Vrtlarski

POČETAK
SVAKE SEZONE BUDITE JOŠ BOLJI I KREATIVNIJI

i c a
r t lar
r i c av
Ma
Tekstovi objavljeni u digitalnoj knjizi
“Vrtlarski početak”,
skup su tekstova objavljenih u Večern-
jem listu od 1.1.2016. do 30.06.2016. go- Sadržaj:
dine u rubrici “VRT” i portalu DOM&VRT,
Večernjeg lista, www.vecernji.hr Najčešće pogreške mladih vrtlara i kako ih izbjeći
Detaljnim planiranjem do uspjeog vrta
Autor tekstova : Marija Martinović Sjetveni materijal i što je od njega uistinu važno
Urednica Presađivanje, jedan od najvećih vrtlarskih izazova
Dom&vrt : Martina Strukić
Fotografije: BIOMEDIA Sve tajne uspješnog uzgoja presadnica
Grafičko Redovitim održavanjem do
dugotrajnog vrtnog alata
oblikovanje: BIOMEDIA
Kvalitetna priprema tla,
ključ je dobre vrtlarske sezone
Digitalnu knjigu Prihrana gredica,
“Vrtlarski početak” jednostavna pravila za vrtlare početnike
besplatno se može čitiati i preuzimati na Uzignute gredice, lakši način do bogatog uroda
www.maricavrtlarica.com Malč, organski pokrivač koji spašava gredice
S malo cvijeća postignite bolji urod voća i povrća
Jednostavnim pravilima do uzgoja vlastitih začina
Vrt za gurmane, put do izvornih okusa i mirisa
Male tajne uspješnog uzgoja čili papričica
Blagodati zdravog i ukusnog samoniklog bilja
Pretvorite svoj balkon u divnu cvjetnu oazu
Vrt na balkonu, jednostavan, zdrav i koristan hobi
Ne zanemarujte ga,
vaše sobno bilje treba intenzivnu njegu
U svega pet koraka
do prelijepog travnjaka iz snova
Tajne uspješnog podizanja voćnjaka
Biljne bolesti i štetnici, kako ih se može spriječiti
Kako, kada i koliko treba zalijevati
koje vrste povrća
P
rije nekoliko godina, kao i svaki početnik u vrtlarstvu,
nailazila sam na more problema i totalnih nepoznani-
ca. Izrazi koji ni u najboljim snovima nisu bili prevodi-
vi, tone i tone knjiga o svemu i svačemu te bezbrojna
ponuda u dućanima samo je još više potaknula želju za
pojednostavljenjem onoga što je ionako jednostavno.

Kako se ljubav prema ovom hobiju rodila iz čiste znatiželje,

moram napomenuti da u ovoj knjizi nećete pronaći izraze za koje
pojašnjenja morate tražiti u Rječniku stranih riječi, latinska
imena biljaka ili bankrotirati kako biste uživali u plodovima svoga
rada. Možda je uzgoj vlastite hrane danas postao samo pomodni
hir, ali kada to jednom zavolite, ništa Vas neće spriječiti da svake
sezone budete još bolji i kreativniji.

Sve dok nisam pokrenula facebook stranicu Marica vrtlarica ni-

sam bila svjesna koliko ljudi zapravo voli uzgoj vlastite hrane,
koliko ih to zapravo opušta i gradi na jedan jedinstveni način.
Kroz godine, upoznajući u živo te iste ljude, shvatila sam da nis-
am, kako su mi ljudi govorili „jedini bedak“ koji umjesto da sjedi
s prijateljima po kavama u shopping centrima trči u svoju zelenu
oazu stvoriti nešto korisno.

Marica vrtlarica

www.maricavrtlarica.com
pogreške
Najčešće

mladih vrtlara i kako ih izbjeći

S
vake zime razmišljam kakva je
mogla biti prethodna sezona
da sam neke stvari radila bol-
je, više se informirala ili više
eksperimentirala. Često razmišljam da
li sam negdje pogriješila i jesam li te
pogreške mogla izbjeći. Zapravo, sma-
tram da si ovakva pitanja svi postavlja-
mo. Svaka sezona donosi nove radosti
za nas vrtlare, ali i bojazan o tome ko-
liko će zapravo biti uspješna. Uspješna
sezona ogledalo je i ponos svakog vrt-
lara, pa ako „propadne“ često dolazi do
razočaranja.
Neću reći da sam zaluđena vrtlarst-
vom, ali volim biti u vrtu, stvarati neki
svoj svijet u kojem osim uživanja, za-
dovoljstva i ispunjenosti dobivam i ono
najvrjednije – hranu. Kada iz sjemena
od nekoliko milimetara dobijete bil-
jku koja daje kilograme plodova, os-
jećaj ispunjenosti je tu. Naravno da
je put do cilja isprepleten kojekakvim
preprekama, ali krajnji rezultat je
taj koji mi nikad neda da odustanem.
www.maricavrtlarica.com
Kad sam počela vrtlariti susretala sam
se ponajviše s razočaranjima. Neka su
bila mojom krivicom, a neka „višom si-
lom“, kako volim nazivati srne, susjede,
bolesti ili vremenske neprilike. Bilo je
dana kada sam mami na ramenu plakala
kao kišna godina jer nemam glavice ku-
pusa veličine nogometne lopte, nekoliko
kilograma rajčice po stabljici, jagode
kao sa slike ili blitve za izvoz ma koliko
je sijala. Tada mi je mama rekla nešto
što je postalo nit vodilja za svaku sl-
jedeću sezonu: „Shvati vrt kao igru.“.
I kada bolje razmislite, vrt uistinu i je
igra. Kao mali imali smo pješčanike, a
sada imamo isto to samo u malo dru-
gačijem obliku. Ako povrtlarstvo prih-
vatimo kao dio svog života, mogućnost
boravka u prirodi, pa i besplatni fit-
ness centar, shvatit ćemo da se sve
pogreške događaju s razlogom, te da
one ustvari uopće nisu pogreške. Ako
i napravimo koje pogreške, ispravit ih
možemo jedino ako slušamo prirodu.
S prvim visibabama počinje i vrtlarsko
ludilo. Prekapaju se paketići sjemenja,
smišljaju planovi sadnje, razne aktiv-
nosti tijekom sezone, oštri se alat, a
nožice nervozno tapkaju u želji da kro-
če na vrtne gredice. Sve dosadašnje
pogreške se zapravo i zaborave.
Ali, želite li ipak pogreške svesti na
minimum, određena pravila se moraju
poštivati. Krenimo od samog početka.
Krivim odabirom sjetvenog supstrata,
te predubokom sjetvom u startu ima-
mo zagarantiran neuspjeh. Dodamo li
k tome još preranu i pregustu sjetvu,
rezultat uzgoja presadnica neće biti
baš za pohvalu. Premalo svjetla rezul-
tirat će izduženim i slabim presadnica-
ma, koje će rezultirati osjetljivošću na
biljne bolesti. Savjetujem da obratite
pažnju na upute o uzgoju na pozadini
svakog sjetvenog paketića. Tako ćete
dobiti 100%-tnu informaciju o uzgoju,
kada i kako sijati, presađivati te ubira-
ti. Neke biljke valja uzgajati u određe-
no vrijeme u godini, a neke pak više vole
sjenu od sunčanih položaja u vrtu.
www.maricavrtlarica.com
Prevelikom ljubavlju i željom za us-
pjehom, biljke možemo ugušiti i to na
način da ih previše gnojimo i zalije-
vamo. Izostavljanjem cvijeća sa vrt-
nih gredica, svojim povrtnicama mož-
da nećete privući dovoljno oprašivača,
što će rezultirati smanjenim prinosom.
U želji da se čim prije riješite vrtnih
nametnika poput voluharica, puževa ili
lisnih ušiju, kao i biljnih bolesti poput
plamenjače ili plijesni, koristit ćete
preagresivne preparate koji će naruši-
ti biološku raznolikost u vrtu. Ovakve
primjere možemo nabrajati u nedogled.
Poštujete li plodored, dobre i loše sus-
jede, odaberete li vrtnu površinu u sk-
ladu sa svojim mogućnostima, kao i pri-
godan alat kojim ćete si pojednostaviti
radove, neće biti mjesta za pogreške.
Ako vas ono što radite čini sretnima,
svakaka će pogreška izvući osmijeh za-
dovoljstva i shvatit ćete da pogreške u
vrtu zapravo ne postoje. Vidjet ćete da
je prirpda savršena baš ovakva kakva
je.
planiranjem
Detaljnim

do uspjelog vrta
D
uge hladne zimske večeri
idealne su za planiranje na-
dolazeće vrtlarske sezone. U
moru industrijski proizvedene
hrane smatram da nema ništa ljepše od
uzgoja vlastitog voća i povrća. Među-
tim, da bi uzgoj bio uspješan, potrebno
je pomno i detaljno planiranje. Na poč-
etku svoje vrtlarske karijere i sama
sam se ponekad gubila u količini nepo-
trebnih informacija. Na svom Face-
book-profilu “Marica vrtlarica” već dul-
je pratim priče i probleme s kojima se,
kroz sezonu, susreću ljudi koji se kao i
ja bave vrtlarstvom iz gušta. No, kada
uđete u dubinu problema, shvatit ćete
da je vrtlarstvo jednostavno i da daje
rezultate na koje ćete biti ponosni.
Za početak, treba biti realan u svo-
jim prohtjevima. Naime, ako nešto ne
uspijeva rasti u vašem vrtu ili na bal-
konu, jednostavno odustanite od toga!
www.maricavrtlarica.com
Treba slušati prirodu
Godinama sam se borila protiv vjetren-
jača uvjeravajući sebe da sam pamet-
nija od prirode. Pokušavala sam uzga-
jati bademe i masline, kao i blitvu, a
sve je rezultiralo gubitkom vremena,
živaca te novca. Kako se moj vrt nalazi
u okolici Zagreba, za bademe i masline
zime su prejake i u veljači, kada ba-
demi počinju cvasti, temperature su
daleko ispod nule. Blitva je pak svakom
novom sjetvom sve više mamila srne u
novo pustošenje vrta. Nakon bezbroj
neuspješnih pokušaja, sa sigurnošću
mogu reći da treba slušati prirodu.
Stoga, nakon pametnog odabira bilja-
ka, sljedeći je korak odrediti njihovu
količinu. Sastavite popis te obratite
pažnju koliko vremena možete posvetiti
vrtu. To je važno zato što su neke biljke
vrlo zahtjevne za održavanje, pa ako
nemate vremena svaki dan zalijevati ih,
okapati i prihranjivati, možda je bolje
odustati. Kao primjer mogu navesti ra-
jčicu koja osim redovitog zalijevanja
traži plijevljenje, prskanje zaštitnim
sredstvima, povezivanje, pinciranje i sl.
Ako nemate vremena, radije odaberite
biljke jednostavnije za uzgoj kao
što su salata, rotkvica, jagode,
tikvice, mrkva, peršin, celer, blitva,
grašak, luk, češnjak i npr. mahune.
Potom je potrebno obratiti pozornost
na plodored. Život komplicira jedino ako
niste napravili popis što ćete saditi. Sve
ostalo je dječja igra. Plodored, kako ga
ja volim nazivati „sezonska seoba bilja-
ka“, primjenjuje se zato što sadnja bil-
jaka godinama na istom mjestu može po-
prilično iscrpiti vrtno tlo. U takvom tlu
utočište pronalaze različite štetočine,
ali i štetne gljivične i druge bolesti, a
najbolje uspijeva samo korov. Međutim,
dobrim planom izmjene usjeva biljke će
imati optimalne uvjete za rast, a time
biti otpornije na bolesti i štetnike.
Poštujući pravilo plodoreda možemo sa
sigurnošću odrediti kakvo ćemo gnoji-
vo i u kojim količinama koristiti. Tako
se zreli stajski gnoj u tlu razgrađuje
iduće tri godine, a primjenjuje se pri-
www.maricavrtlarica.com
je uzgoja povrća koje ima velike po-
trebe za hranivima kao što su kupus-
njače, tikvenjače, rajčica, krumpir,
kukuruz i blitva. Treba pak napomenuti
da gnojenje stajskim gnojem može uz-
rokovati velike štete u obliku truleži
kod mahunarki i lukovičastog povrća.
Izrada plodoreda
Kod plodoreda, vrt je potrebno podi-
jeliti na tri podjednaka polja koja ćete
označiti abecednim ili numeričkim re-
dom. Tako ćete ono polje na kojem je
bila 3. grupa povrća na jesen pognojiti
stajskim gnojem. U proljeće sljedeće
sezone na to polje doći će povrće iz
grupe 1. Na ovaj će način u iduće tri
godine cijeli povrtnjak biti pognojen
stajskim gnojem. Ako je vaš povrtnjak
mali i ne planirate ga gnojiti stajskim
gnojivom te se držati plodoreda, va-
rate se. Za svaki povrtnjak, bez obzira
na njegovu veličinu, plodored je važan.
Sljedeća stavka na koju treba obrati-
ti pozornost jesu dobri i loši susjedi.
Kao i ljudi, ni biljke ne podnose neke
svoje jedinke. Na vlastite oči uvjer-
ila sam se da visoke mahune ne rode
ako se sade pokraj niskih, grašak cv-
jeta, ali ne donosi plod ako se sadi
pored cvjetače, a paprika uopće ne
cvate ako se pored nje sadi mrkva.
Dobri susjedi pak pozitivno utječu
na rast, štite od bolesti i štetočina.
Tako krastavci vole blizinu bosiljka,
kamilica je odličan susjed kupusnjača-
ma, grahoricama, salati, blitvi i špi-
natu, češnjak jača otpornost biljaka
na plijesan te ostale gljivične bolesti,
bosiljak pojačava okus rajčice, a salata
je odličan susjed i idealna kultura za
popunjavanje praznih dijelova gredice
svim biljkama osim peršinu, grahu i cik-
li. Treba napomenuti da su tikvenjače
podosta nevjerne biljke, što znači da
se različite sorte vole križati, pa je
www.maricavrtlarica.com
dobro saditi ih na različitim dijelovi-
ma vrta ili samo jednu sortu po sezoni.
Ne zaboravite u plan vrta ubaciti
začinsko bilje i cvijeće. Za uzgoj su
najjednostavniji bosiljak, peršin, cel-
er, vlasac i kamilica. Osim što su do-
bri susjedi većini biljaka, potiču rast,
odbijaju štetnike i bolesti, dekora-
tivne su biljke koje dobro uspijevaju i
u ukrasnim teglama, a prikladne su za
pripremu čajeva ili kao začini u raznim
jelima. Od jednogodišnjeg cvijeća u
vrtu su obvezne kadife, cinije i neveni.
Osim što privlače pčele, djeluju
vrlo dekorativno, čime uljepšavaju
vrtne gredice, a neke od njih (neven)
možete koristiti i u vlastitoj kozmetici.
Ovo su neke od smjernica za kvalitetno
planiranje vrta. Nije tako komplicira-
no, zar ne? I zapamtite, vrtlarstvo je
jako jednostavno, traži malo ljubavi i
pažnje, a daje ono najbolje rezultate
Sjetveni materijal
i što je od njega uistinu važno
V
rijeme sjetve se približava pa
već sada valja prikupiti sjeme,
supstrat, posude, zaštitu i
prihranu. Mudro ih odaberite
kako bi usjevi bolje uspjeli
Dok je zima još uvijek u punom zanosu,
sa sjetom se prisjećamo ruku zaprljanih
zemljom. Nakon što smo prošlog tjedna
naučili kako pomno isplanirati vrt, sada
se svakim danom sve više javlja želja za
početkom sjetve.
Međutim, prije samog početka treba
prikupiti sve potrebno. Sjeme, sup-
strat, sjetvene posude, zaštitna sred-
stva… Toliko je toga i zato ću vam
pokušati objasniti što je zapravo uis-
tinu važno. Nema ništa ljepše od biljke
koju gledate kako raste od sjemena pa
sve do ploda i još je vaših ruku djelo.
Važnost supstrata
Za uzgoj presadnica, osim kvalitet-
nog sjemena, najvažnije je nabaviti
i kvalitetan supstrat za sjetvu. Na-
jčešće dostupni supstrati u obliku zem-
lje za cvijeće nisu poželjni. Brzo gube
vlagu, nemaju nikakvu hranjivu vrijed-
www.maricavrtlarica.com
nost te postoji šansa da u sebi sadrže
štetne organizme. Imajte na umu da će
kvalitetan supstrat namijenjen uzgoju
povrća osigurati dobar početak sezone,
tako da ne treba štedjeti.
On će u početku presadnicama osigura-
ti dovoljno vlage, kasnije tijekom ras-
ta i dovoljno hranjiva, a to su dvije na-
jvažnije stvari za zdrav uzgoj.
Sljedeće što trebate imati na umu
jesu sjetvene posude. Izgled i materi-
jal samih posuda nevažan je, važno je
samo da se u njima tijekom uzgoja ne
zadržava voda. Posude možete kupi-
ti u specijaliziranim trgovinama ili ih
napraviti sami, odnosno reciklirati ma-
terijal kod kuće. Prednost bih dala po-
sudama od recikliranog materijala kao
što su novinski papir ili karton od jaja.
Takve posude zajedno s biljkom sadite
u vrtu čime čuvate korijen, koji se pri-
likom presađivanja vrlo lako oštećuje.
Što se sjemena tiče, volim znati što
sijem, pa svoju sjetvenu kolekciju
svake sezone obnovim svježim i novim
sjemenom iz spomenutih trgovina.
Koje sjeme birati
Sjeme dobiveno u kontroliranim uvjeti-
ma zadovoljava moje prohtjeve - dobro
klija, ne prenosi bolesti i dobivam upra-
vo onu biljku koju želim. Dobro bi bilo
pripremiti sjeme ranih sorti (rani ku-
pus, kelj, cvjetača, korabica) te sjeme
ljutih papričica, jer već potkraj ovog
mjeseca počinje prva ovogodišnja sjet-
va presadnica.
Za prihranu sjemena, u prvoj fazi rasta,
možemo reći da nije važna, jer sjeme
samo u sebi sadržava dovoljno hranjivih
sastojaka za početni rast. Međutim,
nakon pojavljivanja prvih pravih listova,
javlja se potreba za pravilnom njegom
koja se odnosi na zaštitu biljaka kao i
na prihranu.
www.maricavrtlarica.com
Zaštitu i prihranu najbolje je obavljati
prskanjem čime se izbjegava pretjera-
no vlaženje supstrata, a time i truljen-
je samog korijena kao i krhke stabljike.
Imajte u vidu da prije početka sjetve
u tu svrhu nabavite prskalicu za vodu.
Ovisno o vremenskim prilikama, sjetva
počinje već u krajem siječnja i poč-
etkom veljače. Temperatura za kli-
janje sjemena u zatvorenom prostoru
trebala bi biti od 15 pa do 20 C. Niže
temperature mogu zaustaviti rast bil-
jke, čak je i oštetiti, dok više tempera-
ture i pomanjkanje Sunčeve svjetlosti
mogu ubrzati rast, čime se dobivaju
izdužene, blijede i nekvalitetne pre-
sadnice. Različite su informacije o da-
tumima sjetve.
Vrijeme sjetve nije isto u svim kra-
jevima. Iz tog razloga, smatram da je
bolje ravnati se prema pokazateljima u
prirodi, što su radile i naše bake, a ne
zaboravimo da im je uvijek sve uspije-
valo bez imalo muke.
KADA POČETI SA SJETVOM KOJE VRSTE

