SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

ANJA OKL TURISTIKE AGENCIJE SEMINARSKI RAD

Studij: Sveuilini, redovni

Opatija, 2010. SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

TURISTIKE AGENCIJE SEMINARSKI RAD

Predmet (kolegij): Mentor: Student:

Osnove izrade pisanog djela Prof. dr. sc. Zoran Ivanovi Anja okl Matini br.: 20956/10 Smjer: Menadment u turizmu

Opatija, studeni 2010. SADRAJ

Stranica

1.UVOD.....................................................................................................................................4 2. POECI PUTOVANJA.........................................................................................................5 2.1. Prijevozna sredstva..................................................................................................5 2.1.1.Prijevoz brodom.............................................................................................6 2.1.2. Prijevoz automobilom...................................................................................6 2.1.3. Prijevoz zrakoplovom...................................................................................6 2.2 Turistike agencije...................................................................................................6 2.2.1. Nastanak turistikih agencija........................................................................7 2.2.2. Nastanak turistikih agencija u Hrvatskoj....................................................7 3. TURISTIKO POSREDOVANJE.......................................................................................7 3.1. Problemi turistikog posredovanja u Hrvatskoj.....................................................8 3.2. Odnos turistikih agencija i njihovih stranaka.......................................................8 3.2.1. Odnos turistikih agencija i turista..............................................................9 3.3. Vrtse turistikih agencija......................................................................................9 3.4. Turoperatori..........................................................................................................9 4. POSLOVANJE TURISTIKIH AGENCIJA.....................................................................10 4.1. Specifinosti radne snage......................................................................................10 5. MARKENTIKA KONCEPCIJA U TURIZMU...............................................................10 5.1. Istraivanje trita...................................................................................................10 5.2. Turistiki aranman...............................................................................................10 5.2.1. Vrtse turistikih aranmana..........................................................................11 5.3. Formiranje cijena na turistikom tritu................................................................11 5.4. Politika prodaje.....................................................................................................12 6. ORGANIZACIJA...............................................................................................................13 6.1. Upravljanje poduzeima turistikog posredovanja..............................................13 6.2. Markentiki pristup u organizaciji.......................................................................13 6.3. Poslovanje turistikih organizacija......................................................................13 6.4. Financijsko poslovanje turistikih organizacija...................................................14 7. ZAKLJUAK....................................................................................................................14 3

1. UVOD Turizam kao pojam razvio se u 19. Stoljeu pa kaemo da je to relativno mlada pojava. elja za provoenjem odmora to dalje od doma razvijala je turizam. Nain odmaranja kroz povijest se mijenjao. Razni dogaaji tijekom ljudske povijesti utjecali su na razvoj turizma kao naina odmora i gospodarske djelatnosti. Razvoj ovjeansta i ljudske djelatnosti, kulturoloki i gospodarski napredak je takoer utjecao na razvoj turizma i njegovo unaprjeivanje. Razvojem turizma i njegovim napretkom dolazi do razvoja prometnica,gradova, tj. mjesta na koja e pobuditi zanimanje turista(gostiju) i time osigurati turistiki napredak na tom podruju. U dananje vrijeme gotovo pa da i nema gospodarske djelatnosti koja u sebi ne sadri turizam. Napretkom turizma dolazi do nastanka turistikih agencija koje prate turizam i njegov nastanak od samih poetaka. No nemaju sve zemlje ravnopravan udio u turzimu,da bi se ostvarila ravnopravnost sa ostalim turistikim zemljama turistiko trite tj. ponude koje bi ostvarile toj zemlji dobar turizam, turistiko trite i turistiko gospodarstvo treba biti na jednakom nivou kao kod nekih drugih turistikih zemalja. Gotovo da i nema mjesta na zemlji gdje je pojam turizam neznan.

