N i c i Pa L m u s e u m o F s u b o t i c a

Skulptura 1, 1972.
bojeni fiberglas, 47x56x40 cm
P: 3,5x18x26 cm
bez signature
U-664
napomena: deo legata

Sculpture 1, 1972
colored fiberglass, 47x56x40 cm
P: 3,5x18x26 cm
without signature
U-664
note: part of the gift collection

Skulptura 1a, 1972.

bojeni gips, 56x46x56 cm
P: 3x24,5x25 cm
bez signature
U-1991
napomena: deo legata

Sculpture 1a, 1972

colored plaster, 56x46x56 cm
P: 3x24.5x25 cm
without signature
U-1991
note: part of the gift collection

Otvorena površina 25, 1972.

bojeni fiberglas, 160x100x17 cm
bez signature
U-661
napomena: deo legata

Open Space 25, 1972

colored fiberglass, 160x100x17 cm
without signature
U-661
note: part of the gift collection

78
 G r a d s k i m u z e j , s u b o t i c a / m u N i c i Pa L m u s e u m o F s u b o t i c a

Skulptura 2a, 1973.

bojeni fiberglas, 36x52x40 cm
P: 3x25,5x17,5 cm
bez signature
U-1990
napomena: deo legata

Sculpture 2a, 1973

colored fiberglass, 36x52x40 cm
P: 3x25.5x17.5 cm
without signature
note: part of the gift collection

Reljef I, 1973.
bojeni fiberglas, 50x100x8 cm
bez signature
U-1996
napomena: deo legata

20. Relief I, 1973

Colored fiberglass, 50x100x8 cm
without signature
U-1996
note: part of the gift collection

Reljef II, 1973.

bojeni fiberglas, 50x100x8 cm
bez signature
U-1997
napomena: deo legata

Relief II, 1973

colored fiberglass, 50x100x8 cm
without signature
U-1997
note: part of the gift collection

79
G r a d s k i m u z e j , s u b o t i c a / m u N i c i Pa L m u s e u m o F s u b o t i c a

Krleža I, 1978.
poliester, 33,5x25x29 cm
P: 4,5x17x17 cm
bez signature
U-931
napomena: deo legata

Krleža I, 1978
polyester, 33.5x25x29 cm
P: 4.5x17x17 cm
without signature
U-931
note: part of the gift collection

Marija Crnobori, 1979.

mermer, 31x25x29 cm
P: 6,5x17x16,5 cm
bez signature
U-670
napomena: deo legata

Marija Crnobori, 1979

marble, 31x25x29 cm
P: 6.5x17x16.5 cm
without signature
U-670
note: part of the gift collection

Prijatelj iz Kanade, 1979.

bronza, 34,5x25x29 cm
P: 4,5x15x17 cm
bez signature
U-669
napomena: deo legata

A Friend from Canada, 1979

bronze, 34.5x25x29 cm
P: 4.5x15x17 cm
without signature
U-669
note: part of the gift collection

80
 G r a d s k i m u z e j , s u b o t i c a / m u N i c i Pa L m u s e u m o F s u b o t i c a

Sanja u beretki, 1979.

poliester, 35,5 x27x29,5 cm
P: 5,5x17x16,6 cm
bez signature
U-1998
napomena: deo legata

Sanja with A Beret, 1979

polyester, 35.5x27x29.5 cm
P: 5.5x17x16.6 cm
without signature
U-1998
note: part of the gift collection

Tina Tarner, 1979.

poliester, 35x29x23 cm
P: 5,5x16x15,5 cm
bez signature
U-1993
napomena: deo legata

Tina Turner, 1979

polyester, 35x29x23 cm
P: 5.5x16x15.5 cm
without signature
U-1993
note: part of the gift collection

Ljubinka, 1979.
poliester, 30x22x27 cm
P: 3x14,5x18,5 cm
bez signature
U-1989
napomena: deo legata

Ljubinka, 1979
polyester, 30x22x27 cm
P: 3x14.5x18.5 cm
without signature
U-1989
note: part of the gift collection

81
G r a d s k i m u z e j , s u b o t i c a / m u N i c i Pa L m u s e u m o F s u b o t i c a

Blaško Rajić, 1990. (?)

gips, 53x28x30 cm
signatura bočno, dole desno: A Bešlić
U-930

Blaško Rajić, 1990 (?)

plaster, 53x28x30 cm
signature located laterally, on the bottom
right-hand side: A Bešlić
U-930

m o d e r N a G a L e r i j a c e N t r a z a k u Lt u r u L a z a r e vac
/ m o d e r N G a L L e r Y o F t H e c u Lt u r a L c e N t e r L a z a r e vac

Otvorena forma, 1976.

bronza, 30x20x18 cm
inv. br. 309/2013.