• kada se pojave visibabe, u zatvorenom prostoru siju se rajčica,

paprika,
celer, a na otvorenom siju se rotkvice, korabica, špinat i salata

• kada se pojavi podbjel, pod foliju se sije kupus, kelj, salata, cikla,
repa, u zatvorenom prostoru sije se patlidžan, brokula, komorač,
korabica, paprika, rajčica i celer, na otvorenom se siju mrkva, luk,
špinat, salata i bob

• kada procvate forzicija, u zatvorenom se siju krastavci, tikvice,

bundeve i začini, pod foliju se sije cvjetača, brokula, korabica,
komorač,
na otvorenom se sije špinat, salata, blitva, mrkva, peršin, cikla,
grašak

• kad procvate jabuka, siju se mahunarke, cikla, špinat, mrkva i

repa
Presađivanje
jedan od najvećih vrtlarskih izazova
T
očnih pravila za presađivan-
je – nema. Uspjeh ovisi o uv-
jetima uzgoja, količini svjetla,
vremenu i dobu dana, ali i os-
obnim procjenama stanja presadnica
U rupu za sadnju poželjno je dodati
šaku-dvije komposta. Biljka je spremna
za presađivanje kada ima 3-4 prva lista
(ne računajući na ove prve ovalne tzv.
supke). Dubina sadnje određuje daljnji
razvoj same presadnice. U svibnju
dolazi vrijeme kada se sve one presad-
nice koje smo mjesecima mazili i pazili
sele na otvoreno. U želji da višemjesečni
trud ne propadne, postavljamo si pi-
tanje “kako znamo da su presadnice
zaista spremne za presađivanje?”.
Naučiti kada biljke na vrijeme presa-
diti ključno je za njihov kasniji razvoj.
Naime, ako se presade prerano, postoji
mogućnost da će biti preslabe i teško
se othrvati vremenskim uvjetima, a
presade li se prekasno, mogu prerasti
idealnu veličinu i naviknuti se na zat-
voreni prostor, što će rezultirati teš-
kom prilagodbom na nove vrtne uvjete.
Točnog pravila kada su presadnice
spremne za presađivanje nema jer
sve ovisi o uvjetima uzgoja. Količina
svjetla dok rastu u zatvorenom pros-
toru utjecat će na njihovu kvalitetu.
Upravo je premalo svjetla najčešći
www.maricavrtlarica.com
problem zbog kojeg presadnice rastu
izdužene, bljedunjave i osjetljive, a
takve nikako nisu dobre za daljnji uzgoj.
“Tajming” je ključan
Kada je biljka spremna, najbolje će
potvrditi broj njezinih stvarnih listo-
va. Prvi listovi koji se razviju nakon ni-
canja su supke, čija je svrha prikupiti
hranu za sadnicu u vrlo kratkom vre-
menu. Nedugo nakon njih razvijaju se
i pravi listovi. Treba naglasiti da nije
važno koliko je biljka visoka, nego ko-
liko ima pravih listova pri presađivanju.
Tri do četiri prava lista bila bi idealna
na biljci koja se presađuje na otvore-
no. Još je jedna važna stavka u ovoj
priči prilagodba na vanjske uvjete.
Budući da su biljke dosad rasle u za-
tvorenom, trebalo bi ih barem 10-ak
dana prilagođavati na vanjske uvjete.
Iznositi ih na otvoreno za lijepog i
sunčanog dana, zaštićene od vjetra, uz
redovito zalijevanje, bit će dovoljno za
privikavanje na vanjske uvjete. Za hlad-
nih noći poželjno je presadnice unijeti
u zatvoreno jer temperature niše od 10
stupnjeva mogu zaustaviti rast, a ispod
5 stupnjeva čak uništiti i samu biljku.
Pri samom presađivanju vrijedi pravilo
– što dublje, to bolje. Sadimo ih toliko
duboko da se ostave samo jedan ili dva
kompleta pravih listova iznad razine
tla. Najbolji primjer je sadnja rajči-
ca. One će dubljom sadnjom razviti
veći korijenov sustav iz sitnih dlačica
koje se vide duž stabljike. Tako će se
razviti novi korjenčići koji će pomoći
biljci da se bolje ukorijeni, odnos-
no da bilje crpi vodu i hranjiva iz tla
. ti svaki dulji korijen na biljci, što će
Najbolje predvečer
Presađivanje je najbolje obavljati
predvečer jer će do sljedećeg jutra
biljkama ostati dovoljno vremena da se
prilagode na novonastale uvjete. Pre-
sađujemo li ih danju, velike su šanse da
ih sunce i vjetar oslabe i oštete. Bez
www.maricavrtlarica.com
obzira na to sadimo li biljke u vrtu ili
u teglama, važno je prije presađivan-
ja zemlju porahliti i poravnati. U svaku
rupu za sadnju poželjno je dodati šaku
do dvije komposta, a nakon nagrtanja
zemlje, oko same biljke i šaku dehid-
riranog organskog gnojiva. To bi tre-
balo biti dovoljno hranjiva sve do vre-
mena cvatnje.
Prije presađivanja, poželjno je odreza-
pomoći u rastu i pospješiti granan-
je korijena. Nakon sadnje svaku bil-
jku treba dobro zaliti. Ukorjenjivan-
je i prilagodba na novonastale uvjete
traju oko dva tjedna. Za to vrijeme
posvetite maksimalnu pozornost svo-
jim biljnim ljubimcima jer će vam oni
vratiti nezaboravnim iskustvom u vrtu.
MALI TRIKOVI VRTLARA PROFESIONALACA
• Rajčice, paprike, krastavci, dinje i lubenice traže vrlo plodno tlo. Želimo
li bogat urod, pri presađivanju je osim komposta i organskog dehidriranog
gnojiva poželjno dodati i drvenog pepela.

