S engleskog preveo: Mustafa Mlivo http://quranm.hypermart.net http://mlivo.hypermart.net mlivo@bih.net.

ba

EVANELJE PO BARNABI
ISTINITO EVANELJE ISUSA ZVANOG KRIST, NOVOG PROROKA POSLATOG OD BOGA SVIJETU: PREMA OPISU BARNABE, NJEGOVOG APOSTOLA

Barnaba, apostol Isusa Nazarenca, zvanog Krist, svima koji borave na zemlji eli mir i utjehu. Dragi, veliki i udesni Bog nas je za vrijeme proteklih dana pohodio Svojim prorokom Isusom Kristom u velikom milosru pouke i udesa, zbog ega mnogi, postavi prevareni od Satane, pod izgovorom pobonosti, propovijedaju najbezbonije dogme, nazivajui Isusa sinom Boijim, odriui se obrezivanja koje je Bog naredio za svagda, i doputajui svako neisto meso: meu kojima je Pavle takoe obmanut, o emu govorim ne bez alosti; iz tog razloga ja piem tu istinu koju sam vidio i uo, kroz vezu koju sam imao sa Isusom, a da biste vi bili spaeni, a ne obmanuti od Satane i stradali na Boijem sudu. Zato se priuvajte svakoga ko vam propovijeda novo uenje suprotno onome ta ja piem, da biste bili vjeno spaeni. Veliki Bog neka je s vama i neka vas titi od Satane i od svakog zla. Amen.

1 U OVOM PRVOM POGLAVLJU JE SADRANA NAJAVA ANELA GABRIELA DJEVICI MARIJI O ROENJU ISUSA U ovim posljednjim godinama je Djevicu, zvanu Marija, iz loze Davidove, plemena Judinog, posjetio aneo Gabriel od Boga. Ova djevica ivei u svojoj svetosti bez ikakvog prekraja i bivi besprijekorna i stalno u molitvi sa postom - bila je jednog dana sama, kad ue u njenu odaju aneo Gabriel i pozdravi je, govorei: Bog neka je s tobom, o Marijo. Djevica se prestrai na pojavu anela; ali aneo je utjei, govorei: Ne boj se Marijo, jer ti si zadobila milost Boga koji te je izabrao da bude majka proroka kojeg e On poslati narodu Izraela, da bi se oni vodili Njegovim zakonima istinskim srcem. Djevica odgovori: Pa kako u raati sinove, ako nisam spoznala ovjeka. Aneo odgovori: O Marijo, Bog koji je stvori ovjeka bez ovjeka, u stanju je da u tebi stvori ovjeka bez ovjeka, jer Njemu nita nije nemogue. Marija odgovori: Ja znam da je Bog svemogu, zato e njegova volja biti izvrena. Aneo ree: Neka se sada u tebi zane prorok kojem e dati ime Isus: a ti e ga uvati vina i estokog pia i svakog neistog mesa, jer dijete je svetac Boiji. Marija se nakloni sa poniznou, rekavi: Gle, rukom Boijom stvoren, neka bude prema Tvojoj rijei. Aneo ode, a Djevica je slavila Boga, govorei: Znaj o duo moja, veliinu Boiju i uzdii, duo moja, Boga, mog Spasitelja; jer On je cijenio poniznost svog rukama stvorenog, toliko da u ja biti zvana blaenom od svih naroda, jer On koji je moni, uinio me je velikom, i blagoslovljeno neka je Njegovo ime sveto. Skinuo je monike sa njihovih sjedita i uzvisio ponizne. Onog ko je bio gladan, On je ispunio dobrim stvarima, a bogate je On odaslao ispranjene. Jer On dri u sjeanju obeanja data Abrahamu i njegovom sinu za svagda.

2 UPOZORENJE ANELA GABRIELA DATO JOSIPU O ZAEU DJEVICE MARIJE Marija je - znajui volju Boiju, bojei se ljudi da je ne bi vrijeali zbog toga to je trudna sa djetetom i da je ne bi kamenovali kao krivu za blud - izabrala za prijatelja iz svoje sopstvene loze ovjeka po imenu zvanog Josip, besprijekornog ivota: jer on se kao pravian ovjek bojao Boga i sluio mu postom i molitvama, ivei od rada svojih ruku, jer on je bio drvodjelja. Poznavajui takvog ovjeka Djevica ga je odabrala za svog druga i otkrila mu boansku namjeru. Budui da je Josip bio pravednik, kad je primjetio da je Marija krupna sa djetetom, pomiljao je da je makne, jer se on bojao Boga. Gle, dok je on spavao prekorio ga je aneo Boiji, govorei: O Josipe, zato si namjerio da smakne Mariju, svoju enu. Znaj da je sve to je uraeno u njoj uinjeno voljom Boijom. Djevica e roditi sina kojeg e zvati imenom Isus, kojeg e uvati od vina i estokog pia i svakog neistog mesa, jer on je sveti Boiji, iz utrobe majke svoje. On je prorok Boiji poslan narodu Izraela, da bi on okrenuo Judu srcu svom i da bi se Izrael vodio zakonom Gospoda, kao to je zapisano u zakonu Mojsijevom. On e doi sa velikom moi koju e mu Bog dati, i uinie velika uda, ime e mnogi biti spaeni. Josip je ustavi iza sna zahvalio Bogu i ostao je sa Marijom itav ivot, sluei Boga svom iskrenou. 3 UDESNO ROENJE ISUSA I POJAVA ANELA KOJI SLAVE BOGA U to vrijeme je u Judeji je vladao Herod po dekretu Cezara Augusta, a Pilat je bio guverner za svetenikovanja Anaa i Kaife. Zbog toga je dekretom Augusta sav svijet popisan; zbog toga je svako otiao u sopstvenu zemlju i oni su doli sa vlastitim plemenima da bi se popisali. Josip je u skladu s tim otiao iz Nazareta, grada na Galileji, sa Marijom svojom enom, sa djetetom noseom, da bi otili u Betlehem (jer ovo je bio njegov grad, a on je bio iz roda Davidovog), da bi se on popisao prema Cezarovom dekretu. Josip - doavi u Betlehem, jer grad je bio mali a velikog mnotva onih koji su tu bili stranci - on nije naao mjesta zbog ega se smjestio van grada u nastambi nainjenoj kao pastirsko sklonite. Dok je Josip boravio tamo, ispunili su se dani Mariji za roenje. Djevica je bila okruena svjetlou blistavom i rodi svog sina bez bola, kojeg (ona) uze u svoje ruke i zamotavi ga u povoje poloi ga u jasle jer nije bilo mjesta u svratitu. Tad doe sa radou veliko mnotvo anela svratitu blagoslovei Boga i najavljujui mir onima koji se boje Boga. Marija i Josip su hvalili Gospoda zbog roenja Isusa i sa najveim zadovoljstvom su ga odgajali. 4 ANELI NAJAVLJUJU PASTIRIMA ROENJE ISUSA, I ONI POTO SU GA NALI, NAJAVLJUJU GA U to vrijeme su pastiri uvali svoja stada kao to im je obiaj. I gle, oni bijahu opkoljeni bljetavom svjetlou iz koje im se pojavi aneo koji je blagoslovio Boga. Pastiri su bili ispunjeni strahom zbog iznenadne svjetlosti i pojave anela: nakon ega ih aneo Gospodnji utjei, govorei: Gle, ja vam navjeujem veliku radost jer se u gradu Davidovom rodilo dijete koje je prorok Gospodnji, koji donosi veliki spas domu Izraelovom. Dijete ete nai u jaslama sa njegovom majkom, koja blagosilja Boga. Kad je on ovo izgovorio, tad doe veliko mnotvo anela slavei Boga, navjeujui mir dobrima. Kad su aneli otili, pastiri su priali meusobno, govorei: Hajmo ak u Betlehem i vidimo Rije koju je Bog svojim anelom navijestio nama. Mnogi pastiri dooe u Betlehem traei novoroenu bebu, i naoe van grada dijete koje je bilo roeno prema rijei anela, leei u jaslama. Oni zato izrazie

potovanje njemu i dadoe njegovoj majci ta su imali, govorei joj ta su uli i vidjeli. Marija je stoga sve te stvari sauvala u svom srcu i Josip (isto tako) hvalei Boga. Pastiri se vratie svojim stadima, najavljujui svakom kako su krupnu stvar vidjeli. Tako je itava zemlja brdovita Judeja bila ispunjena strahom, a svaki je ovjek stavio ovu rije na svoje srce, govorei: ta mi mislimo da e ovo dijete biti? 5 OBREZANJE ISUSOVO Kad se ispuni osam dana prema zakonu Gospodnjem, kao to je zapisano u Knjizi Mojsijevoj, oni uzee dijete i odnesoe ga u hram da ga obreu. I tako oni obrezae dijete, dadoe mu ime Isus, kao to je aneo Gospodnji rekao prije no to je on bio zaet u utrobi. Marija i Josip su primjetili da dijete mora biti za spas i stradanje mnogih. Oni su se zato bojali Boga i uvali dijete bojei se Boga. 6 TRI MAGA DOVEDENA ZVIJEZDOM NA ISTOK JUDEJE, I NAAVI ISUSA IZRAAVAJU MU POTOVANJE I DAJU POKLONE Za vladavine Heroda, kralja Judeje, kada je Isus bio roen, tri maga su u istonim krajevima osmatrali zvijezde na nebesima. Tad im se pojavila zvijezda visokog sjaja, nato zakljuivi meusobno dooe u Judeju, voeni zvijezdom koja se kretala ispred njih, i doavi u Jerusalem pitali su gdje je roen kralj Jevreja. A kad je Herod uo ovo, on se prestraio, a sav grad je bio uznemiren. Herod zato pozva zajedno sveenike i pismoznance, govorei: Gdje bi trebalo da je roen Krist? Oni odgovorie da bi on trebao biti roen u Betlehemu; jer tako je pisao prorok: A ti Betleheme, nisi mal meu prinevima Jude: jer iz tebe e izii voa koji e voditi moj narod Izrael. Herod zato sazva magije i raspita ih o njihovom dolasku: a oni su odgovorili da su vidjeli zvijezdu na istoku koja ih je dovela dovde, zbog ega su oni eljeli da oboavaju sa poklonima ovog novog kralja pokazanog zvijezdom. Potom Herod ree: Idite u Betlehem i ispitajte sve paljivo o djetetu; a kad ga naete, doite i to mi recite, jer bih ja takoe doao i oboavao ga. A on je ovo govorio obmanjujui. 7 POSJETA MAGIJA ISUSU I NJIHOV POVRATAK U NJIHOVU ZEMLJU, SA ISUSOVIM UPOZORENJEM DATIM IM U SNU Magi napustie Jerusalem, i gle, zvijezda koja im se pojavila na istoku, kretala se pred njima. Videi zvijezdu magi su bili ispunjeni radou. I doavi tako u Betlehem, van grada, oni vidjee zvijezdu kako stoji iznad svratita gdje je Isus roen. Magi zato prioe blie, uavi u nastambu naoe dijete sa njegovom majkom i naklonivi se, oni mu izrazie potovanje. I magi mu iznesoe zaine sa srebrom i zlatom, prepriavajui Djevici sve to su vidjeli. Poslije, dok su spavali, dijete ih upozori da ne idu Herodu: tako odlazei drugim putem, oni se vratie sopstvenim kuama, objavljujui sve to su vidjeli u Judeji.

8 ISUS ODNESEN U BIJEGU U EGIPAT, A HEROD MASAKRIRA NEVINU DJECU Vidjevi da se magi nisu vratili, Herod je vjerovao da su mu se oni rugali; zbog toga on naredi da se usmrte sva djeca koja su bila roena. Ali gle, dok je Josip spavao pojavi mu se aneo Gospodnji, govorei: Ustaj brzo i uzmi dijete sa njegovom majkom i idi u Egipat, jer Herod hoe da ga ubije. Josip ustade sa velikim strahom i uze Mariju sa djetetom i oni odoe u Egipat gdje su boravili do smrti Heroda, koji je vjerujui da su ga magi izigrali poslao svoje vojnike da pobiju svu novoroenu djecu u Betlehemu. Vojnici su stoga doli i pobili svu djecu koja su bila tamo, kao to im je Herod naredio. Time su bile ispunjene rijei proroka koji je govorio: Lelek i veliki pla je u Ramahu. Rahela kuka za svojim sinovima, ali joj utjeha nije data, jer ih nema. 9 ISUS, VRATIVI SE U JUDEJU VODI UDESNE RASPRAVE SA UITELJIMA STIGAVI DO UZRASTA OD DVADESET GODINA Kad je Herod bio mrtav, gle, aneo Gospodnji se pojavi Josipu u snu, govorei: Vrati se u Judeju, jer su oni koji su eljeli smrt djeteta mrtvi. Josip zato uze dijete sa Marijom (ono je imalo sedam godina) i doe u Judeju, odakle, uvi da Arhelaj sin Heroda vlada Judejom, ode na Galileju bojei se da ostane u Judeji; i oni odoe da stanuju u Nazaretu. Dijete je raslo u naklonsti i mudrosti pred Bogom i ljudima. Isus, stigavi dobu od dvadeset godina, ode sa Marijom i Josipom u Jerusalem, da tamo oboava prema zakonu Gospodnjem pisanom u Knjizi Mojsijevoj. Kad su se njihove molitve zavrile, oni odoe izgubivi Isusa, jer su mislili da se on vratio kui sa njihovim roacima. Marija se zato vratila sa Josipom u Jerusalem traei Isusa meu rodbinom i susjedima. Treeg dana su oni nali dijete u Hramu usred uitelja raspravljajui s njima o Zakonu. I svako je bio zapanjen na njegova pitanja i odgovore, govorei: Kako u njemu moe biti takva dogma, iako je tako mal i jo nije nauio da ita? Marija ga prekori govorei: Sine ta si nam napravio? Vidi, ja i tvoj otac smo te traili tri dana alei. Isus odgovori: Zar ne znate da sluba Boija treba da ide prije oca i matere? Isus tada sie sa svojom majkom i Josipom u Nazaret, i bio im je potinjen sa poniznou i potovanjem. 10 ISUS U DOBU OD TRIDESET GODINA NA GORI MASLINSKOJ UDESNO PRIMA EVANELJE OD ANELA GABRIELA Isus je prispjevi dobu od trideset godina - kao to mi je on rekao - otiao na Goru Maslinsku. U podne, dok se molio, kad je doao do rijei: Gospod sa milou..., bio je okruen jarkom svjetlou i bezbrojnim mnotvom anela, koji su govorili: Blagoslovljen neka je Bog. Aneo Gabriel mu predstavi kao da je sjajee ogledalo, knjigu, koja se spustila na srce Isusovo, u kojoj je on imao znanje onog ta je Bog uinio i ta je rekao i ta Bog hoe, toliko da je sve bilo njemu otkriveno i otvoreno, kao to mi je rekao: Vjeruj Barnaba, da ja znam svakog proroka sa svakim proraanstvom, tako da ta god ja kaem, sve proizilazi iz te Knjige. Isus, primivi ovu viziju, i znajui da je on prorok poslat domu Izraelovu, sve otkri Mariji, svojoj majci, govorei joj da on mora pretrpjeti velik progon zarad asti Boga i da on ne moe vie nimalo boraviti s njom da bi je sluio. uvi ovo Marija ree: Sine, prije nego to si ti roen, meni je sve najavljeno: zato neka je blagoslovljeno sveto ime Boije. Isus ode tog dana od svoje majke, da bi se posvetio svojoj prorokoj slubi.

11 ISUS UDESNO LIJE]I GUBAVCA I IDE U JERUSALEM Isus, silazei s planine da bi doao u Jerusalem, srete gubavca koji je Boijom inspiracijom znao za Isusa da je prorok. On ga sa suzama moli, govorei: Isuse, ti sine Davidov, imaj milosti nada mnom. Isus ogovori: ta bi ti brate, da ti ja uradim? Gubavac odgovori: Gospode, daj mi zdravlje. Isus ga prekori: Ti si lud; moli Boga koji te je stvorio, i on e ti dati zdravlje; jer ja sam ovjek kao i ti. Gubavac ree: Ja znam da si ti gospodaru ovjek, ali svetac Boiji. Zato se moli ti Bogu i On e mi dati zdravlje. Potom Isus, uzdahnuvi, ree: Gospode Boe Svemogui, za ljubav Tvojih svetih proroka, daj zdravlje ovom bolesnom ovjeku. Zatim rekavi ovo, dodirujui bolesnog ovjeka svojim rukama u ime Boga, ree: O brate, primi zdravlje! I kada on ree ovo, gubavost bjee poiena toliko da je tijelo gubavca ostalo kao kod djeteta. Vidjevi to da je izlijeen, gubavac glasno povika: Doi blie Izraele, da primi proroka kojeg je Bog poslao tebi. Isus ga je molio, rekavi: Brate zatrai svoj mir i ne reci nia, ali, to ga je vie molio, on je vie vikao, govorei: Vidite proroka, vidite sveca Boijeg! Na te rijei, mnogi koji su izlazili iz Jerusalema potrae nazad i uoe sa Isusom u Jerusalem, prepriavajui ono to je Bog putem Isusa uinio gubavcu.

12 PRVA ISUSOVA PROPOViJED NARODU; UDESAN U DOKTRINI O IMENU BOIJEM itav grad Jerusalem je pokrenuo tim rijeima, zbog ega su svi zajedno potrali k Hramu da vide Isusa koji je uao unutra da moli, tako da bi oni jedva mogli stati tamo. Sveenici vidjevi Isusa govorae: Ovi ljudi ele da te vide i da te uju: zato se popni na propovjedaonicu, i ako ti Bog dadne rije, govori u ime Gospoda. Potom se Isus pope na mjesto odakle bi pismoznanci imali obiaj da govore. Davi znak rukom za tiinu, on otvori svoja usta, rekavi: Blagoslovljeno neka je sveto ime Boije, koji je od svoje dobrote i milosti htio da stvori svoja stvorenja, da bi ga oni slavili. Blagoslovljeno neka je ime Boije, koji je stvorio Sjaj svih svetih prije svih stvari, da bi ga poslao za spas svijeta, kao to je On govorio svom slugi Davidu, rekavi: Prije Lucifera u bljetavilu svetaca ja sam te stvorio". Blagoslovljeno neka je sveto ime Boije, koji je stvorio anele, da bi ga oni sluili. I blagoslovljen neka je Bog, koji je kaznio i prokleo Sotonu i njegove sljedbenike, koji ne bi tovali onoga koga Bog hoe da bude potovan. Blagoslovljeno neka je sveto ime Boije, koji je stvorio ovjeka od ilovae, od zemlje, i postavio ga nad njegovim djelima. Blagoslovljeno neka je sveto ime Boije, koji je izvukao ovjeka iz raja jer je prekrio Njegovo sveto pravilo. Blagoslovljeno neka je sveto ime Boije, koji je s milosrem gledao na suze Adama i Eve, praroditelja ljudske vrste. Blagoslovljeno neka je sveto ime Boije, koji je pravedno kaznio Kajina za bratoubojstvo, poslao potop na zemlju, spalio tri zla grada, sprio Egipat, potopio faraona u Crvenom moru, razbacao neprijatelje njegovih ljudi, kaznio nevjernike i kaznio one koji se ne kaju. Blagoslovljeno neka je sveto ime Boije koji s milosrem gleda na svoja stvorenja i zato im je slao svoje svete proroke, da bi oni hodali s istinom i pravdom pred Njim; koji je izbavio svoje sluge iz svakog zla i dao im ovu zemlju, kao to je obeao naem ocu Abrahamu i njegovom sinu za svagda. Zatim nam je on preko svog sluge Mojsija dao ovaj sveti Zakon, da nas Sotona ne bi obmanuo; i On nas je uzdigao nad svim drugim narodima." Ali brao, ta mi inimo danas da mi ne bismo bili kanjeni za nae grijehe?

I kad je Isus sa najveom estinom prekorio narod zato to su oni zaboravili rije Boiju, i odali se samo tatini; on je prekorio sveanike zbog njihovog zanemarivanja slube Boije i zbog njihovih svjetovne pohlepnosti; on je prekorio pismoznance jer su oni propovijedali uzaludnu dogmu i naspustili zakon Boiji; prekorio je uitelje jer su uinili zakon Boiji neefikasnim putem svojih tradicija. Na takav nain je Isus govorio narodu da su svi plakali od najmanjeg do najveeg, molei za milost i preklinjui Isusa da se moli za njih; izuzev samo onih sveenika i voa koji su tog dana zaeli mrnju protiv Isusa to je tako govorio protiv sveenika, pismoznanaca I uitelja. Oni su razmiljali o njegovoj smrti, ali zbog straha od naroda, koji ga je primio kao Boijeg proroka oni nisu izrekli ni rije. Isus podie svoje ruke Gospodu Bogu i pomoli se, a narod je plaui govorio: Neka tako bude, o Gospode, tako neka bude. Kad je molitva bila zavrena, Isus se spusti iz hrama; i tog dana on napusti Jerusalem sa mnogima koji su ga slijedili. A sveenici su meusobno govorili zlo o Isusu. 13 ZNAJAJAN STRAH ISUSA I NJEGOVA MOLITVA, I UDESNA UTJEHA ANELA GABRIELA Poto je proteklo nekoliko dana, Isus opazivi u dui elju sveanika, uspe se na Goru Maslinsku radi molitve. Poto je proveo itavu no u molitvi, ujutro Isus molei se ree: O Gospode, ja znam da me pismoznanci mrze, a sveenici su naumili da ubiju mene, tvog slugu; zato Gospode Boe svemogui i milosrdni, u milosru uj molitve tvog sluge i spasi me od njihovih zamki, jer Ti si moj spas. Ti zna Gospodaru da ja, Tvoj sluga traim samo Tebe o Gospode, i govorim Tvoju rije; jer Tvoja rije je istina koja vjeno traje. Kada je Isus izgovorio te rijei, gle, doe mu aneo Gabriel, govorei: Ne boj se, o Isuse, jer hiljade hiljada koje borave na nebesima tite odjelo tvoje, i ti nee umrijeti dok se sve ne ispuni, a svijet bude blizu svom kraju. Isus pade svojim licem na zemlju, rekavi: O veliki Gospode Boe, kako je velika Tvoja milost nada mnom, i ta da ti dam Gospodaru, za sve im si me obdario? Aneo Gabriel odgovori: Ustaj Isuse i sjeti se Abrahama, koji je bio voljan da uini rtvu Bogu svojim prvoroenim sinom Jimaelom, da bi ispunio rije Boiju, a no nije mogao da posjee njegovog sina, na moju rije da rtvuje ovna. Isto tako e ti initi, o Isuse, Boiji robe. Isus ree: Spreman sam, ali gdje u ja nai janje, obzirom da nemam novac, a nije dozvoljeno ukrasti ga? Nato mu aneo Gabriel pokaza na ovcu, koju Isus prinese kao rtvu, hvalei i blagoslavei Boga, koji je slavan za svagda.

14 NAKON POSTA OD ETRDESET DANA ISUS IZABIRE DVANAEST APOSTOLA Isus sie s planine i pree nou sam na dalju stranu Jordana, postio je etrdeset dana i etrdeset noi, ne jedui nita danju niti nou, upuujui neprestano molbu Gospodu za spas svog naroda kojem ga je Bog poslao. I kad je etrdeset dana prolo on je bio ogladnio. Tad mu se pojavio Sotona i iskuavao ga mnogim rijeima, ali ga je Isus otjerao snagom Boijih rijei. Poto je Sotona otiao, dooe aneli i pomagoe mu u onom za im je on imao potrebu. Isusa je, kad se vratio u region Jerusalema, ponovo pronaao narod sa velikom radou, i oni su ga molili da ostane s njima: jer njegove rijei nisu bile kao one od pismoznanaca nego su imale mo, jer su doticale srce.

Isus, vidjevi da je veliko mnotvo onih koji su se obratili u svojim srcima, da bi hodili sa zakonom Boijim, pope se na goru i provede svu no u molitvi, a kad je doao dan, on se spusti s gore i odabra dvanaestoricu, koje on nazva apostoli, meu kojima je Juda koji je ubijen na kriu. Njihova imena su: Andrija i Petar njegov brat, ribar, Barnaba koji je ovo napisao, sa Matejom carinikom, Ivan i Jakov, sinovi Zebedeovi; Tadija i Juda; Bartalomeo i Filip; Jakov i Juda Iskariot, izdajnik. Ovima je on uvijek otkrivao boanske tajne, ali on je uinio Judu Iskariota raspolagaem nad onim to mu je dato kao milostinja, a on je krao deseti dio svega. 15 UDO KOJE JE IZVEO ISUS NA SVADBI, PRETVARAJU]I VODU U VINO Kada je sveanost tabernakula bila blizu, jedan bogati ovjek pozva Isusa sa njegovim uenicima i njegovom majkom na svadbu. Isus zato ode, i kako su oni slavili ponestalo je vina. Njegova majka se obrati Isusu, rekavi: Oni nemaju vina. Isus odgovori: ta je to za mene, majko moja? Njegova majka naredi slugama da sve to im Isus naredi, treba da posluaju. Tu je bilo est posuda za vodu prema obiaju Izraela, za ienje za molitu. Isus ree: Napunite te sudove vodom. Sluge uinie tako. Isus im ree: U ime Boga, dajte da piju oni koji slave. Sluge nato otkrie voi ceramonije koji prekori sluge govori: O bezvrijedne sluge, zato ste uvali bolje vino do sad?, jer, on nije znao nita o svemu to je Isus uradio. Sluge odgovorie: O gospodine, ovdje je svetac Boiji, on je od vode napravio vino. Voa ceramonije je mislio da su sluge pijane; ali oni koji su sjedili blizu Isusa i vidjeli itavu stvar, ustae od stola i iskazae mu tovanje, govorei: Uistinu, ti si svetac Boiji, istiniti prorok poslat nama od Boga! Tada su njegovi uenici vjerovali u njega, i mnogi su se obratili u svojim srcima, govorei: Hvala Bogu koji je imao nad Izraelom milost i pohodio dom Judin sa ljubavlju i neka je blagoslovljeno Njegovo sveto ime. 16 UDESNA POUKA ISUSOVA NJEGOVIM APOSTOLIMA O PREOBRA]ENJU OD ZLOG IVOTA Jednog dana Isus sazva svoje uenike i uspe se na planinu, i kad on tamo sjede njegovi uenici mu prioe blie; i on otvori svoja usta i pouava ih, govorei: Velike su olakice kojima nas je obdario, stoga je potrebno da Ga mi sluimo istinskim srcem. Isto kao to je novo vino bilo stavljeno u nove sudove, isto tako vi treba da postanete novi ljudi, ako hoete da prihvatite novo uenje koje e izii iz mojih usta. Uistinu, kao to ovjek, kaem vam, ne moe svojim oima vidjeti istovremeno zemlju i nebo, isto tako je nemogue voliti Boga i svijet. Ni jedan ovjek ne moe ninakoji nain sluiti dva gospodara koji su u meusobnom neprijateljstvu, jer e vas jedan voljeti, drugi e vas mrziti. Isto tako vam ja kaem, da vi doista ne moete sluiti Bogu i svijetu, jer svijet poiva na neistini, poudi i opaini. Vi zato ne moete nai oslonac na svijetu, nego prije progon i tetu. Sluite Boga i prezirite svijet, jer od mene ete nai oslonac za svoje due, ujte moje rijei, jer ja vam govorim istinu. Doista, blagoslovljeni su oni koji oplakuju ovaj zemaljski ivot, jer oni e biti utjeeni. Blagoslovljeni su siromani koji zaista mrze uivanje svijeta, jer oni e imati obilje uivanja kraljevstva Boijeg. Doista, blagoslovljeni su oni koji jedu za stolom Gospodnjim, jer aneli e ih sluiti. Vi hodate kao hodoasnici. Da li hodoasnik optereuje sebe mjestima i poljima i drugim zemaljskim stvarima na svom putu? Sigurno ne: ali on podnosi stvari lahko i zahvalan je zbog

njihove koristi i pogodnosti na putu. Ovo bi vam trebao sada biti jedan primjer; a ako elite drugi primjer, ja u vam ga dati da biste vi mogli initi sve ono ta vam ja kaem. Ne optereujte svoja srca zemaljskim eljama, govorei: Ko e nas odijevati?" ili Ko e nam dati da jedemo? Ali pogledajte cvijee i drvee sa pticama, koje Bog na Gospod oblai i hrani veom slavom nego slavom Solomona. On je u stanju da vas hrani, Bog koji vas je stvorio i pozvao vas da mu sluite: koji je dao da manna etrdeset godina pada iz neba njegovom narodu Izraelu u divljini i nije dao da se njihova odjea podere, a bilo ih je 640.000 hiljada, pored ena i djece. Zaista, jer vam kaem da e zemlja i nebo propasti, ali nee propasti Njegova milost prema onima koji Ga se boje. Ali bogati na svijetu su u svom prosperitetu gladni i stradavaju. Bio jedan ovjek iji su se prihodi poveali, pa je on rekao: ta da ja radim, o duo moja? Ja u poruiti svoje hambare, jer su oni mali i sagradiu nove vee: zato e trijumfovati duo moja!" Oh, jadni ovjek! jer te je nai on umro. On je trebao da misli na siromane i da sebi stekne prijatelje pomou milodara od nepravednika bogataa ovog svijeta; jer oni nose riznice na kraljevstvu nebeskom". Recite mi, molim vas, ako biste dali svoj novac na bank krmaru, i ako bi vam on dao desetostruko i dvadesetostruko, zar ne biste dali takvom ovjeku sve to imate? Ali, ja vam kaem, doista, da ta god dadnete ili se odreknete za ljubav Boga, primate ga nazad stostruko i ivot vjeni. Pogledajte koliko vi trebate da budete zadovoljni da sluite Bogu. 17 U OVOM POGLAVLJU JASNO SE OPAA NEVJEROVANJE KR]ANA, I PRAVA VJERA VJERNIKA Kad je Isus izgovorio ovo, Filip ree: Mi smo zadovoljni da sluimo Boga, ali mi elimo ipak da znamo Boga jer je Isaija prorok rekao: Zaista si ti skriveni Bog", a Bog je rekao Mojsiju svom sluzi: Ja sam taj koji jesam. Isus ogovori: Filipe, Bog je dobro bez kojeg nita nema dobro; Bog je bie bez kog nema nita to jest; Bog je ivot bez kog nema nieg to ivi; tako velik da on ispunjava sve i svugdje je. On sam nema nikog sebi ravnog. On nije imao poetka, niti e On ikad imati kraj, ali On je svemu dao poetak, i svemu e On dati kraj. On nema oca niti majku; On nema sinova, niti brae, niti drugova. I zato to Bog nema tijelo, On ne jede, ne spava, ne umire, ne hoda, ne kree se, nego postoji vjeno bez ljudske slinosti, jer on je bestjelesan, nesastavljen, nematerijalan, od najprostije supstanice. On je tako dobar da voli samo dobrotu; On je tako pravedan, da kad On kanjava ili prata, to ne moe biti proturijeno. Ukratko, kaem ti Filipe, da ovdje na zemlji ti ne moe vidjeti Njega, niti ga sasvim spoznati; ali u njegovom kraljevstvu ti e ga vidjeti za stalno: u tome se sastoji sva naa srea i slava. Filip ree: Gospodaru, ta kae? Sigurno je pisano u Isaiji da je Bog na otac; kako onda On nema sinova? Isus odgovori: U prorocima su napisane mnoge parabale, zato ti ne treba da se dri toga, nego razuma. Jer, svi proroci, kojih je sto etrdeset i etiri hiljade, koje je Bog poslao na svijet, su govorili zlokobno. Ali, poslije mene e doi Sjaj svih proroka i svetaca i razlit e svjetlost nad mrakom svega to su proroci govorili, jer on je Poslanik Boiji. Rekavi ovo, Isus uzdahnu i ree: Imaj milosti nad Izraelom, o Gospode Boe; i gledaj sa saaljenjem na Abrahama i njegovo sjeme, da bi te oni sluili istinska srca. Njegovi uenici odgovorie: Tako neka bude, o Gospodaru, Boe na! Isus ree: Doista, ja vam kaem, pismoznanaci i uenici su uinili nevaeim zakon Boiji svojim lanim proroanstvima, suprotnim proroanstvima istinskih proroka Boijih: zato je Bog srdit na dom Izraelov i na ovu bezvjernu generaciju. Njegovi uenici zaplakae na ove rijei i rekoe: Imaj milosti, o Boe, imaj milosti nad hramom i nad Svetim gradom, i ne predaj ih preziru naroda, da ne preziru Tvoj sveti zavjet. Isus odgovori: Tako neka bude, Gospodaru Boe oeva naih.

18 OVDJE JE PRIKAZAN PROGON BOJIH SLUGU OD SVIJETA, I BOIJA ZATITA NJIHOVIM SPASAVANJEM Izgovorivi ovo, Isus ree: Vi niste izabrali mene nego sam ja izabrao vas, da vi budete moji uenici. Ako e vas zato svijet mrziti, vi ete zaista biti moji uenici; jer svijet je uvijek bio neprijatelj Boijih slugu. Sjetite se svetih proroka koje je pobio svijet, kao to je u vrijeme Ilije deset hiljada Jezebel pobio proroka, toliko da je jedva siroti Ilija umakao, i sedam hiljada sinova proroka koje je sakrio komandant Ahabove vojske. Oh, nepravedni svijet koji ne zna Boga! Ne straite se zato vi, jer vlasi je na vaoj glavi toliko da nee propasti. Pogledajete vrapce i ostale ptice, s kojih ne opane ni jdno pero bez Boije volje. Hoeli onda Bog imati vie panje prema pticama nego ljudima, radi kojih je On stvorio sve. Postoji li ijedan ovjek moda, koji se vie brine o svojim cipelama nego o svom vlastitom sinu? Sigurno ne. Pa koliko manje vi treba da mislite, da e vas Bog napustiti, dok govorite o brizi za ptice! I zato ja govorim o pticama? List sa drveta ne opane bez volje Boije. Vjerujte mi, jer ja vam govorim istinu, da e svijet da vas se uveliko boji ako vi budete drali do mojih rijei. Jer ako se on ne bi plaio da otkrije svoju poronost, ne bi vas mrzio, a ako bi se plaio da bude otkriven, mrzio bi vas i progonio bi vas. Ako vidite svoje rijei prezrene od svijeta, ne uzimajte to srcu, nego razmislite kako je Bog vei od vas, kojeg svijet tako prezire da se njegova mudrost rauna ludou. Ako Bog podnosi svijet sa strpljenem, zbog ega ete to uzeti srcu, o praino i glino zemaljska? U vaem strpljenju vi ete nai svoju duu. Zato, ako vas neko udari u jednu stranu lica, okrenite mu drugu da bi vas on udario. Ne uzvraajte zlo zlom, jer tako rade sve najgore ivotinje; ve uzvraajte zlo dobrim i molite Boga za one koji vas mrze. Vatra se ne gasi vatrom, nego vodom; isto tako, kaem vam da neete nadvladati zlo zlom, nego prije dobrim. Gledajte Boga koji dovodi Sunce nad zlo i dobro, a isto tako i kiu. Zato treba da svemu inite dobro; jer u zakonu je pisano: Budite sveti vi, jer Ja, Bog va sam svet; budite vi isti, jer Ja sam ist; budite vi savreni, jer Ja sam savren. Doista, kaem vam da sluga ui da zadovolji svog gospodara i on tako ne oblai odjeu koja se ne svia njegovom gospodaru. Vaa odjea je vaa volja i vaa ljubav. Pazite zato da ne volite ili ne elite stvar koja se ne svia Bogu, naem Gospodu. Budite sigurni da Bog ne voli bljetavila i poude svijeta i zato mrzite svijet".

19 ISUS PREDSKAZUJE NJEGOVU IZDAJU I SILAZE]I S GORE LIJE]I DESET GUBAVACA Kad je Isus ovo rekao, Petar ree: O uitelju, gle, mi smo napustili sve da bismo slijedili tebe, ta e postati od nas? Isus odgovori: Uistinu, vi ete na Dan sudnji sjediti pored mene, svjedoei protiv dvanaest plemena Izraela. Rekavi to, Isus uzdahnu govorei: O Gospode, kakva je ovo stvar?, jer ja sam odabrao dvanaestoricu, a jedan od njih je avo.