Open Form, 1976

bronze, 30x20x18 cm
inv. no. 309/2013.

82
m u z e j s av r e m e N e u m e t N o s t i , b e o G r a d / m u s e u m o F co N t e m P o r a r Y a r t, b e LG r a d e

Figura žene, 1954.

bronza, 69x21x18 cm
inv.br. 265

Female Figure, 1954

bronze, 69x21x18 cm
inv. no. 265

Figura žene, 1954.

gips, 69,5x21x18 cm
inv.br. 265 – a

Female Figure, 1954

plaster, 69.5x21x18 cm
inv. no. 265 – a

Pokret I, 1959.
bronza, 63x95x2 cm
inv. br. 266

Movement I, 1959
bronze, 63x95x2 cm
inv. no. 266

83
m u z e j s av r e m e N e u m e t N o s t i , b e o G r a d / m u s e u m o F co N t e m P o r a r Y a r t, b e LG r a d e

Zver, 1956.
bronza, 18x26x17 cm
inv. br. 267

Beast, 1956
bronze, 18x26x17 cm
inv. no. 267

Razoreni oblici, 1962.

bronza, 32x35x24 cm
inv. br. 268

Demolished Forms, 1962

bronze, 32x35x24 cm
inv. no. 268

Skulptura VII, 1963.

bronza, 37,5x46x34 cm
inv. br. 13

Sculpture VII, 1963

bronze, 37.5x46x34 cm
inv. no. 13

84
m u z e j s av r e m e N e u m e t N o s t i , b e o G r a d / m u s e u m o F co N t e m P o r a r Y a r t, b e LG r a d e

Otvorena forma 9 (Plava), 1967.

bojeni poliester, 70x50x55 cm
inv. br. 472

Open Form 9 (Blue), 1967

colored polyester, 70x50x55 cm
inv. no. 472

Otvorena forma 4 (Žuta), 1967.

bojeni poliester, 70x50x50 cm
inv. br. 473

Open Form 4 (Yellow), 1967

colored polyester, 70x50x50 cm
inv. no. 473

Triptih dvobojnih skulptura, 1973.

poliester, 55x70x50 (x 3) cm
inv. br. 489

Tryptich of Dichromatic Sculptures, 1973

polyester, 55x70x50 (x3) cm
inv. no. 489

85
G a L e r i j a m at i c e s r P s k e , N o v i s a d / t H e G a L L e r Y o F m at i c a s r P s k a , N o v i s a d

Torzo, 1954.
aranđelovački mermer, h: 53,5 cm
inv. br. GMS/U 1392

Torso, 1954
Aranđelovac marble, h: 53.5 cm
inv. no. GMS/U 1392

Crna skulptura, 1975.

bronza, h: 18 cm
inv. br. GMS/U 4595

Black Sculpture, 1975

bronze, h: 18 cm
inv. no. GMS/U 4595

Glumica Marija Crnobori II, 1979.

bronza, h: 37 cm
inv. br. GMS/U 4596

Actress Marija Crnobori II, 1979

bronze, h: 37 cm
inv. no. GMS/U 4596

86
 G a L e r i j a m at i c e s r P s k e , N o v i s a d / t H e G a L L e r Y o F m at i c a s r P s k a , N o v i s a d

Slikar Gabrijel Stupica, 1979.

poliester, h: 38 cm
inv. br. GMS/U 4597

Painter Gabrijel Stupica, 1979

polyester, h: 38 cm
inv. no. GMS/U 4597

Jastuk VI, 1988.

poliester, h: 31 cm
inv. br. GMS/U 4598

Pillow VI, 1988

polyester, h: 31 cm
inv. no. GMS/U 4598

87
N a r o d N i m u z e j , b e o G r a d / N at i o N a L m u s e u m , b e LG r a d e

Torzo, 1954.
patinirani gips, 56,2x28x18,2 cm
inv. br. 665

Torso, 1954
patinated plaster, 56.2x28x18.2 cm
inv. no. 665

Dvobojna skulptura 2A, 1970.