• Kad smo već kod krastavca, dobro je znati da će plodovi postati slađi po-
sadimo li u blizini suncokret.
Sve tajne
uspješnog uzgoja presadnica
I
dok se na jadranskoj obali puno
radni sije po vrtu, mi u kontinen-
talnom dijelu ipak za te radnje
čekamo ožujak. Do tada možemo
parirati vrtlarima s mora u uzgoju pre-
sadnica. Bez obzira u kojem se kraju
vaš vrt nalazi, upravo je veljača pravo
vrijeme za sjetvu u zatvorenom pros-
toru. Prisjetimo li se nekoliko zadnjih
naglih prijelaza sa zime na proljeće, ne
treba dugo čekati kako biste uzgojili
svoje omiljene presadnice.
Možete započeti sjetvom kupusnjača,
salate, paprika, rajčica i patlidžana. Da
biste bili uspješni u uzgoju presadnica,
važno je zadovoljiti nekoliko faktora.
Nakon sjetve, posude je dobro držati
na tamnom mjestu, jer tako sjeme brže
i lakše klija. Provjeravajte supstrat
svakodnevno, jer ne smije presušiti, ali
pripazite da pretjerana vlaga ne dovede
do truljenja sjemena. Nakon što biljke
niknu, potrebno im je osigurati dovol-
jno svjetla, u protivnom će se izduži-
ti, te postati krhke i lomljive. Idealna
temperatura u prostoriji trebala bi
biti oko 22C. Ne zaboravite obilježiti
sjetvene posude, jer kada niknu, većina
biljaka izgledat će isto, a onda nastaju
problemi.
www.maricavrtlarica.com
Kako ne biste sijali previše, odnosno
uzgojili veću količinu od potrebnog, evo
i nekoliko korisnih informacija. U pros-
jeku se po osobi smatra dovoljnim 50m2
za povrtne gredice, te 1m2 začinskog
bilja, a za njihov uzgoj trebat će vam
oko 3 sata tjedno. Ali, ako ipak uzgojite
više, podijelite susjedima i prijateljima
pa ih zarazite svojim zdravim hobijem.
Kako biste dobili kvalitetne, zdrave i
pravilne presadnice, sljedeći korak u
uspješnom uzgoju je rasađivanje.
Rasađivanjem, ili vrtlarskim rječnikom
pikiranjem, postiže se znatno bolji na-
predak. Biljke rasađujemo kada dobiju
dva prava lista. Treba pripaziti da se
prilikom rasađivanja korijen ne savija.
Ovo je vrijeme kada je biljci za daljnji
rast potreban kvalitetniji supstrat te
redovita nadohrana.
Ne zaboravite na redovito zalijevan-
je, ali pripazite da se voda u čašica-
ma ne zadržava.
Kada se približi vrijeme presađivan-
ja biljaka u vrt, treba obratiti pozor-
nost na vrijeme prilagodbe biljaka na
vanjske uvjete. Kod onih otpornih, kao
što su kupusnjače, vrijeme prilagodbe
je neznatno, jer se one u pravilu sade
u hladna klijališta, a presađuju čim to
dopuste uvjeti u vrtu. Kod rajčica i pa-
prika, priča je malo drugačija. One su
znatno osjetljivije i njihova prilagodba
trebala bi trajati 10 do 15 dana. Važno
je omogućiti presadnicama da očvrsnu
i postanu otporne na vremenske uvjete
koji ih čekaju na otvorenom, a ujed-
no treba pripaziti da budu zaštićene
sve dok ne prođe opasnost od mraza.
Eto, napokon je došlo vrijeme koje mi vrt-
lari obožavamo - početak nove vrtlarske
sezone. Vjerujem da prekapanje po pa-
ketićima sjemenja svima donosi osmjeh
na lice, ali zapamtite, to je tek mali dio
onoga što nas čeka sve do kasne jeseni.
www.maricavrtlarica.com
KADA PRESAĐIVATI?
Niste sigurni kada je najbolje vrijeme
za presađivanje osjetljivih biljaka u
vrt? Vodimo li se iskustvom naših baka,
osjetljive biljke poput rajčica i papri-
ka presađujemo iza „Ledenih sveta-
ca“, odnosno iza 15. svibnja. Naime,
do tog datuma često je znalo biti
iznenadnog snijega, ali i jakog mra-
za. Naši stari ove dane očekivali su sa
strepnjom, jer je hladno vrijeme obič-
no značilo uništavanje usjeva na pol-
jima i u vrtovima. Međutim, nakon 15.
svibnja, proljetno se vrijeme ustalilo.
BRINE VAS KRAJNJI ROK SJETVE?
Kao pokazni primjer uzet ćemo rajčicu.
Sjeme klija u prosjeku 10 dana, a plod
dozrijeva oko 120 dana. Uzmite datum
prvog mraza u vašem kraju (prošle go-
dine u kontinentu to je bilo 21.10.) i
od tog datuma oduzmite 130 dana (120
dana za dozrijevanje + 10 dana klijan-
je). Dobit ćete datum 11.06. kao datum
krajnje sjetve rajčice.
“Kvalitetan
supstrat i
kvalitetno
sjeme
garancija su
za dobre
presadnice
”
Redovitim održavanjem
do dugotrajnog vrtnog alata
K
ada je riječ o vrtnom alatu, vri-
jedi ona “koliko para, toliko muz-
ike”. Za njega se isplati dati više
novca, no da bi trajao godinama
treba ga čistiti, brusiti, bojiti...
S dolaskom proljeća dolazi i vrijeme sve
intenzivnije upotrebe vrtnog alata. Ako
ste ga na kraju prošle vrtlarske sezone
revno pospremili, proljetna upotreba
ne bi trebala biti problem. Ali ako ste,
kao većina nas, samo isprali prljavštinu
i ostavili ih u zabačenom dijelu garaže,
njihova upotreba u proljeće iziskuje
malo više pripreme.
Usto, većina nas svake se godine opskrbi
nekom novom vrstom alata. Tako s vre-
menom možemo uočiti da imamo veliku
zbirku u koju je uloženo poprilično puno
novca.
Vjerujem da vam nije cilj svake godine
kupovati novi alat, zato ga trebamo
pravilno održavati. Iako je mnogima vrt-
larstvo tek hobi pa ne žele puno ulagati,
ipak je bolje odmah u startu nabaviti
kvalitetniji alat. To zahtijeva malo više
novca, ali dugoročno će se više isplatiti.
Takav će alat dulje trajati, a i u pravi-
lu je napravljen od lakših i čvršćih ma-
www.maricavrtlarica.com
terijala, što osigurava jednostavnije
svladavanje vrtlarskih radova. Držanje
vrtlarskog alata čistim, naoštrenim i
spremnim za korištenje osigurat će za-
dovoljstvo bavljenja vrtlarstvom.
Par minuta!
Oštrom motikom učinkovitije se uklan-
ja korov, a i okapanje usjeva postaje
puno lakše. Grablje s pravilnim i čistim
zupcima lakše će poravnati površinu
gredica, usitniti grumene zemlje, ali i
ukloniti počupani korov oko njih.
Najbolja je vijest da održavanje ala-
ta ne treba trajati satima, dovoljno je
samo nekoliko minuta za svaki od njih.
Tih nekoliko minuta može vam omogućiti
da imate alate koji traju cijeli život. U
pravilu, većina vrtnih alata ima drvene
drške. Najčešće su kratke poput onih
na štihači ili duge poput onih na grablja-
ma ili motikama. Bez obzira na to jesu li
duge ili kratke, drške treba održavati
ako ne želite iverje u rukama.
Barem jednom godišnje drške je po-
trebno prebrusiti najfinijim brusnim
papirom, a redovito zahtijevaju čišćen-
je prljavštine vlažnom krpom. Sve dok
drška nema većih pukotina, može se
reći da je spremna za završnu obra-
du. Završnu obradu napravimo tako da
dršku premažemo krpom na koju smo
nanijeli laneno ulje. Nakon pola sata
suhom krpom se briše višak ulja i posao
je gotov. Tim postupkom osigurali ste si
glatku i fleksibilnu dršku tijekom cijele
sezone.
Obavezno sve to ponovite iduće jese-
ni prije nego što pospremite alat prije
zime.
www.maricavrtlarica.com
S druge strane, metalne i plastificirane
drške zahtijevaju puno manje brige.
Sve što trebate je dobro ih oprati kako
biste uklonili nečistoće. Međutim, i njih
je dobro pregledati, jer se s vremenom
ovakve drške mogu oštetiti. Intenziv-
no korištenje može dovesti do raznih
napuknuća, pa se prilikom bezbrižnog
rada u vrtu može dogoditi da drš-
ka pukne pod opterećenjem i izazove
neočekivane ozljede. Najveći problem
s kojim ste se vjerojatno suočili pri up-
otrebi vrtnog alata je hrđa.
Ako niste proaktivni u borbi protiv hrđe,
ona će uništiti vašu vrijednu zbirku u
vrlo kratkom vremenskom razdoblju.
Briga za metalne dijelove postupak je
u dva dijela. Prvi dio brige odnosi se na
čišćenje i čuvanje alata, a drugi dio na
brigu o alatu na kraju sezone.
Najefikasniji način čuvanja i čišćenja
metalnih dijelova je kanta s pijeskom i
uljem. U kantu sipajte pijesak i doda-
jte ulja toliko da pijesak bude vlažan.
Operite alat, zatim ga umetnite u kantu
i pomičući gore-dolje nekoliko puta uk-
lonite sve ostatke prljavštine. Pijesak
će ukloniti prljavštinu, a ulje će pomoći
u zaštiti metala i čuvati ga od hrđanja.
Na kraju sezone potrebno je žičanom
četkom ukloniti eventualnu hrđu. Ako
alat ipak ima tragove hrđe, namočite ga
u alkoholni ocat i iščetkajte čeličnom
žicom za pranje posuđa. Nakon čišćen-
ja bi bilo dobro osvježiti ga bojom za
metal.
www.maricavrtlarica.com
Zadnji korak – oštrenje
Ako brigu o alatu shvatite ozbiljno, vi-
djet ćete da je osim čišćenja potrebno
i oštrenje alata. To se naročito odno-
si na motike, lopate i štihače, a može i
na vrtne škare i zupce metalnih grablji.
Oštrenje alata obavlja se najčešće hobi
brusilicom sa specijalnim nastavkom za
mvetal. Nakon brušenja ne zaboravite
svježe obojiti rub kako bi se spriječilo
hrđanje.
Vrtni alati potrajat će samo ako do-
bro s njima postupate. Uz malo njege i
pažnje, potrajat će mnogo godina i po-
moći vam da proizvedete neograničene
količine svježeg voća, povrća i cvijeća.
MALI TRIKOVI VRTLARA PROFESIONALACA
• U žaru borbe s korovom i prekapanjem, najčešće se dogodi da
vrtni alat zametnemo i izgubimo iz vida. Kako bismo bili sigurni da
ćemo na kraju dana pokupiti sve iz vrta, dobro je metalne dijelove
ili drške obojiti u žarke boje.

• Izbjegavajte nježne boje i one koje se mogu naći u prirodi,

poput zelene ili smeđe, bolje birajte žarkocrvenu, ljubičastu ili
npr. žutu, jer će alat biti tako uočljiviji.

• Ako se kod starog alata drška rasklimala, preko noći spoj alata
i drške namočite u vodu i ostavite da nabubri. Sljedeće jutro alat
će biti spreman za upotrebu.
Kvalitetna priprema tla
ključ je dobre vrtlarske sezone
V
ažan korak u pripremi vrt-
nog tla je poznavanje pH vri-
jednosti jer ona ima znača-
jan utjecaj na procese u tlu,
prehranu biljaka i utjecaj gnojiva
Uskoro počinju ozbiljniji radovi u
vrtu, pa treba razmisliti o kvalitet-
nijoj pripremi tla za iduću sezonu.
Godinama sam, boreći se s ilovas-
tom zemljom, isprobavala sve moguće
načine malčiranja, rahljenja i štihanja.
Sve to samo kako bih što manje imala
posla oko obrade zemlje, a i mušku stra-
nu poštedjela fizičkog rada. Vrijeme
je pokazalo da ipak bez muške ruke ne
mogu, pa je frezanje postalo sastavni
dio sezonskih radova. Jedino tako bil-
jkama mogu osigurati mrvičastu, dobro
dreniranu i hranjivu podlogu za rast.
www.maricavrtlarica.com
Bolje frezanje nego oranje
Opće je poznata stvar da se okretan-
jem zemlje uništava onaj najkvalitetniji
sloj, ali samo malčiranje i trljanje tog
istog sloja pokazalo mi se nedovoljnim
za kvalitetno širenje korijenova sus-
tava mladih biljaka. Kako vrt za sjetvu
pripremam isključivo u proljeće, izb-
jegavam duboko oranje te prakticiram
frezanje na maksimalnu dubinu do 30 cm.
Važan korak u pripremi vrtnog tla je
poznavanje pH vrijednosti. PH vri-
jednost ima značajan utjecaj na pro-
cese u tlu, prehranu biljaka i utjecaj
gnojiva, te na taj način direktno ut-
ječe na prinos i kakvoću usjeva. Kako
većini biljaka odgovara blago kisela
reakcija, odnosno kada tlo ima pH vri-
jednost između 6 i 7, ova stavka poka-
zala se uistinu važnom kod pripreme tla.
 “Postoji li vrtlar koji ne sanja
o idealnoj vrtnoj zemlji?”

Kako prepoznati pH vrijednost bez Može se nabaviti u specijaliziranim tr-

stručne analize?
Kisela tla često su lagana tla s dobrom
strukturom, ali s malim udjelom hran-
jivih tvari. Ako je tlo previše lužnato,
biljke će to pokazivati žutim lišćem,
usporenim rastom, te pojavom paleži
na listovima. Lužnato tlo u ekstremnim
slučajevima ima smeđe ili bijele naslage
na površini, međutim, kiselo tlo nije lako
vizualno otkriti, pa je potrebno naprav-
iti pH test.
Samo organsko gnojivo
Nakon kvalitetne obrade vrtne zemlje
i uspješnog određivanja pH vrijedno-
sti, valja obratiti pozornost na odabir
gnojiva. Pridržavamo li se plodoreda,
koristit ćemo isključivo ona organska.
Ako se nađete u mojoj situaciji, pa ne
možete nabaviti domaći stajski gnoj, u
tu svrhu poslužit će i onaj dehidrirani.
govinama, i to kao konjski ili kokošji.
Osobno koristim organska gnojiva, jer
biljke koje ću saditi na tim gredicama
treba i pojesti, zar ne! Nakon primjene,
zbog njihovih svojstava, bez obzira na
upute proizvođača, na pognojenim gre-
dicama ne sadim ništa barem 15 dana.
Iskustvo me naučilo da sadnja na ne-
tom pognojene gredice ošteti (spali)
osjetljive mlade biljčice. Kada gnojivo
učini svoje i nahrani tlo, sadim plodovi-
to povrće i kupusnjače.
Na gredicama na kojima planiram sadi-
ti korjenasto i lisnato povrće koristim
kompost.
Dobro je napomenuti da se kompost ne
ukapa u zemlju jer se time guše njego-
va hranjiva svojstva. Bogato organsko
tlo najvažnije je za vaše biljke.

www.maricavrtlarica.com
SAMI NAPRAVITE TESTIRANJE TLA
Testiranje pH tla možete napraviti sami. Na tri-četiri lokacije u vrtu lopatom
iskopajte zemlju na dubiu od 30cm, pa sve uzorke promješajte zajedno. Zemlju
za uzorak uvijek uzimajte nakon berbe, nikad poslije provedene gnojidbe. Iz
dobivene hrpe dalje testirajte zemlju na jedan do ova dva ponuđena načina:

1. Zemlju promiješajte s malo destilirane vode. Pustite da se slegne. U

vodu uronite lakmus papir za određivanje pH vrijednosti tekućina. Prema
dobivenoj skali na pakiranju odredite stupanj kiselosti.

2. Uzmite žlicu suhe zemlje iz vrta. Dodajte joj žlicu octa. Ako se počne
pjeniti, pH vrijednost tla je neutralna do lužnata. Uzmete li žlicu mokrog
tla i u njega dodate prstohvat sode bikarbone i tlo se počne pjeniti, znači
da je pH vrijednost ispod 5, odnosno tlo je kiselo.

Jako kisela tla možete ublažiti dodavanjem gašenog vapna. Slabo kisela tla
možete poboljšati dodavanjem treseta, piljevine od jelovine ili borovih iglica.
Smanjivanje pH vrijednosti kod jako lužnatog tla iziskuje ipak malo više posla.
Lužnato tlo možete ublažitit tako da s vremenom vrtnoj zemlji dodajete kom-
post, treset i gnojivo.

www.maricavrtlarica.com
Prihrana gredica
jednostavna pravila za vrtlare početnike
I
ako se radi o opširnoj vrtlarskoj
temi, svaki vrtlar treba znati što
valja koristiti da bi se pospješio
rast lisne mase, korijena i plodova
Prije nekoliko godina, na početku moje
vrtlarske avanture, do detaljnih infor-
macija o tome kako, kada i na koji način
prihraniti biljke bilo je iznimno teško
doći. To je poprilično komplicirana
tema, pogotovo ako ste početnik.
Zagrebemo li ispod površine, o prihrani
se može pričati danima, ali sezona je
pred vratima i za nešto tako opširno
nemamo vremena. Kako se sve složene
radnje u vrtlarstvu mogu maksimal-
no pojednostaviti, tako i ovu možemo
učiniti zanimljivom želimo li kvalitetan i
bujan rast bilja u vrtu ili teglama.
Zato ću u kratkim crtama pokušati pojas-
niti ono najvažnije ne bi li vaše biljke ove
sezone dobile upravo ono što im treba.
Dušik, fosfor i kalij
Kako ljudskom tijelu, tako i biljka-
ma treba mješavina hranjivih tvari za
pravilan i kvalitetan rast. Ljudima su
potrebne bjelančevine, masti, ugljiko-
hidrati, vitamini i minerali, dok su bil-
jkama naročito potrebni dušik, fosfor i
www.maricavrtlarica.com
kalij. Dušik pospješuje rast lisne mase,
fosfor rast korijena, a kalij rast plo-
dova. Treba naglasiti da lisnato povrće
traži više dušika, dok ono plodovito
neće dobro roditi bez dovoljno kalija.
Ne zaboravimo da su potrebne i ostale
hranjive tvari, količinski ovisno o vrsti
bilja za koju se koriste.
Upotreba komposta ili već gotovih sup-
strata za sadnju koji sadrže dovoljno
hranjivih tvari za šest tjedana. Želite
li dobre rezultate i nakon tih šest
tjedana, potrebno je koristiti priklad-
no gnojivo.
Lisnato povrće, naročito salate, neće
razviti kvalitetnu lisnu masu ako tije-
kom rasta ne dobivaju dovoljne količine
dušika. Tome se može doskočiti doda-
vanjem dehidriranog organskog gnojiva
koje sadrži većinu hranjivih tvari za
spomenute biljke. Zašto dehidrirano, a
ne svježe gnojivo? Svježe gnojivo pre-
jako je za upotrebu netom prije same
sadnje, što će rezultirati uništenjem,
odnosno spaljivanjem samih biljaka.
Preporuka je pomiješati šaku peleta
organskog gnojiva s kompostom i tu
mješavinu dodati u gredicu prije sadnje
lisnatog povrća.
Dodavati dušik u vrtne gredice ili tegle
možete i tekućim gnojivom od koprive.
Osim dušika, svoje ćete biljke nahran-
iti i željezom, fosforom i kalijem. Pri
upotrebi ovog gnojiva treba pripaziti
na njegov neugodan miris. Zato, ako je
vašem vrtu na balkonu potrebno doda-
ti gnojivo bogato dušikom, radije se
odlučite za peletirano organsko gnoji-
vo – susjedi će vam biti zahvalni.
Kod plodovitog povrća treba pripazi-
ti na upotrebu gnojiva koje je bogato
dušikom, jer će se u tom slučaju raz-
viti bujna lisna masa, a malo plodova.
Umjerenost je najvažnija, zato s gno-
jivima nemojte pretjerivati.
S druge strane, kako bismo povećali
prinose plodovitog povrća, kao što su
rajčice, paprike, tikvice, pa i jagode,
potrebno je redovito dodavati gnojivo
bogato kalijem. Najlakši način je koris-
titi gotova gnojiva za plodovito povrće,
osobito za rajčice. Iako najčešće u na-
zivu piše gnojivo isključivo za rajčice,
ono će biti idealno za sve vrste plodo-
vitog povrća.
www.maricavrtlarica.com
Na prirodan način vrtne gredice
možete obogatiti kalijem pomoću čaja
od gaveza. Upravo je svibanj vrijeme
kada se gavez u izobilju može pronaći
na svakoj malo vlažnijoj površini. Ali
pripazite, ima intenzivniji miris čak i
od gnojiva od koprive.
Idealno rješenje je čaj
Najbolji, možda i najkvalitetniji način
gnojenja usjeva je upotreba čaja od
komposta. Osim što hrani biljku, čaj
će biljke zaštititi od bolesti i štetoči-
na. Zato, ako još niste, napravite mali
kompostarnik, jer će kompost osim up-
otrebe u suhom, biti od velike pomoći i
u tekućem obliku.
Isprobate li ove jednostavne načine
moći ćete, vođeni mojim iskustvom, iz
malog uroda dobiti onaj ljepši, bujniji i
kvalitetniji. Tajna je promatrati biljke
i na vrijeme im pružiti upravo ono što
trebaju.
Ali zapamtite, previše gnojiva jednako
je štetno kao i premalo, zato se držite
pravila – umjerenost je vrlina.
MALI TRIKOVI VRTLARA PROFESIONALACA
Želite li salate bujnih listova, koje formiraju prelijepe glavice, rajčice na čijim
stabljikama žarkih boja mame plodovi ili sočne korjenaste plodove, poslužite se
vrtlarskim trikovima spremanja gnojiva. Ova gnojiva, osim klasičnom upotrebom
zalijevanjem, možete koristiti i kao folijarna, odnosno zalijevati biljke preko
listova.