Uenici su bili raaloeni na ovu rije; nato onaj koji pie tajno upita Isusa sa suzama, rekavi: O gospodaru, hoe li mene sotona obmanuti i hou li ja postati proklet? Isus odgovori: Ne alosti se Barnaba; jer oni koje je Bog izabrao prije stvaranja svijeta, nee stradati. Raduj se, jer tvoje ime je upisano u knjizi ivota. Isus utjei svoje uenike, govorei: Ne bojte se, jer onaj koji e me mrziti nije raaloen mojim govorom, jer u njemu nije boansko osjeanje. Na njegove rijei, odabranici su se utjeili. Isus obavi svoju molitvu, a njegovi uenici rekoe: Amen, budi tako, Gospode Boe svemogui i milosrdni. Zavrivi svoje molitve, Isus sie sa gore sa svojim uenicima, i srete deset gubavaca koji izdaleka povikae: Isuse, sine Davidov, imaj milosti nad nama. Isus ih pozva blie sebi, i ree im:"ta hoete vi od mene, o brao?" Oni svi povikae: Daj nam zdravlje! Isus odgovori: Ah, jadnici kakvi ste vi, jeste li vi izgubili razum kad kaete: Daj nam zdravlje!!!" Zar ne vidite da sam ja ovjek kao i vi. Zovite naeg Boga koji vas je stvorio, i On koji je svemogu i milosrdan e vas izlijeiti". Nato su uenici molili Isusa, govorei: Gospodaru imaj milosti nad njima. Zatim Isus zastenja i pomoli se Bogu, govorei: Gospode Boe svemogui i milosrdni, imaj milosti i posluaj rijei tvog sluge: i za ljubav Abrahama naeg oca i zbog Tvog svetog zavjeta imaj milosti na traenje ovih ljudi i daruj im zdravlje. Nato se Isus, rekavi ovo, okrenu gubavcima i ree: Idite i pokaite se sveanicima prema zakonu Boijem. Gubavci odoe i na svom putu bijae oieni. Nato se jedan od njih, vidjevi da je izlijeen, vrati da nae Isusa, a on je bio Ismaelit. Naavi Isusa, on se pokloni izkazujui mu potovanje i govorei: Uistinu, ti si svetac Boiji, i on ga je sa zahvalama molio, da bi ga primio za svog slugu. Isus odgovori: Desetorica su oiena; gdje su devetorica? I ree onom koji je bio oien: Ja nisam doao da budem sluen, nego da sluim; zato idi svojoj kui i ispriaj koliko ti je Bog uinio, da bi oni znali da su obeanja data Abrahamu i njegovom sinu sa kraljevstvom Boijim blizu. Oieni gubavac ode i doavi u sopstveno susjedstvo ispria sve to mu je Bog putem Isusa uinio. 20 UDO ISUSOVO NA MORU I ISUS OBJAVLJUJE GDJE PROROK BIVA PRIMLJEN Isus ode na Galilejsko jezero i ukrcavi se na lau zaplovi ka svom gradu Nazaretu, nakon ega je bila velika oluja na jezeru, takva da je laa bila blizu potonua. A Isus je spavao na pramcu lae. Tad mu se primakoe njegovi uenici i probudie ga, govorei" O gospodaru, spasavaj se, jer mi emo poginuti! Oni su bili zahvaeni velikim strahom zbog jakog vjetra koji je bio suprotan razbjenjelom moru. Isus se die i podiui svoje oi ka nebu ree: O Elohim Sabaot, imaj milosti nad svojim slugama. Tada kad Isus ovo ree, vjetar iznenada prestade i jezero se umiri. Poslije toga prestraeni mornar upita, rekavi: A ko je taj kojeg jezero i vjetar sluaju? Stigavi u grad Nazaret mornar proiri po itavom gradu ta je Isus izveo, nato je kua u kojoj je bio Isus bila opkoljena mnogima koji su stanovali u gradu. Pismoznanci i uitelji, poto mu se poklonie, rekoe: Mi smo uli ta si sve inio na jezeru i u Judeji: daj nam zato neki znak ovdje u tvojoj vlastitoj zemlji. Isus ogovori: Ovaj bezvjerni narataj trai znak, ali, on im nee biti dat, jer nijedan prorok nije primljen u svojoj zemlji. U vrijeme Ilije bilo je mnogo hudovica u Judeji, ali on nije bio poslan da bude hranjen, izuzev hudovici sidonskoj. Magi su bili gubavi u vrijeme Elizeja u Judeji; ipak je samo Naman Sirijac oien. Nato se stanovnitvo razbjenjelo te ga dograbilo i odnijelo na ivicu provalije, da ga dole bace. Ali Isus prolazei izmeu njih, ode od njih.

21 ISUS LIJEI OPSJEDNUTOG I SVINJE BIVAJU BA]ENE U JEZERO. NAKON TOGA ON LIJE]I K]ER KANANCA Isus od u Kafarnaum, i poto se pribliio gradu, gle, iz grobova izie jedan kojeg je opsjeo avo na takav nain da ga ni jedan lanac ne bi mogao drati, a on je nanio veliku povredu ovjeku. Demoni su vikali kroz njegova usta, govorei: O sveti Boiji, zato si ti doao prije vremena da nam stvara neprilike? I oni su ga molili da ih ne izbaci. Isus ih upita koliko ih ima. Oni odgovorie: est hiljada esto ezdeset est. Kad uenici ue ovo prestraie se i zamolie Isusa da on ode. Tad Isus ree: Gdje je vaa vjera? Treba demoni da odu, a ne ja. Demoni nato povikae: Mi emo izai, ali dozvoli nam da uemo u te svinje. Blizu jezera je bilo na hranjenju deset hiljada svinja koje su pripadale Kanancima. Nato Isus ree: Idite i uite u svinje. Sa urlanjem uoe demoni u svinje i pobacae ih u jezero. Tad pobjegoe u grad oni koji su hranili svinje i ispriae sve ta se desilo uz pomo Isusa. Potom ljudi iz grada izioe da nau Isusa i ovjeka koji je izlijeen. Ljudi su bili ispunjeni strahom i molili su Isusa da ode izvan njihovih granica. Isus, u skladu s tim, ode od njih i doe u podruja Tira i Sidona. I gle! ena Kananka sa svoja dva sina, koja je izila iz vlastite zemlje da nae Isusa. Vidjevi ga kako dolazi sa svojim uenicima, ona povika: Isuse, sine Davidov, imaj milosti nad mojom erkom koju mui avo! Isus ne odgovori niti rije, jer on su bili iz neobrezanog naroda. Uenici se saalie i rekoe: O gospodaru, imaj saaljenje prema njima! Vidi koliko se dere i koliko plae! Isus odgovori: Ja sam poslan samo narodu Izraela. Tad ena sa svojim sinovima doe pred Isusa plaui i govorei: O sine Davidov, imaj milosti prema meni! Isus odgovori: Nije dobro uzeti hljeb iz djeijih ruku i dati ga psima. A ovo Isus ree iz razloga njihove neistoe, jer su oni bili od neobrezanog naroda. ena ree: O gospodaru, psi jedu mrvice to padnu s stola njihovog gospodara. Tad Isus bi obuzet divljenjem na rijei ene i ree: O eno, velika je tvoja vjera. I podigavi svoje ruke nebu zamoli Boga i onda ree: O eno, tvoja erka je osloboena, idi svojim putem u miru. ena ode i vrativi se svojoj kui nae erku koja blagosilja Boga". Nato ena ree: Zaista nema drugog boga do Boga Izraelova. Poslije toga sva njena rodbina pristupi zakonu (Boijem) prema zakonu pisanom u Knjizi Mojsijevoj.

22 NESRE]NO STANJE NEOBREZANIH JE TAKVO DA JE PAS BOLJI OD NJIH Na taj dan uenici upitae Isusa, govorei: O gospodaru zato si eni dao takav odgovor, rekavi da su oni psi? Isus odgovori: Uistinu, ja vam kaem da je pas bolji od neobrezanog ovjeka. Tada su bili uenici alosni, govorili su: Teke su te rijei, i ko e biti u stanju da ih primi? Isus odgovori: Ako vi razmotrite, o budale jedne, ta radi pas koji nema razuma da bi sluio svog gospodara, nai ete da su moje rijei tane. Recite mi da li pas titi kuu svog gospodara i izlae svoj ivot protiv lopova? Da, svakako. Ali, ko ga prima? Mnogo udaraca i povreda sa malo kruha, i on uvijek pokazuje svom gospodaru zadovoljno lice. Je li to tano? To je istina, o gospodaru, odgovorie uenici. Zatim Isus ree: Razmotrite koliko je svega Bog dao ovjeku i vidjeete koliko je on nepravedan ne drei se Boijeg zavjeta sa Abrahomom, njegovim slugom. Sjetite se onog ta

je David rekao Saulu, kralju Izraela, protiv Golijata filistejskog: Moj gospodaru", ree David, dok je tvoj sluga uvao stado tvog sluge doao je vuk, medvjed i lav, i zgrabili su ovce tvog sluge: nato ode tvoj sluga i pobi ih, spasavajui ovce. A ta je ovaj neobrezani drugo, do jedan kao oni? Zato e tvoj sluga ii u ime Gospoda Boga Izraelovog, i ubiti neistog koji vrijea sveti narod Boiji". Tad rekoe uenici: Reci nam, o gospodaru, iz kog razloga ovjek mora biti obrezan? Isus odgovori:"Neka vam je dovoljno to to je Bog to naredio Abrahamu, rekavi:"Abrahame, obrei ti svoju udnu navlaku i sva tvoja kua, jer ovo je zavjet izmeu Mene i tebe za sva vremena". 23 PORIJEKO OBREZANJA, ZAVJET BOIJI SA ABRAHAMOM I PROKLETSTVO NEOBREZANIH I rekavi ovo, Isus sjede blizu gore koju su traili. Njegovi uenici dooe na njegovu stranu da uju njegove rijei. Tad Isus ree: Poto je Adam, prvi ovjek, pojeo prevarom sotone, hranu zabranjenu od Boga u raju, njegovo tijelo se pobuni protiv duha: nato se on zaklete, rekavi: Tako mi Boga, odsjei u te!" I slomivi dio kamena on dograbi svoje tijelo da ga odsjee otrom iviciom kamena: nato je bio prekoren od anela Gabriela. I on odgovori: Zakleo sam se Bogu da u ga odsjei; ja nikad neu biti laac! Tad mu aneo pokaza viak njegovog tijela i on njega odsjee. I od tada, kao to svaki ovjek uzima tijelo od tijela Ademovog, isto tako je on obavezan da se dri svega ta je Adam obeao zakletvom. Ovo je Adam prenio na svoje sinove, i s generacije na generaciju se prenosila obaveza obrezivanja. Ali u vrijeme Abrahama, bilo je na zemlji samo nekoliko obrezanih, jer se idolatrija bila namnoila na zemlji. Nato je Bog rekao Abrahamu injenicu o obrezivanju i uinio ovaj zavjet, rekavi: Duu koja nee da obree svoje tijelo, Ja u je izbaciti iz svog naroda za svagda. Uenici su se tresli od straha na ove Isusove rijei, jer je on govorio sa estinom duha. Onda Isus ree: Ostavite strah onom koji nije obrezao svoju udnu navlaku, jer on je lien raja. Rekavi ovo, Isus ponovo progovori, rekavi: Dua je u mnogima spremna na slubu Boga, ali tijelo je slabo. ovjek, zato, koji se boji Boga, treba da razmisli ta je tijelo, i gdje ono ima svoje porijeklo i nato e se ono svesti. Od ilovae, od Zemlje je Bog stvorio tijelo, i u to udahnuo dah ivota, udahnuvi u njega. I zato kad tijelo ometa slubu Boiju ono treba da bude s prezirom odbijeno kao ilovaa i zgaeno, jer ma koliko mrzio svoju duu na ovom svijetu sauvae je u vjenom ivotu. ta je tijelo sada - ono manifestuje svoje elje - to je grub neprijatelj svakog dobra: jer ono samo eli grijeh. Treba li onda ovjek, da bi zadovoljio jednog od svojih neprijatelja, da napusti da udovoljava Bogu, svom stvoritelju? Razmotrite ovo. Svi sveci i proroci su bili neprijatelji svog tijela, radi slube Bogu: zato su spremno i s dragou otili u smrt svoju, da ne bi inili prekraj zakonu Boijem datog Mojsiju, njegovom sluzi, i da ne bi ili da slue lane i laue bogove. Sjetite se Ilije koji je bjeao kroz pusta mjesta planina, jedui samo travu, obuen u koziju kou. Ah, koliko dana nije on pio! Koliko pljuskova ga je pokvasilo i sedam godina, u kojima je pretrpio estoki progon neistog Jezebela! Sjetite se Elizeja, koji je jeo jemeni hljeb i nosio najprostiju odjeu. Uistinu, kaem vam, da se oni nisu plaili da prezru svoje tijelo, nego su se straili velikog terora kraljeva i prineva. Ovo bi trebalo biti dovoljno za prezir tijela, o ljudi. Ali, ako pogledate u grobnice, vidjeete ta je tijelo". 24 ZNAAJAN PRIMJER KAKO OVJEK TREBA DA BJEI OD BANKETA I PROSLAVA

Rekavi ovo Isus zaplaka, govorei: Teko onima koji su sluge svog tijela, jer, oni su sigurni da nee imati nikakvo dobro u drugom ivotu, ve samo muenje zbog grijeha njihovih. Govorim vam da je bio jedan deronja koji nije ninato obraao panju, sem na deranje, i tako svaki dan odravao svoju gozbu. Na njegovoj kapiji je stajao siromah po imenu Lazar, koji je bio pun rana i bio je rad da jede mrve koje padnu sa deronjinog stola. Ali, niko ih nije dao njemu; ne, svi su mu se rugali. Jedino su ga psi saalijevali, jer oni su lizali njegove rane. Siromah je umro i aneli su ga odnijeli na ruke Abrahama, oca naeg. Bogata je takoe umro i avoli su ga odnijeli na ruke Sotone; nato je on podnosei najvee muenje, podigao svoje oi i izdaleka vidio Lazara u rukama Abrahama. Tad zavapi bogata: O oe Abrahame, imaj milosti prema meni i poalji Lazara, koji bi mi na svojim prstima donio kap vode da mi ohladi jezik, koji se mui u ovom plamenu". Abraham odgovori: Sine, sjeti se da ti prima svoje dobro u drugom ivotu i Lazar svoje zlo; zato e ti sada biti u patnji, a Lazar u utjehi. Bogata ponovo zaplaka, govorei: O oe Abrahame! U svojoj kui imam trojicu svoje brae. Zato poalji Lazara da im nagovijesti koliko patim, da bi se oni mogli pokajati i ne stii ovamo. Abraham odgovori: Oni imaju Mojsija i proroke, neka ih oni uju. Bogata ree: Ne, oe Abrahame; oni bi vjerovali ako se jedan mrtvac digne. Abraham odgovori: Ko god ne vjeruje Mojsiju i prorocima, nee vjerovati ni mrtvacima kad bi oni ustali. Vidite onda jesu li siromani blagoslovljeni, ree Isus, koji imaju strpljenje i ele samo ono ta je potrebno, mrzei tijelo. O jadni oni koji nose druge da ih sahrane, da daju njihovo tijelo kao hranu crvima, a ne naue istinu. Daleko je od toga to oni ive ovdje kao besmrtnici - jer oni grade velike kue i postiu velilke prihode i ive u oholosti. 25 KAKO OVJEK TREBA DA PREZIRE TIJELO, I KAKO OVJEK TREBA DA IVI NA SVIJETU Potom ree onaj koji (ovo) pie: O gospodaru, istinite su tvoje rijei, i zbog toga smo mi napustili sve da bi te slijedili. Reci nam, onda, kako treba da mrzimo svoje tijelo; jer ubiti se nije doputeno, a za ivot moramo obezbijediti sredstva. Isus odgovori: Dri svoje tijelo kao konj, i ivee sigurno. Jer konju se daje hrana po mjeri, a rad bez mjere, i uzda se stavlja na njega, da bi on iao po tvojoj volji, on se vee da nikome ne bi smetao, on se dri na oskudnom mjestu i tue se kad je neposluan: tako ini i ti Barnaba i ti e uvijek ivjeti s Bogom. I ne budi uvrijeen mojim rijeima, jer je David, otac tvoj uinio istu stvar, kao to on priznaje govorei: Ja sam kao konj pred tobom, i ja sam uvijek do tebe." Pa, recite mi, da li je siromaniji onaj ko je zadovoljan sa malo, ili onaj koji eli mnogo? Dosta, kaem vam, da - kad bi svijet imao zdrav razum - niko ne bi gomilao nita za sebe, nego bi sve bilo zajedniko. Ali u ovome je poznata njegova ludost, to vie skuplja, vie eli. Zato pustite da vas zadovolji jedno odijelo, odbacite svoju vreu, ne nosite novanik niti obuu na svojim nogama; i ne razmiljajte govorei: ta e nam se dogoditi?", nego mislite da vrite volju Boiju, i On e vas snabdjeti vaim potrebama, tako da vam nita nee nedostajati." Doista, ja vam kaem, da mnogo gomilanja u ovom ivotu daje sigurno svjedoanstvo o tome da nema ta da se primi na drugom. Jer onaj ko ima Jerusalem za rodnu zemlju, ne gradi kue u Samariji, jer postoji neprijateljstvo izmeu tih gradova. Razumijete li vi? Da, odgovorie uenici.

26 KAKO OVJEK TREBA DA VOLI BOGA. U OVOM POGLAVLJU JE SADRANA UDESNA PREPIRKA ABRAHAMA SA NJEGOVIM OCEM Tad Isus ree: Bio jedan ovjek na putovanju, koji je kada je putovao, otkrio blago u polju koje je trebalo biti prodato za pet novia. ovjek odmah saznavi ovo prodade svoj kaput da bi kupio to polje. Je li to uvjerljivo? Uenici odgovorie: Onaj ko ovo ne bi vjerovao je lud! Nato Isus ree: Vi ete biti ludi ako ne predate svoja osjeanja Bogu da kupi vau duu u kojoj poiva riznica ljubavi; jer ljubav je blago neuporedivo. Jer, onaj ko voli Boga, ima Boga za sebe; a ko ima Boga, ima sve. Petar odgovori: Kako treba ovjek da voli pravom ljubavlju? Reci nam? Isus odgovori: Uistinu, kaem vam da onaj ko nee mrziti svog oca i svoju majku, i svoj vlastiti ivot, i djecu i enu, za ljubav Boiju - da takav nije vrijedan da od Boga bude voljen. Petar ree: O gospodaru, pisano je u zakonu u Knjizi Mojsijevoj: Potuj svog oca, da bi ti dugo ivio na zemlji." I dalje on kae: Proklet bio sin koji ne poslua svog oca i svoju majku; zato Bog nareuje da takav neposluni sin treba gnjevom naroda biti kamenovan pred kapijom grada. E pa kako nam nareuje da mrzimo oca i majku?" Isus odgovori: Svaka moja rije je istina, jer ona nije moja nego Boija, koji me je poslao domu Izraelovom. Zato vam kaem da sve to imate Bog vam je podario: i tako, je li vrijedniji dar ili darodavac? Kad je tvoj otac i tvoja majka sa svim ostalim prepreka za tebe u slubi Boijoj, napusti ih kao neprijatelje. Zar nije Bog rekao Abrahamu: Idi iz kue oca svog i svoje rodbine i doi da stanuje u zemlji koju u Ja dati tebi i sjemenu tvom?" A zbog ega je Bog rekao ovo? - samo zbog toga to je otac Abrahamov bio izraiva kipova, koji je pravio i oboavao lane Bogove. Otad je meu njima bilo neprijateljstvo toliko da je otac elio da spali svog sina". Petar ree: Istinite su tvoje rijei, zato te ja molim da nam kae kako se Abraham rugao svom ocu". Isus odgovori: Abraham je imao sedam godina kad je poeo traiti Boga. Tako jednog dana ree svom ocu: Oe, ta je napravilo ovjeka?" Budalasti otac odgovori: ovjek; jer ja sam napravio tebe, a moj otac je napravio mene. Abraham odgovori: Oe to nije tako; jer ja sam uo jednog starca kako plae i govori: O moj Boe, zato mi nisi dao djecu?" Njegov otac ree: To je istina sine moj da Bog pomae ovjeku da napravi ovjeka, ali On u to ne mjea svoje ruke; samo je potrebno da ovjek doe i moli se svom Bogu i da mu da janjce i ovce, i njegov Bog e mu pomoi. Abraham upita: Koliko ima bogova, oe? Starac odgovori: Ima ih beskonano po broju, moj sine. Tad Abraham ree: O oe, ta u uiniti ako budem sluio jednom Bogu, a drugi mi bude elio zlo, jer njega ne sluim? Na bilo koji nain e doi do nesloge meu njima i tako e doi do rata meu bogovima. Ali, ako bog koji mi eli zlo, ubije mog sopstvenog boga ta u initi? Sigurno je da bi on mene takoe ubio. Stari ovjek smjeei se odgovori: O sine, ne boj se, jer ni jedan bog ne ratuje s drugim; ne, u velikom hramu ima hiljadu bogova sa velikim bogom Baalom; a ja sam sada blizu sedamdeset godina starosti i jo nisam nikad vidio da je jedan bog udario drugog boga. A sigurno je da svi ljudi ne slue jednog boga, nego jedan ovjek jednog, a drugi drugog. Abraham ree: Tako, onda oni imaju mir meu sobom. Ree otac njegov: Imaju. Tad ree Abraham: O oe, na to su bogovi nalik?

Starac odogovori: Budalo, svakog dana ja pravim boga kojeg prodam drugima da bih kupio kruh, a ti ne zna na ta su bogovi nalik! A u tom trenutku on je pravio jednog idola. Ovaj, ree on, je od palminog drveta, onaj drugi je od maslinovog, ovaj mali je od slonove kosti: vidi kako je fin! Zar ne izgleda kao da je iv? Svakako, samo mu nedostaje dah!" Abraham ree: I tako oe, bogovi su bez dihanja? Pa kako onda oni diu? Sigurno je oe da oni nisu bogovi. Starac je bio bijesan na ove rijei, govorei: Da ima toliko godina pa da razumije, smrvio bih ti glavu ovom sjekirom, ali budi miran, jer jo nema razumjevanja! Abraham ree: Oe, ako bogovi pomau da se napravi ovjek, kako to da moe biti da ovjek treba da pravi bogove? I ako su bogovi napravljeni od drveta, veliki je grijeh spaliti drvo. Ali, reci mi oe, kako to - kad si ti napravio toliko bogova - da ti bogovi nisu pomagali da napravi toliko druge djece, da bi ti postao najmoniji ovjek na svijetu? Otac je bio izvan sebe, uvi svog sina da tako govori; sin nastavi: Oe, da li je svijet neko vrijeme bio bez ljudi? Da, odgovori starac, a zato? Jer, ree Abraham, ja bih volio da znam ko je napravio prvog boga. Sad izlazi iz moje kue!, ree starac, i ostavi me da napravim ovog boga brzo, i ne reci mi ni rije; jer kad si ti gladan, ti eli kruh, ne rijei. Ree Abraham: Lijep bog, zaista, to ga ti klee kako hoe, a on se ne brani! Tad je starac bio ljut i ree: Sav svijet kae da je to bog, a ti ludi mladiu, kae da nije. Tako mi mojih bogova, da si ti ovjek, mogao bih te ubiti! I rekavi ovo, dade Abrahamu uteve i udarce, i istjera ga iz kue. 27 U OVOM POGLAVLJU SE JASNO VIDI KAKO JE BIO NEUMJESAN SMIJEH MEU LJUDIMA: TAKOE OBAZRIVOST ABRAHAMOVA Uenici su se smijali nad ludou starca i ostali zadivljeni smotrenou Abrahama. Ali Isus, prekorivi ih ree: Vi ste zaboravili rijei proroka, koji kae: Sadanji smijeh je nagovjetaj plakanja koje e doi," i dalje, vi neete ii gdje je smijanje, nego sjediti gdje oni plau, jer ovaj ivot prolazi u nesreama. Potom Isus ree: U vrijeme Mojsija, zar ne znate da je za smijanje i ruganje drugima Bog pretvorio u grozne zvijeri mnoge ljude Egipta? Pazite da se nikako ne smijete nikome, jer ete vi za to sigurno plakati. Uenici odgovoroe: Smijali smo se zbog ludosti starog ovjeka. Tad Isus ree: Doista, kaem vam, sve slino voli sebi slino, i u tome nalazi zadovoljstvo. Zato da niste ludi, ne biste se smijali ludosti. Oni odgovorie: Neka nam se Bog smiluje. Isus ree: Tako budi. Zatim Filip upita: O gospodaru, kako se desilo da je Abrahamov otac elio da spali svog sina? Isus odgovori: Jednog dana, kad je Abraham prispio dobu od dvadeset godina, njegov otac mu ree: Sutra je festival svih bogova; zato emo ui u veliki hram i odnijet emo poklon mome bogu, velikom Baalu. A ti e izabrati sebi boga, jer ti si u godinama da treba imati boga." Abraham odgovori lukavo: Spreman sam, o oe moj. I tako rano ujutro oni odoe prije svih u hram. Ali, Abraham je ispod svog ogrtaa nosio skrivenu sjekiru. Poslije, kad su uli u hram, kako se gomila poveavala, Abraham se sakri iza jednog idola u mranom dijelu hrama. Njegov otac, kad je on otiao, povjerova da je Abraham otiao prije njega kui, pa zato nije ostao da ga trai. 28

Kada su svi otili iz hrama, sveenici zakljuae hram i odoe. Tad Abraham uze sjekiru i odsjee noge svim idolima, izuzev velikom bogu Baalu. Na njegovim nogama je on ostavio sjekiru, usred loma kojeg su inile statue, jer oni su, obzirom da su bili stare i sastavljene od komada, postale komadi. Odmah zatim Abrahama je vidio jedan ovjek kako izlazi iz hrama, koji ga osumnjii da je iao da ukrade neto iz hrama. Tako ga oni zadrae, i doavi u hram, kad vidjee svoje bogove tako polomljene u komade, oni povikae kukajui: Doite brzo o ljudi, i da ubijemo onog ko je pobio nae bogove". Tu dotra zajedno oko deset hiljada ljudi sa sveenicima, i pitae Abrahama za razlog zato je unitio njihove bogove. Abraham odgovori: Vi ste ludi! Hoe li ovjek ubiti boga? Veliki bog je taj koji ih je pobio. Zar ne vidite tu sjekiru koju on ima blizu svojih nogu? Sigurno je da on ne eli nikakve sudrugove. Tada tu doe otac Abrahamov, koji, brian zbog mnogih rasprava Abrahamovih protiv njihovih bogova, i prepoznavi sjekiru kojom je Abraham zdrobio u komade idole, povika: Bio je to izdajniki sin moj koji je pobio nae bogove! Jer ova sjekira je moja. I on im ispria sve ta se dogoalo izmeu njega i njegovog sina. Potom ljudi sabrae veliku koliinu drva i svezavi Abrahomove ruke i noge, stavie ga na drva i potpalie dole vatru. Gle! Bog putem svog anela naredi vatri da ne spri Abrahama, njegovog slugu. Vatra je plamtjela velikom jarou i spalila oko dvije hiljade ljudi, od onih koji su osudili Abrahama na smrt. Abraham se uistinu nae slobodnim, bivi odnesen anelom Boijim blizu kue njegovog oca, ne videi ko ga je nosio; i tako je Abraham izbjegao smrt. 29 Tad Filip ree: Velika je milost Boija nad onim ko god ga voli. Reci nam o gospodaru, kako je Abraham doao do znanja o Bogu. Isus odgovori: Doavi blizu kue svog oca, Abraham se plaio da ue u kuu; tako se on udalji na neko rastojanje od kue i sjede pod palmino drvo, gdje je boravio i ree: Mora biti da postoji Bog koji ima ivot i mo veu od ovjeka, jer on pravi ovjeka, a ovjek bez Boga ne bi mogao napraviti ovjeka". Poslije toga, gledajui na zvijezde, Mjesec i Sunce, on je mislio da su oni bog. Ali, nakon razmatranja njihove promjenljivosti s njihovim kretanjima, on ree: Mora biti da se Bog ne kree i da ga oblaci ne sakrivaju: inae bi ljudi bili svedeni na nita. Nato, ostavi u neizvjesnosti, on zau kako je zovnut po imenu: Abrahame! I tako okreui se i ne videi nikoga ni na kojoj strani, on ree: Sigurno sam uo sebe zovnut imenom Abraham". Poslije toga jo se dva puta uo zovnutim po imenu Abrahame! On odgovori: Ko me zove? Tad on u kako kae: Ja sam aneo Boiji, Gabriel. Nato Abraham bi ispunjen strahom, ali, aneo ga utjei, govorei: Ne boj se Abrahame, jer ti si prijatelj Boiji; nakon to si polomio u komade bogove ljudi, bio si izabran od Boga anela i proroka: tako da si upisan u knjizi ivota. Tad ree Abraham: ta treba da radim, da bih sluio Bogu anela i svetih proroka? Aneo odgovori: Idi k tom izvoru i operi se, jer Bog hoe da govori s tobom. Abraham ree: Pa kako treba da se operem? Tad mu se aneo predstavi kao lijep mladi i opra se na izvoru, govorei: ini i ti ovako ponavljajui, o Abrahame. Kad se Abraham oprao, aneo ree: Idi na tu planinu, jer Bog hoe tamo da govori s tobom. On se pope na planinu, kao to je aneo rekao Abrahamu, i kleknuvi na svoja koljena ree sebi: Kad e Bog anela govoriti sa mnom? On zau sebe zovnutim njenim glasom: Abrahame! Abraham mu odgovori: Ko me zove? Glas odgovori: Ja sam tvoj Bog, o Abrahame.

Abraham, ispunjen strahom savi svoje lice zemlji, rekavi: Kako e tvoj sluga koji je prah i pepeo, sluati Tebe! Potom Bog ree: Ne boj se, nego ustani, jer Ja sam te izabrao za svog slugu i Ja u te blagosloviti i dati da od tebe postane velik narod. Zato idi iz kue svog oca i svoje rodbine, i doi da stanuje u zemlji koju u Ja dati tebi i tvom sjemenu. Abraham odgovori: Sve u uiniti Gospodaru; ali titi me da me ni jedom drugi bog ne povrijedi. Tad prozbori Bog, rekavi: Ja sam Bog jedini, i nema nikakvog drugog Boga osim Mene. Ja cijepam i sastavljam; Ja ubijam i ivot dajem; Ja svodim u pakao i izvodim iz njega, i niko nije u stanju da se izbavi iz mojih ruku. Zatim mu Bog dade zavjet obrezanja; i tako na otac Abraham spoznade Boga". Rekavi ovo, Isus podie svoje ruke, govorei: Tebi neka je ast i slava, o Boe. Tako budi!. 30 Isus ode u Jerusalem, blizu senofegije (=tabernakul) slave naeg naroda. Pismoznanci i farizeji, opazivi ovo odrae savjet da ga uhvate kad bude govorio. Nato doe njemu uitelj, govorei: Gospodaru, ta moram initi da im dam vjeni ivot? Isus odgovori: Kako je pisano u Zakonu? Onaj koji iskuava odgovori: Voli Gospoda svog Boga i svog susjeda. Volie svog Boga iznad svega, sa svim svojim srcem i svojim umom, a svog susjeda kao sebe. Isus ree: Ti si dobro odgovorio: zato idi i tako ini, kaem, i imae vjeni ivot. On mu ree: A ko je moj susjed? Isus odgovori, podiui svoje oi: Jedan ovjek je iao iz Jerusalema da bi otiao u Jerihon, grad ponovo izgraen pod prokletstvom. Na putu su ovog ovjeka dograbili pljakai, ranili ga i svukli; potom su otili ostavljajui ga polumrtvog. Sluajno je sveenik prolazio tim mjestom, i on, videi ranjenog ovjeka, proe bez da ga pozdravi. Na slian nain proe Levit, ne rekavi ni rije. Desilo se da je prolazio (takoe) Samaritanac, koji vidjevi ranjenog ovjeka, pokrenut saaljenjem sjai s konja i uze ranjenog ovjeka, i opra njegove rane vinom i namaza ih mau, i povezavi mu njegove rane i utjeivi ga, postavi ga na svog vlastitog konja. Poslije toga, doavi u noi u jednu krmu, on ga predade na teret domainu. I kad on ustade sutradan, ree: Brini se o ovom ovjeku, sve u ti platiti." Izvadivi etiri zlatnika bolesniku za domaina, on ree: Budi dobrog raspoloenja, jer ja u se brzo vratiti i odvesti te svojoj kui. Reci mi, ree Isus, koji od ovih je bio komija? Uitelj odgovori: Onaj koji je pokazao milosre. Tad Isus ree: Tano si odgovorio; zato idi i radi slino. Uitelj ode u zbunjen. 31 Potom se primakoe Isusu sveenici i rekoe: Gospodaru, je li zakonito davati danak Cezaru? Isus se okrenu Judi i ree: Ima li ita para?. Uzimajui novi u svoju ruku, Isus okrenuvi se sveenicima, ree: Ovaj novi ima jedan lik, recite mi iji je to lik? Oni odgovorie: Cezarov. Dajte onda, ree Isus, ono ta je Cezarevo Cezaru, a ono to je Boije, dajte to Bogu. Nato oni odoe u zbunjenosti. Gle, tu doe centurion blizu, govorei: Gospode moj sin je bolestan; imaj milosti prema meni u mojim starim godinama! Isus odgovori: Gospod Bog Izraelov ima milosti prema tebi! ovjek je odlazio, a Isus ree: ekaj me jer ja u poi tvojoj kui, da uinim molitvu nad tvojim sinom.

Centurion odgovori: Gospodaru, ja nisam vrijedan da ti, prorok Boiji, doe u moju kuu, dovoljna mi je rije koju si rekao za ozdravljenje mog sina; jer tvoj Bog te je uinio gospodarom nad svakom boleu, kao to je njegov aneo rekao meni u mom snu. Tad se Isus mnogo zadivio, i okrenuvi se gomili, ree: Vidi ovog stranca, jer on ima vie vjere nego sve ta sam naao u Izraelu. I okrenuvi se centurionu, ree: Idi u miru, jer je Bog zbog velike vjere koju ti je dao, podario zdravlje tvom sinu. Centurion ode svojim putem i na putu srete svoje sluge, koji ga obavjestie kako je izlijeen njegov sin. ovjek ree: U kojem asu ga je groznica napustila? Oni rekoe: Jue, u estom satu, vatra ga je napustila. ovjek je to znao kada je Isus rekao: Gospod Bog Izraelov ima milost nad tobom, da je njegov sin dobio zdravlje. Posije toga ovjek je vjerovao u naeg Boga, i uavi u svoju kuu, polomi u komade sve svoje sopstvene bogove, govorei: Postoji samo Bog Izraelov, istinski i ivi Bog. Potom ree: Niko nee jesti moj hljeb ko ne oboava Boga Izraelovog. 32 Jedan kvalifikovan u Zakonu pozva Isusa na veeru, da bi ga iskuao. Isus doe tamo sa svojim uenicima, a mnogi pismoznanci su ga ekali u kui da bi ga iskuali. Potom uenici posjedae za sto ne perui ruke. Pismoznanci pozvae Isusa govorei: Zato se tvoji uenici ne dre tradicija naih starijih, ne peru svoje ruke prije jedenja hljeba? Isus odgovori: A ja pitam vas, iz kog razloga ste vi ponitili pravila Boija da se drite svojih tekovina? Vi kaete sinovima siromanih oeva: Ponudite i uinite zavjet Hramu". I oni su uinili zavjet od onog malo s im su trebali pomagati svoje oeve. A kad njihovi oevi ele uzeti novac sinovi viu: Ovaj novac je posveen Bogu, pa tako oevi pate. O lani pismoznanci, munafici, koristi li Bog ovaj novac? Sigurno ne, jer Bog ne jede, kao to kae preko svog sluge Davida proroka: Hou li ja onda jesti meso bikova i piti krv ovaca? Prinesite mi rtvu hvale i ponudite mi svoje zavjete; jer kad bih Ja bio gladan Ja ne bih od vas traio nita, poto je sve u mojim rukama, a obilje raja je sa mnom. Munafici! vi ovo inite da biste napunili svoju kasu, i zato vi nameete desetinu na rutvicu i metvicu. Oh, jadnici! jer vi drugima pokazujete najjasniji put, kojim vi neete ii". Vi pismoznanci i uitelji stavljate na ramena drugih terete nepodnoljive teine, ali vi sami niste voljni da ih pokrenete sa jednim svojim prstom. Uistinu, kaem vam, da je svako zlo dolo na svijet pod izgovorom starjeina. Recite mi, ko je dao da idolatrija doe na svijet, ako ne praksom starjeina? Jer, bio jedan kralj koji je pretjerano volio svog oca, ije je ime bilo Baal. Poslije, kad je otac bio mrtav, njegov sin radi vlastite utjehe, je dao da se napravi lik kao njegov otac, i postavio ga na gradskom trgu. Izdao je dekret, da svako ko se priblii kipu u prostoru od petnaest lakata, treba biti siguran, i niko nikako ne bi trebao da mu uini naao. Tad su zloinci, iz razloga koristi koju su od tog imali, poeli da prinose kipu rue i cvijee, i za kratko vrijeme rtve su se izmijenile u novac i hranu, toliko da su ga nazvali bogom, da bi ga tovali. Ta stvar iz obiaja se pretvorila u zakon, tako da se idol Baal proirio po itavom svijetu; a koliko Bog ali ovo preko proroka Isaije, govorei: Doista me ovaj narod oboava uzalud, jer su oni ponitili moj Zakon, dat im od Mojsija, Mog sluge, i slijede tradicije svojih starjeina". Doista, kaem vam, da jedenje kruha sa neistim rukama ne prlja ovjeka, jer ono ta ulazi u ovjeka ne prlja ovjeka, ali ono to izlazi iz ovjeka prlja ovjeka. Nato ree jedan od pismoznanaca: Kad bih ja jeo svinjetinu ili druga neista mesa, zar ne bi ona isprljala moju svijest? Isus odgovori: Neposluh nee ui u ovjeka, nego e izii iz ovjeka, iz njegovog srca; i zato e on biti isprljan, kad bude jeo zabranjenu hranu.