bojeni poliester, 42x41x40 cm
inv. br. 666

Dichromatic Sculpture 2A, 1970

colored polyester, 42x41x40 cm
inv. no. 666

Krleža II, 1979.

bronza, 33,5x27x30 cm
inv. br. 499

Krleža II, 1979

bronze, 33.5x27x30 cm
inv. no. 499

88
 N a r o d N i m u z e j , b e o G r a d / N at i o N a L m u s e u m , b e LG r a d e

Milena Barili, 1979.

mermer, 37x26,5x34,5 cm
inv. br. 667

Milena Barili, 1979

marble, 37x26.5x34.5 cm
inv. no. 667

Gr adsk i muze j, sombor / cit Y museum, sombor tHe towN museum oF sombor

Razoreni oblici, 1962.

sitna plastika u bronzi, 34x35 cm
inv. br. Gmso-SU 18

Demolished Forms, 1962

fine plastic in bronze, 34x35 cm
inv. no. Gmso-SU 18

89
m u z e j z e P t e r , b e o G r a d / z e P t e r m u s e u m , b e LG r a d e

Otvorena forma, 1969.

bojeni poliester, 55x70x53 cm
P: drvo, 4x31,5x28 cm
sign. d.sred: А.Б.
inv. br. 251

Open Form, 1969

colored polyester, 55x70x53 cm
P: wood, 4x31.5x28 cm
signature located center below: А.Б.
inv. no. 251

Tina Tarner, oko 1980.

poliester, 35x25x30 cm
P: drvo, 6x16x16 cm
bez sign.
inv. br. 250

Tina Turner, cca. 1980

polyester, 35x25x30 cm
P: wood, 6x16x16 cm
without signature
inv. no. 250

90
 N a r o d N i m u z e j , k r a L j e v o / N at i o N a L m u s e u m , k r a L j e v o

Plod 11, 1977.

crni granit, 37x29x22 cm
inv. br. 613

Fruit 11, 1977

black granite, 37x29x22 cm
inv. no. 613

Jastuk, 1988.
poliester, 21x38x30 cm
inv. br. 583

Pilow, 1988
polyester, 21x38x30 cm
inv. no. 583

91
c e N ta r z a L i k o v N u i P r i m e N j e N u u m e t N o s t t e r r a , k i k i N da
/ t e r r a , c e N t e r F o r F i N e a N d a P P L i e d a r t s , k i k i N da

Džakovi, 1992.
terakota, 130x92x85 cm

Sacks, 1992
terracotta, 130x92x85 cm

Džakovi, 1992.
terakota, 48x25x22 cm

Sacks, 1992
terracotta, 48x25x22 cm

92
 m u z e j r u da r s t va i m e ta L u r G i j e , b o r
/ m u s e u m o F m i N i N G a N d m e ta L L u r G Y, b o r

Crveno ‒ crno, 2001.

bronza, liveno u pesku, 40x42x48 cm
(Skulptura realizovana u Umetničkoj
koloniji Bakar)

Red - Black, 2001

bronze, cast in sand, 40x42x48 cm
(Sculpture completed in Art Colony Bakar)

Otvorena sfera, 2001.

bronza, liveno u pesku, 45x35x35 cm
(Skulptura realizovana u Umetničkoj
koloniji Bakar)

Open Sphere, 2001

bronze, cast in sand, 45x35x35 cm
(Sculpture completed in Art Colony Bakar)

93
m u z e j G r a da b e o G r a da / b e LG r a d e c i t Y m u s e u m

Autoportret II, 1959.

mermer, 28x27x21 cm
P: drvo, 8x19x16 cm
inv. br. MGB U 1619

Self-portrait II, 1959

marble, 28x27x21 cm
P: wood, 8x19x16 cm
inv. no. MGB U 1619

Rob, 1959.
patinirani gips, 34x17x21 cm
inv. br. MGB U 2234

Slave, 1959
patinated plaster, 34x17x21 cm
inv. no. MGB U 2234

94
 m u z e j s av r e m e N e u m e t N o s t i v o j v o d i N e , N o v i s a d
/ m u s e u m o F co N t e m P o r a r Y a r t v o j v o d i N a , N o v i s a d

Crna skulptura, 1975.

bojeni gips, 19x22x27 cm
P: mermer, 5x17,3x7,6 cm
sign. sa donje strane: A.B.

Black Sculpture, 1975

colored plaster, 19x22x27 cm
P: marble, 5x17,3x7,6 cm
signature on the bottom: A.B.