• Gnojivo od koprive
1 kg svježih kopriva potopiti u 10 litara vode. Uz povremeno miješanje, ostavi-
ti gnojivo 20-ak dana u posudi dok se ne prestane pjeniti. Nakon 20-ak dana,
tekućinu treba procijediti i koristiti je pomiješanu s vodom u omjeru 1:10.

• Čaj od gaveza
Gnojivo od gaveza dobiva se na isti način kao i tekuće gnojivo od koprive. Razlika
je u mirisu koji je puno intenzivniji. Upotreba je ista kao i kod koprive, odnosno
1 litra dobivene tekućine miješa se s 10 litara vode.

• Čaj od komposta
Vreću od jute ili platna napunite zrelim kompostom, zavežite i uronite u kantu
odstajale vode. Poklopljeno ostavite 5 do 7 dana. Tekućina se koristi jednom
tjedno za zalijevanje ili prskanje pomiješana s vodom u omjeru 1:3.
Uzdignute gredice
lakši način do bogatog uroda
S
adnja povrtnih kultura na uzdig-
nutim gredicama u posljednje
vrijeme postala je vrlo popular-
na, ponajviše zato što ne zahti-
jeva toliko puno posla kao klasičan prin-
cip sadnje, a povrtne kulture uzgojene
u njima znatno su kvalitetnije i veće.
Na takvim gredicama manje je korova,
tlo se brže zagrijava pa stoga i sezona
počinje puno ranije, ali i duže traje. Po
zemlji se ne hoda, stoga nema potre-
be za dubokom obradom tla. Voda lakše
otječe pa u kišnim razdobljima nema
problema s njenim zadržavanjem. Još
je jedna velika prednost - vrt izgleda
urednije.
www.maricavrtlarica.com
Već se dugo dvoumim da li da se upustim
u ovaj poduhvat ili ne. Izrada uzdignute
gredice u mom vrtu bila bi idealna zato
što istovremeno dobivam mali plaste-
nik, ali i zaštitu za, srnama primaml-
jive, povrtnice. Članovi fb grupe „Mari-
ca vrtlarica“ dobro su upoznati s mojim
„srnećim“ problemom. O berbi jagoda
i blitve mogu samo sanjati, pa je mož-
da upravo ovo jedini način da spriječim
srneći pohod na njih. Inspiraciju za iz-
radu danima sam tražila po Internetu,
ali i po Gradskim vrtovima na području
Zagreba. Odluka je pala da krećem u
izradu nakon viđenog u Gradskom vrtu
u Sesvetama.
Materijal za izradu uzdignutih gredica
može biti različit. Najčešće se koriste
daske, kamen ili cigla. Ako koristimo
drvo, prije same izrade potrebno ga je
premazati zaštitnim sredstvom koji će
usporiti truljenje. Treba imati na umu
da gredice izrađene od drvenog ma-
terijala imaju vijek trajanja bez obzira
koliko ih štitili jer se ipak radi o drvu, a
ono s vremenom, ma koliko se mi trudili,
propada.
Idealna visina bila bi barem 30 cm,
poželjna širina ona gdje bez većeg na-
pora možete doći do središta gredice,
znači oko 1m, a dužina oko 3 m, jer tako
nećete imati problema oko samog obi-
laska. Nakon izrade okvira, sve što je
potrebno za punjenje gredice su kar-
ton, grane, kvalitetna zemlja i organsko
gnojivo. Karton se postavlja na dno ok-
vira čime se sprječava prodiranje kor-
ova, grane će odigrati ulogu drenažnog
sustava, a kvalitetna zemlja i organsko
www.maricavrtlarica.com
gnojivo dat će tlo bogato organskim
tvarima što garantira bogatiji urod
ali i više sreće za samog vrtlara. Tre-
ba napomenuti da je brzo zagrijavan-
je gredica u proljeće prednost, ali ljeti
ova karakteristika može biti pogubna
za biljke. Stoga je potrebno puno više
zalijevanja nego kod klasičnih vrtnih
gredica. Ali i tome možete doskočiti
tako da gredice malčirate.
Velika prednost ovakvih vrtova je da
zahtijevaju malo brige. Svakog prol-
jeća ili jeseni dovoljno je nasuti svježi
kompost ili stajski gnoj. Priča se da,
kada jednom počnete saditi povrtnice
na uzdignutim gredicama, toliko vas
razmaze da više niti ne pomišljate o
klasičnoj sadnji u vrtu. Pa zašto si ne
bi, bar na malom dijelu vrta, udovoljili
da nas se razmazi?
SAVJET:
Udovoljite si još više, pa si priuštite i dekoracije prema vlastitim željama.
Tako uzdignutu gredicu možete dekorirati kućicom za ptice, klupicom na
ogradi, svjetiljkama, različitim drvenim ili staklenim ukrasima, kakvim straši-
lom za ptice ili jednostavnije neobičnim teglama za sadnju povrtnica.
Malč
organski pokrivač koji spašava gredice

Iako neki imaju argumente protiv malčiranja, ono je ipak jako

korisna vrtlarska metoda. No, valja znati koje vrste malča
koristiti na kojoj vrsti tla, koliko debeo treba biti sloj...
N
e tako davno, prijateljica me
zamolila da joj detaljnije po-
jasnim način malčiranja, jer
sve od informacija na koje je
nailazila bilo je – nagrni slamu oko biljke
i budi bez brige. Ali kako, kada i koliko
informacije su koje je zapravo tražila.
Za početak, valja napomenuti da se
tlo u vrtu počinje malčirati, odnosno
pokrivati organskim materijalom, tek
kada se dovoljno zagrije, u pravilu pot-
kraj svibnja. Tako pokrivene površine
zadržat će nešto topliju klimu u plićim
slojevima, čime se kod biljaka smanjuje
stres zbog naglih temperaturnih prom-
jena.
Tlo se malčira dok je još dovoljno vlaž-
no, obično nakon izdašnijeg zalijevan-
ja ili obilnije kiše, ali je, prije stavl-
janja sloja organskog pokrivala, vrtne
površine potrebno potpuno očistiti od
korova.
Dobrobiti pokrivanja gredica
Pokrivanjem vrtnih gredica štiti se
plitko korijenje biljaka od visokih tem-
peratura, čuva se voda u tlu jer se
smanjuje isparavanje, ali i ublažava
sabijanje tla uzrokovano hodanjem po
gredicama, jakim pljuskovima ili nata-
www.maricavrtlarica.com
panjem. Također se otežava klijanje
korova, a malč koji je ljeti bio na tlu,
u jesen je poželjno prekopati i izmi-
ješati sa zemljom, čime se poboljšava
sama struktura tla. Međutim, da bi se
postigla korist od malčiranja, organski
materijali trebaju biti naneseni u odgo-
varajućem sloju.
Na primjer, ako malčirate gredicu pil-
jevinom ili svježe pokošenom travom,
debljina sloja trebala bi biti 3 do 5 cm.
Pokrov od sijena ili slame trebao bi biti
bar 10 cm debeo. Tu govorimo o deblji-
ni sloja nakon 7 do 10 dana od pokrivan-
ja, jer se materijal s vremenom slegne
i samim time stanji za nekoliko centi-
metara. Pretankim slojem malča neće
se spriječiti rast korova, štoviše, zbog
vlage on će bolje rasti, dok će zbog pre-
debelog sloja biti otežano prozračivan-
je tla i isparavanje vode čime se st-
varaju nepovoljni uvjeti za rast biljaka.
Izrazito vlažna tla se ne malčiraju jer
se na takvim mjestima vrlo brzo nasele
puževi, a dobro znamo kakva oni napast
mogu biti. Ako su puževi već tu, a ipak
želite malčirati gredice, poslužite se
piljevinom ili usitnjenom korom drveta
koja će ublažiti njihov napad.
Postavlja se pitanje što je najbolje ko-
ristiti kao malč? Sijeno je najrašireniji
oblik materijala za malčiranje, i iz mog
iskustva, pokazalo se najboljim. Za raz-
liku od slame, bolje propušta vodu i zrak
te ima više hranjivih tvari. Jedina je
mana što se, za razliku od slame, brže
razgrađuje, pa je potrebno obnavljanje
svaka dva-tri tjedna. Suho lišće je još
jedan od organskih materijala koji se
mogu koristiti za malčiranje.
Najbolje ‘sirovine’ za malč
Za povrtne biljke poželjno je koristiti
lišće graba i bukve, a iglice crnogorice
treba koristiti samo kod biljaka kojima
odgovara tlo niže pH vrijednosti. Osim
kao gnojivo, kompost možemo koristi-
ti i za prekrivanje tla. Djeluje s jedne
strane kao prekrivač i sprječava rast
korova, isušivanje i povećava tempera-
turu tla, a s druge strane djeluje kao
supstrat iz kojega se hranjiva sporo
oslobađaju.
www.maricavrtlarica.com
Međutim, kompost mora ostati vlažan
i topao, zato ga je potrebno zaštititi
laganim pokrovom od sijena. Postupak
malčiranja ima i neke nedostatke.
Jedan je optički, jer gredice izgleda-
ju poprilično neuredno, drugi je da se
tim postupkom ne može prorahliti jako
zbijeno tlo, a treći je da se na jesen
glodavci i neki štetni kukci nastanjuju
ispod debljih slojeva.
Uzmemo li u obzir prednosti malčiranja
kao što je smanjena potreba za vodom i
obradom tla, obogaćivanje tla zaoravan-
jem malča nakon sezone i smanjen inten-
zitet napada pojedinih biljnih bolesti,
nedostaci su ustvari i zanemarivi. Iako
možete čuti da se malčiranje može iz-
bjeći gušćom sadnjom, to ne bih pre-
poručila, jer ne treba zaboraviti da je
biljkama potrebno dovoljno prostora za
pravilan rast i razvoj.
Ove sezone biljke i dalje sadite pravilno,ali im pomognite u
rastu nekim od organskih pokrivača tla.
S malo cvijeća
postignite bolji urod voća i povrća

Da bi biljke dale plodove, treba im osigurati oprašivače, a da bi

oni došli, treba ih privući cvijećem. Kadife, neveni, dragoljub,
suncokret i cinija idealne su vrste
K
ada smo se suprug i ja upustili u
avanturu uređivanja zemljišta,
nismo ni slutili što nas sve čeka.
Uz sitne preinake pokušavamo ga
održati kakvo je nekad bilo. Tako smo
ostavili stari voćnjak koji godinama
pomlađujemo, dio vinograda pretvorili
smo u vrt, ostavili divlje kupine te za-
sadili lješnjake, a planiramo sadnju ne-
koliko redova loze i malina.
Ideja je bila da ćemo saditi sve ono od
čega možemo imati koristi, a estetiku
svesti na minimum. Korist za nas znači
imati biljke koje daju plodove, a takve
biljke traže posebnu pozornost, pona-
jprije oprašivače. Zahvaljujući susjedu
koji ima košnice, u blizini su nam i oni
najvredniji – pčele. Međutim, trebalo
je pronaći način kako ih u velikom broju
privući na „radne akcije“, jer puno je
toga za oprašiti.
www.maricavrtlarica.com
Praktičnost na 1. mjestu
Ali zasaditi voće i povrće nije bilo dovol-
jno. Potrebno je zasaditi i cvijeće koje
će privući pažnju upravo tamo gdje tre-
ba. Kako sam već napomenula, estetika
je svedena na minimum, pa su tako nad
trajnicama i višegodišnjim cvijećem
prevladale jednogodišnje ljepotice. Tu
sam prednost dala onima jarkih boja,
otpornima na vremenske uvjete, jed-
nostavnima za uzgoj, ali da opet imam i
neke koristi od njih.
Kraljica među njima definitivno je kadi-
fa. Sve do svog vrta nisam bila njihov
veliki obožavatelj. Osim čudnog mirisa,
nisu mi ni izgledale zamamno u vazi. Ali
od kada se intenzivno bavim vrtlarst-
vom, shvatila sam da vrt ne može bez
njih. Naime, osim što privlače pčele,
svojim mirisom pomažu u tjeranju zeče-
va, odbijaju komarce, a naročito krtice
i voluharice, koje ne vole okus njihova
korijena. Vrlo su zahvalne za uzgoj, a
cvatu od lipnja pa sve do jakih mrazeva.
Sa sjetvom u zatvorenom možete poče-
ti već početkom, a nastaviti na otvoren-
om krajem ožujka. Osim puževa nemaju
većih napasnika, a kako su dobri susje-
di svim biljkama, trebale bi definitivno
biti sastavni dio svakog vrta.
Idealna biljka za moje prohtjeve je
neven. Osim svoje jarke boje i mag-
netske privlačnosti za pčele, koristi se
i kao lijek. Ulja, masti, kreme i čaje-
vi pripremljeni od nevena djeluju pro-
tuupalno te smiruju nadraženu kožu.
Kako osim vlage nema velike zahtjeve
www.maricavrtlarica.com
za uzgoj, svakako je preporuka uvrsti-
ti ga u sastavni dio vrtnih gredica. S
uzgojem možete početi već početkom
ožujka, a u cvjetovima uživajte sve do
prvih mrazeva.
Cvjetovi se beru od svibnja, za vrijeme
lijepog dana kada je sunce najjače. Cvi-
jet također možemo koristiti u salat-
ama te za ukrašavanje kolača. Treba
napomenuti da neven pomaže biljkama
i u zaštiti od lisnih ušiju.
Zbog svojih ljekovitih svojstava, dragol-
jub bi trebao biti u svakom vrtu. Velike
količine vitamina C sastavni su dio ove
biljke pa su zato cvjetovi i mladi listovi
idealni za salate. Treba naglasiti jed-
nostavnost uzgoja jer, osim sunčanih
položaja, ova biljka ne traži ništa više.
Prihranjivanje treba izostaviti, jer
previše plodno tlo rezultira slabijom ili
gotovo nikakvom cvatnjom.U vrtu ga je
najbolje saditi uz kupusnjače i rajčice,
jer osim što privlači gusjenice, privlači
i lisne uši.S obzirom na to da je dragol-
jub vrlo osjetljiv na mraz, sa sjetvom u
zatvorenom počnite tek krajem ožujka,
a u vrt ga presađujte u svibnju.
Suncokret je definitivno najzahvalni-
ja biljka za uzgoj kako u vrtu tako i u
teglama. Traži sunce i malo vlage. Ovu
biljku možete razmnožiti sjetvom već
krajem ožujka. U početku rasta potreb-
no je redovito zalijevanje, a daljnjom
prihranom dobit ćete ljepše cvjetove.
Idealan je zato što privlači bubamare i
pčele, ali i ptice koje se hrane štetnim
www.maricavrtlarica.com
insektima.
Cinija za gušt
Za kraj bih navela cinije, kao vrtno cvi-
jeće „za gušt“. Naime, kako cvjetaju
različitih boja i oblika, od lipnja pa sve
do prvih mrazeva, idealne su za reza-
no cvijeće. Dodamo li k tome još da su
vrlo otporne na sušu te privlače korisne
kukce u vrt, smatram da su pravi izbor.
Osjetljive su na presađivanje pa, ako
ih uzgajate za presadnice, činite to u
biorazgradivim posudicama. Kada biljka
naraste oko 8 cm, spremna je za pre-
sađivanje u vrt.
Kako prakticiram što jednostavniji
uzgoj, ovih pet ljepotana definitivno su
moj izbor. Naravno da osim navedenih
postoji i bezbroj drugih, još ljepših
cvjetnica. Poigrajte se s njima ove se-
zone, vjerujem da ćete biti i više nego
zadovoljni.
Jednostavnim pravilima
do uzgoja vlastitih začina