Tad ree jedan od uitelja: Gospodaru, ti si govorio mnogo protiv idolatrije, kao da je narod Izraela imao idole, i tako si nam uinio krivo. Isus odgovori: Ja znam dobro da Izrael danas nema kipova od drveta; ali ima statua od mesa. Tad rekoe svi pismoznanci u bijesu: I tako smo mi idolopoklonici? Isus odgovori: Uistinu, kaem vam, pravilo ne kae: Ti e oboavati", nego, Ti e voliti gospoda svog Boga, sa svom svojom duom i svim svojim srcem, i svim svojim umom. Je li to to istina? ree Isus. Istina je, odgovorie svi. 33 Onda Isus ree: Sve to to ovjek voli, zbog ega ostavlja sve osim toga, je njegov bog. I tako bludnik ima za svog boga kurvu, deranja i pijanac svoje sopstveno tijelo, a pohlepni ima za svog boga srebro i zlato, i tako slino svaki grenik. Tad ree onaj koji ga je pozvao: Gospodaru ta je najvei grijeh? Isus odgovori: ta je najvea ruevina kue? Svi su utili, kad Isus sa svojim prstom pokaza na temelj i ree: Ako temelj popusti, kua se odmah pretvara u ruevinu, tako da ju je potrebno izgraditi nanovo: ali ako popusti svaki drugi dio, ona se moe popraviti. Tako isto vam kaem, da je idolotrija najvei grijeh, jer ona ovjeka potpuno liava vjere, a time i Boga; tako da on ne moe imati nikakvu duhovnu naklonost. Ali, svaki drugi grijeh ostavlja ovjeku nadu za postizanje milosti: i zato vam kaem da je idolopoklonstvo najvei grijeh. Svi su ostali zadivljeni Isusovim govorom, jer su opazili da se to ni na koji nain ne bi moglo napasti. Zatim Isus nastavi: Sjetite se onog ta je govorio Bog i ta su Mojsije i Joua pisali u Zakonu, i vi ete vidjeti kako je velik ovaj grijeh. Bog je rekao govorei Izraelu: Ti nee sebi napraviti nikakva boga od onih stvari koje su na nebu, niti od onih koje su pod nebom, niti e ga napraviti od onih stvari koje su na zemlji, niti od onih koje su pod zemljom; niti od onih koje su nad vodom, niti od onih koje su pod vodom. Jer Ja sam tvoj Bog, jak i ljubomoran, koji e se osvetiti za ovaj grijeh nad oevima i njihovom djecom ak i do etvrte generacije". Sjetite se kako, kad je na narod napravio tele i kad su ga oni oboavali, po naredbi Boijoj Joua i pleme Levija uzeli ma i pobili od njih sto dvadeset hiljada onih koji nisu udili za milou od Boga. Oh, straan je sud Boiji nad idolopoklonicima!" 34 Tu je stajao pred vratima jedan koji je imao svoju desnu ruku skupljenu na takav nain da je nije mogao upotrijebiti. Nato se Isus, uzdigavi svoje srce Bogu, pomoli i onda ree: Da bi ti znao da su moje rijei istinite, ja kaem: U ime Boga, ovjee, isprui svoju nemonu ruku!" On je isprui svu, kao da nije u njoj imao nikakvu bolest. Zatim sa strahom od Boga oni poee jesti. I pojedavi neto, Isus ponovo ree: Uistinu, ja vam kaem da je bolje spaliti grad, nego ostaviti tamo jedan zao obiaj. Jer, zbog toga je Bog srdit na prineve i kraljeve zemlje, kojima je Bog dao ma da unitavaju grijenosti. Poslije Isus ree: Kad si pozvan, zapamti da ne postavi sebe na najvie mjesto, da ti ne kae domain, ako doe domainov prijatelj: Ustaj i sjedi dolje nanie!", to bi bila sramota za tebe. Nego idi i sjedi na srednje mjesto, da bi onaj ko te je pozvao doao i rekao: Ustaj prijatelju i doi sjedi ovdje iznad! Jer, ti e tad imati veliku ast: jer e svako ko se uzvisuje biti ponien, a onaj ko se ponizuje bie uzvien. Doista kaem vam, da Satana nije bio proklet ni zbog kog grijeha, do zbog svoje oholosti. Kao to kae Isaija, korei ga ovim rijeima: Kako si ti pao s neba, o Lucifere koji si bio ljepota anela i sjao kao zora; doista je na zemlju pala tvoja oholost! Uistinu, kaem vam, kad bi ovjek znao svoje nesree on bi uvijek plakao ovdje na zemlji, uzimajui sebe jadnijim od

svake druge stvari. Ni iz jednog drugog razloga nije prvi ovjek sa svojom enom plakao sto godina bez prestanka, traei milost Boiju. Jer oni su znali zaista kamo su pali zbog svoje oholosti". Rekavi ovo Isus izree hvale; i taj dan se objavljivalo kroz Jerusalem kako je velike stvari rekao Isus, sa udom kojeg je izveo, toliko da je narod zahvaljivao Bogu blagoslovei njegovo sveto ime. Ali pismoznanci i sveenici, razumjevi da on govori protiv tekovina starjeina, bili su zapaljeni velikom mrnjom. I kao faraon oni su otvrdili svoja srca: zato su oni traili priliku da ga ubiju, ali je nisu nali. 35 Isus napusti Jerusalem i ode u pustinju pored Jordana, a njegovi uenici koji su sjedili oko njega, rekoe Isusu: O gospodaru, kako je Satana pao kroz oholost jer smo mi razumjeli da je pao zbog neposlunosti, i jer on uvijek iskuava ovjeka da ini zlo. Isus odgovori: Bog je stvorivi masu zemlje ostavio nju dvadeset pet hiljada godina ne inei vie nita; Satana, koji je kao sveenik bio poglavar anela, sa velikim razumijevanjem kojeg je posjedovao, znao je da e Bog od te mase zemlje uzeti sto etrdeset i etiri hiljade oznaenih znakom prorotva, i Poslanika Boijeg, duu ovog Poslanika je On stvorio ezdeset hiljada godina prije bilo ega. Zato, postavi ogoren, on je podstrekavao anele govorei: Gledajete, Bog e jednog dana htjeti da tujemo ovu zemlju. Zato pogledajte da smo mi duh i zato ne pristaje nama da to inimo". Mnogi su zato ostavili Boga. Potom ree Bog na dan kad su se sabrali svi aneli: Neka se svaki koji Me dri za svog Gospoda odmah pokloni ovoj zemlji. Oni koji su voljeli Boga poklonie se, ali Satana sa onima istog miljenja, ree: O Gospode mi smo duh i zato nije pravedno da se mi poklonimo ovoj ilovai. Rekavi ovo Satana postade stranog i plaljivog izgleda, a njegovi sljedbenici postae uasni; jer im zbog njihove pobune Bog oduze od njih ljepotu koju im je bio dao stvarajui ih. Nato sveti aneli, kad su podiui svoje glave vidjeli kako je strana neman postao Satana i njegovi sljedbenici, bacie svoje lice na zemlju u strahu. Tad ree Satana: O Gospodaru, Ti si me nepravedno uinio stranim, ali ja sam tim zadovoljan, jer ja elim da ponitim sve to e Ti uiniti. A ostali avoli rekoe: Ne zovi ga Gospodarom, o Lucifere, jer ti si gospodar". Tad ree Bog sljedbenicima Satane: Pokajte se vi i priznajte me kao Boga, svog stvoritelja. Oni odgovorie: Mi se kajemo to smo te imalo tovali, jer Ti nisi pravedan; nego je Satana pravedan i nevin i on je na gospod. Tad ree Bog: Odlazite od mene, o vi prokleti, jer ja nemam milosti prema vama. I odlazei Satana pljunu na masu zemlje, a tu pljuvaku podie aneo Gabriel sa neto zemlje, tako da sada ovjek ima pupak na svom trbuhu. 36 Uenici su stajali u velikoj zapanjenosti zbog pobune anela. Tad Isus ree: Uisitnu, ja vam kaem, ko ne obavlja molitvu hraviji je od Satane i propatie velike muke. Jer Satana prije svog pada nije imao primjer straha, niti (od) Boga da mu poalje svakog proroka da ga pozove na pokajanje: ali ovjek - sad poto su svi proroci doli izuzev Poslanika Boijeg, koji e doi posije mene, jer Bog tako hoe, i da bih ja pripremio njegov put - a ovjek kaem, ak iako on ima beskraj primjera pravde Boije, ivi bezbrino bez ikakvog straha, kao da nema nikakva boga. Isto tako je govorio David: Budala ree u svom srcu da nema Boga. Zato su oni pokvareni i postali su odvratni, to niko od njih ne ini dobro". Stalno obavljajte molitvu, o uenici moji, da biste vi primili. Jer onaj ko trai, nae, a onaj ko kuca, otvori mu se, a onaj koji ie, primi. A u vaoj molitvi ne teite ka mnogo rijei, jer Bog gleda na srce; kao to je On rekao preko Salomana: O moj slugo, daj mi svoje srce". Uistinu, kaem vam, tako mi Boga ivog, munafici se vie mole u svakom dijelu grada da bi bili vieni i

da bi ih masa drala svecima: ali njihovo srce je puno pokvarenosti, i zato oni ne misle ono ta govore. Treba da namjenite svoju molitvu ako hoete da je Bog primi. Sad mi recite: ko bi iao govoriti rimskom guverneru ili Herodu, izuzev ako se on prvi ne odlui kome e ii i ta e ii da uradi? Sigurno niko. I ako ovjek uradi tako da bi govorio s ovjekom, ta ovjek treba da uradi da bi govorio s Bogom i traio od njega milost za svoje grijehe, dok mu zahvaljuje za sve to mu je dao? Uistinu, kaem vam, da svega nekolicina obavlja pravu molitvu, i zato Satana ima mo nad njima, jer Bog nee onih koji ga tuju svojim usnicama: ko u Hramu trai (sa) svojim usnama milost, a njihovo srce vapi za pravdom. Isto kao to On kae Isaiji proroku: Skloni ove ljude koji su dosadni Meni, jer oni Me tuju svojim usnama, ali je srce njihovo daleko od mene. Zaista, ja vam kaem, da onaj ko ide da obavi molitvu bez razmiljanja, ruga se Bogu. Pa ko bi iao Herodu sa stranjicom prema njemu i pred njim govorio dobro o Pilatu guverneru, kojeg on mrzi do smrti? Sigurno niko. Ne manje i ovjek koji ide da obavi molitvu, a ne pripremi se. On okree svoja lea Bogu, a lice okre Satani i govori dobro o njemu. Jer, u njegovom srcu je ljubav prema nepravdi, zbog koje se on nije pokajao. Ako bi ti neko, povrijedivi te svojim usnama rekao oprosti mi, a sa svojom rukom ti zadao udarac, kako bi mu ti oprostio? Isto tako e Bog imati milost nad onima koji svojim usnama govore: Gospode, smiluj nam se, a svojim srcem vole nepravdu i razmiljaju o novim grijesima". 37 Uenici su plakali na Isusove rijei i preklinjali ga, govorei: Gospodaru, naui nas da obavljamo molitvu. Isus odgovori: Razmislite ta biste uradili, ako bi doao rimski guverner da vas epa i kazni smru, i da isto uradite vi kad odete da obavite molitvu. I neka vae riljei budu ove: O Gospode, Boe na, sveto neka je Tvoje sveto ime, kraljevstvo Tvoje neka doe nama, Tvoja volja neka uvjek bude izvravana, i kao to je uinjeno na nebu, tako neka bude uinjeno na zemlji; daj nam kruh za svaki dan i oprosti nam nae grijehe, kao to mi pratamo onima koji grijee prema nama i ne doputaju da padnemo u iskuenje, nego nas izbavljaju iz zla, jer Ti si samo na Bog, kojem pripada slava i ast za svagda". 38 Tad ree Ivan: Gospodaru, hajde da se operemo kao to je Bog naredio preko Mojsija. Isus ree: Zar vi mislite da sam ja doao da unitim Zakon i proroke? Uistinu, kaem vam, tako mi Boga ivog, nisam doao da ih unitim, nego da ih ostvarim. Jer, svaki je prorok ostvarivao zakon Boiji i sve to je Bog preko drugih proroka rekao. Tako mi Boga ivog, pred kojim moja dua stoji, niko ko prekri i posljednje pravilo ne moe biti prijatan Bogu, nego e biti najmanji u kraljevstvu Boijem, jer on nee imati udjela tamo. tavie, kaem vam, da ni jedan slog Zakona Boijeg ne moe biti prekren bez najteeg grijeha. Ja radim da shvatite da je potrebno ostvariti ono ta Bog kae preko Isaije proroka, sa ovim rijeima: Operi se i budi ist, ukloni svoje misli sa mojih oiju." Doista, kaem vam, da sva morska voda nee oprati onog ko svojim srcem voli grijenosti. tavie, kaem vam, da niko nee molitvu Bogu uiniti prijatnom ako ne bude opran, nego e opteretiti svoju duu sa grijehom slinim idolatriji. Vjerujte mi zaista, da kad bi ovjek obavljao molitvu Bogu kako treba, on bi postigao sve ta bi traio. Sjetite se Mojsija sluge Boijeg koji je sa svojom molitvom opustoio Egipat, otvorio Crveno More i tamo potopio faraona i njegovu vojsku. Sjetite se Joue, koji je uinio Sunce nepokretnim, Samuela koji je spopao strahom bezbrojnu vojsku Filistejaca; Ilije, koji je uinio da vatra pada sa neba; Elizej je podigao mrtvaca, i mnogih drugih svetih proroka koji su

molitvom postigli sve ta su traili. Ali, ti ljudi doista nisu traili svoje u tim stvarima, nego su jedino traili Boga i njegovu ast". 39 Tad ree Ivan: Dobro si govorio, o gospodaru, ali nama nedostaje da znamo kako je ovjek zgrijeio kroz svoju oholost? Isus odgovori: Kad je Bog istjerao Satanu, i aneo Gabriel proistio masu zemlje na koju je Satana pljunuo, Bog je stvorio sve to ivi, i ivotinje koje lete i od njih one koje hodaju i plivaju i On je ukrasio svijet sa svim ta on ima. Jednog dana Satana se pribliio kapijama raja, i videi konje kako jedu travu, on im najavi ako ta masa zemlje treba primiti duu, onda e oni imati teak posao i da bi zato bila za njih prednost da zgaze taj komad zemlje na takav nain da vie ne bude dobar nizato. Konji su ustali i naglo krenuli da gaze preko tog komada zemlje koji je leao meu ljiljanima i ruama. Nato Bog dade duh toj neistoj masi zemlje, na koju je pljunio Satana, koju je Gabriel uzeo sa mase: i podie psa, koji, lajui ispuni strahom konje i oni pobjegae. Tad Bog dade svoj duha ovjeku, dok su svi sveti aneli pjevali: Blagoslovljeno neka je Tvoje sveto ime, o Boe na Gospode". Adam, skoivi na svoje noge, vidje u vazduhu natpis koji je sijao kao Sunce, a pisalo je: POSTOJI SAMO JEDAN BOG, A MUHAMMED JE POSLANIK BOIJI". Nato Adam otvori svoja usta i ree: Zahvaljujem ti, o Gospodaru moj Boe, to si Ti splanirao da me stvori; ali reci mi ja te molim, ta znai poruka ovih rijei: Muhammed je poslanik Boiji? Zar je postojao drugi ovjek prije mene?" Tad Bog ree: Neka si dobrodoao, o Adame, moj slugo. Ja ti kaem da si ti prvi ovjek kog sam stvorio. A onaj kojeg si vidio (spomenutog) je tvoj sin, koji e doi na svijet mnogo godina kasnije i bie Moj poslanik, za kog sam stvorio sve stvari; koji e dati svjetlo svijetu kad on doe, ija je dua stavljena u nebeski sjaj ezdeset hiljada godina prije no to sam ita stvorio. Adam preklinjae Boga govorei: Gospodaru, daruj mi ovaj natpis na noktima prstiju mojih ruku. Tad Bog dade prvom ovjeku na njegovovim palevima taj natpis, na noktu palca desne ruke stoji: Postoji samo jedan Bog, a na noktu palca lijeve ruke stoji: Muhammed je poslanik Boiji. Zatim sa oinskom ljubavlju prvi ovjek poljubi te rijei, i protrlja svoje oi i ree: Neka je blagoslovljen taj dan kad ti bude doao na svijet. Vidjevi ovjeka samog Bog ree: Nije dobro da on ostane sam. Poslije toga On uini da on zaspe, i uze rebro blizu njegovog srca, popunjavajui mjesto mesom. Od tog rebra On napravi Evu i dade je Adamu za njegovu enu. On postavi njih dvoje kao gospodare raja, kojima ree: Gle, Ja vam dajem svako voe da jedete, izuzev jabuka i ita, poslije ega on ree: Pazite da ninakoji nain ne jedete ovo voe, jer ete postati neisti toliko da vas Ja neu trpiti da ostanete ovdje, nego u vas istjerati i vi ete pretrpiti mnoge nesree. 40 Kada je Satana dobio znanje o ovom on je izludio od ogorenja. I tako se on privue kapiji raja gdje je na strai stajala zastraujua zmija koja je imala noge kao kamila, a kane njenih nogu su sjekle kao ilet na obje strane. Njoj ree avo: Dopusti mi da uem u raj. Zmija odgovori: A kako da te pustim da ue, obzirom da mi je Bog naredio da te istjeram? Satana ree: Vidi koliko te Bog voli kad te je postavio van raja da straari nad grudom gline koja je ovjek. Zato, ako me uvede u raj, uiniu te tako stranom da e svi utei od tebe, i tako e na svoje zadovoljstvo ii i ostati. Tad ree zmija: A kako u te uvesti unutra? Ree Satana: Ti si velika; zato otvori svoja usta i ja u ui u tvoj trbuh, i tako kad ue u raj smjestie me blizu ona dva grumena gline koji odnedavno hodaju zemljom. Tad zmija uini to i smjesti Satanu blizu Eve, jer je Adam, njen mu spavao. Satana se ukaza eni kao lijepi aneo, i ree joj: Zato ti ne jede te jabuke i to ito?

Eva dogovori: Na Bog nam je rekao da emo jedenjem toga biti neisti i da e nas zato istjerati iz raja. Satana odgovori: On ne govori istinu. Ti mora znati da je Bog zao i zavidan, i zato On ne trpi jednake, ve svakoga dri za roba. A tako je On govorio vama da vi ne biste postali ravni Njemu. Ali, ako ti i tvoj drug uinite po mom savjetu vi ete jesti od tog voa kao i od drugog, i vi neete ostati podvrgnuti drugima, nego ete kao Bog znati dobro i zlo, i radiete ta vam se htjedne, jer, vi eti biti ravni Bogu. Tad Eva uze i pojede to (voe) i kad se njen mu probudi, ona ispria sve ta je Satana rekao; i on uze od njih, poto mu ih ponudi njegova ena i pojede. Nato, kako je hrana silazila dole on se sjeti Boijih rijei; zato on elei da zaustavi hranu, stavi svoju ruku u svoje grlo gdje svaki ovjek ima znak. 41 Potom oboje njih saznae da su goli: bivi zbog toga zastieni, oni uzee smokvino lie i nainie odjeu za svoje skrovite dijelove. Kad je prolo podne, gle, Bog im se ukaza i pozva Adama, rekavi: Adame gdje si? On odgovori: Gospodaru, ja sam se sakrio od Tebe jer smo ja i moja ena goli, i mi se tako stidimo da se pokaemo pred Tobom. Tad ree Bog: A ko vam je ukrao vau nevinost, ako niste jeli voe zbog ega ste neisti i neete vie nimalo biti u stanju ostati u raju? Adam odgovori: O Gospodaru, ena koju si mi dao me preklinjala da jedem i tako sam ja pojeo neto. Zatim Bog ree eni: Zato si dala takvu hranu svom muu? Eva odgovori: Satana me je prevario i tako sam ja pojela. A kako je prokletnik uao dovde?, ree Bog. Eva odgovori: Zmija koja stoji na sjevernoj kapiji dovela ga je blizu meni. Zatim ree Bog Adamu: Zato to si posluao glas svoje ene i pojeo voe, prokleta neka je zemlja u tvom radu; ona e ti donijeti dra i trnje, a u znoju svog lica jest e hljeb. I zapamti da si zemlja i u zemlju e se vratiti. On je govorio Evi, rekavi: A ti koja si posluala Satanu i dala hranu svom muu, bie pod vlau ovjeka, koji e te drati kao roba, i ti e raati djecu s bolom. I pozvavi zmiju, Bog zovnu anela Mikaela, onog koji dri ma Boiji (i) ree: Prvo izbaci iz raja ovu zlu zmiju i kad bude vani odsjeci joj noge: jer ako eli hodati, ona mora vui svoje tijelo po zemlji. Poslije toga Bog pozva Satanu, koji doe smijui se i On mu ree: Zato to si ti, prokletnie, obmanuo ove i uinio da postanu neisti, Ja hou da sva neist njihova i sve njihove djece - zbog ega e se oni zaista kajati i sluiti Me - prolazei kroz njihovo tijelo ui e kroz tvoja usta i tako e ti biti sit neisti. Satana ispusti strahovit urlik i ree: Poto Ti hoe da me uini stalno gorim, ja u uiniti ta budem mogao! Tad ree Bog: Odlazi, prokletnie iz mog prisustva! Tad Satana ode. Nato Bog ree Adamu (i) Evi, koji su oboje plakali: Izlazite iz raja i pokajte se i ne gubite nadu, jer Ja u poslati vaeg sina na takav nain da e vae sjeme zabaciti vlast Satane sa ljudske rase: jer onaj ko e doi, Moj Poslanik, njemu u dati sve. Bog se sakri, a aneo Mikael ih istjera iz raja. Nato Adam, okrenuvi se okolo, vidje napisano iznad kapije: IMA SAMO JEDAN BOG, A MUHAMMED JE POSLANIK BOIJI. Nato on plaui ree: Neka to bude prijatno Bogu, o sine moj, da ti brzo doe i izvue nas iz bijede. I tako, ree Isus, je zgrijio Adam i Satana kroz oholost, jedan zbog preziranja ovjeka, a drugi elei da se izjednai s Bogom. 42

Uenici zaplakae poslije ove rasprave i Isus je plakao, kad oni ugledae mnoge koji su doli da ga nau, jer su se sveeniki pravci dogovorili meusobno da ga uhvate u govoru. Oni su zato poslali Levite i neke od pismoznanaca da ga pitaju: Ko si ti? Isus priznade i ree istinu: Ja nisam Mesija. Oni rekoe: Jesi li ti Ilija ili Jeremija, ili neki od drvenih proroka? Isus odgovori: Ne. Tad oni rekoe: Ko si ti? Reci, da bi mi mogli svjedoiti onima koji su nas poslali. Tad ree Isus: Ja sam glas koji vie kroz svu Judeju, i vie: Pripremite put za Poslanika Gospodnjeg, kao to je pisano u Isaiji. Oni rekoe: Ako ti nisi Mesija niti Ilija ili neki drugi prorok, zato propovjeda novu dogmu i pravi se vii od Mesije? Isus odgovori: uda koja Bog izvodi mojim rukama pokazuju da ja govorim ono ta eli Bog; niti ja sebe raunam kao onog o kom govorite. Jer ja nisam vrijedan da razveem uzice na cipelama Poslanika Boijeg, kojeg vi zovete Mesija", koji je napravljen prije mene, a doi e poslije mene, i donijet e rijei istine, tako da njegova vjera nee imati kraja". Leviti i pismoznanci odoe zbunjeni i ispriae sve sveenikim prvacima, koji rekoe: On ima avla u svojim leima koji mu sve pria. Tad ree Isus uenicima svojim: Uistinu, kaem vam da poglavari naeg naroda trae priliku protiv mene. Potom ree Petar: Zato ti vie ne idi u Jerusalem. Isus mu ree: Ti si budala i ne zna ta govori, jer, potrebno je da ja pretrpim mnoge progone, jer su tako trpili svi proroci i sveci Boiji. Ali ne bojte se, jer tamo e biti onaj ko je uz nas i tamo e biti onaj ko je protiv nas. Rekavi ovo Isus ode i pope se na goru Tabor i tamo se s njim uspee Petar i Jakov i Ivan, njegov brat, s njim onaj koji ovo pie. Poslije tamo zasjaji velika svjetlost nad njim i njegova odjea postade bijela kao snijeg, a njegovo lice je blistalo kao Sunce i gle! tu dooe Mojsije i Ilija govorei s Isusom o svemu ta mora da doe na nau rasu i na itav grad. Petar je govorio, rekavi: Gospodaru, dobro je biti ovdje. Zato, ako ti eli, mi emo ovdje napraviti tri tabernakla, jedan za Mojsija, jedan za tebe i jedan za Iliju. I dok je on govorio, oni su bili prekriveni bijelim oblakom, i uli glas kako kae: Gle Mog sluge, s kojim sam ja vrlo zadovoljan; ujte ga. Uenici su bili ispunjeni strahom i pali svojim licima na zemlju kao mrtvi. Isus se spusti i podie uenike, govorei: Ne bojte se, jer Bog vas voli i ovo je uinio da biste vi vjerovali u moje rijei. 43 Isus sie dole osmorici uenika koji su ga nie oekivali. etvorica ispriae osmorici sve ta su vidjeli: i tako tu napusti njihovo srce sva sumnja o Isusu, izuzev Jude Iskariota, koji nije vjerovao nita. Isus se smjesti u podnoju gore i oni pojedoe divljeg voa, jer nisu imali hljeba. Tad ree Andrija: Ti si nam rekao mnoge stvari o Mojsiju, zato budi ljubazan pa nam reci sve jasno. Isto su ga preklinjali i drugi uenici. U skladu s tim Isus ree: Svako ko radi, radi za jedan cilj u kojem nalazi zadovoljstvo. Zato vam ja kaem da Bog, zaista poto je savren, nema potrebu za zadovoljstvom, obzirom da On ima samodovljnost. I tako hotei da radi, On stvori prije svega duu svog Poslanika, za kojeg je On odredio da stvori sve, da bi stvorenja nala blagoslov i zadovoljstvo u Bogu, odakle bi njegov Poslanik naao zadovoljstvo u njegovim stvorenjima, koja je odredio da budu njegovi robovi. A zato je ovo ovako, osim to je On tako htio? Uistinu, kaem vam, da svaki prorok, kad on doe, donese jednom narodu znak milosti Boije. I tako se njihove rijei ne proiruju izuzev na narod kojem su poslati. Ali Poslanik Boiji, kad on doe, Bog e mu dati peat svoje ruke tako da e on nositi spas i milost svim narodima svijeta koji prime njegovo uenje. On e doi sa silom na bezbonike i unitie idolatriju, tako da e uiniti i Satanu zbunjenog; jer tako

je obeao Bog Abrahamu, rekavi: Gle, u tvom sjemenu e blagosiljati sva plemena zemlje; i kao to si ti zdrobio idole u komade, o Abrahame, isto tako e initi tvoje sjeme". Jakov ree: O gospodaru, reci nam u kome je ovo obeanje sadrano; jer Jevreji kau u Isaku" a Ismaeliti kau u Jimaelu. Isus odgovori: David, iji je on sin, a koje linije? Jakov odogovori: Od Isaka; jer Isak je bio otac Jakovljev, a Jakov je bio otac Judin iz ije loze je David. Tad ree Isus: A Poslnik Boiji, kad on doe iz ije loze e on biti? Uenici odgovorie: Iz Davidove. Nato Isus ree: Vi se varate; jer David njega u duhu zove gospodom, govorei: Bog ree mom gospodu sjedi ti meni s desna, dok ja ne uinim tvoje neprijatelje tvojom podnonom klupicom. Bog e poslati tebi ezlo koje e imati gospodstvo usred tvojih neprijatelja". Kad bi Poslanik Boiji, kojeg vi zovete Mesijom, bio sin Davidov, kako bi David zvao njega gospodom? Vjerujte mi, jer zaista vam kaem, da je obeanje uinjeno u Jimaelu, ne u Isaku". 44 Nato rekoe uenici: O gospodaru, tako je pisano u Knjizi Mojsijevoj, da je u Isaku uinjeno obeanje. Isus odgovori sa jecajem: Tako je napisano, ali Mojsije to nije napisao, niti Joua, nego nai rabini koji se ne boje Boga. Uistinu, kaem vam, ako vi razmotrite rijei anela Gabriela, otkriete zlonamjernost naih pismoznanaca i uitelja. Jer aneo je rekao: Abrahame, sav svijet e znati koliko te Bog voli; ali kako e svijet znati ljubav koju ti nosi prema Bogu? Sigurno je da je potrebno da ti uini neto za ljubav Boiju". Abraham odgovori: Gle, sluga Boiji je spreman da uini sve ono ta Bog hoe. Zatim je govorio Bog, rekavi Abrahamu: Uzmi svog sina prvoroenca Jimaela i popuni se na goru da bi ga rtvovao. Kako je Isak prvoroenac, kad je Isak roen Jimael je imao sedam godina? Tad rekoe uenici: Jasna je prevara naih uitelja: zato nam reci istinu, jer mi znamo da si ti poslan od Boga. Tad odgovori Isus: Uistinu, ja vam kaem da Satana trai da poniti Zakone Boije; i zato on sa svojim sljedbenicima, licemjerima i zloincima - prvi sa lanim dogmama, drugi sa razvratnim ivotom - danas su zaprljali skoro sve stvari tako da se istina jedva moe nai. Teko licemjerima! jer e se hvale ovog svijeta pretvoriti za njih u uvrede i muenje u paklu. Zato vam kaem da je Poslanik Boiji Sjaj koji e dati radost skoro svemu ta je Bog stvorio, jer, on je uljepan duhom razumijevanja i savjeta, duhom mudrosti i moi, duhom straha i ljubavi, duhom smotrenosti i umjerenosti, on je uljepan duhom milosra i milosti, duhom pravde i pobonosti, duhom njenosti i strpljenja, kojeg je on dobio od Boga tri puta vie nego to ga je dao svim svojim stvorenjima. O blaeno doba kad on doe na svijet! Vjerujte mi da sam ga ja vidio i izrazio mu potovanje, kao to ga je vidio svaki prorok: vidjevi da od njegovog duha Bog njima daje poslanstvo. A kad sam ga ja vidio moja je dua bila ispunjena utjehom govorei: O Muhammede, Bog neka je s tobom i neka me uini dostojnim da razveem tvoje sveze na obui, jer u postigavi to biti veliki prorok i svetac Boiji. I rekavi ovo Isus iznese svoje hvale Bogu. 45 Utom doe Isusu aneo Gabriel i ree mu na takav nain, da smo mi takoe uli njegov glas, koji ree: Ustani i idi u Jerusalem! U skladu s tim Isus se udalji i ode u Jerusalem. I na dan sabata on ue u Hram, i poe da pouava narod. Nato se ljudi zajedno strae Hramu sa prvosvetenikom i sveenicima, koji se privukoe do Isusa govorei: O gospodaru, reeno nam je da govori zlo o nama; zato pazi da te ne snae neko zlo.

Isus odgovori: Zaista, kaem vam, da ja govorim zlo o dvolinjacima; pa ako ste vi dvolinjaci ja govorim protiv vas. Oni upitae: Ko je dvolinjak? Reci nam otvoreno. Ree Isus: Uistinu, kaem vam, da onaj koji ini dobro da bi ga vidjeli ljudi - on je dvolinjak, jer njegov rad ne prodire u srce koje ljudi ne mogu vidjeti i tako ostavlja u njemu svaku neistu misao i svaku prljavu poudu. Znate li ko je dvolinjak? Onaj koji svojim jezikom slui Boga, a sa svojim srcem slui ljudima. O jadni ovjek!, jer umirui on gubi svu svoju nagradu. Jer, o ovoj stvari je rekao David: Ne stavljajte svoje povjerenje u priuene (niti) u djecu ljudi u kojima nema spasa; jer prije smrti njihove misli propadaju." Naprotiv, prije smrti oni se nau lieni nagrade, jer ovjek je, kao to je rekao Job prorok Boiji nestabilan, tako da on nikad ne nastavlja na jednom mjestu. Tako, ako te on danas hvali, sutra e te zlorabiti, i ako danas eli da te nagradi, sutra e biti rad da te opljaka. Teko zato dvolinjacima jer je njihova nagrada propala. Tako mi Boga ivog u ijem prisustvu ja stojim, dvolinjak je pljaka (koji) poini svetogre, kao to koristi Zakon da bi se pokazao dobrim i krade ast Boiju, kojem jedino pripada hvala i slava za svagda. Nadalje kaem vam, da dvolinjak nema vjere, jer da on vjeruje da Bog sve vidi i da e stranim sudom kazniti pronost, on bi proistio svoje srce, koje, jer on nema vjere - dri puno grijenosti. Uistinu, kaem vam, da je dvolinjak kao grobnica, vani je bijela, a unutra je puna kvarnosti i crva. Tako, ako vi o sveenici, inite slubu Bogu, jer Bog je stvorio vas i to trai od vas, ja ne govorim protiv vas, jer vi ste sluge Boije; ali ako sve inite radi dobitka i tako kupujete i prodajete u Hramu kao na pijaci, bez obzira to je Hram Boiji kua molitve, a ne trgovine, koju vi pretvarate u peinu razbojnika: ako inite sve da udovoljite ljudima, a izbacili ste Boga iz svojih misli; onda ja viem protiv vas to ste vi sinovi avolovi, a ne sinovi Abrahamovi, koji je napustio kuu svoga oca za ljubav Boiju i bio voljan da zakolje svog sopstvenog sina. Teko vama sveenici i uitelji, ako ste takvi, jer e Bog oduzeti od vas vae sveenitvo!" 46 Ponovo je govorio Isus, rekavi: Navodim vam jedan primjer. Bio jedan domain koji je zasadio vinograd i nainio za njega ogradu da ga ne bi pogazile ivotinje. I na sredini njegovoj on je napravio presu za vino i poslije toga je prepustio svojim poljoprivrednicima. Poslije, kad je dolo vrijeme da se skuplja groe on posla svoje sluge, koje su, kad su ih poljodjelci vidjeli, kamenovali neke, a spalili neke, a druge su rasparali noem. A oni su ovo uinili mnogo puta. Recite mi ta e uraditi gospodar vinograda zemljodjelcima? Svi odgovorie: Na zao nain e dati da stradaju, a svoj vinograd e dati drugim poljodjelcima. Nato ree Isus: Zar ne znate da je vinograd dom Izraelov, a poljodjelci su narod Jude i Jerusalema? Teko vama; jer Bog je srdit na vas, jer ste poklali tako mnogo proroka Boijih; tako da se u vrijeme Ahaba nije mogao niko nai da sahrani svece Boije! I kad on ovo ree prvosvetenici poeljee da ga zgrabe, ali su se pobojali obinog puka koji ga veliao. Potom Isus, videi enu koja od svog roenja ima glavu nakrivljenu zemlji, ree: Digni svoju glavu, o eno, u ime Boga naeg, da bi ovi znali da ja govorim istinu i da On hoe da je ja najavim. Tad se ena die sva, veliajui Boga. Sveteniki prorok povika, govorei: Ovaj ovjek nije poslan od Boga jer on se ne pridrava sabbata, jer on je danas izlijeio nemonu osobu. Isus odgovori: Pa recite mi, zar nije dozvoljeno govoriti na dan sabbata i initi molitve za spas drugih? A ko je taj izmeu vas, koji - ako na dan sabbata njegov magarac ili vo padne u jarak ga ne bi izvukao na sabbatu? Sigurno niko. I jesam li ja prerkrio dan sabbata zato to sam dao zdravlje erki Izraelovoj? Sigurno je da se zna ovde tvoje licemjerstvo! Oh, koliko danas ima

onih koji se plae mlaenja slame u oima drugog, dok je poluga spremna da odsjee njihovu glavu! Oh, koliko ima onih koji se plae mrava, ali ne mare za slona. Rekavi ovo on izie iz Hrama. Ali, sveenici su se grizli od bijesa meusobno jer nisu bili u stanju da ga zgrabe i da izvre svoju volju nad njim, kako to su njihovi oevi inili nad svecima Boijim. 47 Isus sie, u drugoj godini svoje proroke misije, iz Jerusalema i ode u Nain. Kad se pribliio kapiji grada, graani su nosili u grobnicu sina jedinca materinog, hudoviinog, nad kojim je svako plakao. Nato, kad Isus stie, ljudi shvatie kako je taj Isus, prorok sa Galileje doao: i tako oni poee da ga mole za mrtvaca, da on poto je prorok treba da ga digne; to su takoe inili njegovi uenici. Tad se Isus strano uplaio, i okreui se Bogu, ree: Uzmi me sa svijeta, o Gospodaru, jer svijet je lud, i oni me skoro zovu bogom! I rekavi ovo on zaplaka. Tad doe aneo Gabriel i ree: O Isuse, ne boj se, jer Bog ti je dao mo nad svakom slabou, tako da to god hoe da uradi u ime Boga, bie potpuno usliano. Na ovo Isus uzdahnu, govorei: Tvoja e volja biti izvrena, Gospode Boe svemogui i milosrdni. I rekavi ovo, on se primae majci mrtvaca i sa alou joj ree: eno ne plai. Uzevi ruku mrtvaca, on ree: Ja ti kaem mladiu, u ime Boga ustani ozdravljen! Tada deko oivi, nato se svi ispunie strahom, govorei: Bog je podigao meu nama velikog proroka i on je posjetio svoj narod. 48 U to vrijeme je rimska armija bila u Judeji, naoj zemlji podjarmljenoj njima radi grijeha naih predaka. Obiaj Rimljana je bio da prizivanju Boga i da ga oboavaju to je uinio svaku novu stvar od koristi za obian puk. I tako (neki) od tih vojnika, naavi se u Nainu, korili su sad jednog sad drugog, govorei: Jedan od vaih bogova vas je pohodio, a vi ne marite zato. Sigurno, ako bi nas posjetili nai bogovi, mi bismo im dali sve to imamo. A vi vidite kako se mi plaimo naih bogova, jer njihovim kipovima dajemo sve najbolje ta imamo. Satana je tako podstrekavao taj nain govora da je nastalo ne malo zavaanje meu narodom Naina. Ali Isus nije uopte ostao u Nainu, nego je krenuo da ide u Kafernaum. Razdor u Nainu je bio takav da su neki rekli: On je na Bog koji nas je posjetio; drugi su govorili: Bog je nevidljiv, tako ga niko nije vidio, ak ni Mojsije, njegov sluga; zato to nije Bog, nego prije njegov sin. Drugi su govorili: On nije Bog, niti Bogov sin, jer Bog nema tijelo da bi rodio; nego, on je veliki prorok Boiji. I tako je raspirio Satana, da je u treoj godini Isusove proroke misije izgledalo da e iz toga doi do velike propasti naeg naroda. Isus ode u Kafernaum: nato graani kad ga prepoznae, skupie sve bolesne zajedno koje su imali i smjestie ih ispred trijema kue gdje se smjestio Isus sa svojim uenicima. Pozvavi Isusa naprijed, oni su ga preklinjali za njihovo zdravlje. Tad Isus poloi svoje ruke na svakog od njih, govorei: Boe Izraelov, svojim svetim imenom, daj zdravlje ovoj bolesnoj osbi. Nato bi svaki bio izlijeen. Na sabbat Isus je uao u sinagogu i tu se strkao sav narod da uje kako govori. 49 Pismoznanci su tog dana itali psalm Davidov, gdje David kae: Kad naem vremena sudiu ispravno. Tada poslije iitavanja proroka ustade Isus i svojim rukama dade znak za tiinu, i otvorivi usta prozbori ovako: Brao, uli ste rijei koje je govorio David prorok, na otac, da kad bi on naao vremena da bi sudio pravedno. Ja vam kaem da uistinu mnogi sude o onome na ijem suenju padaju samo iz razloga to oni sude ono to im ne odgovara, a ono to im odgovara, sude prije vremena. Zato Bog oeva naih vie nama preko svog proroka Davida:

Pravedno sudite o sinovi ovjeji". Jadni su zato oni koji se postavljaju na okove ulica i ne rade nita nego sude o onima koji prolaze, govorei: Taj je lijep, ovaj je ruan, taj je dobar, ovaj je lo. Teko njima, jer oni diu ezlo njegovog suda iz ruke Boije, koji kae: Ja sam svjedok i sudac i Ja svoju ast neu dati nikome. Uistinu, kaem vam da oni svijedoe o onom ta oni nisu vidjeli niti stvarno uli i sude iako nisu zvanini suci. Zato su oni hravi na zemlji pred Boijim oima, koji e ih kazniti strahovitom kaznom na dan suda. Teko tebi, teko tebi koji govori dobro o zlu, i naziva zlo dobrim, jer ti osuuje kao bog zlotvor, koji je tvorac dobrog i opravdava kao dobar Satana, koji je izvor sveg zla. Razmislite kakvu kaznu ete imati, i da je strano to pada na sud Boiji, koji e biti nad onima koji opravdavaju nevaljale za novac, a ne sude sluajeve siroadi i hudovica. Uistinu, kaem vam, da e avoli drhtati na takvom sudu, koji e biti tako straan. Ti ovjee koji si postavljen kao sudac, ne osvri se ninato, ni na rodbinu niti prijatelje, niti ast niti dobitak, ve gledaj jedino sa strahom od Boga u istinu koju e traiti sa najveom marljivou, jer e te to osigurati na sudu Boijem. Ali, ja vas upozoravam da e biti bez milosti suen, ko sudi bez milosti". 50 Reci mi, o ovjee, ti koji sudi drugom ovjeku, zar ne zna da svi ljudi imaju svoje porijeklo u istoj ilovai? Zar ne zna da niko nije dobar, sem Bog jedan?; zato je svaki ovjek laov i grenik. Vjeruj mi ovjee, da ako ti sudi drugima zbog krivice, tvoje sopstvno srce mora zbog toga biti sueno. Oh, kako je opasno biti sudac, oh, koliko ih je stradalo zbog krivog suenja! Satana je osudio ovjeka da bude podliji od njega samoga; zato se on pobunio protiv Boga, svog stvoritelja: zato se on ne kaje, kao to ja imam saznanje govorei s njim. Nai prvi roditelji su ocijenili govor Satane dobrim, zato su izbaeni iz raja i baeno je prokletstvo na svo njihovo potomstvo. Doista, kaem vam, tako mi Boga ivog pred kojim stojim, krivo suenje je otac svih grijeha. Kao to niko ne grijei bez volje, niko i ne eli ono ta ne zna. Teko zato greniku koji sudom sudi grijeh vrijednim, a dobro bezvrijednim, koji na raun toga odbija dobro i odabire grijeh. Zasigurno e on podnositi nepodnoljivu kaznu, kad Bog doe da sudi svijetu. Oh, koliko je stradalo zbog krivog suenja i koliko ih je bilo blizu stradanju! Faraon je osudio Mojsija i narod Izraela da su bezboni, aul je osudio Davida da zasluuje smrt, Ahab je osudio Iliju, Nabukadonosor troje djece koja nisu htjela da oboavaju njihove lane bogove. Dvojica starjeina su presudili Susanu, i svi idolatrijski prinevi su sudili prorocima. Oh, strahoviti sud Biji! Sudac stradava, sudac biva spaen. I zato ovo, o ovjee, ako ne (zbog) prenagljenosti, oni sude krivo nedunog? Kako se dobro, zbog lanog suda, skoro pribliilo propasti, pokazano je na brai Josipovoj, koji su ga prodali Egipanima; Aronom i Miriam, sestrom Mojsijevom, koji su sudili svom bratu. Tri Jobova prijatelja su osudili nevinog Boijeg prijatelja Joba. David je osudio Mefiboeta i Uriju. Kir je presudio Danielu da bude meso za lavove; i mnogi drugi, to je bilo radi ovoga blisko propasti njihovoj. Zbog toga ti kaem, ne sudi i nee ti biti sueno". A zatim poto Isus zavri svoj govor, odmah mnogi bijahu okrenuti kajanju, oplakujui svoje grijehe; i oni bi se rado odrekli svoga da idu s njim. Ali, Isus ree: Ostanite u svojim kuama i odrecite se grijeha i sluite Boga sa strahom, i tako ete biti spaeni; jer ja nisam doao da budem sluen nego prije da sluim. Rekavi tako, on izie iz sinagoge i grada i povue se u pustinju da se moli, jer on je jako volio usamljenost. 51 Kada se on pomolio Gospodu, njegovi uenici mu dooe i rekoe: O gospodaru, mi bismo da znamo dvije stvari: jedna je kako si ti govorio sa Satanom, koji se kao to kae ipak ne kaje; druga je, kako e Bog doi da sudi na Dan suda. Isus odgovori: Doista, kaem vam, ja sam imao saaljenje prema Satani, znajui njegov pad; i imao sam saaljenje prema ljudima koje on iskuava da zgrijee. Zato sam se ja molio i postio naem Bogu, koji mi je govorio preko svog

anela Gabriela: ta trai ti, o Isuse, ta je tvoj zahtjev?" Ja sam odgovorio: Gospode ti zna kojem zlu je Satana uzrok, i da kroz njegova iskuenja mnogi stradaju, on je tvoje stvorenje Gospodaru, kojeg si ti stvorio; zato Gospodaru imaj milosti nad njim. Bog odgovori: Isuse, gle, ja u mu oprostiti, samo uini da on kae: Gospodaru, Boe, moj, ja sam zgrijeio, imaj milosti nada mnom, i Ja u mu oprostiti i vratiti ga u njegovo prvobitno stanje". Ja sam se jako radovao, ree Isus, kad sam ovo uo vjerujui da sam ja uinio ovaj mir. Zato sam pozvao Satanu, koji doe govorei: ta moram uraditi za tebe, o Isuse?" Ja odgovorih: Ti e to uiniti za sebe, o Satano, jer ja ne volim tvoje poslove, ve sam te pozvao za tvoje dobro. Satana odgovori: Ako ti ne eli moje usluge, ni ja ne elim tvoje; jer ja sam plemenitiji od tebe, zato ti nisi vrijedan da mi slui - ti koji si ilovaa, dok sam ja duh. Ostavimo ovo, rekoh ja, a reci mi zar ne bi bilo dobro da se ti vrati svojoj prvoj ljepoti i tvom prvom stanju. Ti mora znati da aneo Mikael mora da te na Dan suda udari maem Boijim sto hiljada puta, a svaki udarac e ti dati bol od deset pakala. Satana odgovori: Mi emo vidjeti ko na taj dan moe sve; sigurno u ja imati na svojoj strani mnoge anele i najmonije idolopoklonike koji e zabrinuti Boga, i On e znati kako je veliku greku poinio prognavi me, zbog podlog (komada) gline. Tad ja rekoh: O satano, ti si slab u razmiljanju, i ti ne zna ta govori. Tad Satana na podrugljiv nain, mahnuvi svojom glavom, progovori: Hajde da uspostavimo mir izmeu mene i Boga; i ta mora da se uini, reci ti, o Isuse poto si ti otrouman. Ja odgovorih: Dvije rijei samo treba da se igovore. Satana odgovori: Koje rijei? Ja odgovorih:"Ove: ja sam zgrijeio; imaj misloti prema meni". Tad ree Satana: Pa ja u spremno ui u ovaj mir, ako Bog rekne te rijei meni. Sad odlazi od mene, rekoh ja, o prokletnie, jer ti si hravi kreator sve nepravde i grijeha, a Bog je pravedan i bez ikakvog grijeha. Satana ode vritei i ree: To nije tako, o Isuse, nego ti govori la da bi se dopao Bogu. Sad razmislite, ree Isus uenicima, kako e on nai milost. Oni odgovorie: Nikad, gospodaru, jer se on ne kaje, govori nam sada o Boijem sudu. 52 Sudnji dan Boiji e biti tako straan da - uistinu vam kaem - bi prokletnici rae izabrali deset pakla nego da idu sluati kako Bog govori u bijesu protiv njih, protiv kojih e sve stvorene stvari svjedoiti. Doista, kaem vam, da se nee samo prokletnici bojati ve i sveti i odabranici Boiji, tako da Abraham nee vjerovati u svoju pravednost, a Job nee imati povjerenja u svoju nevinost. A ta kaem ja? ak e se plaiti i Poslanik Boiji - jer e Bog da bi se spoznalo velianstvo njegovo, liiti svog Poslanika pamenja, tako da on nee imati sjeanje kako mu je Bog dao sve stvari. Doista, kaem vam da - govorei iz srca, ja drhtim jer e me svijet nazvati bogom, i ja u zbog ovoga morati da poloim raun. Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, ja sam smrtnik kao i drugi ljudi, kako me je Bog postavio kao proroka nad domom Izrazelovim za zdravlje slabih i popravak grenika, ja sam sluga Boiji, a vi ste tome svjedoci kako ja govorim protiv onih podlih ljudi koji e nakon mog odlaska sa svijeta ponititi istinu mog Evanelja radom Satane. Ali ja u se vratiti pri kraju, a sa mnom e doi Enoh i Ilija, i mi emo svjedoiti protiv loih iji e kraj biti proklet". Poto je tako govorio Isus proli suze, nato njegovi uenici glasno zaplakae, i podigoe svoje glasove govorei: Oprosti, o Gospode Boe i imaj milosti nad svojim nevinim slugom. Isus odgovori: Amen, amen. 53

Prije no to e taj dan doi, ree Isus, na svijet e doi veliko razaranje, jer e izbiti rat tako okrutan i nemilosrdan, da e otac ubiti sina, a sin e ubiti oca, zbog podjele naroda. Gradovi e biti uniteni, a zemlja e postati pustinja. Doi e takav pomor da niko nee moi da nosi mrtve na sahranu, tako da e oni biti ostavljeni kao hrana zvijerima. Onima koji ostanu na zemlji, Bog e poslati takvu oskudicu da e se hljeb cijeniti vie od zlata i oni e jesti sve vrste neistih stvari. O jadne godine, u kojima e se rijetko neko uti da kae: Ja sam zgrijeio, imaj milosti prema meni, o Boe", nego e on stranim glasovima huliti na njega, koji je slavan i blagoslovljen za svagda. Poslije ovoga, kad se dan priblii, petnaest dana e svaki dan dolaziti straan znak iznad stanovnika Zemlje. Prvog dana e Sunce ii svojom putanjom na nebu bez svjetla, a bie crno kao boja za odjeu, i ono e stenjati, kao to otac stenje za sinom koji je blizu smrti. Drugog dana, mjesec e biti pretvoren u krv i krv e stii na zemlju kao rosa. Treeg dana vidjee se kako se zvijezde meusobno bore kao armija neprijatelja. etvrtog dana stijenje i kamenje e udarati jedno u drugo kao okrutni neprijatelji. Petog dana, svaka biljka i travka e liti krv. estog dana, more e se dii bez naputanja svog mjesta do visine sto pedeset lakata i stajat e itav dan kao zid. Sedmog dana ono e suprotno utoniti, tako da e se jedva vidjeti. Osmog dana e ivotinje zemlje i vode i ptice skupiti zajedno i hurlati i kriati. Devetog dana e biti oluja s gradom tako strana da e ona ubijati, tako da e jedva desetina ivog umai. Desetog dana e doi tako strano sijevanje i grmljavina, da e se treina planina raspui i spriti. Jedanaestog dana e svaka rijeka tei nazad i tei e krv, ne voda. Dvanaestog dana e svaka stvorena stvar kriati i vikati. Trinaestog dana e nebesa biti smotana kao knjiga i bjesnie vatra, tako da e sve ivo pomrijeti. etrnaestog dana e biti zemljotres tako straan da e vrhovi planina letjeti kroz vazduh kao ptice, i sva e zemlja postati ravna. Petnaestog dana, pomrijet e sveti aneli, i samo e Bog ostati iv, kojem je ast i slava". Rekavi ovo Isus udari svoje lice rukama objema, a zatim svojom glavom udari o zemlju. I podigavi svoju glavu on ree: Proklet neka je svako ko bude umetnuo u moj govor, da sam ja sin Boiji. Na te rijei uenici padoe kao mrtvi, nato ih Isus podie govorei: Bojmo se Boga, ako neete da se bojite u tom danu. 54 Kad prou ovi znaci bie mrak nad svijetom etrdeset godina, Bog e jedino biti iv, kojem neka je slava i ast za svagda. Kad proe etrdeset godina, Bog e dati ivot svom Poslaniku, koji e se podii ponovo kao Sunce, ali sjajno kao hiljadu sunaca. On e sjesti i nee govoriti, jer e on biti kao izvan sebe. Bog e ponovo podii etvoricu anela favorizovanih od Boga, koji e traiti Poslanika Boijeg, i poto ga nau, postavie se na etiri strane mjesta da paze na njega. Zatim e Bog dati ivot svim anelima, koji e doi kao pele kruei oko Poslnika Boijeg. Slijedee e On dati ivot svim svojim prorocima, koji e, slijedei Adama, ii da poljube ruku Poslanika Boijeg, podvrgavajui se njegovoj zatiti. Slijedee e Bog dati ivot svim izabranicima, koji e povikati: O Muhammede, imaj nas u vidu! Na njihove povike probudie se saaljenje u Poslaniku Boijem i on e razmotriti ta treba da radi, plaei se za njihov spas. Slijedee e Bog dati ivot svakoj stvorenoj stvari i one e se vratiti svom prethodnom postojanju, ali e sve posjedovati mo govora. Slijedee e Bog dati ivot svim prokletnicima, na ije e proivljenje zbog njihove podlosti sva Boija stvorenja povikati i uplaiti se: Ne dopusti da nas napusti milost Tvoja, o Gospode Boe na. Poslije ovoga e Bog dati da ustane Satana, na iji e pogled svako stvorenje biti kao mrtvo, zbog straha od stranog oblika njegove pojave. Neka Bog bude zadovoljan da ja ne vidim tu neman tog dana. Poslanik Boiji se jedino nee uplaiti takvih oblika, jer e se on plaiti samo Boga. Zatim e aneo - na zvuk ije trube e sve biti podignuto, zatrubiti ponovo, govorei: Doite na sud, o stvorenja, jer va Stvoritelj hoe da sudi vama. Zatim e se pojaviti usred neba, nad dolinom Jehoapata blistavi prijesto, nad kojim e doi bijeli oblak, nato e aneli povikati: Blagoslovljen neka si Ti Boe na, koji si nas stvorio i spasio nas od pada Satane. Tad e se

uplaiti Poslanik Boiji, jer e opaziti da niko nije volio Boga kao on. Jer onaj ko bi dobio u razmjeni zlatnik mora imati ezdeset novia; jer ako on ima samo jedan novi, on ga ne moe zamjeniti. Ali, ako e se plaiti Poslanik Boiji, ta e raditi bezbonici koji su puni poronosti?" 55 Poslanik Boiji e ii da sakupi sve proroke, s kojima e on govoriti, molei ih da idu s njim da mole Boga za vjernike. I svakoji e se opravdavati zbog straha; ne bih ni ja, tako mi Boga ivog, iao tamo znajui ta znam. Tad e Bog vidjevi ovo, podsjetiti svog Poslanika kako je On stvorio sve stvari za ljubav njegovu, i tako e ga njegov strah napustiti i on e ii blizu prijestolja sa ljubavlju i potovanjem, dok e aneli pjevati: Blagoslovljeno neka je Tvoje sveto ime, o Boe, Boe na. I kad se on bude primakao prijestolju, Bog e otvoriti (svoj um) svom Poslaniku, kao prijatelj prijatelju koji se nisu dugo sreli. Prvi e govoriti Poslanik Boiji, koji e rei: Ja Te oboavam i volim o moj Boe, i svim svojim srcem i svom svojom duom, ja Ti zahvaljujem to si se udostojio da me stvori da budem Tvoj sluga i to si stvorio sve za ljubav moju, tako da bih Te ja volio radi svih stvari i u svim stvarima i iznad svih stvari; zato neka Te sva Tvoja stvorenja hvale, o moj Boe. Zatim e sve stvari koje je stvorio Bog rei: Mi Ti zahvaljujemo, o Gospode, i blagoslovimo Tvoje sveto ime. Doista, kaem vam, demoni i prokletnici sa Satanom e onda plakati tako da e vie vode tei iz oiju jednog od njih, nego to je ima u rijeci Jordan. Jo nee vidjeti Boga. I Bog e govoriti svom Poslaniku, rei e: Ti si dobrodoao, o Moj vjerni slugo; zato trai ta eli, jer ti e sve dobiti. Poslanik Boiji e odgovoriti: O Gospodaru, ja se sjeam da, kad si me Ti stvorio, Ti si rekao da si elio za moju ljubav stvoriti raj i anele i ljude, da bi Te oni slavili preko mene Tvog sluge. Zato, Gospode Boe, milosrdni i pravedni, ja Te molim da se Ti sjeti svog obeanja datog tvom sluzi. I Bog e odgovoriti kao prijatelj koji se ali s prijateljem, i rei e: Ima li svjedoke ovome, moj prijatelju Muhammede? I sa potovanjem e on rei: Da Gospodaru. Tad e Bog odgovoriti: Idi pozovi ih, o Gabriele. Aneo Gabriel e doi Poslaniku Boijem i rei e: Gospodaru, ko su tvoji svjedoci? Poslanik Boiji e odgovoriti: Oni su Adam, Abraham, Jimael, Mojsije, David i Isus sin Marijin. Zatim e aneo otii, i on e pozvati navedene svjedoke koji e tamo ii sa strahom. I kad oni budu prisutni, Bog e im rei: Sjeate li se vi toga ta tvrdi Moj Poslanik? Oni e odgovoriti: ta Gospodaru? Bog e rei: Da sam Ja stvorio sve stvari za njegovu ljubav, tako da bi me sve stvari hvalile preko njega. Tad e svaki od njih odgovoriti: Imaju sa nama tri svjedoka bolja od nas, o Gospodaru. A Bog e odgovoriti: Ko su ta tri svjedoka? Tad e Mojsije rei: Knjiga koju si dao meni, je prvi; a David e rei: Knjiga koju si dao meni, je drugi, a onaj koji govori tebi (o Barnaba) (tj. Isus) e rei: Gospode, itav svijet obmanut od Satane je govorio da sam ja Tvoj sin i Tvoj ortak, ali knjiga koju si dao meni kae istinu da sam ja Tvoj sluga; i ta knjiga potvruje to to tvoj Poslanik tvrdi. Zatim e govoriti Poslanik Boiji, a rei e: Tako kae knjiga koju si meni dao, o Gospodaru. I kad Poslanik Boiji bude rekao ovo, govorie Bog, rei e: Sve to sam Ja sada uinio je zato da svi znaju koliko te volim. I kad On bude tako govorio, Bog e dati knjigu svom Poslaniku u kojoj su zapisani svi izabranici Boiji. Zato e svako stvorenje izraziti potovanje Bogu, govorei: Tebi jedinom, o Boe neka je slava i ast, to si nas dao svom Poslaniku. 56 Bog e otvoriti knjigu u ruci svog Poslanika, a njegov Poslanik e itajui iz nje, pozvati sve anele i proroke i odabranike, a na elu svakog e biti napisan znak Poslanika Boijeg. A u knjizi e biti opisan sjaj raja.

Zatim e svaki prei na desnu stranu Bogu uz kojeg e sjediti Poslanik Boiji, a proroci e sjediti blizu njega, a sveci e sjediti blizu proroka, i blogoslovljeni blizu svetaca, i aneo e onda zatrubiti i pozvae Satanu na sud. 57 Tad e nesrenik doi i sa velikom bezobzirnou e biti optuen od svakog stvorenja. Onda e Bog pozvati anela Mikaela, koji e ga udariti sto hiljada puta maem Boijim. On e udariti Satanu, a svaki udarac je teak kao deset pakala, i on e biti prvi koji e biti baen u ambis. Aneo je tad pozvati njegove sljedbenike i oni e na isti nain biti izgreni i optueni. Zato e aneo Mikael, s Bojom ovlatenjem udarati, nekog sto puta, nekog pedeset, nekog dvadeset, nekog deset, nekog pet. I tad e oni sii u ambis jer e im Bog rei: Pakao je vae prebivalite, prokletnici. Nakon toga e na sud biti pozvani svi nevjernici i prokletnici, protiv kojih e se dii prvo sva stvorenja inferiornija od ovjeka, svjedoei pred Bogom kako su ona sluila te ljude i kako su isti vrijeali Boga i njegova stvorenja. I svi proroci e se dii, svjedoei protiv njih; zatim e oni biti sueni od Boga na paklene plamenove. Uistinu, kaem vam, da ni jedna besmislena rije niti misao, nee proi nekanjeno tog stranog dana. Uistinu, kaem vam da e koulja od kostrijeti sjati kao sunce, a svaka va koju je ovjek nosio za ljubav Boiju bie pretvorena u biser. O, triput i etiri puta su blagoslovljeni siromani, koji su u pravom siromatvu sluili Bogu iz srca, jer su oni na ovom svijetu lieni svjetskih briga, i zato e biti osloboeni mnogih grijeha, a na tom danu oni nee morati polagati raun o tome kako su potroili bogatstva svijeta, nego e oni biti nagraeni za njihovu strpljivost i njihovu bijedu. Uistinu, kaem vam, da kad bi ovo svijet znao, odabrao bi prije koulju od kostrijeti nego grimizno odijelo, vai prije nego zlato, post prije nego gozbe. Kad sve bude pregledano, Bog e rei svom Poslaniku: Gle, o prijatelju moj, kako je njihova zloa bila velika, jer Ja, njihov stvoritelj sam ukljuio sve stvoreno u njihovu slubu i u svemu su me oni obeastili. Zato je najpravednije da Ja nemam milosti prema njima". Poslanik Boji e odgovoriti: To je istina, Gospodaru, na slavni Boe, nijedan od Tvojih prijatelja i slugu ne bi mogao traiti od Tebe da ima milost prema njima; ne, ja Tvoj sluga, prije svih traim pravdu protiv njih. I kad on bude rekao ove rijei, svi aneli i proroci sa svim izabranicima Boijim - ne, zato ja kaem izabranici? - uistinu, kaem vam, da e i pauci i muhe, kamenje i pjesak vapiti protiv bezbonika, i zahtijevae pravdu. Onda e Bog dati da se vrati na zemlju svaka iva dua inferiornija od ovjeka, i on e poslati bezbonike u pakao. Oni e idui ponovo vidjeti tu zemlju, koja e biti ograniena na pse, konje i druge divlje ivotinje. Zato e oni rei: O Gospode Boe, daj da se mi opet vratimo na Zemlju. Ali ono to oni trae nee im biti podareno. 58 Dok je Isus govorio, uenici su gorko plakali. I Isus je izlio mnoge suze. Nakon to se on isplakao, Ivan ree: O gospodaru, mi elimo da znamo dvije stvari. Jedna je, kako je mogue da Poslanik Boji - koji je pun milosra i saaljenja - nee imati saaljenja nad prokletnicima tog dana, videi da su oni od iste ilovae kao i on? Druga je, kako shvatiti to da e ma Mikaela biti tei od deset pakala; zar ima vie od jednog pakla? Isus odgovori: Zar niste uli ta kae David prorok, kako e se pravedni smijati na propast grenika, i ismijavae ga ovim rijeima: Vidio sam ovjeka koji stavlja svoju nadu u svoju snagu i svoja bogatstva, a zaboravio je Boga". Uistinu, zbog toga, kaem vam da e Abraham ismijavati svog oca, a Adam sve ljude prokletnike: a ovo e biti jer e se odabrani dii ponovo tako savreni i ujedinjeni ka Bogu, da oni nee u svojim umovima zainjati ni najmanju misao protiv njegove pravde; zato e svaki od njih zahtijevati pravdu, a iznad svega Poslanik Boji. Tako mi Boga ivog, pred

kojim ja stojim, mada sada plaem iz alosti za ovjeanostvom, na taj dan u traiti pravdu bez milosti protiv onih koji preziru moje rijei, a najvie protiv onih koji skrnave moje Evanelje. 59 Pakao je jedan, o uenici moji i u njemu e osueni vjeito podnositi kanjavanje. On ima sedam zona ili soba, jedna dublja od druge, a onaj ko ode u najdublju pretrpie veu kaznu. Moje rijei o mau anela Mikaela su istinite, jer onaj ko poini jedan grijeh saluuje pakao, a onaj koji poini dva grijeha, zasluuje dva pakla. Zato e u jednom paklu prokletnici osjetiti kaznu kao da su u deset, ili u stotinu, ili u hiljadu; a svemogui Bog, e svojom moi i iz smisla svoje pravde, dati da Satana prepati kao da je u deset stotina hiljada pakala, a ostali, svako prema svojoj poronosti. Tad ree Petar: O gospodaru, zaista je Boja pravda velika, a danas te je ova rasprava uinila tunim; zato te mi molimo, odmori se, a sutra nam reci na to je nalik pakao. Isus odgovori: O Petre, ti mi kae da se odmorim o Petre, ti ne zna ta govori, inae ne bi tako govorio. Doista, kaem vam, da je odmor u ovom ivotu otrov pobonosti i vatra koja guta svaki dobar rad. Jeste li zaboravili kako je Soloman Boji prorok sa svim prorocima ukorio lijenost? Istina je ta on kae: Besposlen nee obraivati zemlju zbog straha od hladnoe, zato e on na ljeto prositi!" Zato on kae: Sve to tvoja ruka moe uraditi, uradi to bez odmora. I ta kae Job najneviniji prijatelj Boji: Kao to je ptica roena da leti, tako je ovjek roen da radi. Zaista, kaem vam, ja mrzim odmor iznad svega. 60 Pakao je jedan i suprotan je raju, kao to je zima suprotna ljetu, a hladnoa toploti. Zato onaj ko bi da opie bijedu pakla morao vidjeti raj Bojih zadovoljstava. O mjesto prokleto Bojom pravdom radi prokletstva nevjernika i prokletnika, o kojem kae Job, prijatelj Boji: Tamo nema rada, nego vjeiti strah! A Isaija prorok protiv prokletnika kae: Njihov plamen nee biti ugaen, niti e zgasnuti njegova toplota. A David, na otac je plaui rekao: Tad e vladati nad njima munje i gromovi i sumpor i velika oluja. O jadni grenici, kako e im gnusno izgledati delies mesa, skupa odjea, mehki kaui i ritam slatke pjesme! i kako e ih bolesnim uiniti razbjenjela glad, prei plamenovi, pree ugljevlje i okrutna muenja sa gorkim plakanjem!" I zatim Isus ispusti alostan jecaj, rekavi: Zaista bi bilo bolje nikad ne biti oblikovan, nego pretrpiti tako okrutna muenja. Zamislite ovjeka koji trpi muenja na svakom dijelu svog tijela, koji nema nikoga da mu pokae saaljenje, nego mu se svi rugaju; recite mi, zar ovo ree biti velika bol? Uenici odgovorie: Najvei. Zatim ree Isus: Ovo je uivanje (u uporedbi) s paklom. Jer, uistinu, ja vam kaem, da - kad bi stavio na jedan vas sav bol koji su ljudi podnijeli na ovom svijetu i koji e podnijeti do dana sudnjeg, a na drugi samo jedan as bola pakla - prokletnici bi bez sumnje odabrali patnje ovog svijeta, jer svjetsko dolazi od ruku ovjeka, a drugo iz ruke avola, koji su bez ikakve samilosti. O kakvu okrutnu vatru e oni dati jadnim grenicima! O ljuta zima koja nee ublaiti njihove plamenove! Kakav krgut zuba i jecanje i plakanje! Jer Jordan ima manje vode od suza koje e u svakom trenu liti iz njihovih oiju. A ovdje e njihovi jezici proklinjati sve stvoreno sa svojim ocem i majkom i svojim Stvoriteljem, koji je blagoslovljen za svagda. 61 Rekavi to, Isus se opra sa svojim uenicima, prema Zakonu Bojem napisanom u knjizi Mojsijevoj i onda se oni pomolie. Vidjevi ga kako tako tuno govori, uenici nisu s njim razgovarali nikako itav dan, nego je svaki ostao prestraen njegovim rijeima.

Onda Isus otvorivi svoja usta poslije veernje (molitve) ree: Koji bi otac porodice - kad bi znao da se lopov sprema da provali u njegovu kuu - spavao? Sigurno nijedan; jer, on bi gledao i stajao spreman da ubije lopova. Zar ne znate da je Satana kao riui lav, koji ide traei koga bi mogao pozdraviti. Tako on trai da ovjek ini zlo. Uistinu, kaem vam, da, kad bi ovjek radio kao trgovac, on ne bi imao straha tog dana, jer bi on bio dobro pripremljen. Bio jedan ovjek koji je dao novac svojim susjedima, da bi oni njime trgovali, a profit bi trebao biti podjeljen u pravednoj srazmjeri. I neki su trgovali dobro, tako da su udvostruili novac. Meutim neki su koristili novac u slubu neprijatelju onoga ko im je dao novac, govorei zlo o njemu. Recite mi sad, kad susjed bude pozvao dunike na obraun, kako e stvar tei? Sigurno e nagraditi one koji su trgovali dobro, ali e protiv drugih njegov gnjev iskaliti prijekorima. A onda e ih on kazniti prema zakonu. Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, susjed je Bog, koji je ovjeku dao sve to on ima, sa samim ivotom, tako da ako (ovjek) ivi dobro na ovom svijetu - Bog ima hvalu, a ovjek slavu raja. Jer oni koji ive dobro udvostruuju svoj novac svojim primjerom, jer grenici videi njihov primjer, vraaju se pokajanju; zato e ovjek koji ivi dobro, biti nagraen velikom nagradom. Ali zli grenici, koji svojim grijesima polove ono ta im je dao Bog, troe ivote u slubi Satani, neprijatelju Bojem, hulei Boga i vrijeajui druge - recite mi, kakva e biti njihova kazna? Bie bez mjere, rekoe uenici. 62 Tad Isus ree: Onaj ko bi da ivi dobro, uzima primjer od trgovca koji zakljuava svoju radnju i uva je no i dan sa velikom marljiviu. I prodajui ponovo stvari koje kupuje, on je rad da stvori profit; jer ako on primjeti da e time izgubiti, on nee prodavati, ne, ni svom vlastitom bratu. Tako bi onda trebali vi raditi; jer uistinu je vaa dua trgovac a tijelo je radnja: zato ta ona prima svana preko osjetila je kupljeno i prodano njome. A novac je ljubav. Vidite da onda sa svojom ljubavlju vi ne prodajete niti kupujete najmanju misao kojom ne moete profitirati. Ali pustite da misao, govor i rad budu sve za ljubav Boju, jer vi ete tako nai sigurnost u tom danu. Uistinu, kaem vam, da se mnogi, peru i idu da se mole, mnogi poste i daju milostinju, mnogi ue i propovdaju drugima, iji je kraj pred Bogom hrav; jer, oni iste tijelo a ne srce, oni viu ustima ne srcem; oni se uzdravaju od mesa, a pune se grijesima; oni drugima daju stvari koje nisu dobre za njih, da bi oni bili smatrani dobrima; oni ue da bi znali da govore, ne da rade; oni propovijedaju drugima protiv onoga ta sami rade, i tako su prokleti vlastitim jezikom tako mi Boga ivog, takvi ne poznaju Boga svojim srcima; jer da ga znaju voljeli bi ga; a kako je sve to ovjek ima primio od Boga, isto tako bi trebao da potroi sve za ljubav Boiju. 63 Poslije nekoliko dana Isus je prolazio blizu grada Samariana, i oni mu ne dopustie da ue u grad, niti su htjeli prodati hljeb njegovim uenicima. Zato rekoe Jakov i Ivan: Gospodaru, bi li ti se svidjelo da se mi molimo Bogu da On poalje vatru sa neba na ove ljude? Isus odgovori: Vi ne znate kojim duhom ste voeni, kad tako govorite. Sjetite se da je Bog odredio da razori Ninivu, jer nije naao nikoga u tom gradu ko se bojao Boga, oni su bili tako zli da je Bog pozvavi Jonu proroka da ga poalje u taj grad, on rae zbog straha od ljudi pobjegao u Tarz, nato ga je Bog prokleo da bude baen u more, progutan od ribe i izbaen blizu Ninive. Poto je on tamo propovjedao, ti ljudi su se vratili pokajanju, tako da je Bog imao milost prema njima. Teko onima koji zovu na osvetu; jer na njih e ona stii, poto svaki ovjek ima u sebi uzrok za Boju osvetu. Sad mi recite, jeste li vi stvorili ovaj grad sa ovim ljudima? O budale kakve ste, sigurno ne. Jer sva stvorenja sjedinjena zajedno ne bi mogla stvoriti jednu novu muicu iz niega, a ovo je to stvaranje. Ako blogoslovljeni Bog koji je stvorio ovaj grad, sada ga trpi,

zato elite vi da ga unitite? Zato ne kaite: Da li bi ti se svidjelo gospodaru, da se mi molimo Gospodu Bogu naem, da bi se ovi ljudi vratili pokajanju? Sigurno je ovo odgovarajui postupak mog uenika, da se moli za one koji ine zlo. Tako je inio Abel kad ga je njegov brat Kain, proklet od Boga, ubio. Tako je uinio Abraham za Faraona, koji mu je od njega uzeo njegovu enu, i kojeg zato aneo Boji nije ubio, nego samo pogodio sa nemoi. Tako je uinio Zaharije, kad je dekretom bezbonog kralja on ubijen u Hramu. Tako su uinili Jermija, Isaija, Ezekiel, Daniel, i David sa svim prijateljima Bojim i svetim prorocima. Recite mi, ako bi brat bio pogoen ludilom, biste li ga vi ublili zato to je govorio zlo i udarili one koji mu dou blizu? Sigurno vi ne biste uinili to; ve biste prije nastojali da mu povratite zdravlje sa lijekovima pogodnim njegovoj slabosti". 64 Tako mi Boga ivog, pored kojim stoji moja dua, grenik je slabog razuma kad progoni ovjeka. Jer, recite mi, ima li iko ko bi razbio svoju glavu radi cijepanja kaputa svog neprijatelja? Pa kako moe biti zdravog razuma ko odvaja sebe od Boga, glavu od svoje due, a da bi povrijedio tijelo svog neprijatelja? Reci mi o ovjee, ko je tvoj neprijatelj? Tvoje tijelo, zasigurno, i svako ko te hvali. Zato ako bi bio zdravog razuma ljubio bi ruku onih koji te grde i davao poklone onima koji te progone i udaraju te mnogo; jer, o ovjee, to si vie gren zbog svojih grijeha i progonjen u ovom ivotu manje e biti na sudnjem danu. Ali, reci mi o ovjee, ako su sveci i proroci Boji bili proganjani i klevetani od svijeta, iako su oni bili nevini, ta e biti uraeno tebi, o grenie?, i ako su oni izdrali sve strpljivo molei za svoje progonitelje, ta bi da radi, o ovjee, koji zasluuje pakao? Recite mi o uenici moji, zar ne znate da je imej prokleo Bojeg slugu, Davida proroka, i bacao se kamenjem na njega? Pa ta je rekao David onima koji bili spremni da ubiju imeja? ta ti je o Joabe pa bi ti ubio imeja?, neka me kune, jer ovo je volja Boja koja e ovo proklinjanje okrenuti u blagoslovljenje. I tako je to bilo; jer, Bog je vidio strpljivost Davida i izbavio ga od progona njegovog sopstvenog sina Absaloma. Sigurno se ni list ne pomakne bez volje Boje. Zato kad si u muci, ne misli kako si mnogo podnosio, niti o onom ko te mui; nego razmisli koliko si za svoje grijehe zasluan da primi na ruku od avola pakla. Vi ste ljuti na ovaj grad to nee da nas primi, niti da nam proda hljeb. Recite mi jesu li ovi ljudi vai robovi?, jeste li im vi dali ovaj grad?, jeste li im vi dali njihovo ito?, ili jeste li im vi pomogli da ga poenju? Zasigurno ne; jer vi ste stranci u ovoj zemlji, i siromani ljudi. ta je onda ta stvar koju govorite?" Dva uenika odgovorie: Gospodaru, mi smo zgrijeili; neka Bog imade milosti prema nama. I Isus odgovori: Tako budi. 65 Pasha se primakla kad Isus sa svojim uenicima ode u Jerusalem. I on ode u banju zvanu Probatica. Kupanje je bilo tako hladno jer je aneo Boji svaki dan uzburkavao vodu, i ko god je prvi uao u vodu nakon njenog kretanja, bio je izlijeen od svake vrste slabosti. Zato je veliki broj bolesnih osoba ostao pored banje koja je imala pet stubita. I Isus vidje tamo jednog onemoenog ovjeka koji je bio trideset osam godina jako bolestan. Nato Isus znajui ovo Boanskom inspiracijom, imao je saaljenje prema bolesniku, ree mu: Da li bi ti da ozdravi? Onemoali odgovori: Gospodine, ja nemam ovjeka da me stavi u vodu kad je aneo uzburka, ve dok ja dolazim, drugi stupi ispred mene i ue. Tad Isus podie svoje oi ka nebu i ree: Gospode Boe nae, Boe oeva naih, imaj milosti prema ovom nemonom ovjeku. Rekavi ovo Isus ree: U ime Boga brate budi zdrav; ustani i uzmi svoju lealjku. Tad nemoni ustade, hvalei Boga, i ponese svoj krevet na svojim ramenima i ode svojoj kui hvalei Boga.

