You are on page 1of 2

yasobanuzaga, nta banyabwenge babasha Mu mwaka 168 M.

K, ni bwo ubwami bwa Roma mpagani


URUKURIKIRANE RW’
kubimenyesha umwami, cyangwa abapfumu cyangwa bwatsinze Ubugereki mu rugamba rwabereye i Pidina,
abakonikoni cyangwa abacunnyi, 28ariko mu ijuru bituma buhinduka ubwami butegeka isi yose.
IBIHE hariho Imana ihishura ibihishwe, kandi ni yo yeretse
Umwami Nebukadinezari ibizaba mu bihe Mu gice cya karindwi, Daniyeli yongeye guhabwa irindi
bizaza.”(Daniyeli 2:26-28). yerekwa rishimangira inzozi Nebukadinezali yarose. Ari
mu iyerekwa, umuhanuzi yabonye inyamaswa enye
Bibiliya iduha ishusho ngari y’isimburana ry’ubwami bwo Imana ubwayo ni yo yari yahishuriye umwami zidasangiye ubwoko zituruka mu Nyanja. Iya mbere
ku isi, nk’uko bigaragazwa n’amateka adashobora Nebukadinezali ibizabaho kuva mu gihe cye kugeza ku yasaga n’intare, iya kabiri yasaga n’idubu yegutse
kwibeshya. Ubuhanuzi bw’igitabo cya Daniyeli mperuka y’ibihe. Inzozi z’umwami Nebukadinezali zari uruhande rumwe, iya gatatu yasaga n’ingwe ifite imitwe
n’icy’Ibyahishuwe, biduhamiriza mu buryo zigizwe n’igishushanyo kinini gifite ishusho y’umuntu ine naho iya kane yari iteye ubwoba y’inyamaboko ifite
budashidikanywaho urukurikirane rw’ubwami bwo ku isi kigizwe n’ibice bine. Umutwe wacyo wari zahabu, igituza imikaka y’ibyuma (Daniyeli 7:2-8). Ubu buhanuzi busa
no gukomera kwabwo, kandi ayo mateka aratuyobora n’amaboko byari ifeza, inda n’ibibero byari umuringa, rwose n’ubwo twamaze kubona mu gice cya kabiri cya
akatugeza ku kwimikwa k’ubwami bw’iteka ryose bwa amaguru yacyo yari ibyuma, naho ibirenge byacyo byari Daniyeli. Imvugoshusho zakoreshejwe zasobanuriwe
Kristo. Muri iyi nyandiko, turagaragaza urukurikirane ibyuma bivanze n’ibumba. Nyuma y’icyo gishushanyo, Daniyeli, ku buryo nta rujijo na ruto rushobora kuboneka
rw’ingoma zo ku isi n’ubwami bw’ibihangange umwami yabonye ibuye ritarimbuwe n’umuntu, ryaje mu gusobanura ubu buhanuzi. Gaburiyeli yamubwiye ko
bwabayeho kuva kera kugeza ubu. Iyi nyandiko igamije rikikubita ku birenge by’gishushanyo kiramenagurika buri inyamaswa ihagarariye ubwami (Daniyeli 7:17,23;
guhishurira umusomyi wayo ko turi ku mahenuka y’izi cyose, maze iryo buye rirakura rihinduka nk’umusozi 8:20,21). Inyanja na yo ishushanya ahatuwe n’abantu
ngoma zose zo ku isi kuko vuba bidatinze, Kristo azima ukwiriye isi yose (Daniyeli 2:31-35). Mu gusobanura izi benshi (Ibyahishuwe 17:15). Umuyaga ushushanya
ubwami bw’iteka ryose. Turakwifuriza gukurikirana aya nzozi, Daniyeli yamubwiye ko umutwe w’izahabu intambara (Yeremiya 49:36,37). Ihembe rihagarariye
mateka y’ahashize adutungira agatoki ku biri kuba ushushanya ubwami bwe (Babuloni), kandi ko ubwami cyangwa umwami (Daniyeli 7:24, 8:21).