Peršin, bosiljak, ružmarin i još niz vrsta začinskog bilja uvijek

možete imati pri ruci, samo treba znati kojem treba koliko svjetla,
vode, prihrane i koja vrsta supstrata
R
azmišljate o uzgoju začinskog
bilja ili ste to pokušali prošle
godine, a ispalo je katastrofa?
Ne brinite se, svega nekoliko
stvari treba naučiti o njihovu uzgoju i
uspjeh je zagarantiran.
I sama sam se nekad borila s njihovim
uzgojem. Najčešće su to bile krajnosti
– previše ljubavi ili pak previše zane-
marivanja. Razni savjeti o uzgoju bili su
mi suviše detaljni i vrlo sam brzo gubila
volju za njegu kakvu ova vrsta bilja st-
varno treba. Kroz godine sam primijeti-
la da je uzgoj zapravo vrlo jednostavan,
samo treba zadovoljiti nekoliko uvjeta.
Bez obzira na to gdje ih sadite, valja
pripaziti da tlo bude propusno, da ima
puno svjetlosti i barem 5 sati sunca na
dan. Ako nemate idealne uvjete za rast,
nemojte odustati od uzgoja. Naime,
peršin, metvica i vlasac mogu dobro
uspijevati na sjenovitim položajima pa
krenite s njihovim uzgojem.
www.maricavrtlarica.com
Barem 5 sati sunca
Možemo razlikovati začine koji vole
suhu zemlju i više sunca (npr. bosiljak,
majčina dušica, matičnjak) i one koji
nemaju neke posebne zahtjeve prema
tlu (npr. kopar, kim, peršin). Pri sadnji
treba obratiti pozornost da biljke koje
sadimo zajedno imaju jednake zahtjeve
za uzgoj (vlažnost supstrata, gnojidba,
potreba za suncem). S nekim biljkama
možete imati problema ako se previše
razrastu i uguše one slabije vrste. Ovo
se posebno odnosi na origano i metvi-
cu. Tome možete doskočiti tako da te
biljke jednostavno posadite u tegle.
Također, treba pripaziti i na odnos do-
bri-loši susjedi jer to pravilo, osim za
povrtnice, vrijedi i za začinsko bilje.
Kada odlučite koje bilje želite, valja
kupiti sjeme ili rasadni materijal. Ako
ste početnik u uzgoju začinskog bilja,
preporuka je da ih uzgajate iz presad-
nica, a ne iz sjemena. Veliki izbor vrsta
možete pronaći u trgovinama tijekom
cijele godine, najbolje u proljeće, a
presaditi ih na otvoreno u svibnju.
Uzgoj iz sjemena malo je zahtjevni-
ji i iziskuje više strpljenja. Tako kod
sjetve treba pripaziti na svjetlost i
temperaturu jer će preuranjena sjet-
va rezultirati malim, izduljenim i sla-
bim biljkama koje će biti preosjetljive
za sadnju na otvoreno. Supstrat treba
redovito održavati vlažnim, a opet ne
utapati ga u vodi. Prve biljčice trebale
bi niknuti tek za 2 do 3 tjedna, što vas
može već u startu pokolebati.
www.maricavrtlarica.com
S obzirom na to da mnoge začinske bil-
jke potječu iz područja gdje je klima
blaga, kod uzgoja u kontinentalnom di-
jelu posebno su ugrožene u razdobljima
mraza.
To se odnosi na ružmarin, estragon,
mažuran i lavandu. Kako biste izbjegli
smrzavanje, sadite ih u teglama, a pre-
ko zime ih držite u svijetloj prostoriji
na temperaturi oko 10 stupnjeva. Zima
je vrijeme mirovanja biljaka pa je po-
trebno održavati konstantnu tempera-
turu, izostaviti prihranjivanje, a zalije-
vanje svesti na minimum.
Kod drvenastog bilja poput majčine
dušice, kadulje, estragona i lavande
preporučuje se pomlađivanje rezidbom.
U protivnom će deblo starih biljaka
ogoljeti te će s godinama postati neu-
gledno. Pravo vrijeme za podrezivanje
upravo je veljača, ali kada nema mraza
jer bi hladnoća mogla dodatno ošteti-
ti biljke. Biljke koje sporo rastu treba
opreznije brati jer, ako se pretjera s
berbom, biljka će uvenuti.
Nakon „ledenih svetaca“ (15. svibnja),
biljke koje ste držali u zatvorenom
počnite privikavati na svjetlost i van-
jske temperature. Nakon 10 dana ak-
limatizacije biljke možete premjestiti
na otvoreno, ali ih zaštitite od vjetra.
Začinsko bilje zbog svoje aromatičnos-
ti i ljekovitosti trebalo bi biti dostupno
cijele godine.
Kako konzervirati
Stoga je konzerviranje vrlo važno.
Najčešća je metoda sušenje. Biljke
nježnih listova poput bosiljka, origana
www.maricavrtlarica.com
ili matičnjaka suše se na prozračnom
i toplom mjestu u sjeni. Spremaju se
samo potpuno suhi dijelovi koji se lako
mogu smrviti prstima. Sušenje zim-
zelenih biljaka poput ružmarina je pak
drugačije. Dijelovi biljke se usitne i
suše na temperaturi od 50 stupnjeva u
pećnici ili aparatu za sušenje hrane.
Bilje također možemo i zamrznuti. Vla-
sac nasjeckamo i spremamo u zamr-
zivač, a bosiljak, kopar ili peršin zam-
rzavamo na ravnoj podlozi pa ih potom
spremamo u vrećice za zamrzavanje.
Bilje možemo zalediti u porcijama, a za
konzerviranje u ulju i octu najprikladni-
ji su majčina dušica, lavanda, ružmarin,
metvica i kopar.
Začini bi, bez obzira na koji ih način
koristili, trebali biti sastavni dio vaše
svakodnevice. Osim što oplemenjuju
jelo, smanjuju potrebu za dodavan-
jem soli, a time vas štite od kardiova-
skularnih bolesti. Mislim da je to dovol-
jan razlog da i ove godine u planiranje
vrta uvrstite ove mirisne ljepotane.
Vrt za gurmane
put do izvornih okusa i mirisa

Kada probate bilje iz vlastitog vrta, svakako ćete se zaljubiti u

vrtlarstvo. Čak ne trebate biti vrstan kuhar da bi hrana imala
neponovljiv okus jer u tome će pomoći na suncu dozreli plodov
M
iris narezanog domaćeg
češnjaka, salate od svježeg
povrća uz dodatke začinskog
bilja, marinade za pečenja i
razni umaci samo su neke od delicija ko-
jima okuse biramo sami, i to već u rano
proljeće dok oblikujemo svoje gredice.
Za gurmanski vrt neće vam trebati
deseci kvadrata, dovoljno će biti poko-
ja staklenka ili kutak dvorišta. Biljka ili
dvije od pojedine vrste biti će dovoljne
da odrede oblik ovog carstva, a ujedno
će biti ogledalo vašeg gastronomskog
ukusa.
www.maricavrtlarica.com
U ovakvom tipu vrta salatu je pre-
poručljivo gušće sijati. Tako će cijele
godine biti dostupni mladi listovi za ber-
bu. Ako imate više prostora, odrezane
korjenčiće salate nakon prorjeđivanja
nemojte bacati. Možete ih ponovo za-
saditi, ali ovaj put na većem razmaku i
time potaknuti stvaranje novih listova,
odnosno glavica.
I rotkvice bi trebale biti sastavni dio,
što zbog svog brzog rasta što zbog
arome. Ne libite se sijati i radič tije-
kom cijele godine. Bez obzira na vrućine
i gorčinu listova, berete li ga dok je još
mlad, okus će biti neponovljiv. Tu je i
nezaobilazna blitva. Od samo nekoliko
biljaka, redovitim branjem vanjskih lis-
tova, imat ćete je na tanjuru cijele se-
zone.
Bosiljak sadite uz rajčice na dozrijevanja, predugo je čekati da
sazre. Ne zaboravite češnjak. Zasaditi
Želite li rajčice, birajte one nižeg ras- pokoji režanj bit će dovoljno da u kasno
ta koje ne trebaju potpornje kao i one ljeto začinite razna jela njegovim in-
manje zahtjevne za uzgoj poput koktel tenzivnim mirisom. Sadite li krastavce,
rajčica. Njihovim bujnim urodom bit će bilo bi dobro izabrati one salatne sorte
dovoljno plodova za svakodnevnu kon- jer ćete tako moći neometano dulje
zumaciju. U blizini rajčice obvezno se vrijeme uživati u njihovim plodovima.
mora naći bosiljak, koji će im pojačati
okus. S obzirom na to da je riječ o gur-
manskom vrtu, odnosno vrtu okusa, ne
smiju se zaboraviti razne vrste fefer-
ona i čilija. Treba pripaziti na ljutinu
sorti, odnosno slatke sorte ne saditi
blizu ljutih kako se ne bi pomiješali.
Luk bi se u ovakvom vrtu trebao saditi
gušće i konzumirati isključivo kao mla-
di luk jer zbog prostora, ali i vreme-

www.maricavrtlarica.com
Prikladne su i sorte za kiseljenje, ako
ih berete svaka 2 do 3 dana, možete
ih također koristiti svježe u salatama.
Tikvice bi trebale biti sastavni dio sva-
kog gurmanskog vrta. Svojim brzim ras-
tom uz redovito zalijevanje i obiranje,
za svoje kulinarske delicije možete ih
svaki tjedan imati na tanjuru.
Povrće koje ćete imati cijele sezone,
uz minimalnu njegu, svakako su mahune.
Dobro je izabrati niske sorte koje ne
trebaju potporanj i brzo dozrijevaju,
kao što su npr. „mahune olovke“. Od njih
možete spremati hladne i tople salate,
a zamrznete li ih u hladnjaku, variva na
početku zime lijepo će vas ugrijati.
www.maricavrtlarica.com
Neka začini budu imperativ
Začinsko bilje je u gurmanskom vrtu
imperativ. Njime ćete obogatiti obrok
drugačijim okusima, bojama i mirisima.
Peršin, već spomenuti bosiljak, menta,
vlasac, kopar i majčina dušica vrlo su
jednostavni za uzgoj, pa se poigrajte
sadnicama kako biste dobili neponovl-
jive arome svojih jela. Sjetite se samo
okusa hladnog variva od krastavaca uz
dodatak kopra – to se zove vrt na tan-
juru.
I na kraju, kada bolje pogledate, nije
tako teško na tanjur servirati nešto
ukusno, k tome još i zdravo, bez obzi-
ra na to kakav ste kuhar. Želite li ove
godine okuse, ali ipak ne želite gubiti
vrijeme na uzgoj, odlučite se za biljke
jednostavnog uzgoja.
Tek nekoliko sadnica i vidjet ćete da
ćete se „zaraziti“ vrtlarstvom – i posta-
ti vrstan kuhar.
Male tajne
uspješnog uzgoja čili papričica

Ako sada krenete s uzgojem, ljute papričice bit će za

berbu početkom srpnja. No, pazite na supstrat te kod
presađivanja i prihrane
S
vake sam nove sezone izno-
va radila pogrešku i presad-
nice ljutih papričica sijala
kad i ostalo plodovito povrće.
S obzirom na to da im treba između
110 i 150 dana od sjetve pa do ploda,
uzgoj treba početi znatno ranije, pa
sam se ove godine odlučila za sjet-
vu čak mjesec dana ranije nego inače.
Tako će za berbu dospjeti baš u vrijeme
najintenzivnijeg roštiljanja, odnosno
već početkom srpnja. Bez obzira da li
ih volite ili smijete konzumirati, zbog
jednostavnog uzgoja ove biljke ide-
alne su za otvaranje sjetvene sezone.
U najpopularnije vrste ubrajaju se cay-
enne, habanero, jalapeno i anaheim.
Međutim, kod odabira treba pripazi-
ti na ljutinu. Kruže priče da njihova
ljutina dolazi isključivo iz sjemena,
ali ona dolazi ponajviše iz dijelova u
kojima je sjeme pričvršćeno za plod.
Vratimo se na njihov uzgoj.
Kao dobra podloga za kvalitetan početak
sjetve pokazala mi se mješavina gotovog
supstrata za povrtnice i pijeska. Pije-
sak u ovoj ulozi pomaže stvaranju rah-
lijeg supstrata. Sjetvene posude punim
do 2/3. Supstrat je potrebno dobro
utisnuti čime se izbija zrak koji omo-
gućava pretjerano zadržavanje vode, a
time i zadržavanje vlage oko sjemena.
www.maricavrtlarica.com
Pomozite si olovkom
Sjeme ljutih papričica sije se na dubinu
od 2 cm. U tu svrhu poslužite se vrškom
olovke. Tako ćete dobiti traženu dubinu,
ali i veličinu rupice. Vlagu u tlu najlakše
je održavati prskanjem jer jačim mla-
zom vode postoji mogućnost da sjeme
ispliva na površinu, a sjetva propadne.
Buduće presadnice valja držati na
toplome, na oko 20 C. Uz ove uvjete
kvalitetno sjeme trebalo bi niknuti za
8 dana. Nakon nicanja istu temperatu-
ru treba održavati sljedećih 30 dana.
Slijedi presađivanje, koje u vrtlarstvu
zovemo pikiranje, a sastoji se u tome
da se presadnice premjeste u zasebne
čašice radi bržeg rasta. Važno je na-
pomenuti da mlade i krhke biljke ne
uzimamo za listove, već ih hvatamo za
stabljike. Slijedi vrijeme kada je pre-
sadnicama potrebna pojačana njega,
odnosno treba im mnogo dnevnog svjet-
la i više gnojiva. Pravilo je da se prvo
prihranjivanje učini kada biljčice dobiju
dva prava lista, a drugo dva tjedna na-
kon. Presađivanje biljaka na stalno mjes-
to ovisi o vremenskim prilikama u vašem
kraju. To je vrijeme kada znate da je
prošla opasnost od jutarnjih mrazova.
Tlo u koje papričice presađujemo mora
biti rahlo i po mogućnosti pognojeno
stajskim gnojem još prošle jeseni. Prije
presađivanja, poželjno je oštrim nožem
odrezati svaki dulji korijen na biljci.
Takvo prikraćivanje pomaže rastu biljke
i pospješuje rast korijenskog sustava.
Prije sadnje zemlju treba zaliti, a pa-
pričice saditi sadilicom, s pomoću koje
učinimo rupu toliko duboku da biljku
posadimo do dubine prvih listova, te
je ponovno dobro zalijemo. Ukorjen-
jivanje traje još dva tjedna i za to vri-
jeme treba pripaziti da biljke ne budu
„žedne“. Zalijevanjem se na površini
stvori pokorica koju treba rastresti
laganim okopavanjem, jer kroz kapi-
lare koje su nastale u tlu oko biljke na
posušenoj zemlji voda brzo isparava.
www.maricavrtlarica.com
Želite li bujnu biljku s mnogo kvalitet-
nih plodova, valja je prikratiti kada
naraste na visinu od 20 centimetara.
Kako ugasiti “požar”?
Kada smo kod plodova, nemojte se za-
varati njihovim simpatičnim oblikom, jer
mogu izazvati požar u ustima – doslovno!
Kao vatrogasni aparat poslužit će čaša
mlijeka ili jogurta, ali i strpljenje, jer
ljutina obično prolazi za 10-ak minuta.
Zahvaljujući specifičnom okusu možete
ih koristiti u svježem ili sušenom obli-
ku, i to u svim mogućim jelima, od juha i
variva pa sve do pečenja ili kolača. Zato,
napravite malo mjesta za ovo društvo u
sljedećem vrtu. Nećete biti razočarani!
BUDITE SRETNI, JEDITE LJUTE PAPRIČICE !
Ljute papričice porijeklom su iz Meksika, gdje je poznato više od 150 vrsti.