Oni koji su ga vidjeli povikae: Dan sabbata je, nije ti dozvoljeno da nosi krevet svoj. On odgovori: Onaj koji me je ozdravio mi ree: Podigni svoj krevet i idi svojim putem svojoj kui". Zatim ga oni upitae: Ko je on? On odgovori: Ja ne znam njegovo ime. Potom, meu sobom, rekoe: To mora da je bio Isus Nazarenac. Drugi rekoe: Ne, jer on je svetac Boji, a onaj ko je ovo uinio je lo ovjek, jer on je uinio sabbat prekrenim. I Isus ode u Hram, a veliko mnotvo mu se priblii da uje njegove rijei; nato su se sveenici jeli od zavidnosti. 66 Jedan od njih mu doe govorei: Dobri gospodaru, ti ui dobro i istinski; reci mi zato, kakvu e nam Bog nagradu dati? Isus odgovori: Ti me zove dobrim, a ne zna da je samo Bog dobar, kao to ree Job, prijatelj Boji: Dijete dan staro nije isto; da, kao to aneli nisu begrijeni pred Bogom". tavie on je rekao: Tijelo privlai grijeh i upija grijenost kao to spuva upija vodu. Nato su sveenici bili utljivi, zbunjeni. A Isus ree: Uistinu, kaem vam, nita nije opasnije od govora. Jer, Soloman je tako rekao: ivot i smrt su u moi jezika". I on se okrenu svojim uenicima i ree: Pripazite se onih koji vas hvale, jer oni vas obmanjuju. Jezikom je Satana blagoslovio nae prve roditelje, ali je jadan bio ishod njegovih rijei. Tako su mudraci Egipta blagoslovili Faraona. Tako je Golijat blagoslovio Filistejce. Tako je etrsto lanih proroka blagoslovilo Ahaba; meutim, lana je bila njihova hvala tako da su hvaljeni stradali sa hvaliteljima. Zato je ne bez razloga Bog rekao preko Isaije proroka: Narode moj, oni koji te blagoslove, varaju te". Jao vama pismoznanci i farizeji; jao vama sveenici i Leviti, jer vi ste pokvarili rtvu Boiju, tako da oni koji su doli rtvovati vjeruju da Bog jede kuhano meso, kao ovjek". 67 Jer vi im kaite: Donesite vaih ovaca, i bikova i janjadi u hram svog Boga, i ne jedite sve, ve dajte dio svom bogu od onog ta vam je dao, a ne govorite im o porijeku rtve, to je za svjedoenje ivotu datom sinu naeg ocu Abrahama, tako da vjera i pslunost naeg oca Abrahama, sa obeanajima koja mu je dao Bog i blagoslovima koji su mu dati, nikad ne trebaju biti zaboravljeni. Ali preko Ezekiela proroka, Bog kae: Odstranite od mene te svoje rtve, vae su mi rtve odvratne. Jer primie se vrijeme kad e se izvriti ono to je rekao Bog preko Hoea proroka, a rekao je: Ja u zvati odabrani narod neodabrani. I kao to on kae preko Ezekiela proroka: Bog e sklopiti novi zavjet sa svojim narodom, ne kao zavjet kojeg je dao vaim oevima, kojeg se nisu drali, i On e uzeti od njih srce od kamena i dae im novo srce: a sve ovo e biti jer vi sada ne idete s tim zakonom. I vi imate klju, ali ne otvarate: rae blokirate put onima koji bi ili njime". Sveenik je odlazio da saopi sve prvosveaniku koji je stajao blizu svetilita, ali Isus ree: Ostanite, jer ja u odgovoriti na tvoje pitanje. 68 Ti me pita ta e nam Bog dati u raju. Doista, kaem ti, da oni koji misle o zaradi ne vole svog gospodara, oban koji ima stado ovaca, kad vidi da dolazi vuk, spremi se da ih brani; nasuprot tome kad plaenik vidi vuka naputa stado i bjei. Tako mi Boga ivog pred kojim stoji moja dua, da je Bog oeva naih va Bog, vi ne biste pomiljali da kaete: ta e mi Bog dati?" Nego vi biste rekli, kao to je uinio David, njegov prorok: ta u ja dati Bogu, za ono sve to je dao meni? Ja u vam govoriti parabalama da biste vi razumjeli. Bio jedan kralj koji pored puta nae ovjeka kojeg su skinuli lopovi, koji su ga smrtno ranili. I on je imao saaljenje prema njemu i

naredio je svojim robovima da ga odnesu u grad i njeguju; oni ovo uradie marljivo. I kralj uveliko zavoli bolesnog ovjeka, tako da mu on dade sopstvenu erku za brak i uini ga svojim nasljednikom. Sigurno je da je ovaj kralj bio najmilosrdniji; meutim ovjek je tukao robove, prezirao lijek, zlostavljao svoju enu, govorio zlo o kralju, uinio da se njegovi vazali pobune protiv njega. I kad bi kralj traio neku uslugu, on bi imao obiaj da kae: ta e mi kralj dati kao nagradu? Pa kad je kralj ovo uo, ta je uinio tako bezbonom ovjeku?" Oni svi odgovorie: Jao njemu, kralj ga je liio svega i okrutno ga kaznio. Onda ree Isus: O sveenici i pismoznanci i Farizeji i ti velikosveenie koji si uo moj glas, ja vam objavljujem ta je Bog rekao vama preko proroka Isaije: Ja sam izdravao robove i veliao ih, ali oni su me prezirali." Kralj je na Bog, koji je naao Izraela na ovom svijetu punom nevolja, i dao ga zato svojim slugama Josipu, Mojsiju i Aronu, koji su ga njegovali. A na Bog je zaeo takvu ljubav prema njemu, da je On radi naroda Izraelovog uzeo potopiti faraona i uznemirio sto dvadeset kraljeva Kanaanaca i Medjenaca; On mu je dao svoje zakone, inei ga nasljednikom sve te (zemlje) u kojoj na narod ivi. Ali kako se ponio Izrael? Koliko mnogo proroka je pobio; koliko je proroanstva zaprljao; kako je on prekrio Zakon Boji: kako su mnogi zbog tog napustili Boga i otili da slue idole kroz va prekraj. O sveenici! Kako vi obeaujete Boga nainom svog ivota! A sad me vi pitate: ta e nam Bog dati u raju? Trebali ste me upitati: Kakva e biti kazna koju e vam Bog dati u paklu, a zatim ta treba da radite za pravo pokajanje, da bi Bog imao milosti prema vama: jer, ja vam ovo mogu rei i za ovaj kraj sam poslat vama". 69 Tako mi Boga ivog, pred kojim stojim, vi neete dobiti od mene pohvalu, nego istinu. Zato vam kaem, pokajte se i okrenite Bogu kao to su inili oevi vai nakon grijeenja, i ne otvrdnite svoja srca." Sveenike je spopao bijes zbog ovog govora, ali zbog straha od obinog puka, oni ne rekoe niti rijei. Isus nastavi govorei: O uitelji i pismoznanci, o farizeji, o sveenici, recite mi. Vi elite konje kao vitezovi, ali vi ne elite da idete u rat; vi elite lijepo odijelo kao ene, ali vi ne elite da raete i uzgajate djecu; vi elite plodove polja, a ne elite da obraujete zemlju; vi elite morske ribe, a ne elite ii da lovite; vi elite ast kao graani, a ne elite teret republike; i vi elite desetinu i prve plodove kao sveenici, ali ne elite da sluite Bogu istinski. ta e onda uiniti Bog sa vama obzirom da vi elite ovdje svako dobro, bez ikakvog zla? Doista, kaem vam da e vam Bog dati mjesto gdje ete vi imati svako zlo, bez imalo dobra. Kad je ovo Isus izgovorio, bi mu doneen ovjek opsjednut avlom, koji nije mogao da govori niti gleda, a bio je lien i sluha. Nato Isus videi njihovu vjeru, podie svoje oi k nebu i ree: Gospode Boe oeva naih, imaj milosti nad ovim bolsenim ovjekom i daj mu zdravlje, da bi ovi ljudi ovdje znali da si me Ti poslao. Rekavi ovo Isus naredi duhu da ode, govorei: Uz mo imena Bojeg, Gospoda naeg, odlazi zloduhu iz ovjeka! Duh ode i nijemi ovjek progovori i progleda svojim oima. Nato svi bijahu ispunjeni strahom, ali pismoznanci rekoe: Uz mo Belzebuba, princa domona, on je izbacio demone. Tad ree Isus: Svako kraljevstvo podjeljeno protiv sebe, unitava se, i kua pada na kuu. Ako uz mo Sotone, Sotona bude izbaen, kako e njegovo kraljevstvo opstati? A ako vai sinovi izbace Satanu sa knjigom koju im je dao Solomon prorok, oni svjedoe da sam ja izbacio Satanu uz Boju mo. Tako mi Boga ivog, blesfemija protiv Svetog Duha je bez otkupa na ovome i na drugom svijetu; jer zao ovjek sam sebe proklinje, znajui prokletstvo. Rekavi ovo Isus izie iz Hrama. A svjetina ga je veliala, jer, oni su donijeli sve bolesne ljude koje su mogli sabrati, i Isus uinivi molitvu dade svima njihovo zdravlje. Poslije tog dana u

Jerusalemu rimski vojnici, djelovanjem Satane poee da uzbunjuju obian narod govorei da je Isus Bog Izraelov, koji je doao da posjeti svoj narod. 70 Poslije pae Isus ode iz Jerusalema i ue u granice Cezareje Filipi. Poslije toga kad mu je aneo Gabriel rekao o zavoenju, koje je poeo meu svjetinom, on upita svoje uenike, rekavi: ta ljudi kau o meni? Oni rekoe: Neki kau da si ti Ilija, drugi Jeremija, a mi da si jedan od starih proroka. Isus upita: A vi, ta vi kaete da sam ja? Petar odgovori: Ti si Krist, sin Bogov. Tad Isus bi ljut i s gnjevom ga prekori, rekavi: Odlazi i napusti me, jer ti si avo i trai da uinim prekraj. I on preplai jednaestoricu, rekavi: Jao vama ako ovo vjerujete jer mi je Bog dao veliko prokletstvo protiv onih koji ovo vjeruju. On je bio rad da odbaci Petra; nato jedanaestorica preklinjae za njega Isusa, koji ga ne odbaci nego ga jo jednom prekori, govorei: Pazi da nikad vie ne kae takve rijei, jer e te Bog prokleti! Petar zaplaka i ree: Gospodaru, govorio sam ludo, preklinji Boga da mi On oprosti. Tad ree Isus: Ako Bog nije htio da se pokae svom sluzi Mojsiju niti Iliji, kojeg je tako volio, niti bilo kojem proroku, zar ete misliti da bi se Bog pokazao ovoj bezvjernoj generaciji? Ali, zar ne znate da je Bog stvorio sve stvari iz niega samo sa jednom rjeju, a svi ljudi imaju svoje porijeklo iz komada ilovae? Pa kako e Bog imati slinost ovjeku? Jao onima koji doputaju sebi da ih Satana obmane! Rekavi ovo Isus je molio Boga za Petra, jedanestorica i Petar su plakali i govorili: Tako budi, tako budi, o blagoslovljeni Gospode Boe na. Poslije toga Isus ode u Galileju da bi ovo zaludno miljenje - koje je obian puk poeo da dri o njemu - bilo ugaeno. 71 Poto Isus doe u svoju vlastitu zemlju, proiri se kroz itav region Galileje kako je taj Isus prorok doao u Nazaret. Nato su oni marljivo traili bolesne i donosili ih njemu, preklinjui ga da bi ih on dotakao svojim rukama. Mnotvo je bilo tako veliko da je izvjesni bogati ovjek bolestan od paralize, poto nije mogao biti uneen kroz vrata, dao da se odnese na krov kue u kojoj je Isus bio i dajui da se krov otkrije, dao da se pomou arafa spusti pred Isusa. Isus je za trenutak stajao u oklijevanju, i onda on ree: Ne boj se brate, jer su ti tvoji grijesi oproteni. Svi su bili uvrijeeni uvi ovo i rekoe: A ko je taj ko oprata grijehe? Tad Isus ree:"Tako mi Boga ivog, ja nisam u stanju opratati grije, niti bilo koji ovjek, nego Bog jedini oprata. Ali, kao sluga Boji, ja mogu da Ga molim za grijehe drugih: i tako sam Ga molio za ovog bolesnog ovjeka i ja sam siguran da je Bog uo moju molitvu. Zato da biste vi mogli znati istinu, ja kaem ovom bolesnom ovjeku: U ime Boga oeva naih, Boga Abrahama i njegovih sinova, ustani izlijeen! A kad Isus ovo ree, bolesnik ustade izlijeen i slavie Boga. Zatim je puk preklinjao Isusa da moli Boga za bolesne koji su stajali vani. Nato Isus izie k njima i podigavi svoje ruke ree: Gospode Boe vojski, Boe ivi, Boe sveti koji nikad nee umrijeti; imaj milosti nad njima! Nato svi odgovorie: Amen. Kada je ovo bilo reeno, Isus poloi svoje ruke na bolesni narod, i oni svi primie svoje zdravlje. Tad su slavili Boga, govorei: Bog nas je pohodio svojim prorokom, a poslao nam je Bog velikog proroka.

72 Nou je Isus tajno razgovarao sa svojim uenicima govorei: Uistinu, kaem vam da Satana eli da vas rasije kao penicu; ali ja sam molio Boga za vas, i od vas nee stradati niko, izuzev onog ko mi sprema zamke. On ovo ree o Judi, jer mu je aneo Gabriel rekao kako je Juda imao posla sa sveenicima, i ispria im sve ta je Juda govorio. Sa suzama se primae Isusu onaj koji ovo pie, govorei: O gospodaru, reci mi, ko je taj ko bi te izdao? Isus odgovori, rekavi: O Barnaba, ovo nije trenutak za tebe da ga zna, ali hra e se sam otkriti uskoro, jer ja u otii sa svijeta. Tad zaplakae apostoli, govorei: O gospodaru, zato e nas napustiti? Mnogo je bolje kad bi mi pomrli, nego da nas ostavi! Isus odgovori: Ne uznemiravajte svoja srca, niti budite straljivi: jer ja vas nisam stvorio, nego e Bog na stvoritelj, koji vas je stvorio, zatititi vas. to se mene tie, ja sam sad doao na svijet da pripremim put za Poslanika Bojeg koji e svijetu donijeti spas. Ali pazite da ne budete obmanuti, jer e doi mnogi lani proroci, koji e uzeti moje rijei i zatrovati moje Evanelje. Tad ree Andrija: Gospodaru, reci nam neki znak, da bi ga mi znali. Isus odgovori: On nee doi u vae vrijeme, nego e doi izvjestan broj godina poslije vas, kad moje Evanelje bude poniteno tako da e biti jeva trideset vjernika. U to vrijeme e Bog imati milosti nad svijetom i tako e On poslati svog Poslanika, nad ijom glavom e poivati bijeli oblak, na osnovu ega e on biti poznat kao jedan od odabranika Bojih, i pomou njega e se manifestovati svijetu. On e doi sa velikom moi protiv bezbonika, i unitie idolopoklonstvo na zemlji. To me raduje to e kroz njega na Bog biti poznat i slavljen, i pokazae se da sam ja bio istina; i on e izvriti osvetu nad onima koji budu rekli da sam ja vie od ovjeka. Uistinu, kaem vam da e Mjesec bdjeti nad snom njegovim u njegovom djetinjstvu, a kad on odraste, on e ga uzeti u svoje ruke. Neka se svijet pripazi da ga ne odbaci, jer on e pobiti idolopoklonike, jer mnogo ih je pobio Mojsije sluga Boiji i Joua, koji nije potedio gradove koje su spalili i poklali djecu; jer na staru ranu neko stavlja vatru. On e doi sa istinom mnogo jasnijom od one svih proroka i prekoravae onog ko se bude sluio gomilanjem. Kule grada naeg oca e pozdravljati jedna drugu od zadovoljstva: i tako kad se bude vidilo da idolopoklonstvo pada na zemlju i ja budem priznat ovjekom kao i drugi ljudi, uistinu kaem vam da Poslanik Boji dolazi". 73 Uistinu, kaem vam, ovo vas Satana iskuava da li ste prijatelji Boji - jer niko ne napada svoje vlastite gradove - kad bi Satana imao svoju volju nad vama on bi vas pustio da otplovite u vlastito zadovoljstvo; ali poto on zna da ste vi njemu neprijatelji on e uiniti svako nasilje da bi uinio da stradate. Ali, vi se ne bojte, jer on e biti protiv vas kao pas koji je svezan lancem, jer je Bog uo moju molitvu". Ivan ree: O gospodaru, ne samo za nas, nego za one koji e vjerovati Evanelje, reci nam kako stari iskuavatelj vreba ovjeka. Isus odgovori: Taj zloa iskuava ovjeka na etiri naina. Prvi je kad on iskuava sobom, sa mislima. Drugi je kad on iskuava rijeima i djelima putem svojih slugu; trei je kad on iskuava lanom dogmom; etvrti je kad on iskuava lanim vizijama. Pa kako ovjek treba biti oprezan, to vie to on ima u svojoj naklonosti tijelo ovjeka, koje voli grijeh kao to onaj ko ima groznicu, voli vodu. Uistinu, kaem vam, da ako se ovjek boji Boga, on e imati pobjedu nad svim, kao to kae David Njegov prorok: Bog e dati nad tebe svoje anele, koji e uvati tvoje puteve, tako da avo nee uiniti da se spotakne. Hiljadu e pasti na tvoju lijevu ruku, a deset hiljada na tvoju desnu ruku, tako da ti oni nee prii blizu". Nadalje, na Bog nam je s velikom ljubavlju obeao preko istog Davida, da e nas uvati, rekavi: Ja vam dajem razum koji e vas uiti; a na tvojim putevima kojima e ii, Ja u dati da Moje oko poiva nad tobom.

Ali ta u ja rei? On je rekao preko Isaije: Moe li majka zaboraviti dijete svoje utrobe? Nego, kaem ti, da kad te ona zaboravi, ja te neu zaboraviti. Recite mi onda, ko e se plaiti Satane imajui uvanje anela i zatitu Boga ivog? Ipak, potrebno je, kao to kae prorok Solomon da Ti moj sine, koji si doao da se boji Gospoda, pripremi svoju duu za iskuenje. Uistinu kaem vam, da ovjek treba da ini kao to radi bankar koji pregleda novac, da ispituje svoje misli, da ne zgrijei protiv Boga svog stvoritelja". 74 Bilo je a i ima na svijetu ljudi koji ne misle na grijeh; koji su u najveoj pogreci. Recite mi kako je zgrijeio Satana? Sigurno je da je on zgrijeio u miljenju da je on vrijedniji od ovjeka. Solomon je zgrijeio u miljenju da pozove sva Boija stvorenja na gozbu, nato ga je riba ispravila pojedavi sve ta je on pripremio. Zato je ne bez razloga rekao David na otac da Ui u neije srce postavlja ovjeka u dolinu suza". I zato vie Bog preko Isije svog proroka, rekavi: Nosite svoje zle misli od mojih oiju. A s kojim ciljem kae Solomon: Potpunim uvanjem, uvaj svoje srce? Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, sve je reeno protiv zlih misli kojima se ini zlo, jer bez miljenja je nemogue zgrijeiti. Pa recite mi, kad poljodjelac sadi vinograd, da li on sadi biljke duboko? Sigurno da. Isto tako radi Satana, koji pri usaivanju grijeha ne staje u oku niti uhu, nego prolazi u srce, koje je Boija kua. Kao to je On govorio preko Mojsija svog sluge, rekavi: Ja u boraviti u njima, da bi oni mogli ii mojim zakonom. Pa recite mi, ako bi vam kralj Herod dao kuu da u njoj uvate ono ta on eli, bili ste vi dopustili Pilatu njegovom neprijatelju da ue ili da smjesti u nju svoje stvari? Sigurno ne. Koliko manje biste trebali dopustiti Satani da ue u vae srce ili da stavi svoje misli u njega, obzirom da je na Bog dao vama vaa srca na uvanje, koja su njegovo boravite. Primjetite zato, da bankar gleda svoj novac, da li je lik Cezarov pravi, da li je srebro dobro ili lano, ili da li je potrebne teine: zato ga on mnogo prevre u ruci. Ah, ludi svijete! Kako si ti obazriv u svom poslu, tako da e ti na dan posljednji koriti i suditi Boje sluge za bezbrinost i nemarnost, jer bez sumnje su tvoje sluge obazrivije od slugu Bojih. Reci mi onda, ko je taj ko pregleda misao, kao bankar srebrenu kovanicu? Sigurno niko". 75 Tad ree Jakov: O gospodaru, kako je pregledanje misli slino (onom od) kovanice? Isus odgovori: Dobro srebro u misli je pobonost, jer svaka bezbona misao dolazi od avola. Pravi lik je primjer svetaca i proroka koje mi treba da slijedimo; a teina misli je ljubav prema Bogu prema kojoj sve treba da je uraeno. Zato e neprijatelj donijeti bezbone misli protiv vaih susjeda, (misli) prilagoene svijetu da iskvare tijelo, (misli) zemaljske ljubavi za kvarenje ljubavi prema Bogu. Bartolomeo upta: ta mi treba da radimo da bismo malo mislili, a da ne bismo pali u iskuenje? Isus odgovori: Za vas su potrebne dvije stvari. Prva je da mnogo radite, a druga je da malo govorite: jer besposlenost je lavabo u koji se skuplja svaka neista misao, a previe govora je suner koji upija poronosti. Potrebno je zato, ne samo da va rad dri zaokupljenim vae tijelo, nego i da dua bude okupirana molitvom. Jer ona nikad ne treba da prestane s molitvom. Naveu vam jedan primjer: Bio jedan ovjek koji je slabo plaao, zbog ega niko ko ga je znao nije htio da ide obraivati njegova polja. Nato je on kao zao ovjek rekao: Otii u na trg da naem besposlene koji nita ne rade, i zato e doi da obrauju moj vinograd. Ovaj ovjek je otiao iz svoje kue i naao mnoge strance koji su u besposlici stajali i nisu imali novac. S njima je on govorio i odveo ih u svoj vinograd. Ali zaista niko ko ga je znao i radio posao za njega, nije otiao tamo. On je satana, taj koji plaa slabo; jer on daje posao, a ovjek prima za to vjene vatre u njegovoj slubi. Zato je on iziao iz raja i ide da trai radnike. Sigurno on uzima za svoje

poslove one koji stoje u besposlici ma ko oni bili, ali daleko vie onih koji ga ne znaju. Nikako nije dovoljno za nekoga da zna zlo, da bi ga izbjegao, nego treba da radi dobro da bi ga prevaziao. 76 Naveu vam za to primjer. Bio jedan ovjek koji je imao tri vinograda, koje je izdao trojici poljodjelaca. Zbog toga to prvi nije znao kako da obrauje vinograd, vinograd je rodio samo liem. Drugi je uio treeg kako se loza uzgaja; i on je dobro sluao njegove rijei; i on je obraivao svoj kako mu je rekao, tako da je vinograd trei put urodio mnogo. Ali drugi je ostavio svoj vinograd neobraen, troei svoje vrijeme jedino u govoru. Kad je dolo vrijeme da se plati renta vlasniku vinograda, prvi ree: Gospodaru, ja ne znam kako tvoj vinograd treba da se obrauje: zato ja nisam dobio nikakav plod ove godine". Gospodar odgovori: O budalo, zar sam ivi na svijetu pa nisi traio savjet mog drugog vinogradara, koji dobro zna kako se obrauje zemlja? Sigurno je da e mi platiti. Rekavi ovo on ga osudi da radi u zatvoru dok ne plati svom gospodaru, koji pokrenut saaljenjem u svojoj jednostavnosti, oslobodi ga, govorei: Odlazi, jer ja neu da ti vie radi u mom vinogradu; za tebe je dosta da ti ja dam tvog dug. Drugi doe, kojem gospodar ree: Dobrodoao moj vinogradaru! Gdje su plodovi koje mi duguje? Sigurno je obzirom da ti zna kako se potkresuje loza, da je vinograd kojeg sam ti unajmio urodio mnogim plodom. Drugi dogovori: O gospodaru, tvoj vinograd je zaostao jer ja nisam potkresao drvo niti obradio tlo, pa vinograd nije donio plod, tako da ja ne mogu da ti platim. Nato gospodar pozva treeg i s uenjem ree: Ti ree meni da te je ovaj ovjek, kojem sam ja iznajmio drugi vinograd, nauio perfektno da obrauje vinograd koji sam ti iznajmio. Kako je onda mogue da vinograd koji sam njemu iznajmio, nije donio plod, obzirom da je to sve jedno tlo? Trei odgovori: Gospodaru, loza se ne uzgaja samo priom, ve on mora da oznoji koulju svaki dan ko hoe da mu donese plod. A kako e vinograd tvog vinogradara donijeti plod o gospodaru, ako on ne radi nita nego samo gubi vrijeme priajui? Sigurno je, o gospodaru, da je on sproveo u djelo svoje vlastite rijei - (dok) sam ja koji ne mogu toliko govoriti dao tebi rentu za dvije godine, a on bi ti dao rentu vinograda za pet godina. Gospodar je bio gnjevan i ree s prezirom vinogradaru: I tako si ti obavio veliki posao time to nisi sjekao drvo i izravnavao vinograd zbog ega postoji dug prema tebi, velika nagrada! I pozvavi svoje sluge on dade da ga isprebijaju bez ikakve milosti. A zatim ga on stavi u zatvor pod prismotrom okrutnog sluge koji ga je tukao svaki dan, i nikad nije htio da ga pusti na molitve njegovih prijatelja". 77 Uistinu, kaem vam da e mnogi na Sudnji dan rei Bogu: Gospode, mi smo propovijedali i pouavali tvojim zakonom. Protiv njih e ak kamenje vikati, govorei: Kad ste propovjedali drugima, vi ste vlastitim jezicima prokleli sebe, o inioci nepravde". Tako mi Boga ivog, ree Isus, onaj ko zna istinu, a radi kontra, bie kanjen tako tekom kaznom da e ak i Satana imati saaljenje prema njemu. Recite mi onda, je li nam na Bog dao zakon za znanje ili na djelanje? Uistinu, kaem vam, da svo znanje ima za kraj onu mudrost koja ini sve to zna. Recite mi, ako neko sjedi za stolom i svojim oima opazi delikates mesa, ali rukama svojim odabere neiste stvari i pojede ih, zar nije on lud? Da, sigurno, rekoe uenici. Onda Isus ree: O ludae mimo svih ludaka si ti o ovjee, to svojim shvatanjem zna nebesa, a rukama svojim odabire zemlju; sa svojim shvatanjem spoznaje Boga, a sa svojom ljubavlju

eli svijet; svojim razumom spoznaje zadovoljstva raja, a svojim djelima odabire nevolje pakla. Hrabri vojnik koji ostavlja ma i nosi korice da se bori! Pa zar ne znate da onaj koji ide nou eli svjetlo, ne samo da vidi svjetlo, nego da vidi dobar put, da bi on sigurno proao u svratite? O jadni svijete, budi hiljadu puta prezren!, na Bog je preko svojih svetih proroka uvijek htio da ga obdari da zna kojim putem ii u svoju zemlju i svoj poinak: ali ti nevaljale, ne samo to ne eli ii, ve to je gore, prezire svjetlost! Istinita je poslovica o kamili da ona ne voli bistru vodu da pije, jer ona ne eli da vidi svoje sopstveno runo lice. Tako ini bezbonik koji radi loe; jer on mrzi svjetlost, da se ne bi znali njegovi zli poslovi. Ali, onaj ko prima mudrost, i ne samo da ne radi dobro, ve, to je gore, upoljava je za zlo - slian je onom ko koristi darove kao instrument da ubije daradovca. 78 Uistinu, kaem vam da Bog nema saaljenja prema padu Satane, ali je (imao saaljenje) prema padu Adama. Neka vas zadovolji da znate nesreno stanje onog ko zna dobro a ini zlo. Potom ree Andrija: O gospodaru, dobra je stvar napustiti uenje, kao i ne zapasti u takvo stanje. Isus odgovori: Ako je svijet dobar bez sunca, ovjek bez oiju, dua bez razumijevanja, onda je dobro ne znati. Doista, kaem vam, kruh nije tako dobar za privremeni ivot, kao uenje za vjeni ivot. Zar ne znate da je naelo Boije da se ui? Jer, tako kae Bog: Pitaj svoje starije i oni e te pouiti". A u zakonu Bog kae: Neka moja naela budu pred tvojim oima i kad ti sjedi i kad ti hoda, i stalno razmiljaj o tome. Da li je onda dobro ne uiti, sad moete znati. Oh, nesrenog onog ko prezire mudrost, jer on je siguran da e izgubiti vjeni ivot". Jakov odgovori: O Gospodaru, mi znamo da Job nije uio od gazde, niti Abraham; ipak su oni postali sveci i proroci. Isus odgovori: Uistinu, kaem vam, da onaj ko je u mladoenjinoj kui ne treba biti pozvan na svadbu, jer on stanuje u kui gdje se svadba odrava; nego oni koji su daleko od kue. Pa zar ne znate da su proroci Boji u kui Boje naklonosti i milosti, i tako se Zakon Boji manifestirao u njima: kao to David otac na kae o ovoj stvari: Zakon Boga njegovog je u njegovom srcu; zbog toga njegova staza nee biti raskopana". Uistinu, kaem vam da na Bog nije pri stvaranju ovjeka stvorio ga samo pravednog, nego je umetnuo u njegovo srce svjetlost, koja e mu pokazati da je to pogodno za sluenje Bogu. Zato, ako ovo svjetlo bude zatamnjeno poslije grijeha, ono joj nije ugaeno. Jer, svaki narod ima ovu elju da slui Bogu, premda su oni izgubili Boga i slue krivim i lanim bogovima. U skladu stim potrebno je da ovjek bude pouen o prorocima Bojim, jer, oni su imali jasno svjetlo da poue putu za raj, zemlji naoj, sluei Bogu dobro: kao to je potrebno da onaj ije su oi presahle bude voen i pomognut". 79 Jakov upita: A kako e nas pouiti proroci ako su mrtvi, i kako e biti pouen onaj koji nema znanje o prorocima? Isus odgovori: Njihovo uenje je zapisano, tako da ga treba studirati, jer (zapisano) je tebi, od proroka. Uistinu, zaista, ja vam kaem da onaj ko prezire proroanstvo, ne prezire samo proroka, ve takoe prezire Boga koji je poslao proroka. A to se tie onih koji ne znaju proroka, kao to su narodi, ja vam kaem, ako tamo u tim podrujima bude ivio ikakav ovjek onako kako mu bude pokazivalo njegovo srce, ne inei drugima ono to on ne bi primio od drugih i dajui susjedu svom ono ta bi primio od drugih, takav ovjek nee biti zaboravljen od milosti Boje. Zato e mu Bog na smrti, ako ne prije, pokazati i dati mu svoj znak sa milosrem. Moda vi mislite da je Bog dao zakon iz ljubavi za zakonom? Sigurno je da ovo nije tano nego je Bog dao zakon da bi ovjek inio dobro za ljubav Boju. I tako, ako Bog nae ovjeka koji za ljubav Njegovu radi dobro, hoe li ga On moda prezreti? Nikako, naprotiv,

rae e ga voljeti vie od onih kojima je dao zakon. Naveu vam za to jedan primjer: bio jedan ovjek koji je imao velike posjede i na svojoj teritoriji je imao pustinjsko tlo gdje je raao samo korov. I tako, kako je jednog dana etao tom pustarom, on meu tim biljkama bez plodova nae biljku koja je imala delikates plodove. Nato ovaj ovjek ree: Pa kako ova biljka ovdje raa tako delikatesnim plodovima? Sigurno neu dati da bude posjeena i stavljena na vatru sa ostalima". I pozvavi svoje sluge on ih natjera da je iskopaju i posade u njegov vrt. Isto tako e, kaem vam, na Bog sauvati od buktinja vatre pakla one koji rade pravedno, ma ko oni bili". 80 Reci mi gdje je stanovao Job ako ne u Uzu meu idolopoklonicima? A u vrijeme potopa, kako pie Mojsije? Reci mi. On ree: Noa je zaista naao milost kod Boga". Na otac Abraham je imao oca bez vjere, jer, on je pravio i oboavao lane idole. Lot je boravio meu najporonijim ljudima na Zemlji. Daniel je kao dijete sa Hananijem, Azarjom i Miaelom bio uzet kao zarobljenik kod Nabukadonosora na takav nain da su oni imali samo dvije godine kad su uzeti i oni su bili odgajani meu mnotvom idelopoklonikih sluga. Tako mi Boga ivog, kao to vatra sagara suhe stvari i pretvara ih u vatru ne inei razliku izmeu masline, empresa i palme, isto tako na Bog ima milost prema svakom ko pravo radi, ne inei razliku izmeu Jevreja, Skita, Grka, ili Ismaelite. Ali, ne zaustavi svoje srce tu, o Jakove, jer gdje je Bog poslao svog proroka treba potpuno porei svoj sud i slijediti proroka i ne rei: Zato on tako govori? Zato on tako zabranjuje i nareuje?, nego reci: Tako Bog hoe. Tako Bog nareuje. Pa ta je rekao Bog Mojsiju, kad je izrael prezirao Mojsija?" Oni ne prezirae tebe, ve prezree mene. Uistinu kaem vam, da ovjek treba da potroi svo vrijeme svog ivota ne u uenju kako da govori ili ita, nego u uenju kako da ini dobro. Pa reci mi, koji je to sluga Herodov koji ne bi uio da mu udovolji, sluei mu usrdno? Teko svijetu to ui samo da udovolji tijelu koje je ilovaa i izmet, a ne izuava nego zaboravlja slubu Bogu koji je stvorio sve stvari, koji je blagoslovljen zauvjek. 81 Reci mi, bili to bio veliki grijeh sveenika, da su oni, kad su nosili koveg zavjeta Bojeg, pustili ga da ispane na zemlju? Uenici zadrhtae uvi ovo, jer, oni su znali da je Bog ubio Uzaa to je pogreno dodirnuo koveg Boji. I oni rekoe: Takav grijeh bi bio natei. Onda ree Isus: Tako mi Boga ivog, vei je grijeh zaboraviti rije Boju kojom je on nainio sve stvari, kojom ti On nudi vjeni ivot. Rekavi ovo Isus uini molitvu; a poslije svoje molitve on ree: Sutra moramo prei u Samariju jer mi je tako rekao sveti aneo Boji. Jednog dana u rano jutro Isus stie blizu bunara kojeg je napravio Jakov i dao ga Josipu svom sinu. Nato Isus bivi izmoren putom, posla svoje uenike u grad da kupe hranu. I tako on sjede pored bunara, na kamen bunarski. I gle, ena Samaritanka dolazi na bunar da izvue vodu. Isus ree eni: Daj mi da se napijem. ena odgovori: Pa zar te nije stid da ti obzirom da si Hebrej, ie od mene da pije, koja sam ena Samaritanka? Isus odgovori: O eno, da ti zna ko je taj koji trai od tebe da pije, moda bi ti pitala njega da pije. ena upita: Pa kako bi mi ti dao da pijem, obzirom da ti nema suda da izvlai vodu niti ueta, a bunar je dubok? Isus odgovori: O eno, ko god pije vodu ovog bunara e mu se ponovo javlja, a ko god pije vodu koju mu ja dadnem, nema vie ei; nego onima koji imaju e, daj njima da piju, tako da oni odu u vjeni ivot. Tad ree ena: O gospodaru, daj mi te tvoje vode.