2. POECI PUTOVANJA Ljudi su se oduvijek kretali. Stalna kretanja ljudi dio su povijesti ovjeanstva. Motivi tih prvih putovanja su bili razliiti, no najvie su se kretali da bi osigurali egzistenciju te da bi stvorili pogodnije uvjete za ivot. Prva putovanja vezana su za Egipat, Babilon, Asir i Perziju. Postoje zapisi o prvim poploenim cestama i to 3000. god. pr. Kr. u Babilonu i ceste na Istoku. U to doba ovjek se kretao i zbog trgovine, odnosno razmjene dobara pa su s toga meu najpoznatijim putovima bili Svilena cesta (od Kine do Crnog mora) i Solna cesta (od Herdamauta do Arabije i Male Azije). U vrjeme najveeg procvata Rimskog Carstva izgraeno je 90 000 km rimskih cesta. Ve se tada putovalo radi zabave i rekreacije. najpoznatije odredite bile su Olimpijske igre u Grkoj. Druga najpoznatijih odredita toga doba bila su i proroita, poput proroita Delfi. U ranom srednjem vijeku ljudi poinju putovati individualno, a pod utjecajem crkve razvijaju se i hodoaa. U svrhu prijevoza najvie su se koristile koije i brodovi. Povijest putovanja u turistike svrhe poelo je onog trenutka kada su drutveni, tehniki i gospodarski uvjeti bili takvi da je ovjeanstvo moglo raspolagati svojim slobodnim vremenom i financijama. Takva situacija nastala je polovicom 19. st. u vrijeme kada je ovjeanstvo najvie napredovalo. 2.1 Prijevozna sredstva Vrlo vana godina bila je 1825. kada su u Engleskoj prvi put uspostavila eljeznika veza. Uskoro se eljeznica pojavila i u Francuskoj i Njemakoj. eljeznica je pruala jednu novu mogunost, a to je bio prijevoz velikog broja putnika. Uskoro su se uveli vagoni za spavanje i jedenje. Praralelno sa eljeznicom se razvijala i brodogradnja. U brod je ugraen parni stroj te mu je tako brzina poveana. Godine 1837. prvi parobro je preplovio Atlantik. Parni stroj je ubrzao gospodarski razvoj, te time omoguio veu proizvodnju i produktivnost rada. 2.1.1 Prijevoz brodom Kada je poelo veliko iseljavanje u Sjedinjene Amerike Drave jedina mogunost prijevoza bio je brod. Otkriem parnog stroja brodarstvo je profitiralo, a prijevoz parobrodom postao je mnogo bri od dotadanjeg prijevoza jedrenjacima. Prva parobrodska linija organizirana je 5

preko Atlantika koja je od New Yorka do Engleske prevezla 68 putnika. Engleska kompanija Peninsular and Oriental Co. 1844. godine organizirala je novi oblik putovanja brodom krstarenje. Tako je dolo do novog motiva putovanja. Linijska puotvanja i krstarenja brodom ulaze u modu, a potkraj 19. stoljea dolaze do svog vrhunca. 2.1.2 Prijevoz automobilom Poetkom 20. stoljea dolazi do velikih promjena i to je za povijest turizma vrlo vano razdoblje. Prvi automobili konstruirani su s motorom s unutranjim izgaranjem. Izumom parnog stroja dolazi do novih ideja u poboljanju konstrukcije motora. Henry Ford je 1908. godine organizirao prvu serijsku proizvodnju automobila. Automobil je ovjeku otvorio mnoge mogunosti meu kojima su kretanje nesmetano po velikim prostorima, veu brzinu putovanja. Iako automobil trai vrlo rasprostranjenu mreu cesta, a to esto znai i skupu, njegove prednosti bile su tolike da je izgradnja cesta bila vrlo ekonomski isplativa. 2.1.3 Prijevoz zrakoplovom Kada su ljudi prijevoznim sredstvima osvojili zemlju, poelo se razmiljati i o putovanju zrakom. Par stoljea prije, Dedal i Ikar pokuavali su ostvariti taj san, no bezuspjeno. Poetak putovanja zraka, zapoeo je Blerietovim letom preko La Mancha i Lindbergovim letom preko Atlantika. Godine 1919. otvorena je prva komercijalna zrakoplovna linija, a putnici su se prevozili od Pariza do Londona. Zrakoplov je mogao prevaliti velike udaljenosti, a opet je mogao svojim korisnicima ponuditi udobnost i brzinu. U drugom svjetskom ratu zrakoplovi su se koristili u vojne svrhe, a ak su i cijele bitke bile voene u zrakoplovima. Zrakoplov je zamijenio sva sredstva prijevoza, ali tek nakon to se toliko usavrio da je svojim korisnicima mogao ponuditi neto novo i bolje od svih dotadanjih prijevoznih sredstava. 2.3 Turistike agencije Nagli razvoj turizma i prijevoznih sredstava zahtijevao je jo i vie. Zahtijevao je nekakvu organizaciju Do tada su turisti natojali individualno zadovoljiti svoju potrebu. No uz mogunost posredovanja, putovanja su postala mnogo laka i jednostavnija. Tako je dolo do odreenog oblika organizacije koja se bavila posredovanjem izmeu turista i onih koji pruaju turistiku uslugu. Turistike agencije spajaju turistiku potranju i turistiku ponudu. One

okupljaju velik broj turista, sasluaju njihove potrebe i elje te im pronalaze ponude na tritu koje bi im najbolje odgovarale.