n’ibizabikurikira, kugira ngo umenye uko wakwerekeza azakurikirwa n’ubwami butatu. “Nuko nyagasani, wa
umutima wawe kuri uwo uzahoraho iteka ryose, kandi mutwe w'izahabu ni wowe. 39Kandi uzakurikirwa Iyi miyaga yahushye mu Nyanja hakavamo inyamaswa
akaba ari we byiringiro by’abanyabyaha bose. n'ubundi bwami budahwanije n'ubwawe gukomera, kandi enye zidasangiye ubwoko, ishushanya intambara
hazaba ubundi bwami bwa gatatu bw'imiringa butegeke n’ubushyamirane bwabaye hagati y’amahanga
Babuloni yabaye ubwami by’igihangange mu mateka isi yose. 40Ariko ubwami bwa kane buzakomera atandukanye, bigatuma habaho ubwami butandukanye
y’isi, kuva mu gihe cy’umwami Nebukadinezali, wimye nk'icyuma, kuko ibyuma ari byo bimenagura ibintu byose bwigarurira isi. Ubwami bugereranywa n’intare ni
(muri 605 M.K). Mu gitabo cy’umuhanuzi Daniyeli 2, bikabijanjagura, kandi nk'uko ibyuma bimenagura ibintu Babuloni. Ubwami bugereranywa n’idubu yegutse
tuhasanga iby’inzozi umwami Nebukadinezali yarose byose, ni ko ubwo bwami buzamenagura bukajanjagura uruhande rumwe ni Abamedi n’Abaperesi. Umwami busa
akazibagirwa. Abanyabwenge b’i Babuloni bose butyo.”(Daniyeli 2:38-40). n’ingwe y’imitwe ine ni Ubugereki. Iyo mitwe ine
barahamagajwe ngo barotorere umwami inzozi ze ariko ihagarariye abagaba b’ingabo 4 basimbuye Alexandre
ntibabibasha. Abanyabwenge b’i Babuloni bose Dushingiye ku busobanuro bwatanzwe n’umuhanuzi mukuru amaze gupfa (muri 323 M.K) ari bo Selewukusi,
bashyiriweho itegeko ry’urupfu (Daniyeli 2:10-13). w’Imana, turabona yuko inzozi za Nebukadinezali Ptolemy, Lysimachus na Kasanderi. Ubwami
zahishuraga urukurikirane rw’ubwami bwo mu isi uhereye buhagarariwe n’inyamaswa ya kane iteye ubwoba ni
Daniyeli na bagenzi be bafashe igihe cyo kwinginga kuri Babuloni, kugeza ku kugaruka kwa Kristo. Bityo, ibi ubwami bwa Roma mpagani. Iyi nyamaswa ya kane yari
Imana mu masengesho, kugira ngo ibamenyeshe ibyo bidufasha gusobanukirwa igihe tugezemo icyo ari cyo ifite amahembe cumi. Haje kumera agahembe gato,
umwami yabazaga (Daniyeli 2:17-23). Imana yumvise kugira ngo turusheho kwitegura Umukiza uri bugufi. gasimbura atatu yari asanzwe. Aka gahembe gato kari
kwinginga kwabo ibahishurira ibyo bayisabye. “19Nuko Ubwami bwa Babuloni bwahangutse ku ngoma gatangaje, kandi kakomeje gukura gasumba ayandi yose.
ibyo byahishwe bihishurirwa Daniyeli mu nzozi yarose y’umwami wabwo witwa Berushazali, dusanga muri Ibyo byatumye Daniyeli akagirira amatsiko menshi, kandi
nijoro. Maze Daniyeli ashima Imana yo mu Daniyeli 5. Ingoma ye yashyizweho iherezo na Kuro, yifuza kumenya ibyako. Imiterere yako igaragaza ko kaje
ijuru”(Daniyeli 2:19). Daniyeli ubwe na bagenzi be nta umwami w’Ubuperesi (muri 539 M.K) nyuma yo kuyobya kibasira ingoma y’Imana kuko karwanyaga abera
bubasha na buke bari bafite bwo gusobanura izo nzozi. uruzi rwa Ufurate. Ni ukuvuga ko Ubwami bw’Abamedi b’Isumbabyose (Daniyeli 7:21).