Isus ree: Idi pozovi svog mua, i ja u vam oboma dati da pijete. ena ree: Ja nemam mua. Isus odgovori: Pa jesi li rekla istinu, jer ti si imala petoricu mueva, a onaj kojeg sad ima, nije tvoj mu. ena bjee zapanjena uvi ovo, i ree: Gospodaru, sad vidim da si prorok; reci mi zato ja molim: Hebreji obavljaju molitvu na brdu Cionu u Hramu sagraenom od Solomana u Jerusalemu, i kau da ondje i nigdje vie (ljudi) ne nalaze naklonost i milost Boju. A na narod oboava na tim planinama i kae da samo na planinama Samarije treba da se obavlja oboavanje. Ko su pravi oboavatelji? 82 Tad Isus uzdahnu i zaplaka, rekavi: Teko tebi Judeja, jer ti slavi govorei: Hram Gospodnji, Hram Gospodnji, a ivi kao da nema Boga, sasvim predata zadovoljstvima i dobicima svijeta; jer ova e te ena na Dan sudnji osuditi na pakao; jer ova ena trai da naui slavu i milost pred Bogom. I okreui se eni ree: O eno, vi Samaritanci oboavate ono ta vi ne znate, a mi Hebreji oboavaomo ono to mi znamo. Uistinu, kaem ti da je Bog Duh istine, i tako u duhu i u istini On mora biti oboavan. Jer, obeanje Boje je uinjeno u Jerusalemu, u Hramu Solomonovu, a ne drugdje. Ali, vjeruj mi, doi e vrijeme da e Bog dati svoju milost u drugom gradu i bie u svakom mjestu mogue oboavati Ga u istini. A Bog e u svakom mjestu primiti istinsku molitvu s milou. ena ree: Mi ekamo Mesiju; kad on doe on e nas pouiti. Isus upita: Zna li ti eno da Mesija mora doi? Ona odgovori: Da gospodaru. Tad se Isus obradova i ree: Koliko ja vidim, o eno, ti si vjernica: znaj onda da e u vjeri Mesije biti spaen svako ko je odabranik Boji; zato je potrebno da ti zna za dolazak Mesijin. ena ree: O gospodaru, moda si ti Mesija. Isus odgovori: Ja sam naravno poslan domu Izraelovom kao prorok spasa; ali, poslije mene e doi Mesija poslat od Boga itavom svijetu; za njega je Bog stvorio svijet. A onda e po itavom svijetu Bog biti oboavan i milost primana toliko da e godina jubileja, koja sad dolazi svakih sto godina, biti od strane Mesije reducirana na svaku godinu u svakom mjestu. Tad ena ostavi svoju kofu i otra u grad da objavi sve ta je ula od Isusa. 83 Dok je ena razgovarala s Isusom, dooe njegovi uenici i udie se da Isus govori tako sa enom. Ipak mu nijedan ne ree: Zato ti tako govori sa enom Samaritankom? Poslije, kad ena ode, oni rekoe: Gospodaru, doi i jedi. Isus ree: Ja moram jesti drugu hranu. Tad rekoe uenici jedni drugima: Moda je neki putnik priao sa Isusom i otiao da mu nae hranu. I oni upitae onog koji ovo pie, rekavi: Je li ovdje bio iko, o Barnaba, ko bi mogao donijeti hranu Gospodaru? Tad odgovori onaj koji (ovo) pie: Ovdje nije bio niko drugi osim ene koju ste vidjeli, koja je donijela ovu praznu posudu da je napuni vodom. Tad uenici stajae zapanjeni ekajui rezultat Isusovih rijei. Nato ree Isus: Vi ne znate da je prava hrana izvravanje volje Boje; jer nije hljeb taj koji odrava ovjeka, daje mu ivot, ve prije rije Boja, njegovom voljom. I tako, zbog ovog razloga sveti aneli ne jedu, nego ive hranjeni samo voljom Bojom. I tako smo mi, Mojsije i Ilija i jo drugi, bili etrdeset dana i etrdeset noi bez ikakve hrane. I podigavi svoje oi, Isus ree: Koliko je do etve? Uenici odgovorie: Tri mjeseca.

Isus ree: Pogledajte sad kako je planina bijela od zrna; uistinu ja vam kaem da e danas biti velika etva obavljena. I on tad pokaza na mnotvo onih koji su doli da ga vide. Jer, ena kada je dola u grad, pokrenula je itav grad, govorei: O ljudi doite i vidite novog proroka poslanog od Boga domu Izraelovom; i ona im je ispriala sve ta je ula od Isusa. Kad su oni doli tamo, oni preklinjae Isusa da boravi s njima; i on ue u grad i ostade tu dva dana, lijeei sve bolesne i pouavajui o kraljevstvu Bojem. Onda graani rekoe eni: Mi vie vjerujemo u njegove rijei i uda, nego u ono ta ti kae; jer on je svakako jedan sveti Boiji, prorok poslat za spas onih koji e mu vjerovati. Nakon ponone molitve uenici se primakoe Isusu, i on im ree: Ova e no biti u vrijeme Mesije, poslanika Bojeg, jubilej svake godine - koja sada dolazi svakih sto godina. Zato ja neu da mi spavamo, nego uinimo molitvu, saginjui svoje glave stotinu puta, odajui poast Bogu naem, Monom i Milostivom, koji je blagoslovljen zauvjek, i zato svaki put recimo: Ja priznajem Tebe, naeg Boga jedinog, koji nisi imao poetka, niti e ikada imati kraj; jer si svojom milou svim stvarima dao njihov poetak, a tvojom pravdom, Ti e svima dati njihov kraj; to nema slinosti s ljudima, jer u tvojoj beskrajnoj dobroti, Ti nisi podvrgnut kretanju niti ikakvom sluaju. Imaj milosti nad nama, jer ti si stvorio nas, a mi smo djela Tvoje ruke". 84 Uinivi molitvu Isus ree: Zahvalimo Bogu to nam je ove noi dao veliku milost; zato to je On dao da se vrati vrijeme koje mora proi u ovoj noi u kojem smo mi obavili molitvu zajedno sa Poslanikom Bojim. A ja sam uo njegov glas. Uenici su se mnogo radovali uvi ovo i rekoe: Gospodaru poui nas nekim naelima ove noi. Tad Isus ree: Jeste li ikada vidjeli balegu pomjeana sa balzamom? Oni odgovorie: Ne gospodaru, jer niko nije tako lud pa da uradi tu stvar. Pa kaem vam da je bilo na svijetu veih ludaka, ree Isus, jer su oni slubu svijeta mijeali sa Bojom slubom. Tako su mnogi bezgrijenog ivota bili prevareni od Satane, i dok su se molili upleo im je posao svijeta, nakon ega su oni postali u to vrijeme odvratni pred Bogom. Recite mi, kad se vi perete za molitvu, da li pazite da vas ne dotakne nikakva neista stvar? Da, svakako. Ali, ta vi radite kad obavljate molitvu? Vi perete svoju duu od grijeha milou Bojom. Da li biste onda htjeli dok obavljate molitvu, govoriti o stvarima svijeta? Pazite da tako ne radite, jer svaka rije ovosvjetska postaje izmet avolov na dui onog ko govori. Tad drhtae uenici, jer je on govorio sa arom duha, i oni rekoe: O gospodaru, ta emo raditi, ako, dok mi budemo obavljali molitvu, doe prijatelj da govori s nama? Isus odgovori: Pustite ga da eka i zavrite molitvu. Bartolomeo ree: Ali ta ako on bude uvrijeen i ode svojim putem, kad vidi da ne govorimo s njim? Isus odgovori: Ako se uvrijedi, vjerujte mi da on nije va prijatelj niti vjernik, nego prije nevjernik i sljedbenik Satane. Recite mi, ako vi odete da govorite sa konjuarem Herodovim i naete ga kako govori Herodu na ui, bili biste bili uvrijeeni ako vas prisili da ekate? Sigurno ne; nego bi vam bilo prijatno da vidite svog prijatelja u milosti kralja. Je li ovo istina?, ree Isus. Uenici odgovorie: Najistinitije. Tad ree Isus: Uistinu, kaem vam da svako kad se moli govori s Bogom. Da li je onda pravo da vi ostavite govor s Bogom, da biste govorili s ovjekom? Je li pravo da va prijatelj iz ovog razloga bude uvrijeen, zato to vi imate vie potovanja prema Bogu, nego prema njemu? Vjerujte mi, ako on bude uvrijeen kad bude morao ekati, on je dobar sluga avolov. Jer avo eli da Bog bude zaboravljen za ljude. Tako mi Boga ivog, u svakom dobrom poslu, onaj koji se boji Boga treba da odvoji sebe od ovosvjetskih poslova, tako da ne pokvari dobro djelo.

85 Ako ovjek radi loe ili govori loe, ako neko ide da ga popravi i sprijei takav rad, ta radi takav pojedinac?, upita Isus.Uenici odgovorie: On ini dobro, jer on slui Bogu koji uvijek trai zabranu zla, kao to Sunce uvjek trai otklanjanje mraka. Isus ree: A ja vam kaem suprotno da kad neko radi dobro i govori dobro, ko god trai da ga sprijei pod nekim izgovorom da nije bolje on slui avola, tavie, on postaje njegov suparnik. Jer avo ne ide nizaim drugim osim da sprijei svaku dobru stvar. Pa ta u vam ja sada rei? Ja u vam rei kao to je rekao Solomon prorok, svetac, i prijatelj Boji: Od hiljadu koje vi znate, jedan e vam biti prijatelj". Tad ree Mattej: Onda neemo biti u stanju da volimo jedni druge. Isus odgovori: Uistinu, kaem vam da vam nije dozvoljeno da mrzite ita sem grijeha tako da ne moete ak mrziti ni Satanu kao Boje stvorenje, ve prije kao neprijatelja Bojeg. Znate li zato? Ja u vam rei; zato to je on Boje stvorenje, a sve ta je Bog stvorio, je dobro i savreno. Zato, ko mrzi stvorenje, mrzi i stvoritelja. Ali, prijatelj je stvar u jednini koja se ne pronalazi lahko, a lahko gubi. Jer prijatelj nee dopustiti proturjeje protiv onog kog jako voli. Pazite, budite oprezni, i ne izaberite za prijatelja onog ko ne voli onog kog vi volite. Znate li vi ta prijatelj znai? Prijatelj ne znai nita drugo do, doktor due. I tako, kao to ovjek rijetko pronalazi dobrog doktora koji poznaje bolest i zna da na nju primjeni lijek, tako su takoe rijetki prijatelji koji znaju nedostatke i znaju kako voditi dobru. Ali u tome je zlo to postoje mnogi koji imaju prijatelje koji se pretvaraju da ne vide greke svojih prijatelja; drugi ih opravdavaju; drugi ih brane sa ovozemaljskim izgovorom i to je gore, postoje prijatelji koji pozivaju i pomau svojim prijateljima da grijee, iji kraj e biti slian njihovom nitkovstvu. Pazite da ne uzmete takve ljude za prijatelje, jer su oni zaista neprijatelji i ubice due. 86 Neka tvoj prijatelj bude takav: kao to on hoe da tebe ispravi, tako neka i on primi ispravku; i kao to on eli da ti napusti sve za ljubav Boju, isto tako neka ga opet zadovolji to ga ti ostavi zbog slube Bogu. Ali, recite mi, ako ovjek ne zna kako da voli Boga, kako e on znati da voli sebe i kako e on znati da voli druge - ne znajui kako da voli sebe? Zasigurno je ovo nemogue. Zato kad ti odabere sebi nekog za prijatelja (jer je krajnje siromah onaj ko uopte nema prijatelja) gledaj da prvo razmotri, ne njegov lijep rad, ne njegov fin rod, ne njegovu lijepu familiju, ne njegovu lijepu kuu, ne njegovo lijepo odijelo, ne njegovu finu linost, niti njegove lijepe rijei - jer e lahko biti obmanut. Nego gledaj koliko se on boji Boga, koliko on prezire ovozemaljske stvari, koliko on voli dobra djela, i iznad svega koliko on mrzi svoje sopstveno tijelo, i tako e ti lahko nai pravog prijatelja: ako e se on iznad svega bojati Boga, i prezirati tatine svijeta; ako e on biti uvijek okupiran u dobrim djelima i mrziti svoje sopstveno tijelo kao okrutnog neprijatelja. A nee voliti takvog prijatelja na takav nain da sva tvoja ljubav ostane u njemu, jer (tako) e ti biti idolopoklonik. Nego, voli ga kao dar koji ti je Bog dao, jer e tako Bog ukrasiti (njega) blagodati velikom. Uistinu, kaem vam, da onaj ko je naao pravog prijatelja naao je jedno od zadovoljstva raja; tavie, takav je klju za raj". Tadija odgovori: Ali ako moda ovjek imadne prijatelja koji nije takav kao to kae, o gospodaru? ta on treba da radi? Treba li on da ga napusti? Isus odgovori: On treba da uini onako kao to pomorac ini sa brodom kojim plovi toliko dugo da vidi da je on unosan, dok kad vidi da je gubitak, ostavlja ga. Tako e uiniti ti sa svojim prijateljem koji je gori od tebe: u tim stvarima u kojima je za tebe uvreda, ostavi ga da tebe ne bi napustila milost Boja.

87 Jao svijetu zbog grijeha. Grijesi mora da dolaze otuda to itav svijet poiva na poroku. Pa teko onom ovjeku preko kojeg grijeh dolazi. Bolje bi bilo za ovjeka da imadne oko vrata vodenini kamen i potone u dubine mora, nego da uvrijedi svog susjeda. Ako tvoje oko bude ogrijeenje za tebe, iupaj ga; jer, bolje je da ode samo sa jednim okom u raj nego sa oba u pakao. Ako te tvoja ruka ogrijei uini isto; jer, bolje je da ide u kraljevstvo nebesko sa jednom nogom ili jednom rukom, nego sa dvije ruge i dvije noge ii u pakao. Ree imun zvani Petar: Gospodaru, kako je to moram uraditi? Sigurno je da u ja za kratko vrijeme biti rastrgan. Isus odgovori: O Petre, odstrani ulnu promiljenost i ti e odmah nai istinu. Jer onaj ko te ui je tvoje oko, a onaj ko ti pomae da radi je tvoja noga, a onaj ko ti pomae sve je tvoja ruka. Zato, kad su takvi za tebe prilika za grijeh ostavi ih; jer, bolje je za tebe ii u raj neuk sa nekoliko djela i siromah, nego ii u pakao mudar, sa velikim djelima i bogat. Sve to te moe sprijeiti da slui Boga, odbaci od sebe kao to ovjek odbacuje sve to mu smeta pogledu. Rekavi ovo Isus pozva Petra blizu sebi ree mu: Ako tvoj brat zgrijei protiv tebe, idi i popravi ga. Ako se popravi, raduj se, jer si ti pridobio brata svog; ali ako se on ne popravi idi i nanovo pozovi dva svjedoka da ga iznova isprave; a ako se on ne popravi, idi i reci to Crkvi; i ako se ne popravi raunaj ga za nevjernika, i zato ne stanuj pod istim krovom pod kojim on stanuje, ti ne jedi za istim stolom za kojim on sjedi i ti ne govori s njim i ako znadne gdje on stavi svoju nogu u hodu, ne stavi ti svoju nogu tamo. 88 Ali, ti se ne uri za boljim; rae reci ovako: Petre, Petre, da ti nije Bog pomagao svojom milou, ti bi bio gori od njega. Petar odgovori: Kako ga moram ispraviti? Isus odgovori: Na nain kako bi ti sebe rado popravio. Vjeruj mi Petre, jer uistinu kaem ti, da kad god bude popravljao svog brata s milou, ti e primiti milost Boju, i tako e tvoje rijei uroditi nekim plodom; ali ako ti to uini sa surovou, ti e biti surovo kanjen pravdom Bojom, i nee uroditi plodom. Reci mi Petre: ti zemljeni lonci u kojima siromani kuhaju svoju hranu - da li ih oni peru moda sa kamenjem i eljeznim ekiima? Zasigurno ne, ve prije toplom vodom. Sudovi se gvoem razbijaju u komade, stvari od drveta sagara vatra; dok se ovjek popravlja milou. Zato, kad bude popravljao svog brata, reci sebi: Ako mi Bog ne pomogne, ja u uiniti sutra sve gore nego sve to je on uinio danas". Petar upita: Koliko puta moram oprostiti svom bratu, o gospodaru? Isus odgovori: Onoliko puta koliko bi on rado oprostio tebi. Petar ree: Sedam puta na dan? Isus odgovori: Ne samo sedam, nego sedmadeset puta sedam e mu oprostiti svaki dan; jer onaj ko oprata, njemu e biti oproteno, a onaj ko proklinje, bie proklet. Tad ree onaj koji ovo pie: Teko prinevima!, jer oni e u pakao. Isus ga prekori rekavi: Postao si lud, o Barnaba, u tom to si tako govorio. Uistinu, kaem ti, da kupanje nije potrebno tijelu, dem konju, kormilo brodu, kao to je princ potreban dravi. I iz kog razloga je Bog dao Mojsija, Jouu, Samuela, Davida i Solomona, i toliko drugih koji su proli sud? Takvima je Bog dao ma za iskorjenjavanje nepravde. Tad ree onaj koji ovo pie: Pa kako e se dati sud, korenjem, pratajui? Isus odgovori: Nije svako sudac; jer samo sucu pripada da sudi drugima, o Barnaba. A sudac treba da sudi krivce, kao to otac nareuje da se odsjee truhli dio njegovog sina, a da se itavo tijelo ne bi raspalo. 89 Petar upita: Koliko moram ekati svog brata da se pokaje?

Isus odgovori: Onoliko koliko bi ti bio ekan. Petar ree: Nee ovo svako razumjeti; zato nam govori jasnije. Isus odgovori: ekajte svog brata onoliko koliko ga Bog eka. Ni oni nee ovo razumjeti, ree Petar. Isus odgovori: ekaj ga toliko koliko on ima vremena da se pokaje. Tad bi Petar tuan, i drugi takoe, jer oni nisu shvatali znaenje. Nato Isus odgovori: Kad biste imali zdrav rezon i znali da ste vi grenici, ne biste se premiljali da odsjeete svoje srce od milosti prema greniku. I tako vam ja jasno kaem da grenika treba priekati da bi se on pokajao, tako dugo dok on ima duu pod zubima da die. Jer tako na Bog eka njega Milostivi, Milosrdni. Bog ne kae: Onog asa kad grenik bude postio, davao milostinju, obavljao molitvu i iao na hodoae, ja u mu oprostiti". Ovo je mnoge usavrilo i proklelo vjeno. Meutim, On kae: U onom trenutku kad grenik oplae svoje grijehe, Ja se to se mene tie vie neu sjeati njegovih grijeha. Shvatate li?" ree Isus. Uenici rekoe: Dio razumijemo, a dio ne. Ree Isus: Koji je dio koji ne razumijete? Oni odgovorie: Da su mnogi koji obave molitvu sa postom, prokleti. Tad ree Isus: Uistinu, ja vam kaem, da dvolinjaci i neznabaci obavljaju vie molitvi, vie milostinje i vie poste od prijatelja Bojih. Ali zato to oni nemaju vjere, oni nisu u stanju da se pokaju za ljubav Boju, i tako su oni prokleti. Tad ree Ivan: Poui nas za ljubav Boju o vjeri. Isus odgovori: Vrijeme je da obavimo jutarnju molitvu. Nato oni ustae i opravi se uinie molitvu naem Bogu, koji je blagoslovljen zauvjek. 90 Kad molitva bi zavrena, njegovi uenici se opet primakoe Isusu i on, otvorivi svoja usta ree: Prii blie Ivane, jer u ja danas govoriti tebi o svemu ta si ti pitao. Vjera je peat kojim Bog igoe svoje izabranike: taj peat je On dao svom Poslaniku, pri ijim je rukama svako ko je odabranik, primio vjeru. Jer kao to je Bog jedan tako je i vjera jedna. Bog je zato, poto je prije svih stvari stvorio svog Poslanika, dao njemu prije svega vjeru koja je nalik Bogu i svemu ta je Bog uinio i rekao. I tako vjernik vjerom vidi sve stvari bolje nego to neko vidi svojim oima; jer oi mogu pogrijeiti, ta vie, one skoro uvijek grijee; dok vjera ne grijei nikada, jer ona ima za temelj Boga i njegovu rije. Vjeruj mi da su vjerom spaeni svi odabranici Boji. A sigurno je da je bez vjere nemogue za bilo koga da udovolji Bogu. Zato Satana ne trai da svede na nulu post i molitvu, milostinje i hodoae, ne, on rae podstie nevjernike na to, jer on nalazi zadovoljstvo u tome da vidi ovjeka kako radi bez plate. Meutim on se trudi svom usrdnou da uniti vjeru, zbog ega vjeru takoe treba tititi usrdnou, a najsigurniji put e biti da se napusti zbog ega", poto je zbog ega istjeralo ovjeka iz raja i izmjenilo Satanu od najljepeg anela u zatraujueg avola". Tad ree Ivan: Pa kako emo napustiti zbog ega", obzirom da je to kapija znanja?" Isus odgovori: Naprotiv, prije je zbog ega" kapija pakla. Nato Ivan uuti kad Isus dodade: Kad zna da je Bog rekao stvar, ko si ti, o ovjee, da bi ti zaista rekao, Zato si tako rekao, o Boe: zato si Ti to tako uinio?" Hoe li moda zemljani sud rei svom tvorcu: Zato si me napravio da drim vodu, a ne da drim balzam? Uistinu, kaem ti, potrebno je protiv svakog iskuenja ojaali se ovom rijeju, govorei: Bog je tako rekao!, Bog je tako uinio; Bog tako hoe; jer tako inei ivjet e sigurno". 91 U ovo vrijeme je u Judeji bio veliki nemir zbog Isusa: jer je rimska vojska kroz djelovanje Satane uzbunila Hebreje govorei da je Isus Bog koji je doao da ih posjeti. Nato nasta velika uzbuna, da je za etrdeset dana sva Judeja bila na oruju, tako da se digao sin protiv oca i brat

protiv brata, zato to su neki govorili da je Isus Bog koji je doao na svijet; drugi su govorili: Naprotiv, on je sin Bogov, a drugi su govorili: Ne, jer Bog nema slinosti ovjeku i zato ne raa sinove; nego je Isus Nazarenac prorok Boji. A ovo se uzbunilo zbog velikih uda koja je uinio Isus. Nakon toga je za umirenje naroda bilo potrebno da visokosveenik jae u procesiji odjeven u njegovu sveeniku odjeu, sa svetim Bojim imenom, teta gramaton (sic) na svom elu. A na isti nain je jahao guverner Pilat i Herod. Nato su se u Mizpehu sakupile tri vojske, svaka od po dvjestohiljada ljudi koji nose ma. Herod im je govorio, ali se oni nisu umirili. Zatim je govorio guverner i visokosveenik, rekavi: Brao, ovaj rat se zametnuo djelom Satane, jer Isus je iv, i njemu mi treba da se obratimo i da traimo od njega da svjedoi o sebi, i da onda vjerujemo u njega prema njegovoj rijei. Tako se na ovo svi umirie, svi do jedan; i svi poloie dole svoje oruje, zagrlie jedan drugog govorei jedan drugom: Oprosti mi brate. Na taj dan je svako usadio u svoje srce da e vjerovati Isusu, onako kao e on rei. A guverner i visokosveenik su ponudili velike nagrade onom ko doe da najavi gdje se Isus moe nai. 92 U ovo vrijeme smo mi sa Isusom, prema rijei svetog anela otili na Goru Sinaj. I tamo se Isus sa svojim uenicima zadrao etrdeset dana. Kad je ovo prolo, Isus se priblii rijeci Jordan da bi otiao u Jerusalem. A njega vidje jedan od onih koji su vjerovali da je Isus Bog. Nato sa najveom radou viui stalno: Na Bog dolazi, primiui se gradu, on pokrenu itav grad da vie: Na Bog dolazi, o Jerusaleme; pripremi se ti da ga primi! I on je svjedoio da je vidio Isusa blizu Jordana. Tad izie iz grada svako, mali i veliki, da vidi Isusa, tako da je grad ostao prazan, jer su ene nosile svoju djecu u rukama, tako da su zaboravile da uzmu hranu za jelo. Kad oni ovo primjetie, guverner i visokosveenik izjahae i poslae izaslanika Herodu, koji je isto tako izjahao da nae Isusa, da bi se buna naroda mogla stiati. Poslije toga su ga dva dana traili u divljini blizu Jordana, a trei dan su ga nali, blizu podnevnog asa, kada se on sa svojim uenicima istio za molitvu prema Knjizi Mojsijevoj. Isus se jako udio videi mnotvo koje je pokrilo zemlju ljudima, i ree svojim uenicima: Moda je Satana digao bunu u Judeji, neka Bog bude zadovoljan da oduzme od Satane vlast koju on ima nad grenicima. I kad je on ovo rekao, gomila se priblii, a kad su ga poznali, poeli su da viu: Dobrodoao, o boe na!, i oni poee da mu odaju tovanje kao Bogu. Nato Isus jako jeknu i ree: Nestanite ispred mene, o ludaci, jer, ja se bojim da se zemlja ne otvori i podere me sa vama zbog vaih gnusnih rijei! Nato ljudi bijahu ispunjeni strahom i poee plakati. 93 Tad Isus podigavi svoju ruku u znak tiine, ree: Uistinu, vi ste naveliko pogrijeili, o Izraeliti, zovui mene ovjeka, svojim bogom. A ja se bojim da bi Bog zbog ovog mogao da dadne teku nevolju na itav grad, dajui ga u ropstvo strancima. O hiljadu puta prokleti Satano, to si ih pokrenuo na ovo! Rekavi ovo Isus udari svoje lice objema rukama, nato nastade takva buka od plakanja da niko nije mogao uti ta je Isus govorio. Nakon toga on jo jednom die svoje ruke u znak tiine, a poto se narod umirio od plakanja svog, on ree jo jednom: Priznajem pred nebom, i pozivam za svjedoka sve ta ivi na zemlji, da sam ja stran svemu onome ta ste vi rekli; poto sam ja ovjek, roen od ene smrtnika, potinjene sudu Bojem, trpei nevolje jedenja i spavanja, hladnoe i toplote, kao i drugi ljudi. Zato kad Bog doe da sudi, moje e rijei kao ma probosti svakog (od onih) koji vjeruju da sam ja vie nego ovjek.

I rekavi ovo Isus vidje veliko mnotvo konjanika, pri emu opazi da dolazi guverner sa Herodom i visokosveenikom. Tade Isus ree: Moda su i oni takoe poludjeli. Kad guverner stie tamo sa Herodom i sveenikom, svi sjahae i nainie krug oko Isusa, tako da vojska nije mogla da zadri narod koji je elio da uje Isusa kako govori sa sveenikom. Isus se primae sveeniku sa potovanjem, ali je on elio da se pokloni i oboava Isusa, kad Isus povika: uvaj se toga ta ini, sveenie Boga ivog! Ne ogrijei se o naeg Boga! Sveenik odgovori: Sad je Judeja uveliko uzbuena tvojim znakovima i tvojim uenjem da oni viu da si ti Bog; zato sam ja natjeran od naroda doao ovdje sa rimskim guverenerom i kraljem Herodom. Mi te molimo iz sveg srca da smiri bunu koja se digla zbog tebe. Jer, neki kau da si ti bog, neki kau da si ti sin Bogov, a neki kau da si ti prorok. Isus odgovori: A ti, o visokosveenie Boji, zato ti nisi smirio ovu pobunu? Jesi li ti takoe siao s pameti? Jesu li proroanstva sa Zakonom Bojim tako pala u zaborav, o jadna Judejo obmanuta od Satane! 94 I rekavi ovo, Isus ree ponovo: Ja svjedoim pred nebom i pozivam za svjedoka sve to ivi na zemlji, da sam ja stran svemu to su ljudi rekli o meni, to jest, da sam ja vie nego ovjek. Jer, ja sam ovjek, roen od ene, podloan sudu Bojem; koji ivi ovdje kao i drugi ljudi, podvrgnut obinim nevoljama. Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, ti si uveliko pogrijeio, o sveenie, govorei ta si rekao. Neka Bog bude zadovoljan da ne doe na sveti grad velika osveta za ovaj grijeh. Tad ree sveenik: Neka nam Bog oprosti, a ti se moli za nas. Tad rekoe guverner i Herod: Gospodine, nemogue je da ovjek ini ono ta ti ini; zato mi ne razumijemo to ta ti govori. Isus odgovori: To to ti kae je istina, jer Bog proizvodi dobro u ovjeku, kao to Satana proizvodi zlo. Jer, ovjek je kao radnja u koju svak ue svojim pristankom, radi i prodaje u njoj. Ali, reci mi, o guverneru, i ti o kralju, vi kaete ovo zato to ste strani naem Zakonu: jer da vi itate oporuku i zavjet naeg Boga, vidjeli biste da je Mojsije tapom uinio da se voda pretvori u krv, praina u buhe, rosu u oluju i svjetlost u mrak. On je uinio da abe i mievi dou u Egipat koje su pokrile tlo, on je ubio prvoroene i otvorio more u kojem je On potopio faraona. Od ovih stvari ja nisam uinio nijednu. A o Mojsiju svako priznaje da je on u ovom trenutku mrtav ovjek. Joua je uinio da Sunce stoji nepokretno i otvorio je Jordan, to ja jo nisam uinio. A o Joui svako priznaje da je on u ovom trenutku mrtav ovjek. Ilija je uinio da vatra doe vidljivo s neba i kia, to ja nisam uinio. A o Iliji svako priznaje da je on ovjek. I (na slian nain) mnogi drugi proroci, sveti ljudi prijatelji Boji, koji su s Bojom pomoi uradili stvari koje ne moe shvatiti razum onih koji ne znaju naega Boga, Svemonog i Milosrdnog, koji je blagoslovljen za svagda. 95 Guverner, sveenik i kralj su molili Isusa - da u cilju smirivanja naroda - se popne na prostrano mjesto i g ovori narodu. Tad se Isus pope na jedan od dvanaest kamenova, koje je Joua dao da uzme dvanaest plemena iz sred Jordana, kad je sav Izrael preao preko suhog busena, i on ree glasno: Neka se na sveenik popne na uzvieno mjesto odakle on moe potvrditi moje rijei. Nato se sveenik pope onamo, kojem Isus ree jasno tako da je svako mogao uti: Zapisano je u oporuci i zavjetu Boga ivoga, da na Bog nema poetka, niti e on imati ikada kraj. Sveenik odgovori: Tano tako je tamo zapisano. Isus ree: Tamo je zapisano da je na Bog samo svojom rjeju stvorio sve stvari. Tano je to tako, ree sveenik.

Isus ree: Tamo je zapisano da je Bog nevidljiv i skriven od uma ovjekovog obzirom da je on bestjelesan i nesastavljen, bez promjene. To je doista tako, ree sveenik. Isus ree: Tamo je zapisano kako ga nebo nebesa ne moe sadrati, obzirom da je na Bog bezgranian. Tako je rekao prorok Solomon, ree sveenik, o Isuse. Isus ree: Tamo je zapisano da Bog nema potrebu, jer ne jede, ne spava, ne pati niodkog nedostatka. Tako je ree sveanik. Isus ree: Tamo je zapisano da je na Bog svugdje i da nema nikakva drugog boga, osim Njega, koji ini sve to zaeli. Tako je zapisano, odgovori sveenik. Tad Isus podigavi uvis svoje ruke, ree: Gospode Boe na, ovo je moja vjera s kojom u ja doi na sud: sa svjedoenjem protiv svakog koji bude vjerovao suprotno. I okrenuvi se prema narodu, on ree: Pokajte se radi svega onog ta je rekao sveenik, a ta je zapisano u Knjizi Mojsijevoj, zavjet Boji za svagda - vi moete opaziti svoj grijeh; jer ja sam vidljiv ovjek i komad ilovae koja hoda po zemlji, smrtnik kao i drugi ljudi. I ja sam imao poetak, i imau kraj i takav (sam) da ja ne mogu stvoriti iznova muicu". Nato narod podie glas svoj plaui, i ree: Mi smo zgrijeili, Gospode Boe na protiv Tebe; imaj milosti nad nama. I oni molie Isusa svi da se on moli za sigurnost svetog grada, da ga na Bog u svom bijesu ne bi dao narodima da ga zgaze. Poslije toga se Isus, podigavi svoje ruke, molio za sveti grad i za narod Boji, svi su vikali: Tako budi, Amen. 96 Kad se molitva zavrila, svenik ree naglas: Ostani Isuse, jer mi treba da znamo ko si ti, radi umirenja naeg naroda. Isus odgovori: Ja sam Isus, sin Marijin iz sjemena Davidovog, ovjek koji je smrtan i boji se Boga, i ja traim da se Bogu oda ast i slava. Sveenik odgovori: U knjizi Mojsijevoj je pisano da nam na Bog mora poslati Mesiju koji e doi da nam najavi ono ta Bog eli, i donijeti na svijet milost Boju. Zato te ja molim, reci nam istinu, jesi li ti Mesija Boji kojeg oekujemo? Isus odgovori: Istina je da je Bog tako obeao ali ja nikako nisam on, jer on je stvoren prije mene, a doi e poslije mene. Sveenik ree: Iz tvojih znakova i rijei mi svakako vjerujemo da si ti prorok i sveti Boji zbog ega te ja molim u ime sve Judeje i Izraela da nam za ljubav Boju kae, u kom obliku e Mesija doi. Isus odgovori: Tako mi Boga ivog pred kojim stoji moja dua, ja nisam Mesija kojeg oekuju sva plemena zemlje kao to je Bog obeao naem ocu Abrahamu, rekavi: U tvom sjemenu u blagosloviti sva plemena na zemlji". Meutim, kad me Bog uzme sa svijeta, Satana e opet podii ovu prokletu uzbunu, tako to e uiniti da bezbonici vjeruju da sam ja bog i sin Boji, zbog ega e moje rijei i uenje biti okaljano, tako da e ostati jedva trideset vjernika: nato e Bog imati milosti nad svijetom i poslae svog Poslanika za kojeg je stvorio sve stvari; koji e doi sa Juga sa moi i unitie idole sa idolopokolonicima; koji e oduzeti dominaciju od Satane koju on ima nad ljudima. On e donijeti sa sobom milost Boju, za spas onih koji e vjerovati u njega, a blagoslovljen je onaj ko bude vjerovao njegovim rijeima." 97 Iako nisam zasluan da mu razveem njire, primio sam slavu i milost od Boga da ga vidim.