Jastuk, 1988.
poliester, 45x30x30 cm

Pillow, 1988
polyester, 45x30x30 cm

95
ANA BEŠLIĆ Ι EMANCIPACIJA FORME
Skulpture u javnim zbirkama i muzejskim kolekcijama: Izbor 1954‒2001.

ANA BEŠLIĆ Ι EMANTIPATION OF FORM

Sculptures in Public and Museum Collections: Selection (1954‒2001)

Muzej savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu

The Museum of Contemporary Art Vojvodina in Novi Sad
Dunavska 37, Novi Sad
Tel.+381 21 66 11 463; +381 21 526 634
e-mail: info@msuv.org
www.msuv.org

Za izdavača / Executive Publisher Zahvalnost / Thanks to

Sanja Kojić Mladenov
Urednica / Editor
mr Suzana Vuksanović
Prevod na engleski / Translation into english
Darja Gogoljev
Lektura i korektura / Proof reading
Predrag Rajić
Fotografije / Photos
Mikloš Hever (Gradski muzej, Subotica), Duško Korlat (Moderna
galerija CZK, Lazarevac), Saša Reljić (Muzej savremene umetnosti,
Beograd), Predrag Uzelac (Galerija Matice srpske, Novi Sad),
Veljko Ilić, Vladimir Vukadinović, Vladimir Popović (Narodni
muzej, Beograd), Mladen Suknović (Gradski muzej, Sombor),
Vladimir Popović (Muzej Zepter, Beograd), Marko Ercegović,
Novica Stanković (Muzej rudarstva i metalurgije, Bor), Igor Grandić
(Centar za likovnu i primenjenu umetnost Terra, Kikinda), Srđan
Vulović (Narodni muzej, Kraljevo), Vladimir Popović (Muzej
grada Beograda), Marko Ercegović (Muzej savremene umetnosti
Vojvodine, Novi Sad).
Fotografije na str. 59 i 62. iz fotodokumentacije Gradskog muzeja
u Subotici / Photographs on pages 59 and 62 from the photo
documentation of the Municipal Museum of Subotica.
Dokumentacija / Documentation
Gradski muzej, Subotica
Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad
Suzana Vuksanović
Dizajn / Design
Mirjana Dušić-Lazić
Gradski muzej, Subotica
Muzej savremene umetnosti, Beograd
Galerija Matice srpske, Novi Sad
Narodni muzej, Beograd
Gradski muzej, Sombor
Muzej Zepter, Beograd
Muzej rudarstva i metalurgije, Bor
Centar za likovnu i primenjenu umetnost Terra, Kikinda
Narodni muzej, Kraljevo
Muzej grada Beograda
Moderna galerija CZK, Lazarevac
dr Olga Kovačev Ninkov, Ljubica Vuković Dulić, dr Rajka Bošković,
Aleksandra Mirčić, Milena Vrbaški, Vera Grujić, Čedomir Janičić,
Jelena Popović, Danijela Matović, Igor Grandić, Suzana Novčić,
mr Nada Seferović, Dara Stanojević
© Sva prava su zadržana / All rights reserved
Pokrovitelj muzeja / Museum Patronage
Pokrajinski sekreterijat za kulturu i javno informisanje
Provincial Secretariat for Culture and Public Information
Podrška godišnjeg programa / Support of Annual Program
Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije
Ministry of Culture and Information of Republic of Serbia
CIP - Каталогизација у публикацији
Библиотека Матице српске, Нови Сад
730.071.1:929 Bešlić A.(083.824)
БЕШЛИЋ, Ана, 1912-2008
Ana Bešlić : emancipacija forme : skulpture u javnim
zbirkama i muzejskim kolekcijama : izbor 1954-2001 : Muzej
savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu, 24. februar -
19. mart 2015. / [autor teksta Suzana Vuksanović ; dizajn
Mirjana Dušić Lazić ; prevod na engleski Darja Gogoljev]. -
Novi Sad : Muzej savremene umetnosti Vojvodine, 2015
(Beograd : Službeni glasnik). - [98] str. : ilustr. ; 21 x
26 cm

Uporedo srp. tekst i engl. prevod. - Tiraž 400.

Štampa / Print
Službeni glasnik, Beograd 2015. ISBN 978-86-6333-016-0

a) Бешлић, Ана (1912-2008) - Вајарство - Изложбени

Tiraž / Print run каталози
400 COBISS.SR-ID 293981447