2.3.1 Nastanak turistikih agencija Za nstanak turistikih agencija, veemo thomasa Cooka. Naime on je na ideju o turistikoj agenciji, doao sasvim sluajno. Bio je odgovoran da organizira godinji kongres saveza antialkoholiarskih drutava. elio je da kongres uspije i da ga to vie sudionika posjeti. Problem je bio prijevoz velikog broja ljudi, stoga je eljeznikoj kompaniji ''Midland'' predloio da za sudionike rezervira vlak uz popust na putnu kartu. Ta ideja je bila prihvaena od strane kompanije, pa je 5. srpnja 1841. godine to i ostvareno. Kongres je posjetilo 570 ljudi. To je Cooka motiviralo da otvori prvu turistiku agenciju, te je sa eljeznikom kompanijom sklopio ugovor. Cookova agencija brzo je ostvarila nevjerojatan uspjeh. Godine 1869. otvoren je Sueski kanal, a Cook nije propustio priliku te je organizirao putovanje u Egipat. Mrea njegovih agencija brzo se irila, te je svoje poslovanje proirila na skoro sve krajeve svijeta. Veliki uspjeh Cookove agencije potaknuo je i osnovanje drugih putnikih agencija. 2.3.2 Nastanak putnikih agencija u Hrvatskoj Razvoj takvih vrsta putovanja u Hrvatskoj, razvijao se sporije od razvoja takvih putovanja u zapadnoj Europi. Prvo organizirano putovanje u Hrvatskoj bilo je u Graz i Be 1863. godine. Putovanje je trajalo osam dana, a putovalo se vlakom. To je bilo prvo putovanje koje je u Htvaskoj organizirao domai organizator. 3. TURISTIKO POSREDOVANJE Posredovanje je zapravo odnos kada posrednik obvezuje komitenta da ostvari poslovnu vezu s nekom treom osobom. Potreba za posredovanjem nastala je zbog irenja trita i sve vee udaljenosti koju je kupac trebao proi da bi doao do trgovca. Posredovati se moe na domaem i inozemnom tritu. Turistika agencija prvi je predstavnik turistikog posredovanja. ''Putovanje, dakle, moe egzistirati bez agencije, ali agencija ne moe bez putovanja''. Ona ukljuuje ljude u putovanje, ali i ukljuuje brojne druge pruatelje turistikih usluga da posluju i time turistima prue

mogunost odmora i zbave. Kao posrednik, turistika agencija naplauje turistu odreenu naknadu za svoje usluge. Turistika agencija se pojavljuje kao posrednik ili kao poduzetnik. Poslove posrednitva obuhvaa u svezi s putovanjem, boravkom te ostalim uslugama. Za ukupnost poslovanja turistike agencije, najvanija je posrednika funkcija.

3.1. Problemi turistikog posredovanja u Hrvatskoj Kada govorimo o problemima turistikog posrednitva u Hrvatskoj, postoje pozitivne i negativne strane. Sve vea popularnost Hrvatske kao turistike destinacije, utjecaj agencija na razvoj turizma, doprinos agencija da se povea turistika ponuda i uvrtavanje nekih novih ponuda u turistike aranmane, samo su neke od pozitivnih strana. Meu negativnim karatketistikama moemo spomenuti veliku prostornu koncentraciju turista, nedovoljan angaman agencija da se popune kapaciteti ponude izvan turistike sezone, te snienja cijena usluga drugih davalaca. Mnoge ekonomske mjere koje se danas provode, ne utjeu uvije pozitivno na poslovanje hrvatskih turistikih agencija. No puno utjee i nain poslovanja same agencije poput loe organizacije, siromanog prodajnog programa ili kvalitativna struktura kadrova. 3.2. Odnos turistikih agencija i njihovih stranaka Samo suradnjom s poslovnim partnerima na turistikom tritu putnika agencija moe realizirati svoje usluge. Veina poslovnih odnosa na turistikom tritu regulirana je ugovorima. Putnike agencije u svrhu nesmetanog odvijanja poslovanja uspostavljaju poslovne odnose i s poslovnim bankama, osiguravajuim kuama (u vezi s ugovorima o osiguranju za vrijeme putovanja i boravka gosta u turistikom odreditu), trgovakim i ostalim gospodarskim organizacijama - sportskim, kulturnim, zabavnim, obrazovnim institucijama, crkvom, nacionalnim parkovima, parkovima prirode i sl. Dakle, potrebna je aktivna suradnja putnike agencije i sa svim organizacijama koje posredno sudjeluju u gospodarstvu ili stvaraju uvjete za turistiku aktivnost. Posebnu pozornost agencija mora posvetiti uspostavljanju odnosa s turistikim zajednicama i tijelima dravne uprave.