Tad odgovori sveenik sa guvernerom i kraljem, rekavi: Ne alosti se, o Isuse, sveti Boji, jer u nae vrijeme vie nee biti ove uzbune, obzirom da emo mi pisati svetom Rimskom senatu, tako da te carskim dekretom, vie niko nee zvati bogom ili sinom bojim. Tad ree Isus: Ja nisam utjeen vaim rijeima, jer, gdje se vi nadate svjetlosti doi e tama; meutim moja utjeha je u dolasku Poslanika koji e unititi svako krivo miljenje o meni, a njegova vjera e se proiriti i zahvatiti sav svijet, jer, tako je Bog obeao Abrahamu ocu naem. A to to mi daje utjehu je to njegova vjera nee imati kraja, nego e je Bog drati neprikosnovenom. Sveenik upita: Poslije dolaska Poslanika Bojeg hoe li dolaziti drugi proroci? Isus odgovori: Poslije njega nee dolaziti pravi proroci poslati od Boga, nego e doi veliki broj lanih proroka, zbog ega alim. Jer, Satana e podii njih pravednim sudom Bojim i oni e se kriti pod izgovorom mog Evanelja. Herod upita: Kakav je to pravedni sud Boji pa e doi tako bezboni ljudi? Isus odgovori: Pravedan je to e svako ko nee vjerovati u istinu za svoj spas, vjerovati u la za svoje prokletstvo. Zato vam kaem da je svijet uvijek prezirao prave proroke, a volio lane, kao to se moe vidjeti iz vremena Miheja i Jeremije. Jer, svako voli sebi slinog. Zatim ree sveenik: Kako e se Mesija zvati i koji znak e otkriti njegov dolazak? Isus odgovori: Ime Mesije je divno, jer mu je sam Bog dao ime kad je On stvorio njegovu duu i stavio je u nebeski sjaj. Bog je rekao: ekaj Muhammede; jer zbog tebe u stvoriti raj, svijet i veliko mnotvo stvorenja, od ega ti inim poklon, tako da ko god te bude blagoslovio bie blagoslovljen, a ko te prokune bie proklet. Kad te poaljem na svijet, poslau te kao Poslanika spasa, a tvoja rije e biti istinita, tako da e propasti nebesa i zemlja, ali tvoja vjera nikad nee". Muhammed je njegovo blagostavljeno ime". Tad gomila podie svoje glasove, govorei: O Boe, poalji nam svog Poslanika: O Muhammede doi brzo radi spasa svijeta! 98 Rekavi ovo, mnotvo se razie sa sveenikom i guvernerom sa Herodom, raspravljajui o Isusu i njegovom uenju. Tad je molio sveenik guvernera da pie u Rim Senatu o cijeloj stvari, to je guverner i uinio, poslije ega je Senat imao saaljenje nad Izraelom i donio dekret da pod kaznom smru niko ne smije zvati Isusa Nazarenca, proroka Jevreja, niti Bogom, niti Bojim sinom. Taj dekret je poslat Hramu ugraviran u bakru. Kada je veliki dio gomile otiao, tamo je ostalo oko pet hiljada ljudi bez djece i ena, koji su bili izmoreni putovanjem, dva dana bez kruha, jer su kroz elju da vide Isusa zaboravili da ga imalo ponesu, zbog ega su jeli sirove biljke - zato oni nisu bili u stanju da se raziu kao drugi. Tad Isus, kad je opazio ovo, imade saaljenje prema njima i ree Filipu: Gdje emo nai kruh za njih, da ne skapaju od gladi? Filip odgovori: Gospodaru, dvjesto zlatnika ne bi moglo kupiti toliko kruha da bi svako okusio malo. Tad ree Andrija: Ima ovdje dijete koje ima pet hljebova i dvije ribe, ali ta bi to bilo meu takvim mnotvom? Isus odgovori: Dajte da mnotvo sjedne. I oni posjedae na travu po pedesetorica i po etrdesetorica. Nato Isus ree: U ime Boga!, i on uze hljeb i pomoli se Bogu, a zatim razlomi kruh kojeg dade uenicima, a uenici ga dadoe masi; tako uinie i sa riboma. Svi su jeli i svi su bili zadovoljni. Onda ree Isus: Sakupite to ta je preostalo. Tako uenici sakupie ostatke i napunie dvanaest vrea. Nato svaki stavi ruku na svoje oi govorei: Jesam li budan ili sanjam? I oni ostadoe oko jedan sahat kao izvan sebe zbog velikog uda. Poslije toga Isus - kad se zahvalio Bogu - otpusti njih, ali je bilo sedamdeset dva ovjeka koji nisu htjeli da ga napuste; zato ih Isus, vidjevi njihovu vjeru, odabra za uenike. 99

Isus - povukavi se u prazni dio pustinje u Tiro blizu Jordana - pozva zajedno sedamdeset dvojicu sa dvanaestericom, i, kad on sjede na kamen, dade da oni sjednu blizu njega. On otvori svoja usta sa uzdahom i ree: Ovog dana smo vidjeli veliki porok u Judeji i Izraelu i jedan takav da moje srce u grudima drhti od straha od Boga. Uistinu, ja vam kaem, da je Bog ljubomoran za svoju asti i voli Izraela kao ljubavnik. Vi znate da kad mladi voli djevojku, a ona njega ne voli, nego drugog - on postane gnjevan i ubija svog rivala. Isto tako, kaem vam, ini Bog: jer, kad je Izrael volio neto iz razloga zbog kojeg je zaboravio Boga, Bog je takvu stvar ponitio. Pa koja je stvar dra Bogu ovdje na Zemlji od duhovnitva i Svetog hrama? Ipak, u vrijeme Jeremije, kad je narod zaboravio Boga, a razmetao se samo Hramom - jer takvog nije bilo u itavom svijetu - Bog je pokrenuo svoju srdbu pomou Nabukodonosora, kralja Babilona, i dao da sa armijom zauzme Sveti grad i spali ga sa Svetim Hramom, tako da su svete stvari, kojih su se proroci Boji bojali dotai, bile zgaene pod nogama nevjernika punih poroka. Abraham je volio svog sina Jimaela malo vie no to je bilo pravo, zbog ega je Bog naredio da bi unitio tu zlu ljubav srca Abrahamovog - da on ubije svog sina: to bi on i uinio da je no posjekao. David je volio Abaloma estoko i zato je Bog uinio da se sin pobuni protiv svog oca i bio je objeen za kosu i ubijen od Joaba. O strani sude Boji, to je Abalom volio svoju kosu vie od svih stvari, i to je ona bila pretvorena u ue kojim je objeen! Nevini Joab je bio blizu da voli (previe) svojih sedam sinova i tri keri, kad ga Bog dade u ruku Satani koji ga ne samo lii njegovih sinova i njegovih bogastava u jednom danu, ve ga pogodi i tekom boleu, tako da su mu sedam narednih godina crvi izlazili iz tijela. Na otac Jakov je volio Josipa vie od svojih drugih sinova, nato je Bog dao da on bude prodat i dao da Jakov bude prevaren od tih istih sinova, tako da je on vjerovao da su njegovog sina poderale divlje ivotinje pa je proveo tako deset godina tugujui. 100 Tako mi Boga ivog, brao, ja se bojim da se Bog ne rasrdi na mene. Zato vi morati ii kroz Judeju i Izrael propovjedajui dvanaest plemena Izraela istinu, da oni ne bi bili obmanuti. Uenici odgovorie sa strahom, plaui: Mi emo uraditi ta god nam naredi. Tad ree Isus: Hajde da tri dana obavljamo molitvu i postimo, i od sada svake noi kad se pojavi prva zvijezda, kad se obavi molitva Bogu - uinimo molitvu tri puta, traei od Njega milost: jer, grijeh Izraela je triput tei od ostalih grijeha. Tako budi, odgovorie uenici. Kad se zavrio trei dan, u jutro etvrtog dana Isus sazva sve uenike i apostole i ree im: Dovoljno je to e sa mnom boraviti Barnaba i Ivan: vi ostali idite kroz sve rejone Samarije i Judeje i Izraela propovijedajui pokajanje: jer, sjekira je poloena blizu drveta da ga posjee. I inite molitvu nad bolesnima, jer, meni je Bog dao vlast nad svakom boleu. Tad ree onaj koji (ovo) pie: O gospodaru, ako tvoji uenici budu upitani o nainu na koji oni treba da iskau pokajanje, ta e odgovoriti? Isus odgovori: Kad ovjek izgubi novanik, da li on okree naprijed samo svoje oi da bi ga vidio?, ili svoju ruku, da bi ga uzeo?, ili svoj jezik da pita? Ne, zasigurno, nego on se sav okree itavim tijelom i ulae svaki napor svoje due da ga nae. Je li ovo istina? Tad odgovori onaj koji pie: Najistinitije. 101 Zatim ree Isus: Pokajanje je preokret zlog ivota; jer sve mora biti okrenuto suprotno onome ta je raeno dok se grijeilo. Jer, umjesto uivanja mora biti aljenje; umjesto smijeha plakanje; umjesto lumperaja post; umjesto spavanja bdijenje; umjesto dokolice aktivnost;

umjesto strasti ednost; neka prianje pria bude pretvoreno u molitvu, a gramzivost u davanje milostinje. Tad upita onaj koji pie: Ali ako oni budu upitani kako mi treba da alimo, kako mi treba da plaemo, kako mi treba da pokaemo aktivnost, kako mi treba da ostanemo edni, i kako mi treba da obavljamo molitvu i dajemo milostinju; kakav odgovor e oni dati? I kako e se oni pravilno dati pokoru, ako ne znaju kako da se pokaju? Isus odgovori: Dobro si pitao Barnaba, i ja elim da sve potpuno odgovorim, ako bi to bilo prijatno Bogu. Tako u ti danas govoriti o pokori openito, a ono to kaem jednom, kaem svima. Znaj zato da se pokora vie od svega mora initi za itavu ljubav Boju; inae bi kajanje bilo uzaludno. Zato u ja govoriti vama poreenjem. Svaka graevina - ako joj se izmakne temelj - pada u ruevinu; je li to istina? Istina je, odgovorie uenici. Onda ree Isus: Temelj naeg spasa je Bog bez kog spasa nema. Kad ovjek zgrijei, on izgubi temelj svog spasa; zato je potrebno poeti od temelja. Recite mi, ako vas vai robovi uvrijede, a vi znadnete da oni nisu zaalili to su vas uvrijedlili nego su alili to su izgubili nagradu, da li biste im oprostili? Sigurno ne. Isto tako e, kaem vam, Bog uiniti onima koji se pokaju to su izgubili raj. Satana - neprijatelj svega dobrog, je imao veliku griu savjesti to je izgubio raj i zaradio pakao. Meutim, on nikad nee nai milost, a znate li zato? Jer on nema ljubavi prema Bogu; tavie, on mrzi svog Stvoritelja". 102 Uistinu ja vam kaem, da svaka ivotinja po svojoj sopstvenoj prirodi - ako izgubi ono ta eli, pati za izgubljenim dobrom. Isto tako grenik koji e biti istinski pokoran mora imati veliku elju da kazni u sebi ono ta je inio suprotno svom Stvoritelju na takav nain da on kad se moli, ne usuuje da moli Boga za raj, ili da ga On oslobodi od pakla, nego da u zbunjenosti uma, padne niice pred Bogom i kae u svojoj molitvi: Vidi ovog krivca, o Gospode, koji Te je uvrijedio bez ikakva razloga svaki put kad je trebao da Te slui. Zato on ovdje trai da ono to je on uinio bude kanjeno Tvojom rukom, a ne rukom Satane, Tvog neprijatelja: da se bezbonik ne bi radovao nad Tvojim stvorenjima. ibaj, kazni kako ti drago, o Gospode, jer ti mi nee dati nikad toliko muenje koliko ga ovaj grjenik zasluuje". Nato e grenik drei do ovog naina (pokore) nai vie milosti kod Boga u odnosu na to kako on trai pravdu. Sigurno je gnusno svetogre smijeh grenika: tako je da je onaj svijet pravo nazvan od naeg oca Davida dolinom suza. Bio jedan kralj koji je jednog svog roba usvojio kao sina, kojeg je uinio gospodarem svega ta je imao. Desilo se da je prevarom jednog pokvarenjaka, jadnik pao u nemilost kraljevu, tako da je trpio mnoge nevolje, ne samo tjelesno, nego to je bio prezren i lien svega to bi dobio radei svaki dan. Mislite li da bi se takav ovjek smijao stalno? Sigurno ne", odgovorie uenici, jer kad bi kralj to znao, on bi dao da ga ubiju, videi da se on smije na kraljevo nezadovoljstvo. Vjerovatno je da bi on plakao dan i no. Zatim Isus zaplaka, govorei: Jao svijetu, jer, on je siguran za vjeno muenje. O jadno ovjeanstvo, to te je Bog odabrao za sina, darujui ti raj, nato si ti, o jadnie, djelovanjem Satane pao u nemilost Boju i izbaen iz raja i osuen na prljavi svijet gdje sve prima s mukom, i svaki dobar posao je uzet od tebe stalnim grijeenjem. A svijet se jednostavno smije, i, to je gore, onaj ko je najvei grenik smije se vie od ostalih. Bie zato kako ste vi rekli: da e Bog dati kaznu vjene smrti greniku koji se smije pri svojim grijesima, a ne plae zbog njih. 103 Pla grenika treba biti kao (pla) oca koji plae nad svojim sinom blizu smrti. O ludosti ovjeka to plae nad tijelom koje je dua napustila, a ne plae nad duom iz koje je putem grijeha otila milost Boja!

Recite mi, kad bi mornar, kad se njegov brod nasue olujom - mogao plakanjem povratiti sve ta je izgubio, ta bi on uinio? Sigurno je da bi on gorko plakao. Ali, ja vam uistnu kaem da u svakoj stvari u kojoj ovjek plae - grijei, izuzev samo ko plae zarad svog grijeha. Jer, svaka nevolja koja dolazi ovjeku, dolazi mu od Boga za njegov spas, tako da se on na to treba radovati. Ali, grijeh dolazi od avola zarad prokletstva ovjeka i pri tome ovjek nije tuan. Vi ovdje sigurno moete opaziti da ovjek trai gubitak, a ne profit". Ree Bartolomeo: Gospodaru, ta e uraditi onaj ko ne moe da plae zbog toga to mu je srce strano plakanju? Isus odgovori: Ne plau svi oni koji liju suze, o Bartolomeo. Tako mi Boga ivog, ima ljudi iz ijih oiju nikad nije suza kanula a oni su plakali vie nego hiljadu onih koji liju suze. Plakanje grenika je troenje putene ljubavi estinom tuge. Isto kao to suneva svjetlost spreava truhljenje onog ta je smjeteno najgornje, isto tako ova potronja uva duu od grijeha. Kad bi Bog dao suza pravom pokajaniku koliko je morske vode, on bi elio daleko vie: i tako ova elja potroi tu malu kap koju bi on rado prolio, kao to plamtea pe podere kap vode. Meutim, oni koji spremno briznu u pla su kao konj koji ide bre to je lake optereen. 104 Uistinu postoje ljudi koji imaju oboje unutarenju afekciju i vanjske suze. Onaj ko je takav, bie Jeremija. Pri plakanju Bog vie mjeri tugu nego suze". Tad ree Ivan: O gospodaru, kako ovjek gubi u plakanju nad stvarima koje nisu grijeh? Isus odgovori: Ako bi ti Herod dao mantil da mu ga pridri, i poslije htio da ga uzme od tebe, bi li ti imao razloga da plae? Ne, ree Ivan. Tad ree Isus: Pa ima li ovjek vie razloga da plae kad gubi sve, ili ne; jer sve dolazi od ruke Boje. Isto tako, zar nee Bog imati moi da raspolae na svoje zadovoljstvo svojim sopstvenim stavrima, o ludi ovjee? Jer od svojih sopstvenih ima samo grijeh; i zato ti treba da plae, a ne nizato drugo. Ree Matej: O gospodaru, ti si tvrdio pred itavom Judejom da Bog nema slinosti ovjeku, a ti si rekao da ovjek prima iz ruke Boje, jer, ako Bog ima ruke on ima slinost sa ovjekom. Isus odgovori: Grijei, o Matej, a mnogi su tako pogrijeili ne znajui smisao rijei. Jer, ovjek ne treba da razmotri vanjski (oblik) rijei, nego smisao; obzirom da je ljudski govor tuma izmeu nas i Boga. Pa zar ne znate, da kad je Bog htio da govori s naim oevima na Gori Sinajskoj, nai su oevi povikali: Govori nam ti, o Mojsije, i ne pusti da Bog govori nama, da mi ne bismo pomrli?" A ta je rekao Bog preko Isaije proroka, ve to, koliko su nebesa daleko od zemlje, isto tako su putevi Boji daleko od puteva ljudi, i Boje misli od misli ljudi."

105 Bog je tako neizmjeran da me je strah opisati ga. Meutim potrebno je da vam dam pouak. Zato vam kaem da ima devet nebesa i da su ona daleko jedna od drugih onoliko koliko je prvo nebo daleko od Zemlje, a ono je daleko od Zemlje petsto godina putovanja. Otud je Zemlja daleko od najvieg neba etiri hiljade i pesto godina putovanja. Ja vam kaem da je (Zemlja) u proporciji prema prvom nebu, kao vrh igle, i prvo nebo na isti nain je u proporociji prema drugom kao taka, i slino su sva nebesa inferiorna u odnosu na naredna. A ukupna veliina Zemlje sa svim nebesima je u proporociji prema raju taka, tavie zrnce pijeska. Je li ova veliina nemjerljiva?" Uenici odgovorie: Da, svakako. Tad ree Isus: Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, univerzum je pred Bogom mal kao zrno pijeska, a Bog je onoliko puta vei (od toga) koliko bi zauzela zrna pijeska da se

napune sva nebesa i raj i vie. Pa razmislite vi ima li Bog ikakvu proporcionalnost s ovjekom, koji je mali komad gline koji stoji na Zemlji. Pazite zato da se drite razuma a ne golih rijei, ako elite da imate vjeni ivot". Uenici rekoe: Bog jedino zna sebe, a zaista je kao to je rekao Isaija prorok: On je skriven od ljudskih osjetila". Isus ree: To je istina; zato kad budemo u raju znaemo Boga, kao to ovdje razlikuje ovjek more od kapljice slane vode. Vraajui se svojoj raspravi, ja vam kaem da jedino za grijeh ovjek treba da plae, jer grijeenjem ovjek naputa svog Stvoritelja. Meutim, kako da plae ko prisustvuje pijankama i fetama? On e plakati isto kao to e i led davati vatru! Vi morate pretvoriti fete u post, ako hoete imati vlast nad svojom svijeu, jer isto tako ima vlast na Bog. Ree Tadija: Znai onda, Bog ima svijest nad kojom ima vlast. Isus odgovori: Idete li izreci: Bog ima ovo, Bog je takav"? Recite mi ima li ovjek svijest? Da, odgovorie uenici. Isus ree: Moe li se nai ovjek koji ima ivot u sebi, a u njemu svijest ne radi? Ne, odgovorie uenici. Vi se varate, ree Isus, jer onaj ko je slijep, gluh i nijem i sakat - gdje je njegova svijest? I Kad je ovjek u nesvijsti? Tad bijahu uenici zbunjeni, kad Isus ree: Tri stvari su koje ine ovjeka: tj. dua i svijest i tijelo, svaka od njih zasebno. Na Bog je stvorio duu i tijelo kao to ste uli, ali jo niste uli kako je stvorio svijest. Zato u sutra - ako Bog da, sve vam ispriati. Rekavi ovo Isus zahvali Bogu i pomoli se za spas naeg naroda, svako od nas govori: Amen. 106 Kada je on zavrio jutarnju molitvu, Isus sjede pod palmino drvo, i tu mu se primakoe njegovi uenici. Tad ree Isus: Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, mnogi su prevareni o naem ivotu. Jer tako su blisko povezani dua i svijest, da vei dio ljudi tvrdi da su dua i razum jedna i ista stvar, djelei je prema radu, a ne prema sutini, nazivajui je senzitivnom, vegetativnom i intelektualnom duom. Ali, uistinu ja vam kaem, dua je jedna koja misli i ivi. O glupani, gdje e oni nai duu intelekta bez ivota? Sigurno nikada. Meutim, ivot bez svijesti e se brzo nai, kao to se vidi na besvjesnom kad ga razum napusti. Tadej ree: O gospodaru, kad svijest napusti ivot, ovjek nema ivota. Isus odgovori: To nije istina, jer ovjek je lien ivota kad ga napusti dua; jer dua se vie ne vraa tijelu, izuzev udom. Ali, svijest odlazi zbog primljenog straha, ili zbog velike tuge koju ima dua. Jer, svijest je Bog stvorio za zadovoljstvo, i jedino pomou njega to ivi, isto kao to tijelo ivi pomou hrane, a dua ivi od znanja i ljubavi. Ova svijest je sad buntovna prema dui kroz gnjev kojeg ima zbog lienosti zadovoljstva raja zbog grijeha. Zato postoji najvea potreba da se uzgaja sa duhovnim zadovoljstvom za onoga ko nee da ivi od tjelesnog zadovoljstva. Razumjete li? Uistinu, kaem vam, da kad je Bog stvorio nju, osudio ju je na pakao i nepodnoljiv snijeg i led; jer ona kae da je ona Bog; ali, kad je On lii hranjenja, uzimajui joj hranu njenu od nje, ona priznaje da je rob Boji i djelo ruku Njegovih. Pa recite mi, kako djeluje svijest u bezbonicima? Zasigurno, ona je kao Bog u njima: poto oni slijede svijest, zaboravljajui razum i Boji zakon. Nato oni postaju odvratni i ne ine nikakvo dobro. 107 A prva stvar koja slijedi alost za grijehom je post. Jer onaj ko vidi da ga izvjesna hrana ini bolesnim, zbog ega se on plai smrti, poto zaali to ju je pojeo, odrie je se tako kao da se nee razboliti. Tako grenik treba da radi. Opazivi da ga je zadovoljstvo natjeralo da zgrijei protiv Boga svog Stvoritelja, slijedei svijest u tim dobrim stvarima svijeta, neka on zaali to je tako uinio, jer ga to liava Boga, njegovog ivota, i daje mu vjenu smrt pakla. Meutim,

zato to ovjek dok ivi ima potrebu da uzima ove dobre stvari svijeta, ovdje je potreban post. Zato neka on obuzda svijest i prizna Boga kao svog Gospoda. A kad on vidi da se svijest uasava posta, neka on predstavi njoj stanje pakla, gdje uopte nema zadovoljstva, nego se prima vjeiti al; neka predstavi njoj zadovoljstva raja, koja su tako velika da je zrnce jednog od zadovoljstava raja vee od svih na svijetu. Jer tako e ona lahko biti umirena; jer je zato bolje biti zadovoljan sa malo da bi se primilo mnogo, nego biti neobuzdan u malom, a biti lien svega i boraviti u muenju. Vi treba da se sjetite bogatog gozbenika, da biste dobro postili. Jer on je elei ovdje na zemlji da se gosti svaki dan, bio lien vjeno jedne kapi vode: dok e Lazar, bivi zadovoljan sa mrvicama ovdje na zemlji, iviti vjeito u punom obilju zadovoljstva raja. Neka pokajanik bude oprezan; jer Satana trai da poniti svaki dobar posao, vie kad pokajanika nego kod drugih, jer se pokajanik pobunio protiv njega i od toga to je bio njegov vjerni rob, on se pretvorio u buntovnog neprijatelja. Nato e Satana gledati kako da uini da on ne posti, na bilo koji nain, pod izgovorom bolesti, a kad ovo ne bude koristilo, on e ga pozvati na ekstremni post, da bi on obolio i poslije toga ivio lijepo. A ako on ne uspije u ovome, on e gledati kako da ga natjera da mu post bude samo vezan za tjelesnu hranu, da bi on bio slian onom koji nikad ne jede, a uvijek grijei. Tako mi Boga ivog, odvratno je liiti tijelo hrane i napuniti duu oholou, prezirui ih to ne poste i smatrajui sebe boljim od njih. Recite mi hoe li se bolestan ovjek hvalisati dijetom koju mu nametne doktor, a nazvati ludima one kojima nije nametnuta dijeta? Sigurno ne. Meutim, on e aliti zbog bolesti to je morao biti podvrgnut dijeti. Isto tako vam kaem da se pokajanik ne treba hvalisati svojim postom i prezirati one koji ne poste; nego on treba da ali zbog grijeha zbog kojeg posti. Niti treba pokajanik koji posti nabavljati finu hranu, nego on treba da se zadovolji sa prostom hranom. Pa hoe li ovjek dati finu hranu psu koji ujeda i konju koji udara? Ne, zasigurno, ve prije suprotno. Neka vam ovo bude dovoljno o postu". 108 Posluajte onda ta u rei o gledanju. Jer, isto kao to postoje dvije vrste spavanja, spavanje due i spavanje tijela, isto tako vi morate biti paljivi u gledanju, dok tijelo gleda, dua ne spava. Jer ovo bi bila najtea greka. Recite mi alegorijski: postoji ovjek koji dok hoda udari u kamen, i da bi izbjegao da vie udari nogom, on udara svojom glavom - kakvo je stanje takvog ovjeka? Jadno, odgovorie uenici, jer takav ovjek je sumanut. Tad ree Isus: Pa dobro ste odgovorili, jer uistinu, ja vam kaem da onaj ko gleda tijelom, a spava duom je lud. Kao to je duhovna slabost tea od tjelesne, isto tako je tea za lijeenje. Zbog ega e se takav jadnik hvalisati nespavanjem tijelom, koje je noga ivota, dok opet ne opaa svoju nevolju to spava duom koja je glava ivota? Spavanje due je zaboravljanje Boga i Njegovog stranog suda. Dua koja gleda je ona koja u svemu i na svakom mjestu opaa Boga, i u svemu i kroz sve i iznad svoga zahvaljuje Njegovom velianstvu znajui da uvijek i u svakom trenutku prima milost i milosre od Boga. Jer, u strahu od njegovog velianstva u njoj uvjek odzvanja aneoski poziv: Stvorenja, doite na sud, jer va Stvoritelj hoe da vam sudi". Jer ona stalno ostaje u slubi Bogu. Recite mi, volite li vie vidjeti pomou svjetlosti zvijezde ili pomou svjetosti Sunca?" Andrija odgovori: Pomou svjetlosti Sunca; jer pomou svjetlosti zvijezde mi ne moemo vidjeti oblinje planine, a pomou svjetlosti Sunca mi vidimo najsitnije zrnce pijeska. Zato mi hodamo sa strahom pri svjetlosti zvijezda, dok pri svjetlosti Sunca idemo sigurno. 109 Isus odgovori: Isto vam ja kaem da vi treba da gledate duom sa suncem pravde (koja je) na Bog, a ne hvalisati se gledanjima tijela. Sama je istina zato, da san tijela treba izbjegavati to je

mogue vie, ali (izbjei ga) potpuno je nemogue, svijest i tijelo je pritisnuto hranom, a um postom. Zato neka onaj ko bude spavao malo izbjegava previe posla i mnogo hrane. Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, doputeno je svake noi pomalo spavati, ali nikad nije doputeno zasboraviti Boga i njegov strani sud: a spavanje due je takav zaborav. Tad ree onaj koji pie: O gospodaru, kako mi moemo uvijek imati na umu Boga? Zaista nam to izgleda nemogue. Isus ree sa uzdahom: Ovo je najvea nevolja koju ovjek moe da pretrpi, o Barnaba. Jer ovjek ne moe ovdje na zemlji imati Boga svog Stvoritelja na umu; izuzev onih koji su sveti, jer oni uvijek imaju Boga na umu, zato to oni imaju u sebi svjetlo milosti Boje, tako da oni ne mogu zaboraviti Boga. Ali recite mi, jeste li vi vidjeli one koji vade kamenje, kako su oni svojom stalnom praksom nauili da udaraju, tako i da oni govore sa drugima i svo vrijeme udaraju elinim alatom, koji obrauju kamen bez gledanja u gvoe, i ne udare se po svojim rukama? Pa vi inite isto. elite da budete sveti, ako hoete da prevaziete potpuno ovu nevolju zaboravnosti. Sigurno je da voda cijepa najtvri kamen sa jednom kapi udarajui tamo dug period. Znate li vi zato niste prevazili ovu nevolju? Zato to niste primjetili da je to grijeh. Ja vam zato kaem da je to greka kad ti princ daje poklon o ovjee, da ti treba da okrene svoja lea njemu i zatvori oi. Isto tako grijee oni koji zaboravljaju Boga, jer ovjek stalno prima od Boga darove i milost". 110 Pa recite mi, da li vam na Bog stalno daruje (svoju nagradu)? Da, svakako; jer On vam neprestano daje dah pomou kog ivite. Zaista, zaista, kaem vam, svaki put kad vae tijelo primi dah, vae srce treba da kae: Bogu hvala!" Tad ree Ivan: To je najistinitije to ti kae, o gospodaru; poui nas zato nainu kako postii ovo blagoslovljeno stanje. Isus odgovori: Uistinu, ja vam kaem da niko ne moe postii takvo stanje ljudskom moi, ve prije milou naeg Gospoda Boga. Istina je naravno da ovjek treba da udi za dobrim da bi mu ga Bog dao. Recite mi, kad ste vi za stolom uzimate li ona mesa koja ne biste? Ne zasigurno. Isto tako vam ja kaem da vi neete primiti ono ta ne elite. Bog je u stanju, ako vi elite svetost, da vas uini svetim u manje vremena od treptaja oka, meutim da bi ovjek osjetio dar, darodavac na Bog hoe da mi ekamo i traimo. Jeste li vidjeli one koji vjebaju gaanje u cilj? Sigurno je da oni mnogo puta uzaludno ciljaju. Ipak, oni nikad ne ele da uzalud gaaju, nego su uvijek u nadi da e pogoditi cilj. Pa vi to inite, vi koji stalno elite da imate naeg Boga na umu, i kad zaboravite alite; jer Bog e vam dati milost da postignete sve ta sam ja rekao. Post i duhovno bdjenje su tako sjedinjeni jedno s drugim da ako neko prekine bdjenje, odmah je post prekinut. Jer pri grijeenju ovjek prekida post due i zaboravlja Boga. Tako je to da bdjenje i post to se tie due, su uvijek nama potrebni i za sve ljude. Jer nikom nije doputeno da zgrijei. Meutim post tijela i njegova bdjenja, vjerujte mi oni nisu mogui za svako vrijeme niti za sve osobe. Jer postoji bolesnog i starog naroda, ena sa djecom, ljudi koji su na dijeti, djece i drugih koji su slabog izgleda. Jer svako naravno - kao to oblai sebe po svojoj odgovarajuoj mjeri, tako treba da odabere sebi (nain) posta. Jer kao to odjea djeteta ne odgovara ovjeku od trideset godina, isto tako postovi i bdijenja jednog, ne odgovaraju drugom". 111 Meutim pripazite jer Satana e upotrijebiti svu svoju silu (kako bi uinio) da vi (budete) bdjeli za vrijeme noi, a zatim da spavate onda kad po zapovjedi Bjoj vi treba da se molite i

sluate rije Boju. Recite mi, da li biste bili zadovoljni ako bi vam va prijatelj pojeo meso, a vama dao kosti? Petar odgovori: Ne gospodaru, jer takav neko se ne treba zvati prijateljom, ve rugalicom. Isus sa uzdahom odgovori: Ti si dobro rekao istinu, o Petre, jer svako ko bdije tijelom vie nego to je potrebno, spava ili mu je glava pritisnuta snom, kad on treba da se moli ili slua rijei Boje, takav nesrenik se ruga Bogu svom Stvoritelju, i tako je kriv za taj grijeh. tavie on je, pljaka poto on krade vrijeme koje treba da da Bogu, i troi ga kad mu je volja i koliko hoe. U buretu najboljeg vina ovjek je dao svojim neprijateljima da piju tako dugo dok je vino najbolje, meutim kad je vino spalo na talog, on je dao svom gazdi da pije. ta e, ta mislite vi, gazda uraditi svom sluzi, kad on saznadne sve, i sluga bude pred njim? Sigurno e ga tui i ubie ga u pravom gnjevu prema zakonima svijeta. E pa ta e Bog uiniti ovjeku koji troi svoje najbolje vrijeme u poslu, a najgore u molitvi i prouavanju Zakona? Jao svijetu, jer je ovim i veim grijehom njegovo srce optereeno. Zato, kad sam vam rekao da smijeh treba biti okrenut u pla, gozba u post i san u bdjenje, ja sam zaokruio sve to ste uli u tri rijei - da ovdje na zemlji ovjek treba uvijek da plae i da pla treba biti iz srca, jer je Bog na Stvoritelj uvrijeen; da vi treba da postite da bi imali vlast nad svijeu i da bdijete a da ne biste grijeili; i da tjelesno plakanje i tjelesni post i bdjenje trebaju biti uzeti prema konstituciji svakog pojedinica". 112 Rekavi ovo Isus ree: Vi morate potraiti poljskih plodova ime bismo odrali svoj ivot, jer sad je osam dana kako nismo jeli kruha. Zato u se ja moliti naem Bogu i ekau vas sa Barnabom. Tako svi uenici i apostoli odoe u etvorkama i estorkama i odoe svojim putem prema rijei Isusovoj. Tamo ostade sa Isusom onaj koji (ovo) pie; nakon ega Isus plaui ree: O Barnaba, potrebno je da ti ja otkrijem velike tajne koje e mu - nakon to ja odem sa svijeta, otkriti. Tad odgovori onaj koji pie, plaui i ree: Dopusti mi da plaem, o gospodaru, i drugim ljudima takoe, jer smo mi grenici. A ti, ti si sveti i prorok Boji, ne pristaje tebi da toliko plae. Isus ree: Vjeruj mi Barnaba da ja ne mogu plakati koliko trebam. Jer da me ljudi nisu prozvali bogom, ja bih ovdje vidio Boga kao to e se on vidjeti u raju, i bio bih siguran da se neu plaiti Dana sudnjeg. Ali Bog zna da sam ja nevin, jer ja nikad nisam gajio misao da budem smatran vie od jadnog roba. Naprotiv, kaem ti, da ja nisam nazvan bogom, bio bih odnesen u raj kad odem sa svijeta, zbog ega sad neu otii tamo do suda. Pa sad vidi imam li razlog za plakanje. Znaj, o Barnaba, da ja radi ovog moram imati veliki progon, i biu prodan od jednog od mojih uenika za trideset novia. Poslije toga sam ja siguran da e onaj koji e me prodati biti ubijen u moje ime, jer zato e me Bog uzeti sa zemlje i izmijenie izgled izdajnika tako da e svi vjerovati da je on ja; ipak, kad on umre zlom smru, ja u biti u nepotovanju dugo vremena na svijetu. Meutim, kad bude doao Muhammed, sveti poslanik Boji, ta sramota e biti skinuta. A ovo e Bog uiniti jer sam ja priznao istinu Mesije; koji e mi dati ovu nagradu to e se znati da sam ja iv i da nemam nita sa tom sramnom smru. Tad odgovori onaj koji pie: O gospodaru, reci mi ko je taj bijednik, jer ja u ga rado zadaviti na smrt. Sauvaj svoj mir, odgovori Isus, jer tako Bog hoe i on ne moe drugaije uraditi: nego gledaj kad moja majka bude ojaena tim dogaajem da joj kae istinu, da bi se ona utjeila. Tad odgovori onaj koji pie: Sve u ovo uiniti o gospodaru, ako Bog da. 113

Kad su uenici doli donijeli su borovih iarki, i voljom Bojom oni su nali veliku koliinu hurmi. Tako su oni nakon podnevne molitve jeli sa Isusom. Nakon toga apostoli i uenici, videi tuno lice onog koji pie, pobojae se da Isus brzo mora napustiti svijet. Nato ih Isus utjei govorei: Ne bojte se, jer moja ast da odem sa svijeta jo nije dola. Ja u ostati sa vama jo neto malo vremena. Zato vas sad moram pouiti - jer to ja moram da odem - kao to sam rekao, da kroz sav Izrael propovjedate pokoru, a da bi Bog imao milosti nad grijehom Izraela. Zato neka se svaki priuva lijenosti, a mnogo vie onaj koji ini pokoru; jer e svako drvo koje ne raa dobrim plodom biti posjeeno i baeno u vatru. Bio jedan graanin koji je imao vinograd, a u sred njega je imao vrt u kojem je bilo lijepo smokvino drvo; u tri godine kad bi doi vlasnik ne bi naao nikakva ploda, i videi da svako drugo drvo ondje donosi plod, on ree svom vinogradaru: Posjeci ovo nevaljalo drvo jer ono smeta zemljitu". Vinogradar odgovori: Nemoj tako, moj gospodaru, jer to je lijepo drvo. Budi miran, ree vlasnik, jer mene nije briga za beskorisnim ljepotama. Ti treba da zna da su palma i balsam plemenitiji od smokve. Ali ja sam posadio u dvoritu svoje kue palminu biljku i jednu balzamovu, koje sam okruio skupim zidovima, meutim kad ove nisu donijele plod nego samo lie koje se nagomilalo i pokvarilo tlo ispod kue, ja sam dao da se oboje odstrani. I kako u ja oprostiti drvetu smokve daleko od moje kue, koja smeta moj vrt i moj vinograd, gdje svako drugo drvo donosi plod? Sigurno je neu vie trpiti nimalo. Tad ree vinogradar: Tlo je prebogato. ekaj zato jednu godinu vie, jer ja u potkresati smokvine grane i oduzeti joj bogatstvo tla, staviti je u siromano tlo sa kamenjem i tako e ona donijeti plod. Vlasnik odgovori: Pa idi i uradi tako; jer ja u ekati i smokvino stablo e donijeti plod. Razumjete li ovu priu? Uenici odgovorie: Ne gospodaru; zato nam je objasni. 114 Isus odgovori: Uistinu ja vam kaem, vlasnik je Bog, a vinogradar je njegov zakon. Bog je imao u raju palmu i balzam; Satana je palma, a prvi ovjek je balzam. Njih je on izbacio jer nisu donosili plod dobrih dijela, nego su govorili bezbone rijei koje su bile osuda mnogih anela i mnogih ljudi. Sad taj Bog ima ovjeka na svijetu usred svojih stvorenja koja slue Boga, svi oni, prema Njegovom naelu: a ovjek, kaem, ne dajui plod, Bog e ga sasjei i natjerati u pakao, poto On ne oprata anelu i prvom ovjeku, kanjavajui anela vjeno, a ovjeka za neko vrijeme. Zakon Boji kae da ovjek ima previe dobra u ovom ivotu, i tako je potrebno da on pretrpi muku i bude lien zemaljskih dobara, a da bi on inio dobra djela. Zato oekuje od ovjeka da bude pokoran. Uistini, kaem vam, da je na Bog osudio ovjeka na rad, tako da, kao to je rekao Job, prijatelj proroka Bojeg: Kao to je ptica roena da leti, a riba da pliva, isto tako je ovjek roen da radi". Tako takoe David na otac, prorok Boji kae: Jedui trud naih ruku mi emo biti blagoslevoljeni i bie dobro sa nama. Zato neka svako radi, prema svojoj osobini. Pa recite mi, ako su David na otac i Solomon, njegov sin, radili svojim rukama, ta treba grenik da radi?" Ivan ree: Gospodaru, raditi je dobra stvar, ali to treba siromani da rade. Isus odgovori: Da, jer oni ne mogu drugaije. Nego, zar ne znate da dobro, da bi bilo dobro, mora biti slobodno od nude. Tako su Sunce i druge planete ojaane pravilima Bojim, tako da one ne mogu drugaije, zbog ega nee imati nikakve zasluge. Recite mi, kad je Bog dao naredbu za rad On nije rekao: Siromah e ivjeti u znoju lica svog"? A Job nije rekao da: Kao to je ptica roena da leti, tako je i siromah roen da radi? Nego Bog je rekao ovjeku:" U znoju lica svog e ti jesti hljeb", a Job da je ovjek roen da radi. Zato (samo) onaj ko nije ovjek, je osloboen ove naredbe. Sigurno sve stvari nisu skupe osim iz razloga to postoji mnotvo besposlena naroda: kad bi ovi radili, neki obraujui zemlju, a drugi ribarei, postojalo

bi najvee obilje na svijetu. A za nedostatak toga bie potrebno poloiti raun na stranom sudnjem danu". 115 Neka mi ovjek neto rekne. ta je on donio na svijet, zbog ega bi on ivio u besposlici? Sigurno je da je on roen go, i nesposoban nizato. Otud nije on vlasnik svega ta je naao, nego djelilac. A on e morati poloiti raun za to na strani dan. Odvaratne poude, koja ini ovjeka kao brutalnu ivotinju, treba se jako plaiti, jer neprijatelj je vlastitog ognjita, tako da nije mogue otii niukakvo mjesto gdje tvoj neprijatelj ne bi doao. Ah, koliko ih je stradalo zbog poude! Kroz poudu je doao potop takav da je svijet stradao pred milou Bojom i samo su spaeni Noa i osamdeset tri ljudska bia. A zbog poude je Bog unitio tri porona grada, kad su izbjegli samo Lot i njegovo troje djece. Zbog poude je itavo pleme Benjaminovo iskorjenjeno. I ja vam doista kaem, kad bih vam priao koliko mnotvo je stradalo kroz poudu, bilo bi nedovoljno pet dana". Jakov upita: O gospodaru, ta znai pouda? Isus odgovori: Pouda je neobzudana elja ljubavi, koja poto nije upravljana razumom - kida granice ljudskog intelekta i ljubavi; tako da ovjek ne znajui sebe, voli ono ta bi trebao da mrzi. Vjerujte mi, kad ovjek voli neto, ne zato to mu je to Bog dao, ve kao vlasnik toga, on je bludnik; jer je duu koja treba da stoji u zajednitvu sa svojim Stvoriteljem on sjedinio sa stvorenjem. I tako Bog lamentira preko Isaije proroka, govorei: Ti si poinio blud s mnogim ljubavnicama, ipak, povrati se meni i Ja u te primiti". Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, kad ne bi bilo unutarnje poude u srcu ovjeka, on ne bi pao u vanjsku; jer ako se odstrani korjen drvo brzo umire. Neka se ovjek zato zadovolji enom koju mu je dao njegov Stvoritelj, i neka zaboravi on svaku drugu enu". Andrija upita: Kako e ovjek zaboraviti ene ako ivi u gradu gdje ih ima tako mnogo? Isus odgovori: O Andrija, sigurno e onome ko ivi u gradu biti teta, obzirom da je grad suner koji uvlai u svaku pokvarenost. 116 ovjeku dolikuje da ivi u gradu kao to vojnik ivi kad ima neprijatelje oko tvrave, branei se od svakog napada i bojei se uvijek izdaje dijela graana. Isto tako, kaem, neka on odbije svaki vanjski podsticaj grijeha i nek se boji svijesti, jer ona ima najveu elju za neistim stvarima. Ali kako e se on zatititi ako ne obuzdava oko, koje je izvor svakog tjelesnog grijeha? Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, onaj ko nema tjelesnih oiju siguran je da nee primiti kaznu, izuzev samo do treeg stepena, dok onaj ko ima oi prima je do sedmog stepena. U vrijeme Ilije proroka se desilo da je Ilija vidio slijepog ovjeka kako plae - ovjeka dobra ivota, upitao ga je rekavi: Zato ti plae, o brate? Slijepac odgovori: Plaem jer ne mogu vidjeti Iliju proroka, svetog Bojeg. Ilija ga prekori rekavi: Prestani s plakanjem o ovjee, jer u plakanju grijei. Slijepac dogovori: Pa reci mi, je li grijeh vidjeti svetog proroka Bojeg, koji die mrtve i daje da se vatra spusti s neba? Ilija odgovori: Ti ne govori istinu, jer Ilija nije u stanju da uini sve to kae, jer je on ovjek kao i ti. Jer, svi ljudi na svijetu ne mogu uiniti da se rodi muica. Slijepac ree: Ti ovo kae, o ovjee, jer mora da te je Ilija ukorio za neki tvoj grijeh, zbog ega ga mrzi. Ilija odgovori: Neka Bog bude zadovoljan to ti govori istinu; jer o brate, ako bih ja mrzio Iliju, ja bih volio Boga, i to bih vbie mrzio Iliju vie bih volio Boga.