Osim što snižavaju razinu kolesterola u krvi i jačaju imunitet, njihovim kon-
zumiranjem oslobađaju se hormoni serotonin i endorfin, tzv. hormoni sreće,
zbog čega se vode kao dobri antidepresivi. Odatle i teorija da su Meksikanci
uvijek dobre volje, a znamo koliko ljuta njihova hrana može biti.

Ljute papričice dio su ljudske prehrane već 7500 tisuća godina. Plod inače
može narasti i do 45 centimetara.
Blagodati
zdravog i ukusnog samoniklog bilja

Salate, variva i rolade od maslačka, trputca i koprive obogaćene

prvim vjesnicima proljeća jaglacima, ljubičicama i tratinčicama
prirodan su i k tome besplatan sezonski detoks program
N
akon duge, tmurne zime i
uskrsnog prejedanja, rano
proljeće idealno je za čišćen-
je organizma. S prvim prol-
jetnim suncem, teška hrana pada u zab-
orav i sve više žudimo za zelenilom na
tanjuru.
Najčešće se zbog jednostavnosti pri-
preme u ovom slučaju odlučujemo za
salate, ali ne treba zaboraviti ni variva
i rolade. Za razliku od proljetnog lisna-
tog bilja u vrtu poput špinata, matovilca
i salate, samo mala količina samoniklog
jestivog bilja dovoljna je da bi se me-
tabolizam počeo vraćati u normalu.
Maslačak ili divlji radič koji mnogi sma-
traju dosadnim korovom izvrstan je do-
datak jelima i vrlo ljekovit
www.maricavrtlarica.com
Zelene vitaminske bombe
Kao kralja svih proljetnih salata navela
bih maslačak, poznat i pod nazivom divl-
ji radič ili u narodu zubica. Najčešće se
doživljava kao dosadan korov, ponajviše
jer ga se može naći na svakom kora-
ku, ali on je puno više od toga. Listovi
bogati vitaminom C i željezom i blago
gorkasti okus dovoljan su razlog da tu
biljku uvrstimo u razne salate, umake,
rižota ili juhe. Listove beremo dok su
još mladi i prije pojave cvijeta, jer tada
postaju jako gorki i žilavi.
Cvjetne pupoljke možemo konzervi-
rati kao kapare, a zakasnimo li s ber-
bom, žute cvjetove možemo brati za
sirup koji čisti i jača krv i probavu.
Osim maslačku, veliku važnost dala bih
i trputcu, koji je nedovoljno zastupljen
u našoj prehrani. Vjerujem da je svi-
ma poznat isključivo kao lijek u obliku
sirupa za dišna oboljenja, ponajviše za
kašalj. Ovu ste biljku viđali bezbroj
puta uz putove, na livadama i oranicama,
i ne znajući njezinu pravu vrijednost.
Trputac nije samo dobar lijek za dišna
oboljenja nego i ukusna namirnica i po-
magač u borbi protiv pušenja.
Lišće se bere kada je biljka u cvatu,
odnosno od svibnja do kolovoza, a ko-
rijen biljke od kolovoza do listopada. U
kuhinji se zbog blagog okusa najčešće
priprema kao varivo, a u gastronomiji
se sve više koristi u suhom obliku gdje
juhama daje blagu aromu po gljivama.
Jeste li znali da se žvakanjem lista
trpuca smanjuje želja za nikotinom?
Iako se zbog intenzivnog rasta ko-
jim guši obližnje biljke koprivu sma-
tra nametnikom, poželjna je u svakom
dvorištu. Kako joj je vegetacijsko
razdoblje vrlo dugo, valja je konzumi-
rati tijekom cijele godine. Sadrži puno
željeza pa bi je u prehranu trebali
uvrstiti svi koji imaju problema s manj-
kom željeza u organizmu.
www.maricavrtlarica.com
U berbu valja krenuti za vrijeme
sunčanog i suhog dana, isključivo prije
cvatnje, a brati treba samo mlade vršne
listove. Blanširanjem ili kuhanjem gubi
žaruća svojstva te, za razliku od špi-
nata, ne izaziva proljev, pa se smatra
idealnim sastojkom proljetnih obroka.
Kopriva se može konzumirati cijelu go-
dinu, a beru se samo mladi listovi
Pazite gdje ih berete
Osim variva jeste li isprobali i roladu?
Kao dodatke klasičnim salatama u preh-
ranu možete uvrstiti i jaglace, ljubičice
ili tratinčice. Možda zvuči neobično
kada spomenem biljke na tanjuru koje
inače doživljavamo samo kao vjesnike
proljeća, ali zbog bogatstva vitamina
koje nude trebale bi biti sastavni dio
svakog obroka.
To su biljke dubokog ili jako razgrana-
tog korijena, što znači da crpe sasto-
jke iz više slojeva tla. Nalaze li se blizu
prometnica, sadržavat će olovo, a sigur-
na sam da to ne želite na tanjuru. Zato
pripazite gdje ih berete ili od koga ih
kupujete.
Pretvorite
svoj balkon u divnu cvjetnu oazu

Da bi balkon ili terasa bili posebni, nije dovoljna samo garnitura

za sjedenje, ma koliko lijepa bila. Upotpunite je detaljima, prije
svega teglama s cvijećem i začinima
D
olaskom sve toplijeg vreme-
na možemo primijetiti kako se
balkoni počinju puniti raznim
sadržajima, najčešće cvijećem
i sjedećim garniturama. I dok mi, koji
imamo komad zemlje, u ovo vrijeme
intenzivno radimo na svojim gredica-
ma, zaboravljamo upravo na to koliko
je imati balkon zapravo blagodat koja
pruža iznimno zadovoljstvo.
Sunčano jutro uz kavu ili pak večer uz
hladan napitak može nas vrlo brzo pods-
jetiti što znači razmaziti se. Nažalost,
sve češće balkoni izgledaju kao odlag-
alište starih i nepotrebnih stvari koji-
ma više nema mjesta u stanu. Možda je
baš u ovo kasno proljeće došlo vrijeme
da nešto promijenite i ugodite si.
www.maricavrtlarica.com
Najvažnije je u samom početku odred-
iti mjesto na kojem će biti postavljen
sjedeći dio. Naravno da balkon ne bi bio
balkon bez tegli s cvijećem. Prilikom
odabira bilja dobro je ostaviti dovoljno
prostora za kretanje kako se biljke ne
bi oštetile ili smetale. Nakon čišćenja,
obično ostanu stvari za koje ne znamo
kamo bismo s njima. U tu svrhu poslužit
će klupa sa spremištem, sanduk s pok-
lopcem ili ormarići, ali treba pripaziti
da se balkon takvim stvarima ne pretr-
pa.
Imperativ je – manje je više, zato
radije ostavite više prostora za biljke.
Koje biljke odabrati?
Današnje dimenzije balkona ostavljaju
sve manje mjesta za željeno uređen-
je. Mali i uski balkoni najčešće ostaju
neiskorišteni. Možda se na njima ne
mogu postaviti stol i stolci, ali poko-
ja tegla s jednogodišnjim cvjetnicama
oplemenit će prostor, a klupica postavl-
jena na boku balkona, uz kakav ukrasni
jastuk, dat će upravo onoliko mjesta
koliko traži par gutljaja kave.
www.maricavrtlarica.com
Bez obzira koliko lijepo uredili balkon,
on tek sa zelenilom dobiva pravu sliku.
Postavlja se pitanje koje biljke odabra-
ti. Izbor ovisi isključivo o osunčanosti
balkona. Nalazi li se balkon na sunčanoj
strani, izbor biljaka je beskrajan. Ne
želite li se zatrpati biljem, odaberite
cvjetnice manjih dimenzija poput kadi-
fa, pelargonija, begonija, petunija,
ukrasnih kadulja ili pak začinskog bilja.
Imate li više mjesta, dobar odabir su
veće tegle, a sam izbor širi se na olean-
dar, kane, ljiljane, ruže, lantanu ili pak
citruse.
Balkon u sjeni smatra se nešto težim
za uređenje kada su biljke u pitanju. To
ne treba biti problem, jer je i tu ve-
lik izbor bilja. Sjenoviti dio dobro pod-
nose fuksije i vodenike, a polusjeni će
se prilagoditi i pelargonije.
Osigurajte im potrebne uvjete
Nalazi li se vaš balkon na istočnoj stra-
ni, odnosno sunca ima samo u jutarn-
jim satima, ukrasite ga sobnim biljem
koje se obično ljeti iznosi na otvoreno.
Balkone na sjevernoj strani najteže je
održavati. Iako će sve spomenuto bilje
rasti i na takvim mjestima, neće toliko
bujno cvjetati kao ono na osunčanima
položajima.
Zato je kod takvih balkona dobro iza-
brati bilje koje inače uspijeva u sjeni
poput hortenzija, hoste, ukrasnih ko-
priva ili pak tuja i šimšira. I sama sam
kroz godine eksperimentirala raznim
biljem na zapadnom balkonu.
www.maricavrtlarica.com
U vrtnim centrima uzastopno su me
savjetovali da izaberem cvijeće koje
voli sunce, jer imam idealne uvjete, ali
idealan uvjet, osunčanost, pobija ono
najgore – vrućina. U ljetnim mjesecima
temperature na mom balkonu dosežu
i do 50 stupnjeva, zatvorena ograda
zaustavlja protok zraka, a fasada, kada
se ugrije, još više povećava tempera-
turu.
Jedino što se pokazalo otpornim na
takve uvjete su čuvarkuće, juka, kra-
sule, smilje i lavanda, naravno, uz ko-
liko-toliko redovito zalijevanje.
Ali uspjela sam, mala zelena oaza već
treću godinu opstaje u tim ekstremnim
uvjetima. Poznato je da je čeprkanje
po zemlji neka vrsta terapije, izvlači
ono negativno iz nas, a krajnji rezultat
te terapije obično završi divljenjem.
Možda će trebati koji tjedan ili mjesec
kako bi se naš trud pokazao u najbol-
jem izdanju, ali vrijedi čekati, jer na
taj način možete stvoriti svoju oazu
mira.
Vrt na balkonu
jednostavan, zdrav i koristan hobi

Na balkonu možete uzgojiti više od 30 vrsta jestivog bilja.

Rajčice, paprike, patlidžani i salata samo su neke od vrsta
koje uspijevaju u teglama
M
oderan život gotovo je pot-
puno izgubio vezu između
domaćeg uzgoja hrane i on-
oga što se svakodnevno ser-
vira na tanjuru. Danas se većina povrća
upitne kvalitete kupuje u supermarke-
tima. Mnogi od nas uvjereni su da, ako
nemaju vremena, znanja i energije, ne
mogu imati vlastiti vrt pa su stoga os-
uđeni na kupnju.
Međutim, uzgojiti hranu možete u sve-
ga nekoliko tegli na nekoliko kvadrata
svog životnog prostora. Povrtne biljke
možete uzgajati na prozorskoj das-
ci, balkonu ili čak u dnevnom boravku.
Na minimalnom prostoru možete dobiti
pristojne prinose voća i povrća koji će
znatno poboljšati kvalitetu vaše preh-
rane, a ujedno služiti i kao relaksacija
i zabava
Više od 30 vrsta jestivog bilja možete
uzgojiti na malom prostoru i time posta-
ti dobra konkurencija klasičnim vrtovi-
ma. Prednost je ovakvog uzgoja da će
biljke rasti brže i obilnije u odnosu na
one u vrtu zbog pravovremene prihrane
i navodnjavanja, a neće imati napasnike
poput ptica, voluharica ili puževa. Tako
ne biste trebali imati nikakvih proble-
ma s uzgojem salate, rotkvica, češnja-
ka, začinskog bilja, mahunarki i jagoda,
kao ni rajčica, paprika i feferona, a ne
zaboravimo tu i tikvice, bobičasto voće
pa i krumpir.
www.maricavrtlarica.com
Odmah na početku navela bih rajčice,
paprike i patlidžane kao najzahvalnije
biljke koje odlično uspijevaju u teglama.
Za maksimalno iskorištavanje „praznog“
prostora ispod biljaka, oko ruba tegle
posadite niske mahune. Salata je bilj-
ka koju je najlakše uzgojiti u teglama.
Vrlo dekorativno izgleda na balkonskoj
ogradi, pogotovo ako birate miješane
sorte različitih boja, a sezonu uzgoja
možete razvući preko cijele godine. S
obzirom na to da tikvenjače dobro ras-
tu gdje god da ih posadite, idealne su
za ovakav uzgoj.
Imajte na umu da ovu biljku treba re-
dovito zalijevati želite li kvalitetne i
bujne plodove. Uz pravilnu njegu jedna
biljka zelenih tikvica trebala bi tjedno
dati oko tri ploda. Glinene tegle dobar
su izbor za ovakav uzgoj jer osigurava-
ju potrebnu toplinu za rast, a istovre-
meno uz pravilno zalijevanje zadržava-
ju dovoljno vlage. Odabir veličine tegle
vrlo je važan jer je potrebno osigura-
ti dovoljno mjesta za širenje korijena
biljaka. Isto tako važno je napomenuti
da je većini biljaka potrebno osigurati
barem 8 sati sunca na dan.
Kod ovakvog uzgoja nemojte se
ograničiti samo na tegle jer će povrće,
poput većine biljaka, rasti u bilo čemu.
Možete koristiti bačve, košare, stare
gume, limene posude i razne kutije. Za
što god se odlučite, mora biti dovoljno
čvrsto da izdrži težinu zemlje, a posli-
je i plodova. Posude za uzgoj, osim čvr-
stoće, moraju imati i dobru drenažu jer
je ona najvažniji čimbenik u ovakvom
uzgoju. Zemlja u posudama suši se mno-
go brže nego zemlja u vrtu, stoga će
biti potrebno češće zalijevanje. Zato
je važna dobra drenaža, kako se voda
ne bi predugo zadržavala oko korijena
biljaka i time izazvala truljenje.
Balkonski povrtnjak najčešće se zali-
jeva vodom iz vodovoda. Biljke će tako
vrlo brzo iscrpiti sva hranjiva zbog
ograničene količine zemlje u tegli.
Stoga je potrebno češće prihranjivan-
www.maricavrtlarica.com
je od onoga u klasičnom vrtu. Odmah
na početku bilo bi dobro izabrati neš-
to kvalitetniji supstrat. Zalijevanje i
prihrana bit će itekako važni ako po-
sudama niste mogli osigurati dovoljno
dobru zaštitu od vremenskih neprilika.
Zaklon je neophodan jer će i najmanji
vjetar smanjiti prinose za čak 30%.
Naime, biljke izložene vjetru snagu
troše za učvršćivanje lišća i zbog toga
se energija za rast usmjerava na rast
plodova. Eto, ovo su samo neki od prim-
jera kako da s lakoćom ipak napravite
svoj mali zeleni kutak. Nadam se da ne-
dostatak vrta više neće biti opravdanje
da se i na vašem stolu s vremena na vri-
jeme ne nađu poneke biljke iz domaćeg
uzgoja.
Ne zanemarujte ga
vaše sobno bilje treba intenzivnu njegu