3.2.1 Odnos turistikih agencija i turista Odnos turistikih agencija i turista je kakteristian u turizmu. Putnik kada kupi turistiki aranman, stupa u pravni odnos s agencijom. Ovisno o vrsti aranmana koji kupuje, zakljuuje ugovor na temelju vlastitog zahtjeva i na temelju ponude koju je agencija unaprijed sastavila. Odnos izmeu agencije i turista regulira se posrednikim ugovorom o putovanju i ugovoru o organiziranju putovanja. Posredniki ugovor o putovanju ugovor je kojim se putnika agencija obvezuje pribaviti putniku, za odreenu cijenu u njegovo ime i za njegov raun, organizirano putovanje, ili jednu ili vie odvojenih usluga koje omoguavaju ostvarenje odreenog putovanja ili boravka. Ovaj se ugovor smatra sklopljenim kada su se obje strane suglasile o bitnim elementima ugovora u ime i za raun putnika uz navedene uvjete u ugovoru. Ugovor o organizaciji putovanja sklapa putnik s agencijom koja organizira putovanja. Putnika agencija kao organizator turistikog putovanja prodaje klijentu aranman kao cjelinu paket i putnik kupuje sve usluge sadrane u tom paketu. 3.3. Vrste turistikih agencija Na turistikom tritu djeluju brojne vrste putnikih agencija to je posljedica razvoja trita, tj. ponude i potranje. Raznolikost putnikih agencija posljedica je razliitih uvjeta rada u kojima djeluju, kao i specifinost sadraja njihove djelatnosti. Putnike agencije klasificiramo prema vie kriterija: prema karakteru poslovanja (receptivne i emitivne) prema predmetu poslovanja (grosistike, detaljistike i grosistiko-detaljistike) prema prostornom obuhvatu (regionalne, nacionalne i meunarodne) prema organizacijskom sastavu (bez mrene poslovnice i s mreom poslovnica) prema nainu djelovanja (samostalne i nezavisne) prema nainu sredstava poslovanja (privatne i drutvene)

3.4. Turoperator Turoperator je naziv za putniku agenciju u kojoj prevladava organizatorska funkcija, tj. turoperatori su proizvoai posebnoga turistikog proizvoda. Predmet poslovanja putnike agencije, "trgovca na veliko" turoperatora jesu turistiki aranmani, a to znai organiziranje, prodaja i provedba turistikih aranmana. Poslovanje turoperatora zasniva se na zakupu

velikog broja smjetajnih i prijevoznikih kapaciteta u to veem broju turistikih odredita, a zatim i drugih usluga potrebnih da se zadovolje turistike potrebe potroaa. 4. POSLOVANJE TURISTIKIH AGENCIJA Svaka gospodarska aktivnost usmjerenja na izvrenje zadataka i postizanje ciljeva, zove se radni proces. Radni procesi se ne mogu odvijati bez financijske, nabavne, proizvodne i prodajne funkcije. Redni proces turistike agencije obuhvaa sve etiri funkcije radnog procesa. 4.1. Specifinosti radne snage Turistike agencije zapoljavaju tri kadra, a to su: komercijalni kadrovi, specijalizirani kadrovi za poslove turistike agencije i pomoni kadrovi. Radna mjesta u truristikim agencijama zahtijevaju dodatno i specijalistiko kolovanje. U to se ubrajaju turistiki vodii, turistiki agencijski predstavnici i prodavai putnih karata u zranom prometu.