Nyamara Imana yo mu ijuru yari ibishoboye kuko izi n’abaperesi ari bwo bwasimbuye ku ngoma ubwami bwa
byose kandi ishobora byose. “26Umwami ahindukirira Babuloni. Ubwo bwami na bwo bwaje gusimburwa Ni ingenzi ko twimbika mu kumenya imiterere y’ubu
Daniyeli wahimbwe Beluteshazari, aramubaza ati n’ubwami bw’Ubugereki buyobowe na Alexandre mukuru bwami kugira ngo tumenye ubwo ari bwo, kuko bwujuje
“Mbega urambwira inzozi neretswe n'icyo zisobanura?” (muri 331 M.K) nk’uko tubisanga muri Daniyeli 8:20,21. ibyangombwa byose biranga antikristo. Inyamaswa ya
27Daniyeli asubiza umwami ati “Ibyo bihishwe umwami kane twamaze kubona ko ihagarariye ubwami bwa Roma
mpagani. Ubu bwami bwari ubwami bukandamiza kandi Ubu bwami bw’ubupapa, ni bwo bwakuyeho ubwami kugeza ubu, abayezuwite bagiye bacengera mu matorero
bwasiribanze ibintu byose. Ubu ni bwo bwami bwahitanye butatu bwo mu mahembe cumi, kandi bwasiribanze ya giporotesitanti mu buryo buhishe cyane, kugeza ubwo
umwana w’Imana (Yesu), kandi bwarenganyije abakristo amategeko yera y’Imana. Bujuje ibishushanyo muri za bagiriwe ikizere bakayayobora. Ibi ni byo byabaye
benshi mu gihe cy’imyaka myinshi. Ariko ubu bwami kiliziya, bukuraho itegeko rya kabiri, irya kane risaba intandaro yo gutakaza ukwera kw’ayo matorero, kugeza
bwaje gusenyuka muri 476 N.K bitewe n’ibitero abantu kweza umunsi w’isabato barisimbuza isabato ubwo asubiye ku migenzo ya gipagani yashyizweho
bwagabweho n’ababarobaro, bwigabanyamo amami cumi y’ikigirwamana (icyumweru) ari wo munsi wari n’ubupapa.
ari yo ahagarariwe n’amahembe icumi yameze ku warahariwe gusenga izuba. Birukanye Kristo mu murimo
nyamaswa. Ayo mahembe cumi ahagarariwe n’ibi bihugu we nk’umutambyi utuvuganira ku Mana, berereza Mariya Nyuma y’igihe kirekire mu migambi yo guhuriza amadini
: Abongereza, Abafaransa, Abadage, Ababirigi, n’abatagatifu. Umurimo we weguriwe abapadiri ku ntebe yose hamwe, taliki 31/10/ 2017 hasinywe amasezerano yo
Abasuwisi, Abaporutigare, Abatariyani, Abaheruri, ya penetensiya, naho binyuze mu gitambo cya misa, gushyingura ubuporotesitanti ku mugaragaro. Ubu bumwe
Abavandari n’Abostrogoti. Ukumera kw’agahembe gato bapfobya ukuzura kw’igitambo cya Kristo watambwe buganisha ku kurangira kw’amateka y’isi. Nk’uko mu
kwatumye haranduka atatu yari asanzwe (Daniyeli 7:8, rimwe risa ngo bibe bihagije gucungura inyokomuntu (1 gihe cy’umunara w’i Babeli Imana yanyuranyije indimi
24). Ubwami butatu buheruka kuri uru rutonde ni bwo Timoteyo 2:5,6; Abaroma 6:10; Abaheburayo 9:26-28). z’abantu bagatatana, ni ko Imana igiye kumanurwa no
bwakuweho n’ubutegetsi bw’agahembe gato, kandi Ubupapa bumaze gushyiraho iyi mihango ya gipagani gusenya ubu bumwe bw’isi burwanya amategeko yayo.
ntibukigaragara ku ikarita y’isi. Ubu bwami bwo bwari n’indi inyuranye tutarondoye nka Purigatori, umuriro “43Kandi nk'uko wabonye ibyuma bivanzwemo ibumba, ni
butandukanye n’ubundi bwami cyane, kuko bwo bwaje w’iteka, gusenga abapfuye, kubatiza impinja, kubatiza ku ko bazivanga n'urubyaro rw'abantu, ariko ntibazafatana
bwitwikiriye umwambaro w’idini. Bwibasiye ubwami gahanga no kwambura abantu ibyanditswe byera, nk'uko ibyuma bitavanga n'ibumba. 44Nuko ku ngoma
bw’Imana kuko bwasiribanze amategeko yayo n’ubuturo bwahatiye abantu bose kuburamya binyuze mu z'Abo bami, Imana yo mu ijuru izimika ubundi bwami
