Oton upan i Biografija

Oton upan i (Vinica, 23. sije nja 1878. - Ljubljana, 11. lipnja 1949.), slovenski pjesnik. Kra e vrijeme suplent u Ljubljani, a zatim ivio u Parizu, Be u i nekim njema kim gradovima. 1910. vratio se u Ljubljanu, gdje je postao dramaturg Zemaljskoga pozori ta, zatim gradski arhivar. 1914. ure uje asopis Slovan, a 1917. - 1920. Ljubljanski zvon. Izme u dva rata upan i je dramaturg i upravnik Slovenskog narodnog gledali a. Blistavim pjesni kim nastupom zasjenjuje generaciju realista i naturalista, udaraju i s Ivanom Cankarom temelje slovenske Moderne. U liriku uvodi izdiferencirane mogu nosti poetskog izraza: melodiozni ivi ritam i bogatstvo alegorija, nagla avaju i osje aj osobne uzvi enosti i izdi u i izuzetno zna enje pjesni kog poziva do individualnog patosa ( a a opojnosti, 1890.). Kasnije pro iruje tematiku patriotskim i socijalnim motivima, sublimiraju i sve vi e svoj poetski na in ( ez plan, 1904.). Raskriljuju i lirsku misao u dva dijametralno opre na smjera: jedan prema misaonoj i vizionarnoj poeziji, a drugi prema stvarnoj socijalnoj problematici, zahva a osobito pitanje slovenske ekonomske emigracije (Samogovori, 1908.). upan i je i tvorac dje je poezije u slovenskoj knji evnosti (Pisanice, 1900., Lahkih nog naokrog, 1913., Sto ugank, 1915. i Ciciban in e kaj, 1951.). Zbirka V zarje Vidove (1920.) sadr i sna nu ratnu liriku. Poslije 1920. posve uje se vi e kazali tu (lirska tragedija Veronika Deseni ka, 1924., normiranje izgovora slovenskog jezika na sceni) i prevo enju. Preveo je mnogo poznatih djela iz razli itih europskih knji evnosti. U posljednjem razdoblju njegova poezija, nadahnuta Narodno-oslobodila kom borbom, pro eta je borenim patriotizmom, humano u i slobodoljubivo u.

O upan o evoj poeziji Sa upan o evom poezijom sre emo se jo u prvim razredima osnovne kole. Nismo tada mo da ni kadri da upamtimo autorovo ime, djeca se ne pitaju ko je autor pjesme koju vole, ali ko ne pamti pjesmu, recimo o maku: Mak, mak, mak nasred polja klima, mak mak mak crvenu kapu ima upan i je za Slovence sinonim za pjesnika. Bio je jedan od tvoraca novog pravca u slovena koj poeziji, pravca karakteristi nog za cjelokupnu evropsku knji evnost u prvim decenijama XX stolje a. Jedan od mnogobrojnih zajedni kih naziva kojima se odre uje poezija tog razdoblja jeste moderna. Prvaci slovena ke moderne bili su Dragotin Kete, Ivan Cankar, Oton upan i i Josip Murn Aleksandrov. Ketea i Murn Aleksandrova smrt je pokosila u najranijoj mladosti, Cankar je ostvario veoma zna ajno prozno i dramsko djelo, ali i on je umro mlad. Samo je Oton upan i do ivjeo duboku starost te je pjesni ku misiju obavljao u ime svojih prerano umrlih drugova Snaga upan i eve poezije jeste u njenom jeziku, bogatom i istovremeno prirodnom, zanesenom a ipak tako preciznom i jasnom. Njegov jezik je kako ka e Petar Vuji i : an, slikovit i slojevit, jezik koji u primaocu odmah otvara potrebu za zvu u estvovanjem u dogradnji. Svaka pjesni ka slika stvorit e u primaoca nove asocijacije, svaki njegov zvuk probudit e u primaoca nove zvukove. Dalje Vuji i ka e: lirici mladog upan i a odmah nas zablesne svetlost: itava U skala najrazli itijih svetlosti, no nih i danjih, sun anih i mese evih, zvezdanih i ve ta kih obasjava scenu ove ne ne, mladala ke lirike. upan i voli no , ali ta no nije beznadna jer je obasjava makar i najsi u nija iskrica ili barem svitac, ako ve ne blaga mese ina, a ljubav je u tim no ima samo dublja i eznutljivija. Mnoge od ovih slika, pore enja, simbola ili du evnih stanja spadaju u op ti repertoar evropskog pjesni tva nastalog pred prvi svijetski rat. Ali ba u tim pjesmama mo e se ocjeniti velika upan i eva samosvjesnost, njegov li ni pjesni ki ton. itaoci i kritika odavno su, vrlo rano, umjeli da ocjene upan i avu samosvjesnost i vrlo rano proglasili upan i a za nadarovitijeg predstavnika mlade slovena ke poezije i tu, nazovimo titulu, upan i je zadr ao do kraja ivota. Jo kao mlad ovjek, pi u i o pjesmama svog prerano umrlog druga Dragotina Katea, upan i je napisao i ovo: Najtje nje povezivanje ovjeka sa prirodom tu je istra eno na tako fin, tajanstven na in da bi svaka rije , svaka primjedba raskinula tu ar koji je razliven po svemu. To treba samo itati i osje ati, govoriti se tome ne mo e. Ovo je bio jedan od ideala koji su sve etvorica gajili- izjedna iti se sa prirodom, u initi da pjesma bude neposredna kao da i nije ro ena u mukama stvaranja, nego kao da je dio samo prirode jezika i govora.