Proljetna njega bilja uključuje otkidanje suhih listova i

grančica, presađivanje, prihranu... Sve to osigurat će da po-
kaže svoju stvarnu ljepotu
P
očetkom travnja počinju sve in-
tenzivniji vanjski radovi, ali i vri-
jeme kada nakon duge i tmurne
zime jedva dočekamo izlazak iz
kuće. To je vrijeme kada najčešće zabo-
ravljamo upravo na sobno bilje, koje sada
treba intenzivan tretman uljepšavanja.
S ranim proljećem počinje njihova veg-
etacija. Kako se u razdoblju mirovan-
ja i cvatnje ni pod koju cijenu ne smiju
dirati, ovo je idealno vrijeme da biljke
nagradimo pažnjom. Osim otkidanja
suhih listova i grančica, treba pregle-
dati sve ostale listove zbog eventual-
nih štetnika ili bolesti, viri li korijenje
iz tegle ili ne, te supstrat u kojem se
nalaze. Izviruje li korijenje iz dna po-
sude, vidi li se na površini tegle ili je
pak supstrat potpuno prokorijenjen,
pravo je vrijeme za presađivanje biljke.
www.maricavrtlarica.com
Kako presađivati
Prije samog presađivanja supstrat tre-
ba zaliti kako se ne bi osipao. Nova teg-
la mora biti čista i za trećinu veća od
one u kojoj se biljka donedavno nala-
zila. Prevelika tegla uzrokovat će in-
tenzivniji rast korijena, zbog čega će
biljka svu svoju energiju krivo usmjer-
iti, odnosno rast lisnatog ili cvjetnog
dijela bit će slabiji. Važno je na dno
nove posude staviti kamenje, šljunak ili
grubi pijesak, kako zemlja ne bi zatvo-
rila otvore za otjecanje suvišne vode.
Nakon sadnje, supstrat oko biljke tre-
ba dobro utisnuti kako bi se istisnuo
zrak u kojem se može zadržavati voda,
koja može prouzrokovati truljenje ko-
rijena. Kada teglu punite supstratom
pripazite na rub za zalijevanje, odnos-
no površina supstrata u tegli mora biti
barem 1 cm niža od samog ruba koji će
spriječiti izlijevanje vode izvan tegle.
Nakon sadnje biljku treba obilno zal-
iti te je smjestiti na svijetlo i toplo
mjesto zaštićeno od sunca i propuha.
Nadohranu gnojivom za tek presađene
biljke valja izostaviti barem dva mjese-
ca. Kaktuse pa čak i neke sukulente
nije dobro uopće prihranjivati jer će,
potaknuti intenzivnim rastom, izgubiti
karakterističan oblik.
Pravila zalijevanja
Biljkama kod kojih nema potrebe za
presađivanje poželjno je zamijeniti
staru površinsku zemlju novim supstra-
tom. Redovito brisanje listova vlažnom
krpom, kako biste uklonili prašinu,
poželjno je, ali bilo bi dobro vaše lisnate
ljubimce s vremena na vrijeme istuši-
rati i mlakom vodom. Što se zalijevan-
ja sobnih biljaka tiče, većina njih na-
jčešće propadne upravo zbog neznanja
o toj najjednostavnijoj radnji.
www.maricavrtlarica.com
Zastoj u rastu, izostanak cvatnje ili
kržljavost samo su neke od odlika pre-
komjernog zalijevanja. Biljke više vode
trebaju ljeti, manje zimi, a najbolje ih
je zalijevati rano ujutro. No, ne smije-
mo dopustiti da se u podlošku zadržava
voda, koja može prouzročiti truljen-
je korijena, stoga je nakon zalijevan-
ja treba ukloniti. Više ste puta mog-
li čuti da je biljke najbolje zalijevati
kišnicom, ali ako živite u stanu, to je
gotovo nemoguće. Kišnicu možete zami-
jeniti prokuhanom, na sobnu tempera-
turu ohlađenom vodom.
Pravilna njega i zdravlje sobnog bil-
ja osigurat će njihovu stvarnu ljepotu.
Zdrave i lijepe biljke ukras su svakog
životnog prostora, zato im ovog prol-
jeća dajte šansu da se pokažu u najbol-
jem izdanju.
NEKOLIKO SAVJETA ZA NJEGU BILJA
1. Kako većina sobnih biljaka voli kiseliji supstrat, dobro ih je s vremena na vri-
jeme zalijevati čajem od treseta. U vodu se stavi nešto treseta i ostavi se dan-
dva da odstoji. Nakon toga vodu procijedimo i koristimo za zalijevanje.

2. Opadanje lišća ne mora biti znak krivog načina zalijevanja. Često se opadanje
lišća javlja ako biljke držimo preblizu izvoru topline ili na izravnom suncu.

3. Smećkasto-žućkaste mrlje na listovima mogu nastati zbog prejakog sunčeva

svjetla i topline.

4. Velika boljka sobnih biljaka su uši, i to štitasta i zelena lisna uš. Oslabljuju
biljku sišući joj sokove, a s obzirom na to da se vrlo brzo množe, u kratkom vre-
menu mogu biljku sasvim uništiti. Kako im za razmnožavanje pogoduje suhi topli
zrak za vrijeme zimskih dana, biljke treba svakodnevno pregledavati i eventu-
alne štetnike suzbijati na vrijeme.
9 KORAKA DO USPJEŠNOG PRESAĐIVANJA
1. Na dno tegle potrebno je staviti kamenje ili grubi pijesak kako zemlja ne bi zat-
vorila rupe za otjecanje vode.

2. Vlažnom krpom sa listova skinut će se sva nečistoća i time omogućiti biljci da diše.

3. Još jedan znak da biljku treba presaditi je korijenje koje viri iz dna tegle, odnos-
no iz otvora za drenažu.

4. Ako je supstrat u tegli prokorijenjen, biljci nedostaje mjesta u dosadašnjoj tegli,

te je treba presaditi u teglu veću za 1/3 od one dosadašnje.

5. Supstrat oko biljke potrebno je dobro utisnuti kako bi se spriječili „zračni jastu-
ci“ koji zadržavaju vodu i izazivaju truljenje korijena biljke.

6. Kvalitetan supstrat osigurat će biljci smanjeni stres zbog presađivanja.

7. Površinu oko biljke možete ukrasiti glinenim kuglicama kojima se sprječava ispara-
vanje vode iz supstrata. Kako su pravila da se krše, korisne glinene kuglice zamijenila
sam blještavilom ukrasnih kamenčića.

8. Možda je neobično, ali to je poanta igre sa biljkama. Treba isprobati uvijek nešto
novo.

9. Brinete li se o svome kućnom bilju, ono će vam uzvratiti zdravim, bogatim, sjajnim
listovima.

www.maricavrtlarica.com
www.maricavrtlarica.com
U svega pet koraka
do prelijepog travnjaka iz snova

Lijep i uredan travnjak ukras je svake okućnice, ali i odraz osobnosti

i posvećenosti vlasnika. Trava je puno zahtjevnija vrsta nego što se
čini, ali konačan rezultat vrijedan je svakog truda
D
o danas nisam upoznala osobu
koja će ostati ravnodušna na
lijep travnjak. On je ukras sva-
kog dvorišta, ali i slika njegova
vlasnika.
Većina vjeruje da su košnja i skupljanje
stare trave dovoljni, ali želimo li imati
travnjak vrijedan divljenja, potrebno
je ipak malo više. Trava je ustvari vrlo
zahtjevna biljka želimo li od nje najbol-
je rezultate. Osim košnje, zahtijeva
prozračivanje, zalijevanje, gnojidbu i,
naravno, puno ljubavi i pažnje.
Važnost dobrog gnojiva
U rano proljeće, kada se priroda budi,
otkrivaju se i posljedice zime, a time i
rupe na travnjacima, požutjeli dijelovi
te pojačani rast korova i mahovine.
Prorijeđene dijelove travnjaka, ako se
ne poprave, najčešće prekrije korov –
ubojica travnate ljepote. Korov se os-
obito razmnožava na prostoru pogno-
jenom lošim gnojivom, dok se mahovina
najčešće pojavljuje ako se trava kosi
prenisko ili ako joj nedostaju hranjive
tvari.
www.maricavrtlarica.com
Kod prve proljetne košnje važno je ne
kositi prenisko odnosno ne niže od če-
tiri centimetra
Zbog toga je vrlo važno gnojidbu obavi-
ti specijalnim gnojivima za travnjake, i
to u rano proljeće, sredinom ljeta i još
jednom u jesen. Gnojivom je potrebno
osigurati dovoljnu količinu dušika čime
se potiče rast zelenih dijelova, fosfora
za poticanje rasta korijena i kalija koji
povećava otpornost na bolesti i stres
izazvan košnjom.
Mjesta na kojima je trava slaba ili ima
osušene dijelove, potrebno je dobro
pograbljati, ukloniti suhu travu, te gra-
bljama razrahliti površinski sloj zem-
lje. Na tako pripremljenu površinu u
tankom sloju treba posipati mješavinu
komposta, pijeska i sjemena trave.
Sjetvu travnjaka možete obaviti od
kraja ožujka pa sve do početka svibnja,
za lijepog vremena, bez vjetra i kiše.
Uz mnogo svjetla, vlage i temperature
tla poželjne za klijanje, vlati trave
možemo očekivati već za 10 dana.
Za lijep travnjak potrebno je mno-
go više od košnje. On zahtijeva proz-
račivanje, zalijevanje, gnojidbu i puno
ljubavi i pažnje
Prva košnja u proljeće obavlja se kada
trava naraste 8 cm. Tada se vrijedi
držati pravila – nikada ne kositi preni-
sko odnosno ne niže od 4 cm. Naime,
što je niže kosite, trava postaje osjet-
ljivija na toplinu i isušivanje, odnosno
na hladnoću i vlagu. Iz tog razloga val-
ja postupno povećavati visinu pokošene
trave za vrijeme ljetnih mjeseci, kao
i zadnjih nekoliko košnji u godini. Ako
ste iz nekog razloga travnjak zapustili,
pokositi ga u jednoj košnji i dobiti be-
sprijekoran izgled je nemoguće. Nakon
tri-četiri košnje u vremenu od neko-
liko dana, u kojima se svaki put otkosi
1/3 trave, travnjak bi trebao poprimiti
odgovarajuću visinu.
Prozračivanje je ključno
Za lijep i kvalitetan travnjak ne zabo-
ravimo i ono najvažnije – prozračivan-
je. Ovom radnjom postižemo lakši
dotok vode i zraka u tlo, čime se potiče
rast. Male travnjake oko kuće najbol-
www.maricavrtlarica.com
je je prozračiti posebnim grabljama s
noževima, a one veće, npr. u voćnjaci-
ma, strojevima za prozračivanje, koji
su vrlo slični klasičnim kosilicama za
travu.
I za kraj, ne zaboravimo zalijevanje.
Kao i sve biljke, i trava voli vodu, zato
je poželjno redovito zalijevanje za vri-
jeme dužih sušnih razdoblja do dva
puta tjedno, i to najbolje navečer ili
rano ujutro. Iako zahtijeva puno truda,
održavanje travnjaka nije kompliciran
posao. Ako se i pojavi pokoji maslačak
ili tratinčica, ne smatrajte ih korovom,
nego poklonom za svoj trud. Zapamtite,
dobro se dobrim vraća, a biljke to na-
jbolje znaju.
Mnogi se vrtlari u uzgoju biljaka oslan-
jaju na biodinamičku metodu koja prati
kretanje Mjeseca. U njegov utjecaj na
rast i razvoj biljaka uvjerila sam se i
sama, čak i pri održavanju travnjaka.
Želimo li da trava raste brzo i gusto,
kosimo je u dane lista. Međutim, želimo
li se manje opterećivati košnjom, kosi-
mo je u dane cvijeta.
Tajne
uspješnog podizanja voćnjaka