bwera, kandi bukarenganya abera b’Isumbabyose gushyigikira inyigisho zabwo. Abantu bose bakomeje butazarimbuka iteka ryose, kandi ubutware bwabwo
(Daniyeli 7:25, 8:9-12). kunamba ku mahame yera y’Imana, barishwe, abandi ntibuzazungurwa n'irindi shyanga, ahubwo
baratorongezwa. Abarenga miliyoni 50 barishwe bazira buzamenagura ubwo bwami bwose bukabutsembaho
Bibiliya ntagatifu ivuga ko uyu mwami uhagarariwe ukwizera kwabo. Uko ibinyejana byagiye bihita, ukuri kandi buzahoraho iteka ryose.”(Daniyeli 2:43,44). Ibuye
n’agahembe gato ari Antiyokusi IV Epifanisi, wayoboye kwa Bibiliya kwagiye kwibagirana mu bantu kugeza ubwo ryakubise igishushanyo kikamenagurika cyose,
ubwami bw’abaseruwiside (siriya y’amajyaruguru kuva isi yashyizwe mu mwijima w’icuraburindi rikabije. rishushanya ubwami bwa Kristo. Vuba cyane Kristo azima
mu 175 M.K kugeza mu 164 M.K). Iyi nkigisho ya kiliziya ingoma ye. Abanga kurarika kwe ngo bamenekere mu
gaturika ntishobora guhuza n’amateka kuko uyu mwami Nyamara Imana yakomeje kurengera ijambo ryayo. Mu bigamza bye, bazahinduka ivu igihe azaba agarutse ku
ni umwami wa 8 mu bami 26 bayoboye ubu bwami. Ikindi kinyejana cya 16, ni bwo Imana yahagurukije Maritini bicu byo mu ijuru.“ 44Kandi uzagwira iryo buye
kandi Antiyokusi IV Epifanusi yayoboye mu gihe Luteri wahoze ari umupadiri, kugira ngo atangize azavunagurika, ariko uwo rizagwira wese,
cy’ubwami bwa gatatu (Ubugereki), mu gihe agahembe ubugorozi bwa giporotesitanti. Amurikiwe na Mwuka rizamumenagura rimugire ifu.”(Matayo 21:44). Mbese
gato ko kameze ku nyamaswa ya kane (mu bwami bwa Wera, yashyize ahagaragara ubuyobe bwa kiliziya witeguye kugwira Rutare (Kristo) binyuze mu kwatura
Roma). Ni iby’ukuri ko Antiyokusi IV Epifanusi gatorika, atangiza impinduramatwara yatumye abantu ibyaha byawe no kubyihana, cyangwa uzahitamo
yarenganyije abayahudi kandi agahumanya urusengero, bavanwa mu bujiji no mu mwijima w’iby’Umwuka. kugundira ibyaha byawe ukazarimbuka? Ndakwifuriza
ariko we yapfuye mu164 M.K, mu gihe agahembe gato ko Akoresheje gusobanura Bibiliya mu rurimi rw’ikidage, kugira amahitamo meza.
kameze nyuma y’amahembe cumi yo ku nyamaswa ya yayoboye abantu ku Mana yo mu ijuru, abakura mu
kane. Niba amahembe cumi yarameze muri 476 N.K, mwijima w’ubupapa. Si we wari ubaye uwa mbere mu
ubwo ni ukuvuga ko agahembe gato kaboneka nyuma gukora ibyo, kuko mbere yaho Imana yari yaragiye
y’umwaka wa 476 N.K. Ubu busobanuro bufifitse ihagurutsa abagaragu bayo nk’Abavoduwa, Wycliffe,
Ufite ikibazo cyangwa igitekerezo, tuvugishe kuri:
bwashyiriweho kujijisha abantu, kugira ngo batakaze Huse na Yoramu bose bari bariyeguriye umurimo wa
ubusobanuro buzima bw’ubu buhanuzi. Dushingiye kuri kiliziya gaturika, ariko bakamurikirwa n’umucyo
ubu buhanuzi, dusanga ko ubwami bumwe rukumbi w’Imana, bigatuma bamurikira abandi. Uyu muhati
bwuzuza ibi ari ubupapa bw’i Roma. Igihe ubwami bwa w’abagaragu b’Imana, ni wo wakomotswemo n’amatorero
Roma mpagani bwakurwagaho n’ababarobaro, ya giporotesitanti. Igihe ubupapa bwabonaga ko bukomeje +250 789745928
bwasimbuwe na Roma y’Ubupapa. “Ubupapa si ikindi ni gutakaza abantu, satani yabwunguye inama yo gushyiraho +250 787017349
umuzimu w’ubwami bwa Roma, wicaye yambitswe umuryango w’Abayezuwite ukorera mu bwiru. Uyu
ikamba hejuru y’imva yabwo” (Stanley, History:40). muryango washinzwe na Ignatius de Loyola, wari ugamije www.bible.almosthome.co.rw
gusenya ubuporotesitanti. Mu gihe cy’imyaka myinshi

You might also like