upan i i njegovi drugovi su eljeli da budu pjesnici svoga vremena, zato su, kako pi e Cankar, svi bili kao omamljeni njema kom, francuskom i skandinavskom modernom. O ito je da asu pjesnici slovena ke moderne svjesno preuzeli na sebe nimalo dekadentan zadatak: da u XX stolje u budu nacionalni pjesnici po uzoru na velike pjesnike doba romantizma. Moglo je to da li i na anahronizam, ali u vrijeme najve eg nacionalnog bu enja me u Slovencima narodu je bio potreban ba takav pjesnik. Mo da je za tu ulogu najvi e li nog predodre enja imao Cankar, ali smrt je i njega prerano sprije ila u tome. Upravo je u tome su tinska razlika izme u pjesni tva doba moderne u gotovo svim slovenskim zemljama od pjesni tva tog perioda u zapadnoevropskim zemljama. Poezija slovena ke moderne puna ivotne radosti, poleta, mladala kog zanosa i posve je neizvje ta ena. upan i u i ostalim pjesnicima slovena ke moderne bila su strana stanja krajnjeg bezna a, misticizma, manirizma, tako karakteristi na za njema ku ili francusku modernu. U upan i evom opusu mo emo da dekodiramo tri osnovna tematska niza, neke od njih smo spominjali i ranije, to su: ljubavni, patriotsko/socijalni i pjesme i pri e koje je pisao za djecu. Histroijski kontekst je sam po sebi odredio tok upan i evog patriotsko/socijalnog tematskog niza. Usljed bu enja nacionalne svijesti slovena kog naroda pjesnici su bili ti koji su se osje ali prozvanima da preuzmu idejno/duhovno vodstvo svoga naroda. Me utim slava prvog nacionalnog pjesnika nije bila samo po ast, nego i teret i obaveza, to se najbolje vidi iz sljede e pjesme: Kuj me, ivote, kuj! Ako sam kremen seva u, ako sam elik peva u, ako sam staklo nek se zdrobim! Od dana kada je na sebe primio teret i obavezu da bude tuma misli i volje svoga naroda, upan i e smatrati prirodnim da stvori sve ono to je jednoj nacionalnoj poeziji neophodno i to joj je nedostajalo. Zato je pored ljubavne stvorio rodoljubivu i socijalnu poeziju, misaonu poeziju, poeziju za djecu tako da danas slovena ka djeca u e da itaju na njegovim stihovima. DUMA Tamno ozbiljnom, jakom i sinfonijskom nazvala je Isidora Sekuli upan i evu veliku pjesmu Duma. irina, silina, sadr ajnost i bogatstvo te pjesme do danas nas uzbu uje i navodi na razmi ljanje. Rije duma u svojim starijim slovenskim korjenima zna i misao, a u Ukrajini dume su velike pjesme epsko-lirskog karaktera. Me utim, treba i taj upan i ev naslov primiti u vi ezna nom poimanju, a u prvom redu u zna enju misao i u zna enju pjesma. Bit e nam tada pristupa nije bogatstvo njenih misli, njezine poezije. Duma je upan i eva najdu a pjesma i ujedno jedna od najpoznatijih slovena kih rodoljubnih pjesama. Prvi put je objavljena u zbirci monolog. U Dumi se o ekuje da e u potpunosti biti odre en njen odnos prema naciji i domovini. U njoj nalazimo temetske paralele koje su ve uspostavili Pre ern a nastavili Gregor i , Jenko I drugi.

upan i je u vrijeme pisanja ove pjesme bio izvan zemlje tako da je mogao izo triti fokus te tako to vjernije prikazati socijalne okolnosti u kojima su ivjeli njegovi sunarodnjaci. Duma otvara nove teme, odnosno prikazuje stare teme na novi na in. Osnovni problem Slovenije koji je opjevan u pjesmi je podjela I nerazumjevanje tradicije I modernog svijeta. Triplet uvodne pjesme slu i kao unutra nje ustrojstvo same pjesme koja se sastoji iz dva dijela. Prvi dio se sastoji od dijaloga izme u mu kog I enskog glasa. enski glas govori o mjesnoj ljepoti, o seoskoj pastoralnoj idili a sve to je u pratnji slika koje evociraju boju idile (od smijeha, to je biserno bijel I karanfila koji su crveni vodopad). Slijedi pjesma ljudi, govori o stranim gradovima, industriji, umjetnosti, napretku. Izlo ena je I ideja o va nosti napretka budu i da se slovena ka tradicija kao takva ne mo e mijenjati. Drugi dio pjesme tako er prikazuje idili ne predjele pjesnikove domovine, ali sada se prikazuju predjeli koji su skriveni I tajanstvei I ive samo u njegovom srcu. Kraj pjesme ima pesimisti an karakter jer govori o lo im stvarima koje su pogodile njegovu domovinu. Pjesnik se dodiruje teme masovnog iseljavanja I ka e da se domovina iseljenika u isto vrijeme I iri za njima, ali se tako er i smanjuje. STRUKTURA KNJI EVNOG DJELA Vanjska striktura: pjesma se sastoji od trostrukog prologa (triplet uvodne pjesme slu i kao obja njenje unutra nje strukture pjesme) I dva glavna dijela, svaki dio je podjeljen u dva pjevanja. Stihovi su slobodni, neki se pribli avaju formi esterca. Forma stiha prati emocionalne oscilacije pjesme. Unutra nja struktura: Karakteristike- rodoljubiva (emigracija, socijalni motivi, ljubav, djetinjstvo, seoska idila (pejza , ravnice, polja, trava) seoski ivot, ivot u stranim zemljama (smrt, civilizacija, razvoj gradova, napredak, industrija, umjetnost). Teme: rodoljubiva, socijalna, nacionalna.