Iako bi vrtlarsko znanje dostupno u knjigama trebalo biti dovoljno,

ono nažalost ne mora značiti uspjeh u sadnji voćnjaka.
Važno je i iskustvo, no posebno savjetovanje sa stručnjacima
K
ao i u sve, u sadnju voćnjaka su-
prug i ja upustili smo se potpuno
amaterski. Na početku je jedino
znanje koje smo imali bilo ono iz
knjiga. Stari voćnjak bio je 15-ak godi-
na zapušten, i to toliko da ga je obližnja
šuma doslovno pojela.
Sa strahom smo gledali u sve što nas
čeka, ali tvrdoglavost nas je tjerala da
zasučemo rukave i prionemo poslu. 30-
ak voćaka, što šljiva, jabuka, mirabela i
dunja, dobilo je priliku za novi početak.
Bilo je još mjesta pa smo odlučili posa-
diti neke nove: višnje, trešnje, kruške
i breskve. Naravno da smo dodali još i
pokoju jabuku i šljivu te broj novih sad-
nica zaokružili na 35.
Knjiga nije sve
S veseljem su se na jesen kopale rupe
1x1 m, dubine pola metra, jer tako
piše u knjizi. Trpalo se u rupe kompos-
ta, gnoja, svježe zemlje, mjerilo se na
veliko je li dubina sadnje kako piše u
knjizi. Postavili su se potpornji, bojila
www.maricavrtlarica.com
se kora protiv mrazopuca, stavljala se
slama oko svake voćke. Nakon posla s
ponosom smo gledali pomlađeni voćnjak
i našoj sreći nije bilo kraja – do prvog
snijega. Njega je te zime bilo toliko
da ni mrežasta zaštita nije pomogla u
obrani od srna, a temperature su zale-
dile i ono malo što je nakon srna ostalo.
S dolaskom proljeća naša se sreća pret-
vorila u tugu, ali nismo odustali, Posjetili
smo obližnji rasadnik u nadi da ćemo u
proljeće stići posaditi još koju voćku i
ispraviti greške. Osim kvalitetnih voća-
ka, dobili smo i ono najvrednije – sav-
jete. Imamo sreće pa nam je voćnjak
na južnoj strani brežuljka, zaštićenoj
od jakih vjetrova. Dobra duša od čov-
jeka u rasadniku savjetuje da treba iz-
bjegavati kotline i ravničarske terene
zbog izloženosti proljetnim mrazovima
i dugotrajnim maglama.
Sljedeće na što treba obratiti pozor-
nost jest odabir sorti. Sorte su bitne
zbog različitog vremena dozrijevanja,
čime možemo sezonu ubiranja plodova
razvući od proljeća pa sve do rane zime.
Također treba pripaziti jesu li odab-
rane sorte samooplodne ili im trebaju
sorte oprašivači. Kod odabira sadnica
najvažnija je podloga.
Podloga i podrijetlo sadnica
Ona može biti slaba, srednja ili bujna.
O tome ovisi i razmak sadnje, što znači
da, gdje imamo manje mjesta, koristi-
mo slabo ili srednje bujne podloge. Na
većim površinama pažnju treba usmjer-
iti prema bujnijim generativnim podlog-
ama koje su prilagodljivije i otpornije.
Također treba pripaziti od kuda dolaze
voćke koje kupujemo. Primjerice, one
uzgojene na podlozi koja je rasla na
www.maricavrtlarica.com
Mediteranu teže će se ukorijeniti zbog
drugačijih vremenskih uvjeta na konti-
nentu.
Važna je i dobra priprema rupe za sadn-
ju. Na ilovastom terenu kopanje se svo-
di na minimum, a to je širina štihače.
Iz jame se otkopa samo onoliko zemlje
koliko je potrebno da cijepljeno mjes-
to bude 10 do 15 cm iznad razine tla.
Prije sadnje korijen treba dobro pre-
gledati i oštrim škarama odstraniti sve
oštećene, nagnječene i pokidane žile.
Nakon toga korijen se umače u otopinu
jednog dijela gnojiva i dva dijela zeml-
je, čime se omogućava bolji rast.
Sadnica se postavlja u sredinu jame, na
korijen se nabaca sitne zemlje i dobro
je ugazimo. Na sve to se doda još lopa-
ta do dvije gnojiva i jamu potpuno za-
trpamo.
Oko voćke napravimo zdjelicu koja
služi za zadržavanje vode i olakšano
zalijevanje. Sadnica se za postavlje-
ni kolac privezuje čvorom u obliku os-
mice da se ne iskrivi i slomi pod naletom
vjetra. Posađenu voćku treba dobro
zaliti, s barem 15 litara vode, kako bi
se ostvario dobar kontakt korijena s
tlom. Prije kretanja vegetacije potreb-
no je nadzemni dio prikratiti da se us-
postavi ravnoteža s korijenom. A preko
zime zaštita od srna – omotati voćke
agrotekstilom “od glave do pete”.
www.maricavrtlarica.com
Držeći se ovih savjeta, naše voćke us-
pješno rastu već nekoliko godina, a
prošle sezone dale su i prve plodove.
Iako je jesenska sadnja idealna, jer se
do proljeća sadnica stigne na vrijeme
ukorijeniti i priviknuti na nove uvjete,
naše su voćke dokaz da uspijeva i sad-
nja u proljeće. Na Jadranu se voćke u
proljeće sade do polovine ožujka, a na
kontinentu do polovine travnja. Kasnija
sadnja rezultirat će slabijim rastom i
kasnijim davanjem plodova.
Zato, ako još niste, izaberite i po-
sadite koju voćku jer osjetiti okus
domaćeg voća nešto je neprocjenjivo.
Biljne bolesti i štetnici
kako ih se može spriječiti
Plamenjača, lukova muha, lisne uši, pepelnica, plijesan... neke
su od najčešćih vrtlarskih briga. No uz pravilan pristup šteta
se može gotovo potpuno spriječiti ili biti minimalna
M
ogli ste primijetiti da su s
godinama bolesti i štetni-
ci sve agresivniji, biljke sve
bolesnije, a mi sve razočara-
niji urodom. Plamenjača, lukova muha ili
pak lisne uši samo su neke od napasti
koje doslovno preko noći mogu uništiti
višemjesečni trud.
Nažalost, sve smo to stvorili mi ljudi in-
tenzivnim vrtlarstvom koje predstavlja
velik pritisak na uravnotežen ekosus-
tav. Obilje jedne vrste hrane, uzgajane
svake godine na istom mjestu, najčešće
rezultira povećanjem bolesti i štetnika
koji se njome hrane. Ne treba zaborav-
iti i na štetnike uvezene s drugih konti-
nenata, koji su se s godinama prilagodili
i gotovo potpuno potisnuli autohtone
vrste.
Najbolji je primjer azijska bubamara.
Uvezena 90-ih godina u Europu kao
pomoć u borbi protiv lisnih i štitas-
tih ušiju, svojom agresivnošću vrlo se
brzo proširila i istisnula europske vrste
bubamara.
Posipanjem šećera u redove prije sadn-
je može se suzbiti lukova muha
Bez obzira na broj bubamara koje
se njima hrane, lisne uši najčešći su
nametnici u vrtu. Mrkva, celer, peršin,
www.maricavrtlarica.com
paprika i ruže samo su neke od na-
jčešće izloženih biljaka. Zaraženo lišće
djeluje deformirano, izgleda raščupa-
no, kovrča se i žućkaste je boje. Ovaj
nametnik najaktivniji je od lipnja do ru-
jna, ali nagli porast temperature nakon
duljih kišnih razdoblja čini idealne uv-
jete za razmnožavanje.
Ponekad izazovu veću štetu prenošen-
jem bolesti nego samim sisanjem sokova
iz biljke. Ali za sve ima lijeka pa je tako
i ove napasnike moguće suzbiti postavl-
janjem zaštitnih mreža ili ljepljivih
pločica, a u slučaju većih napada koris-
tit će insekticidi.
Još je jedan vrlo agresivan štetnik lu-
kova muha, koja se zbog kišnih dana
budi još u travnju. Jaja poliježe u ne-
posrednoj blizini, ali i između listo-
va biljke. Ličinke se hrane izgrizajući
središnji dio zbog čega biljka truli, a
listovi venu i žute. Iz osobnog iskustva
mogu potvrditi da se ovaj nametnik na-
jbolje suzbija kasnom sadnjom luka (u
svibnju), postavljanjem žutih ljepljivih
pločica, pokrivanjem nasada, ali i posi-
panjem šećera u redove prije sadnje.
Azijska bubamara praktički je istisnula
europske vrste
No puno agresivnije od štetnika su
bolesti. Pepelnica kao najčešća gljivič-
na bolest napada i korjenasto i plodovi-
to povrće. Javlja se za vrlo toplog vre-
mena napadajući lisnate dijelove biljaka
bijelim mrljama nalik pepelu. Zaraženi
listovi prvo žute, a zatim se potpuno
suše, što izravno ne utječe na plodove,
ali oni zbog propadanja lisne mase gube
na kakvoći. Zaraženi biljni ostaci uvijek
su izvor zaraze te ih je nužno ukloni-
ti s vrtnih gredica i spaliti. Pepelnicu
možete suzbiti sjetvom zdravog sjeme-
na, fungicidima, ali i pravilnim i dovoljno
širokim plodoredom.
Plamenjača je ipak najopasnija, ali i na-
jčešća bolest biljaka. Razvoju pogodu-
je vlažno vrijeme i visoke temperature,
a prepoznaje se po svjetlijim i zavinu-
tim listovima te zaostatku u rastu. Bil-
jka neće potpuno propasti, ali će plod
biti jako loše kvalitete. Ako se bolest
već pojavila, poželjno je ubrati još do-
nekle zdrave plodove, no sjeme nije do-
bro za čuvanje. Prije sljedeće sadnje
potrebno je sterilizirati tlo, pridržava-
ti se plodoreda, sijati isključivo zdravo
www.maricavrtlarica.com
sjeme, a poslije izbjegavati zadržavan-
je vlage oko biljke malčiranjem.
Gljivična bolest nektarine –
kovrčavost lista
Treba napomenuti da nijedna od na-
vedenih mjera ne može zaustaviti in-
fekciju, ali je može odgoditi. I plije-
san može preko noći uništiti sav trud.
Sve počinje u uvjetima visoke vlažnosti
i temperature stvaranjem žućkastih
pjega na listovima nalik na paljenje va-
trom. Zaraza prvo napada listove, zatim
stabljiku i plod. Na plodu se pojavljuju
tamne, suhe i tvrde pjege, zbog čega
plod počinje gnjiliti i ubrzo nakon toga
otpada.
Rješenja postoje,među njima je iz-
bor otpornijih sorti, pravilan i dovolj-
no širok plodored, poštovanje razmaka
među biljkama, sjetva „mamilica“ (npr.
kamilice i nevena) na rubnim dijelovima
gredica te redovito plijevljenje korova
koji su često domaćini mnogim štetnici-
ma i bolestima.
KAKO PREDUHITRITI NEŽELJENE GOSTE
RAJČICA
Rajčica raste vrlo brzo pa ju je poželjno češće skraćivati. Ne smijemo dopusti-
ti da se razvija odviše bujno jer to s jedne strane pogoduje stvaranju bolesti, a
s druge strane snagu troši na stvaranje grana, što rezultira smanjenim urodom.

PATLIDŽAN
Kod uzgoja patlidžana potrebno je često okopavanje, čišćenje od korova, ali i
zaštita od nametnika, ponajviše krumpirove zlatice. Redovitim obilaskom bilja-
ka mogu se štetnici suzbiti u samom početku i to ručnim sakupljanjem pa neće
biti potrebna upotreba insekticida.

KRASTAVCI
Tlo mora biti zaklonjeno i zaštićeno od vjetrova, ali opet prozračno. Možemo
ih donekle obraniti od vjetrova ako oko gredice posadimo kukuruz. Dobro uspi-
jevaju u zasjenjenom položaju, ali ih ne treba saditi u dubokoj hladovini jer im
treba dosta topline.
Kako, kada i koliko
treba zalijevati koje vrste povrća

Uz gnojidbu i obradu, zalijevanje je jedna od najvažnijih radnji

želimo li dobar urod. Koliko biljkama zaista treba vode, ovisi o
više faktora
K
ako se ljeto bliži, sunčanijih
dana sve je više, a to za nas vrt-
lare znači samo jedno – poveća-
na potrošnja vode. Oni iskusniji
tu su problematiku riješili skupljanjem
kišnice, crpkama iz obližnjeg potoka ili
kopanjem bunara, ali bez obzira na to
jeste li iskusni ili početnik, uvijek se
postavlja pitanje: koliko biljkama uis-
tinu treba vode?
Svaka kap vrlo je važna za rast korije-
na, a dugoročno je važna i za rast ve-
likih i kvalitetnih plodova. Za razliku od
voća ili cvijeća, povrće u tijekom veg-
etacije neprekidno treba vodu. Uz gno-
jidbu i obradu, zalijevanje je jedna od
najvažnijih radnji želimo li dobar urod.
U pravilu zbog slabe opskrbe vodom
povrće počinje nepravilno rasti, kržl-
javo je, ali i lako podliježe napadima
bolesti i štetnika. Usto, zbog poman-
jkanja vode gubi se zdrav izgled i dobar
okus. No, dobiva li povrće previše vode,
ono postaje vodenasto, gubi aromu i
brzo se kvari.
www.maricavrtlarica.com
Dakle, koliko biljkama uistinu treba
vode? Odgovor ovisi o vrsti povrća, tj.
o svojstvima biljke, njenim sposobnos-
tima da uzima vodu iz tla, ali i o faza-
ma razvoja u kojima biljka ima različite
potrebe za količinom vode. Postoji
velika vjerojatnost da se nepravilnim
zalijevanjem na pojedinom povrću raz-
viju bolesti koje će tada u vrlo kratkom
periodu uništiti čitav urod. Kako onda
pravilno zalijevati biljke?
Sve vrste povrća u početku vegetaci-
je trebaju vlagu, posebno u vrijeme
klijanja. Kad je riječ o uzgoju presad-
nica, treba naglasiti da takvom bilju
treba više vode i nakon presađivanja.
Vlaga je najpotrebnija u sloju tla u ko-
jem se razvija korijenov sustav, i to
na dubini od oko 30 cm, što potvrđuje
pravilo obilnijeg, ali rjeđeg zalijevanja.
Plodovito povrće poput rajčica, papri-
ka, tikvica i graha, ali i začinsko bilje,
zalijeva se isključivo uz stabljiku pre-
ma korijenu jer, prskamo li spomenuto
bilje po lišću, zbog visokih temperatura
postoji mogućnost pojavljivanja bolesti
poput plijesni ili hrđe.
Suprotno njima, lisnato povrće poput
salate i kupusnjača poželjno je, osim
uz korijen, zalijevati prskanjem jer
zahtijeva veću vlagu prilikom rasta.
Kod kupusnjača poželjno je pojačati
zalijevanje prilikom oblikovanja glavica.
Korjenasto povrće pak tijekom cijele
vegetacije zahtjeva kontinuirano zali-
jevanje. Nedovoljno vlage u tlu rezulti-
rat će drvenastim i neukusnim mrkva-
ma, peršinom, ciklom ili rotkvicama.
Jako važna stvar prilikom zalijevanja
jest temperatura vode. Suviše hladna
voda nepovoljno djeluje na dozrijevanje
plodovitog povrća, koje zbog iznenad-
nog šoka stvara nekvalitetne plodove.
Događa se da cvjetovi ili zametnu-
ti plodovi opadaju, a korijen smanjuje
usisnu snagu, zbog čega lišće počinje
venuti i biljka propada.
www.maricavrtlarica.com
Ako ne možete temperirati vodu, u
npr. vanjskim bazenima, i osuđeni ste
na korištenje hladne bunarske vode ili
vode iz vodovoda, zalijevanje obavite
tijekom noći ili rano ujutro. U sluča-
ju da imate problema s puževima u
vrtu, poželjno je večernje zalijevanje
zamijeniti jutarnjim. U vrijeme toplih
mjeseci vrijedi dobro poznato pravilo
– zalijevati rjeđe, ali obilnije. Pod obil-
nim zalijevanjem kao najbolji primjer
možemo navesti zalijevanje rajčice:
jedna stabljika – 10 litara vode.
Ne zaboravite na okapanje usjeva,
osim što se popravlja rastresitost tla,
sprečava se i kapilarno isparavanje
vlage. Također je potrebno redovito
plijevljenje jer će razvoj korova biljka-
ma oduzimati vlagu.
Kraj!
SVAKE SEZONE BUDITE JOŠ BOLJI I KREATIVNIJI