5.MARKETINKA KONCEPCIJA U TURIZMU Zadatak marketinga je da analazira trine uvjete kako bi se zadovoljile potrebe svih sudionika na tritu. Marketing je uveo sustav temeljnih funkcija, a to su: istraivanje trita, planiranje proizvoda, prodaja i distribucija te komuniciranje s tritem tj. promocija. 5.1. Istraivanje trita Istraivanje trita prvi je korak u marketingu. Poseban problem je istraivanje promotivnih aktivnosti. To su istraivanja koja agencija provodi za potrebe unaprijeenja svog kataloga aranmana. Da bi se prodaja uanprijedila, potrebno je poznavati trite, odnosno pratiti promjene na tritu, poznavati elje i potrebe turista. 5.2. Turistiki aranman Turistiki aranman je proizvod turistike agencije, odnosno to je proizvod koji turistika agencija plasira na trite. Turistiki aranman skup je dvije ili vie usluga koje se nude na

10

tritu zajedniki po jedinstvenoj cijeni i te usluge podmiruju turistiku potrebu u cijelosti ili u nekom njezinu dijelu. Kod turistikog aranmana pojavljuju se dvije vrste potroaa: krajnji korisnik usluga (aranmana) - turist poslovni partner kupac putnika agencija

U svome turistikom proizvodu (aranmanu) agencija moe nuditi vie pojedinanih usluga raznih proizvoaa kao jedan proizvod po jedinstvenoj cijeni. Turistiki aranman organizator putovanja pripravlja na bazi prethodnog poznavanja zahtjeva na konkretnom tritu i plasira ga putem odgovarajue mree distributera. Aranman se prodaje po utvrenoj cijeni koja ne predstavlja zbroj pojedinanih cijena usluga ukljuenih u aranman, nego je nia od toga zbroja. U turistikom aranmanu jako je vana vremenska usklaenost izmeu usluga. Svaka vremenska neusklaenost, odnosno preuranjenost ili kanjenje, za sobom povlai niz problema u izvedbi aranmana. 5.2.1. Vrste turistikih aranmana Podjela turistikih aranmana moe se obaviti s obzirom na vie kriterija. Prema broju putnika razlikujemo individualni i grupni (skupni) aranman; prema nastanku narueni i raspisani aranman; prema nainu izvoenja ili prema nainu putovanja boravini i akcijski aranman (ture). Individualni aranmani karakteristini su po tome to se kao kupci/klijenti pojavljuju pojedinci. Kao pojedinac moemo udovoljiti svojim potrebama individualno ili se prikljuiti drugim sudionicima i tako putovati grupno. Ti se aranmani stvaraju po narudbi tek kada ih klijentela zatrai. Narueni turistiki aranman agencija stvara na zahtjev, odnosno prema narudbama svojih klijenata. Klijent agenciji priopava elje u svezi s odreditom, a ona ga savjetuje glede njegovih elja. Na temelju iskustva i raspoloivih informacija agencija e dogovoriti s klijentom sadraj aranmana. Boravini aranman moemo definirati kao vrstu aranmana ije je osnovno obiljeje dui boravak u nekom odabranom odreditu. Izbor cilja (odredita) putovanja odluujui je element uspjenosti aranmana, jer na temelju cilja turist donosi odluku o putovanju. 5.3. Formiranje cijena na turistikom tritu Budui da su cijene bitan element trita, njihove funkcije proistjeu iz funkcija trita. Cijene nam pruaju i odreene podatke, na primjer o standardu hotelskih usluga. Gospodarske subjekte (hotele) cijene potiu na uvoenje manje skupih metoda proizvodnje, odnosno na

11

koritenje resursa u najvrednije svrhe. Cijene su funkcija raspodjele prihoda jer proizvoaima osiguravaju financijsku podlogu poslovanja, a potroai, ovisno o mogunostima, rasporeuju raspoloive kupovne fondove na odreene proizvode. Dakle, cijene, imaju razliita znaenja za potroaa i proizvoaa. Cijena je za potroaa iznos novca koji on eli ili moe potroiti za odreeni proizvod. U hotelskom poslovanju razlikujemo ove vrste cijena: fakturnu cijenu koju dobavlja ispostavlja u fakturi (raunu) radi naplate robe nabavnu cijenu koja se dobije kada se fakturnoj cijeni dodaju svi zavisni prodajnu cijenu po kojoj se proizvodi prodaju potroaima, a dobije se kada se prodane kupcu (npr. radi naplate namirnica, pia, potronog materijala i sl.) trokovi nabave (trokovi utovara, prijevoza, istovara, osiguranja i sl.) nabavnoj cijeni doda razlika u cijeni mara i PDV. Cijene hotelskih usluga mogu se formirati na razliite naine. Bitno je da cijene odreenom hotelu omogue to vie prihode i dobit. Nain formiranja cijena ovisi o brojnim imbenicima. Na visinu cijena, s jedne strane, utjeu trokovi proizvodnje, a s druge strane intenzitet potranje (elastinost potranje), konkurencija, trina pozicioniranost ponude (ciljna trina skupina kojoj je usmjerena ponuda) i dravna regulativa. 5.4. Politika prodaje Politika prodaje obuhvaa organizaciju prodajne mree, odnosno punktova koji e prihvatiti prodaju naih aranmana. Putnika agencija mora odrediti kanale distribucije za prodaju svojih aranmana. Pri izboru kanala treba imati na umu prednosti i nedostatke pojedinih oblika prodaje. Prodajna mjesta moramo opskrbiti odreenim materijalom bez kojeg nema plasmana. Prodajni prirunici, tzv. manuali tiskane edicije, objanjavaju na koji nain treba prodavati aranmane i pod kojim uvjetima ih plasirati. Ti prodajni punktovi moraju biti opskrbljeni i raznim evidencijama kako bi se prodaja mogla tono evidentirati. Tu esto evidentiramo samo interes, a ne stvarnu kupnju, i na temelju takvih lista odreujemo i nain kako emo plasirati takav proizvod. Nekoliko je faza u procesu prodaje: prodaja buking promocija

12

Buking je faza u kojoj se evidentiraju rezervacije i prodaja aranmana. Evidencija prijavljenih putnika radi se na odgovarajuem obrascu prijava za putovanje. Potpisivanjem ove prijave putnik je sklopio ugovor o putovanju. 6. ORGANIZACIJA Organizatori putovanja posluju na turistikom tritu. Organizacija ovisi o procesima i odnosima na tritu. Agencija djeluje na turistikom tritu u kojem su njezin proces rada i organizacija podloni tom tritu i odnoima na njemu. 6.1 Upravljanje poduzeima turistikog posredovanja Organizacija upravljanja sastoji se u brizi za ostvarivanjem ciljeva i zadataka. O tome se brinu svi kadrovi u poduzeu. Nekoliko je osnovnih tipova organizacije upravljanja: linijski, funkcionalni, tabno-linijski i projektni tip rukovoenja te organizacija komiteta. 6.2. Marketinki pristup organizaciji etiri su osnovna elementa marketing mix-a, a to su: proizvod cijena promocija distribucija

Postaviti marketing organizaciju turistike agencije znai odrediti mjesto i ulogu markentike slube, organizirti pojedine funkcije marketinga, uspostaviti vezu izmeu marketinkih i ostalih funkcija. 6.3. Poslovnice turistikih agencija U turistikim poslovnicama moe se ostvariti direktan kontakt s potencijalnim turistom, prodati aranman i ostvariti dug niz usluga iz programa rada turistike agencije. Poslovnice se mogu podijeliti na Poslovnice preteno receptivnog i emitivnog karaktera poslovanja.

13

6.4. Financijsko poslovanje turistike agencije Financijski poslovi u turistikoj agenciji se obavljaju u sklopu posebnog sektora. Tri su temeljne skupine poslova: fakturiranje financijska operativa knjigovodstvo

Fakturni dio poslova jednostavan je i sastoji se od uspostavljanja rauna. Poslovi financijske operative puno su kompliciraniji nainom rada i znaenjem za djelovanje agencije. To obuhvaa pribavljanje financijskih sredstava, devizno poslovanje, blagajniko poslovanje, kontrolu i likvidaciju dokumenata, naplate potraivanja, plaanje prispjelih obveza i obraun plaa.

7. ZAKLJUAK Razvojem svijeta i turizma razvila se sve vea potreba za udobnosti. Dananji turisti trae sve vie i cilj je udovoljiti njihovim potrebama. Turistike agencije danas nude mnogo opcija i mogunosti za to ugodniji boravak na odreenom mjestu te nude vie programa zabave za turiste.

14

POPIS LITERATURE: 1. Boris Vukoni: Turistike agencije, kolska knjiga, Zagreb, 1993.

15