Nato slijepac bi jako uvrijeen i ree: Tako mi Boga ivog, ti si drue bezbonik! Moe li onda Bog biti voljen, dok neko mrzi proroke Boje? Odlazi, jer vie neu da te sluam!" Ilija odgovori: Brate, sad moe vidjeti svojim intelektom koliko je zlo tjelesno vienje. Jer ti eli vidom da vidi Iliju, a mrzi Iliju svojom duom. Slijepac odgovori: Sad odlazi! jer ti si avo koji bi me natjerao da zgrijeim protiv sveca Bojeg. Tad Ilija uzdahnu i ree sa suzama: Ti si govorio istinu, o brate, jer moje tijelo koje ti eli da vidi, dijeli te od Boga. Ree slijepac: Ne elim da te vidim; tavie, kad bih imao svoje oi, zatvorio bih ih da te ne vidim. Tad ree Ilija: Znaj brate da sam ja Ilija! Slijepac odgovori: Ti ne govori istinu. Tad rekoe Ilijini uenici: Brate, on je doista prorok Boji, Ilija. Neka mi on kae, ree slijepac, ako je on prorok od kojeg sam ja sjemena i kako sam postao slijep?" 117 Ilija odgovori: Ti si iz plemena Levi; i zato to si ulazei u Hram Boji gledao poudno na enu, a bio si blilzu svetilita, na Bog ti je oduzeo vid. Tad slijepac odgovori plaui: Oprosti mi o sveti proroe Boji jer sam zgrijeio govorei sa tobom; jer da sam te vidio ne bih pogrijeio. Ilija odgovori: Neka ti Bog oprosti, o brate, jer to se mene tie ja znam da si ti rekao istinu, videi to vie mrzim sebe, vie volim Boga, i da me vidi ti bi utiao svoju udnju koja je neprijatna Bogu. Jer Ilija nije tvoj stvoritelj nego Bog; otuda to se tebe tie, ja sam avo, ree Ilija plaui, jer sam te ja okrenuo od tvog Stvoritelja. Plai onda, o brate, jer ti nema onog svjetla koje bi uinilo da ti razlikuje istinu od lai, jer da si ga imao ti ne bi prezirao moje uenje. Zbog toga, kaem ti, da mnogi ele da me vide i dolaze izdaleka da me vide, koji preziru moje rijei. A to bi bilo bolje za njih, za njihov spas, da oni nisu imali oiju, obzirom da svako ko nalazi zadovoljstvo u stvorenju, ma ko on bio, a ne trai da nae zadovoljstvo kod Boga - nainio je idola u svom srcu, a ostavio Boga. Tad ree Isus, uzdahnuvi: Jeste li razumjeli sve ta je Ilija rekao? Uenici odgovorie: Uistinu, mi smo razumjeli, i mi smo izvan sebe znajui da ovdje na zemlji ima svega nekolicina koji nisu idolopoklonici. 118 Zatim ree Isus: Vi govorite istinu, jer sada Izrael eli da uspostavi idolopoklonstvo koje oni imaju u svojim srcima smatrajui mene Bogom; od kojih mnogi preziru moje uenje, govorei da sam ja mogao postaviti sebe gospodarom sve Judeje, ako se priznam da sam bog, i da sam ja lud to elim ivjeti u siromatvu meu pustinjskim mjestima, a ne boraviti stalno meu prinevima u slatkom ivotu. Oh nesreni ovjee koji hvali svjetlo zajedniko muhama i mravima, a prezire svjetlo koje je zajedniko samo anelima i prorocima i svetim prijateljima Bojim! Ako onda oko ne bi bilo uvano, o Andrija, ja ti kaem da je nemogue ne zapasti u poudu. Zato je Jeremija prorok, estoko plaui, rekao zaista: Moje je oko lopov koji robi moju duu. Jer zato se na otac David molio sa najveom enjom Bogu Gospodu naem, da bi On odvratio njegove oi, da on ne bi vidio uzaludnost. Jer sve zaista ta ima kraj je uzaludno. Recite mi onda, kad bi neko imao dva novia da kupi kruh, bi li ih potroio da kupi kadilo. Sigruno ne, obzirom da kadilo povreuje oi i ne daje odravanje tijelu. Isto tako neka ini ovjek, jer sa izvanjskim vidom njegovih oiju i unutarnjim vidom njegova uma on treba da trai da spozna Boga svog Stvoritelja i zadovoljnost njegove volje.

119 Jer zaista svaki put kad ovjek vidi stvar i zaboravi Boga koji ju je stvorio za ovjeka, on je zgrijeio. Jer ako bi ti tvoj prijatelj dao neto u znak sjeanja, i ti to prodao i zaboravio svog prijatelja, ti bi uvrijedio svog prijatelja. Isto tako radi ovjek; jer kad on vidi stvorenje a nema na umu Stvoritelja, koji je to za ljubav ovjeka stvorio, on grijei protiv Boga svog Stvoritelja sa nezahvalnou. Zato onaj ko vidi enu i zaboravi Boga koji je za dobro ovjeka stvorio enu, on e je voljeti i eljeti. I dotle e izbiti njegova pouda, da e on voliti sve kao stvar koju voli: tako da otud dolazi grijeh kojeg e ga biti sramota da se sjeti. Ako ovjek, meutim, stavi zabranu na svoje oi, on e biti gospodar svijesti koja ne moe poeljeti ono to joj se ne prezentira. Jer, tako e tijelo biti potinjeno duhu. Kao to se brod ne moe kretati bez vjetra, tako tijelo bez svijesti ne moe zgrijeiti. Zato bi bilo potrebno za pokajanika da preokrene prianje pria u molitvu, sam razum to pokazuje, ak iako to nije naelo Boje. Jer, pri svakoj jalovoj rijei ovjek grijei, a na Bog otklanja na grijeh zbog molitve. Jer ta je molitva branilac due; molitva je lijek due; molitva je odbrana srca; molitva je oruje vjere, moltiva je uzda svijesti; molitva je so tijela koja mu ne doputa da se pokvari grijehom. Ja vam kaem da je molitva ruka naeg ivota, kojima e ovjek koji se moli braniti sebe na dan sudnji: jer on e uvati svoju duu od grijeha ovdje na zemlji, i sauvae svoje srce, da ne bude dirnuto zlim eljama; vrijeajui satanu, jer on e drati svoju svijest po zakonu bojem, a njegovo tijelo e ii s pravednou, primajui od Boga sve ta bude zatraio. Tako mi Boga ivog, pred kojim smo mi, ovjek bez molitve ne moe vie biti ovjek dobrih djela, kao to nijem ovjek ne moe moliti za svoju stvar od slijepca; to se fistula ne moe lijeiti bez masti; ovjek se braniti bez pokreta; ili napasti drugog bez oruja; ploviti bez kormila; ili sauvati mrtvo meso bez soli. Jer zaista onaj ko nema ruke, ne moe primati. Kad bi ovjek mogao promjeniti ubre u zlato i glinu u eer, ta bi on uradio?" Potom poto Isus outa, uenici odgovorie: Niko ne bi radio nita drugo nego bi pravio zlato i eer. Tad ree Isus: Pa zato ovjek ne promijeni ludo prianje pria u molitvu? Je li moda vrijeme dato njemu od Boga da bi Boga uvrijedio? Jer koji bi princ dao grad svom potinjenom, a da bi ovaj nad njim poveo rat? Tako mi Boga ivog, kad bi ovjek znao nakon kog postupka se dua transformie besplodnim govorom on bi prije odgrizao svoj jezik zubima, nego to bi govorio. O jadni svijet! jer danas se ljudi ne skupljaju za molitvu, nego na predvorjima Hrama, a u istom Hramu sam Satana ima ondje rtvu uzaludnog govora i ono to je gore - od stvari koje ja ne mogu govoriti bez sramote. 120 Plod besplodnog govora je ovaj to on oslabljuje intelekt na taj nain da on nije spreman primiti istinu; kao to konj naviknut da nosi 30 grama pamuka ne moe nositi etrdeset pet kilograma kamena. A ono ta je gore je ovjek koji troi svoje vrijeme u zbijanju ala. Kad bude spreman da se moli Satana e ubaciti u njegovu memoriju te iste rugalice, tako da kad on treba da plae nad svojim grijesima i podstie Boga na milost i da dobije oprost za svoje grijehe, smjehom on izaziva Boga na srdbu; - koji e ga kazniti i izbaciti. Jao zato onima koji se ale i priaju jalovo! Ali, ako na Bog ima u odvratnosti one koji se ale i priaju jalovo, kako e on drati one koji ogovaraju i kleveu svog komiju i u kom stanju e biti onaj ko se bavi grijehom kao poslom krajnje neophodnim? Oh neisti svijete, ja ne mogu zamisliti kako e teko biti kanjen od Boga! Onaj meutim, koji bi izvrio pokoru, on kaem, mora odustati od svojih rijei po cijenu zlata". Njegovi uenici upitae: Pa ko e kupiti ovjekove rijei po cijenu zlata? Sigurno niko. I kako e on uiniti pokoru? Sigurno je da e on postati pohlepan!

Isus odgovori: Vi imate svoje srce tako teko da ja nisam u stanju da ga podignem. Otud je u svakoj rijei potrebno da vam kaem znaenje. Zahvaljujte Bogu koji vam je darovao milost da znate tajne Boje. Ja ne kaem da pokajanik treba da prodaje svoj govor, nego kaem da kad on govori on treba da misli da izliva zlato. Jer zaista inei tako, kao to se zlato troi na neophodne stvari, tako e i on govoriti (samo) kad je potrebno da govori. I isto kao to niko ne trai zlato koje e koditi njegovom tijelu, tako neka ne govori o stvari koja moe tetiti njegovoj dui. 121 Kad guverner uhapsi zatvorenika, kojeg ispituje dok biljenik zapisuje (sluaj), recite mi kako takav ovjek govori? Uenici odgovorie: On govori sa strahom i umjesno, tako da se ne dovede u sumnju, i on je obazriv da ne kae nita to bi moglo oneraspoloiti guvernera, nego gleda da kae neto pomou ega bi mogao biti osloboen. Tad Isus odgovori: To pokajanik treba da uini, da ne bi izgubio svoju duu. Zato je Bog dao dva anela svakom ovjeku kao pisare, jednog koji pie dobro, drugog koji pie zlo koje ovjek radi. Ako bi onda ovjek primio milost, neka on mjeri svoj govor vie no to se mjeri zlato. 122 to se tie pohlepe, ona se mora pretvoriti u davanje sadake. Uistinu kaem vam, kao to visak ima za svoj cilj centar, tako i pohlepni ima za svoj kraj pakao, jer nemogue je za pohlepnog da ima ikakvo dobro u raju. Znate li zato? Ja u vam rei. Tako mi Boga ivog pred kojim stoji moja dua, pohlepni, ak iako je utljiv na svom jeziku, svojim djelima govori: Nema drugog boga osim mene". Jer sve ono ta on ima spreman je potroiti na vlastito zadovoljstvo, bez obzira na svoj poetak ili svoj kraj, to je on roen go i umirui ostavlja sve. Pa recite mi, ako bi vam Herod dao vrt da ga uvate, a vi se budete ponaali kao vlasnici ne aljui nikakva ploda Herodu, i kad Herod poalje po plod vi otjerate njegove izaslanike - recite mi, da li biste nainili sebe kraljevima tog vrta? Sigurno da. Pa ja vam kaem da ak tako pohlepan ovjek pravi sebe bogom nad bogatstvima koja mu je Bog dao. Gramzivost je e svijesti - koja izgubivi Boga kroz grijeh, jer ivi pomou zadovoljstva, i poto nije u stanju da se zadovolji Bogom, koji je od nje skriven-okruuje sebe svjetovnim stvarima koje dri kao svoje dobro i ona postaje jaa to se vie vidi lienom Boga. I tako, preobraanje grenika je od Boga, koji daje milost za pokajanje. Kao to je rekao na otac David: Ova promjena dolazi od desne ruke Boje. Potrebno je da vam kaem koje je vrste ovjek, ako biste da znate kako treba da se uini pokajanje. I tako danas zahvalimo Bogu koji nam je dao milost da saoptimo njegovu volju mojom rjeju". Nato on podie svoje ruke i pomoli se, govorei: Gospode Boe Svemogui i Milosrdni, koji si nas u milosti stvorio, dajui nam rang ljudi, tvojih slugu, sa vjerom Tvog istinskog Poslanika, mi Ti zahvaljujemo za sve blagodati i radi smo Te oboavati sve dane naeg ivota, oplakujui svoje grijehe, molei se i dajui sadaku, postei i izuavajui Tvoju rije, upuujui one koji su neuki o Tvojoj volji, trpei od svijeta za Tvoju ljubav, i dajui svoj ivot do smrti da bi Te sluili. Ti nas o Gospode, spasi od Satane, od tijela i od svijeta, kao to si spasio svoje izabranike za ljubav svoju i za ljubav Tvog Poslanika za kojeg si nas stvorio, za ljubav svih Tvojih svetaca i proroka. Uenici su stalno odgovarali: Tako budi, tako budi Gospode, tako budi, o na milosrdni Boe. 123

Kada je bio dan, petak rano jutro, Isus poslije molitve sakupi svoje uenike i ree im: Posjedajmo jer kao to je na ovaj dan Bog stvorio ovjeka od gline od zemlje, isto tako u vam ja rei kakva je stvar ovjek, ako Bog da. Kad su svi posjedali Isus ree ponovo: Na Bog je pokazao svojim stvorenjima svoju dobrotu i milost i svoju svemo sa svojom liberalnou i pravdom, smilovao se na etiri stvari suprotne jedna drugoj i sjedinio ih u jedan konaan objekt koji je ovjek - a to su zemlja, zrak, voda i vatra - da bi svaka mogla da obuzda svoju suprotnost. I On je od ove etiri stvari nainio sud koji je ovjekovo tijelo od mesa, kostiju, krvi, kotane sri i koe sa nervima i venama i sa svim njegovim vanjskim dijelovima; u kojeg je Bog smjestio duu i svijest, kao dvije ruke ovog ivota: dajui za uporite svijesti svaki dio tijela jer se ona tamo rairila kao ulje. A dui je On za uporite dao srce gdje sjedinjena sa svijeu, ona treba da upravlja itavim ivotom. Poto je tako Bog stvorio ovjeka, stavio je u njega svjetlo koje se zove razum, koji treba da ujedini meso, svijest i duu u jedan cilj - da rade za slubu Boju. Pa poto je smjestio svoje djelo u raj, i poto je razum obmanut od svijesti radom Satane, tijelo je izgubilo poinak, svijest je izgubila ushianje pomou kog ivi, a dua je izgubila svoju ljepotu. Poto je ovjek dospio u takvo stanje, svijest koja ne nalazi odmora u radu, nego trai zadovoljstvo, ne bivi obuzdana razumom, slijedi svjetlo koje joj oi pokau; otuda oi, poto nisu u stanju da vide ita osim ispraznost, varaju sebe, i tako odabirui stvari svijeta, grijei. Tako je potrebno da milou Bojom ovjekov razum bude osvijetljen iznova, da raspozna dobro od zla i (da razlikuje) istinsko svjetlo: ijim poznavanjem se grenik vraa pokajanju. Zato vam ja kaem zaista da, ako na Gospod Bog ne bi osvijetlio srce ovjekovo, njegovo bi rezonovanje bilo beskorisno". Ivan upita: Kojem onda cilju slui, ljudski govor? Isus odgovori: ovjek kao ovjek ne koristi nita za okretanje ovjeka pokajanju; nego ovjek kao sredstvo koje Bog koristi obraa ovjeka; tako da poto Bog na skriven nain djeluje u ovjeku za ovjekovo spasenje, pojedinac treba da slua svakog ovjeka, da bi meu svima mogao biti primljen onaj po kojem Bog govori nama. Jakov upita: O gospodaru, ako moda doe lani prorok i lani uitelj hotei da nas poui, ta mi treba da radimo? 124 Tad Isus odgovori u paraboli: ovjek ide u ribarenje s mreom i u nju uhvati mnoge ribe, ali, one koje su loe on odbacuje. ovjek ide da sije, meutim samo zrno koje padne na dobro tlo daje klicu. Isto tako vi treba da inite, sluajui sve i primajui samo istinu, poto smo istina daje plod za vjeni ivot". Tad upita Andrija: Sve to odgovara knjizi Mojsijevoj, to primite vi kao istinu; poto je Bog Jedan istina je jedna; otud slijedi da je naelo jedno i njegovo znaenje je jedno; i zato je vjera jedna. Uistinu, ja vam kaem, da istina nije bila izbrisana iz Knjige Mojsijeve, Bog ne bi dao Davidu ocu naem drugu. A da Knjiga Davidova nije bila okaljana, Bog ne bi povjerio meni Evanelje, poto je na Bog nepromjenljiv i govorio je jednom porukom svim ljudima. Zato kad doe Poslanik Boji, on e doi da oisti sve ono ime su bezbonici uprljali moju Knjigu. Tad upita onaj koji pie: O gospodaru, ta ovjek da radi kad nae Zakon iskvarenim i bude govorio lani prorok? Isus odgovori: Veliko je tvoje pitanje, o Barnaba; zato ti ja kaem da e u to vrijeme nekolicina biti spasena, obzirom da ljudi ne razmatraju svoj cilj, koji je Bog. Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, svaka dogma koja odvrati ovjeka od njegova cilja, koji je Bog, je najhravija dogma. Zato imaju tri stvari koje e razmatrati u dogmi - naime, ljubav prema Bogu, samilost prema susjedu i mrnja prem tebi koji si uvrijedio Boga i vrijea ga

svaki dan. Zato svaku dogmu koja je suprotna ovim trima glavnim, izbjegavaj, jer to je najhravija dogma. 125 Sad u se vratiti pohlepi: i kaem vam da kad bi osjeaj rado da postigne stvar ili je uporno uva, razum mora rei: Takva stvar e imati svoj kraj". Sigurno je ako e ona imati kraj da je ludost voljeti je. Zato treba svako da voli i uva ono ta nee imati kraj. Neka se zato pohlepa promjeni u sadaku, dijelei pravedno to je (ovjek) postigao nepravo. I neka on pazi da - ta desna ruka daje - da lijeva ne zna. Jer dvolinjaci kad oni daju sadaku ele da budu vieni i hvaljeni od svijeta. Ali, zaista im je uzalud, poto od onog za koga radi ovjek, prima svoju platu. Ako bi onda ovjek primio neto od Boga, on zato treba da slui Boga. I pazite da kad dajete sadake, vi smatrajte da vi dajete Bogu sve to, za ljubav Boju. Zato ne budite spori da date, a dajte najbolje od onog ta imate, za ljubav Boju. Recite mi, elite li vi ita da primite od Boga ta je loe? Sigurno ne, o prah i pepeo! Pa kako imate vjere u sebi ako biste dali neto loe, za ljubav Boju? Bolje je ne dati nita nego dati lou stvar; jer u nedavanju ete vi imati neki izgovor svijetu; ali u davanju bezvrijedne stvari, i drai najbolje za sebe, ta e biti izgovor? A ovo je sve ta vam imam rei o pokajanju". Barnaba upita: Koliko dugo treba da traje pokajanje? Isus odgovori: Toliko koliko je ovjek u stanju grijeha on uvijek streba da se kaje da da pokaru za to. Poto ljudski ivot uvijek grijei, tako on treba uvijek da daje pokoru, ukoliko vie ne biste vodili rauna o svojoj obui nego o svojoj dui, jer svaki put kad puknu vae cipele, vi ih zakrpite.

126 Isus sazvavi sve svoje uenike, posla ih po dvojicu i dvojicu kroz podruje Izraela, rekavi: Idite i propovjedajte isto kao to ste vi uli. Zatim se oni poklonie i on poloi ruku na njihove glave govorei: U ime Boga, dajte zdravlje bolesnima, izbacujte demone i ne prevarite Izrael o meni govorei im ono ta sam ja rekao pred visokosveenikom. Oni zato odoe, svi od njih, izuzev onog koji pie, sa Ivanom i Jakovom; i oni odoe kroz svu Judeju propovjedajui pokajanje isto kao to im je Isus rekao, lijeei svaku vrstu bolesti, tako da je sav Izrael potvrdio rijei Isusove, da je Bog jedan i da je Isus prorok Boji; kad su oni vidjeli takvo mnotvo, radili su ono ta je Isus radio pri lijeenju bolesnika. Meutim, sinovi avolovi su nali drugi nain da progone Isusa, a ti su bili sveenici i knjievnici. Oni su govorili da Isus ima aspiraciju prema monarhiji nad Izraelom. Ali, oni su se bojali obinog puka, zato su oni tajno spletkarili. Proavi kroz Judeju uenici se vratie Isusu, koji ih primi kao to otac prima svoje sinove, govorei: Recite mi, kako je djelovao Bog Gospod na? Sigurno sam vidio Satanu da pada pod vae noge i vi gazite po njemu, kao to vinogradar gazi po grou! Uenici odgovorie: O gospodaru, mi smo izlijeili bezbrojne osobe, i istjerali mnoge domene koji su muili ljude. Isus ree: Neka vam Bog oprosti, o brao, jer ste vi pogrijeili govorei: Mi smo izlijeili", poto je Bog taj koji je sve to uinio". Tad oni rekoe: Govorili smo ludo; zato nas poui kako da govorimo. Isus odgovori: Pri svakom dobrom poslu recite: Bog je uradio", a pri svakom loem se kae Ja sam zgrijeio.

Tako emo uraditi, rekoe mu uenici. Tad upita Isus: Pa ta kae Izrael, videi ta Bog radi sa rukama mnogih ljudi, to je Bog uinio mojim rukama? Uenici odgovorie: Oni kau da postoji samo jedan Bog i da si ti Boji prorok. Isus odgovori sa zadovoljnim licem: Slavljeno neka je sveto ime Boje, koji nije prezreo moju elju, sluge svog! I kad on ovo ree oni se povukoe na odmor. 127 Isus napusti pustinju i ue u Jerusalem; nato se sav narod strka u Hram da ga vidi. Tako poslije itanja psalmi Isus se pope na propovjedaonicu gdje su se obino peli knjievnici i davi znak za tiinu, svojom rukom, ree: Blagoslovljeno neka je sveto ime Boje, o brao, koji nas je stvorio od ilovae od zemlje, a ne od plamteeg duha. Jer kad mi zgrijeimo nalazimo milost pred Bogom: koju Satana nee nikada nai, jer je on kroz svoju oholost nepopravljiv, poto govori da je on uvijek plemeniti jer je on plameni duh. Jeste li uli brao ono ta kae na ostac David o naem Bogu, da se on sjea da smo mi praina i da na duh ide i ne vraa se ponovo, zbog ega je on imao milost nad nama? Blagoslovljeni su oni koji znaju ove rijei, jer oni nee zgrijeiti protiv svog Gospoda vjeno, poto se oni poslije grijeha pokaju, zbog ega njihov grijeh ne ostaje. Teko onima koji se veliaju, jer oni e biti ponieni na goree ugljevlje pakla. Recite mi brao, ta je uzrok samovelianja? Ima li moda ikakva dobra ovdje na Zemlji? Ne zasigurno, jer kao to kae Solomon prorok Boji: Sve to je pod suncem je ispraznost. Ali ako nam stvari svijeta ne daju razlog da se veliamo u svom srcu, mnogo nam manje razloga daje na iovot; jer on je optereen mnogim nevoljama, jer se sva stvorenja inferiorna na ovjeka bore protiv nas. O koliko ih je ubijeno goruom toplotom ljeta; koliko ih je ubijeno mrazom i zimskom hladnoom; koliko ih je ubijeno munjom i gradom; koliko ih je udavljeno u moru estinom vjetrova; koliko ih je umrlo od kuge, od gladi, ili zato to su ih poderale divlje zvijeri, ujedale zmije, ugueni hranom! O jadni ovjek, koji se uznosi, a ima tako mnogo tereta koji ga pritiskuju od strane svih stvorenja na svakom mjestu! A ta da vam kaem o tijelu i svijesti koji ele samo grijenost; o svijetu koji nudi samo grijeh; o zloama koji sluei Satanu, progone svakog ko bi ivio prem Zakonu Bojem? Sigurno je, brao, da kad bi ovjek, kao to kae na otac David, svojim oima razmotrio vjenost - on ne bi griljeio. Veliati sebe u svom srcu je zakljuavanje saaljenja i milosti Boje, pa On ne oprata. Jer na otac David kae da se na Bog sjea da smo mi samo praina i da na duh odlazi i ne vraa se ponovo. Ko god se velia, zatim porekne da je praina, a otud ne znajui svoju potrebu ne zatrai pomo, tako naljuti Boga svog pomogaa. Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, Bog bi oprostio Satani kad bi Satana znao svoju sopstvenu bijedu i zatraio milost od svog Stvoritelja, koji je blagoslovljen za svagda". 128 U skladu s tim, brao, ja, ovjek, praina i ilovaa, koji hoda po zemlji, kaem vama: inite pokoru i znajte svoje grijehe. Kaem brao, da je Satana pomou rimske armade obmanuo vas kad ste vi rekli da sam ja bog. Pazite zato da im ne vjerujete poto su oni pali pod prokletstvo Boje, sluei krive i lane bogove; kao to na otac David priziva na njih prokletstvo, govorei: Bogovi naroda su srebro i zlato, djela ruku njihovih; oni imaju oi a ne vide, imaju ui a ne uju, imaju nosove ali ne osjeaju miris, imaju usta a ne jedu, imaju jezik a ne govore, imaju ruke a ne dodiruju, imaju noge a ne hodaju". Zato ree David otac na molei se iveem Bogu: Slini njima neka budu oni koji ih prave i oni koji u njih vjeruju. O neuvena oholost, ova oholost ovjeka, koji stvoren Bogom od zemlje zaboravlja svoje stanje i spreman je da napravi boga za svoje zadovoljstvo! Pri tom se on utke ruga Bogu, mada

bi on rekao: Nema koristi u sluenju Bogu". Jer tako pokazuju djela njihova. A Satana eli da vas ogranii, o brao, tjerajui vas da vjerujete da sam ja bog; obzirom da ja nisam u stanju da stvorim muicu i to sam prolazan i smrtan, ja vam ne mogu dati nita korisno, obzirom da i sam trebam sve. Kako bih vam ja onda mogao pomoi u svim stavarima, kad to samo Bogu pristaje?" Hoemo li se onda mi koji imamo svog Boga velikog Boga koji je stvorio univerzum svojom rjeju, rugati neznabocima i njihovim bogovima? Bila dva ovjeka koji su doli ovdje u hram da se mole: jedan je bio farizej a drugi carinik. Farizej se primakao svetilitu, i sa svojim uzdignutim licem ree: Zahvaljujem ti, o Gospode moj Boe, jer ja nisam kao drugi ljudi grenici, koji ine svaki porok, a posebno ovaj carnik; jer ja postim dva puta u sedmici i dajem desetniu od svoga ta imam. Carinik je ostao malo dalje, sagnut zemlji, i udarajui se po grudima on ree pognute glave: Gospode, ja nisam vrijedan da pogledam ka nebu niti ka Tvom svetilitu, jer ja sam mnogo grijeio; imaj milosti nadamnom! Uistinu, kaem vam, carnik je siao iz hrama u boljem stanju od ferizeja, jer ga je Bog opravdao opratajui mu sve njegove grijehe. A ferizej je siao u gorem stanju od carinika, jer ga je na Bog odbio, drei njegova djela u odvratnosti". 129 Hoe li se moda sjekira hvalisati to je posjekla umu gdje je ovjek nainio vrt? Zasigurno ne, jer ovjek je to sve uradio, da, i (napravio) sjekiru svojim rukama. A ti o ovjee, hoe li se ti hvalisati da si uinio sve ta je dobro, obzirom da te je na Bog stvorio od ilovae i uinio u tebi svako uinjeno dobro? I zato ti prezire svog komiju? Zar ne zna da te Bog nije sauvao od Satane, ti bi bio gori od Satane? Pa zar ne zna da je jedan jedini grijeh promjenio najljepeg anela u najodbojnijeg demona? I da je najsavreniji ovjek koji je doao na svijet koji je bio Adam, on promjenio u jadno bie, podvrgnuvi ga onom ta mi trpimo, zajdeno sa svim njegovim potomstvom? Koji dekret onda ti ima zbog kojeg bi ti mogao ivjeti na svoje vlastito zadovoljstvo bez straha? Jao tebi o ilovao, jer si ti sebe uzvisila nad Bogom koji te je stvorio, ti e biti poniena pod nogama Satane koji eka na tebe". I rekavi ovo Isus se pomoli, podigavi svoje ruke Gospodu, a narod govorae: Tako budi! Tako budi! Kad je on zavrio svoju molitvu sie s propovjedaonice. Tad bjae prineseni njemu mnogi bolesni ljudi, koje on uini zdravima i napusti Hram. Nato ga imun gubavac, kojeg je Isus oistio, pozva da jede kruh. Sveenici i knjievnici koji su mrzili Isusa izvijestie rimske vojnike o onom ta je Isus rekao protiv njihovih bogova. Jer oni su svakako gledali kako da ga ubiju, ali ga nisu nali, jer su se bojali naroda. Isus uavi u imunovu kuu, sjede za sto. I dok je on jeo, spazi enu po imenu Marija, javnu grenicu, kako ue u kuu, baci se na tlo pred Isusove noge, i opra ih svojim suzama i namaza ih dragocjenim uljem, i obrisa ih sa kosom svoje glave. imun je bio uvrijen sa svima koji su bili pri mesu, i oni rekoe u svojim srcima: Da je ovaj ovjek prorok, on bi znao koje je sorte ova ena i ne bi joj dopustio da ga dotakne. Tad ree Isus: imune, moram neto da ti kaem. imun odgovori: Govori, o gospodaru, jer ja elim tvoju rije. 130 Isus ree: Bio jedan ovjek koji je imao dva dunika. Jedan je dugovao svom kreditoru pedeset novia, a drugi petsto. Nato - kad nijedan nije imao ime da plati, vlasnik dirnut saaljenjem oprosti dug obojici. Koji od njih bi vie volio svog kreditora? imun odgovori: Onaj kojem je oproten vei iznos.

Isus ree: Dobro si rekao; ja ti kaem zato, pogledaj ovu enu i sebe; oboje ste bili dunici Bogu, jedan zbog gubavosti tijela, drugi zbog gubavosti due, to je grijeh. Bog na Gospod, dirnut saaljenjem kroz moje molitve je htio da izlijei tvoje tijelo i njezinu duu. Ti me zato voli malo, jer si malo primio kao dar. I tako kad sam ja uao u tvoju kuu nisi me poljubio niti si pomazao moju glavu. A ova ena uistinu! odmah je ulazei u kuu smjestila se pored mojih nogu koje je oprala svojim suzama i pomazala dragocjenim pomazanjem. Zato ti uistinu kaem, mnogi grijesi su joj oproteni, jer je voljela mnogo". I okreui se eni on ree: Idi svojim putem u miru, jer Gospod na Bog ti je oprostio grijehe; ali pazi da vie ne grijei. Tvoja te je vjera spasila. 131 Njegovi uenici se primakoe blie Isusu nakon none molitve i rekoe: Kako o gospodaru, moramo raditi da bismo izbjegli oholost? Isus upita: Jeste li vidjeli siromaha pozvanog u prinevu kuu da jede hljeb? Ivan odgovori: Ja sam jeo hljeb u Herodovoj kui. Jer prije no to sam poznavao tebe, ja sam otiao da ribarim i obino sam ribu prodavao Herodovoj familiji. Jednog dana kad je on slavio, ja sam donio lijepu ribu. On me je natjerao da ostanem tamo i jedem. Tad ree Isus: Pa kako si jeo hljeb sa nevjernicima? Bog neka ti oprosti, o Ivane! Ali, reci mi kako je bilo za stolom? Jesi li traio da ima najpoasnije mjesto? Jesi li traio najfiniju hranu? Jesi li govorio kad nisi bio pitan za stolom? Jesi li smatrao sebe vrijednijim od drugih da sjedi za stolom? Ivan odgovori: Tako mi Boga ivog, ja se nisam usudio podii oi, obzirom da sam siromani ribar, slabo odjeven, sjedei meu kraljevim baronima. Pa poto mi je kralj dao mali komad mesa, ja sam mislio da mi se svijet sruio na glavu, zbog veliine naklonosti koju mi je kralj uinio. I doista kaem, da je kralj bio naeg Zakona, bio bih voljan da ga sluim itav ivot. Isus povika: Ostani miran Ivane, jer ja se bojim da nas Bog ne baci u ambis isto kao Abirama, zbog nae oholosti! Uenici su drhtali od straha na Isusove rijei, kad on ponovo ree: Bojmo se Boga, da nas ne baci u ambis zbog nae oholosti. O brao, jeste li uli Ivana ta je radio u prinevoj kui? Teko ljudima koji dolaze na svijet, jer poto ive u oholosti, oni e umrijeti u preziru i ii e zbunjeni. Jer ovaj je svijet kua gdje Bog gosti ljude, u kojoj su jeli svi sveti i proroci Boji. I uistinu kaem vam, sve to ovjek primi on to primi od Boga. Zbog toga ovjek treba da se ponaa sa najdubljom poniznou, znajui sopstvenu nitavnost i veliinu Boju, sa velikom dareljivou kojom nas hrani. Stoga ovjeku nije doputeno da kae: Zato je ovo uinjeno i ovo reeno na svijetu?, ve prije da gleda sebe, jer uistinu on nije vrijedan da stoji na svijetu za bojom trpezom. Tako mi Boga ivog, pred kojim stoiji moja dua, nema nita tako malo ta se primi ovdje na svijetu od (ruke) Boga, a da ovjek za uzvrat ne treba da provede ivot na ljubav Boju. Tako mi Boga ivog, ti nisi pogrijeio Ivane to si jeo kod Heroda, jer to je bila Boja odredba da tako uini, da bi ti bio na uitelj i (uitelj) svakog ko se boji Boga." Tako inite, ree Isus svojim uenicima", da biste mogli ivjeti na svijetu, kao to je Ivan ivio u kui Heroda kad je on jeo hljeb s njim, jer ete vi tako biti uistinu slobodni svake oholosti". 132 Isus je etajui uzdu Galilejskog mora bio okruen velikim mnotvom naroda, zbog ega on ode na mali amac koji je leao nedaleko od obale i usidren tako blizu kopna da se Isusov glas mogao uti. Nato se svi oni primakoe moru i sjedei oekivae njegovu rije. On tad otvori svoja usta i ree: Gle, sija je iziao da sije, pa kad je sijao neto sjemena pade na put i bi izgaeno pod nogama ljudi i pojedeno od ptica; neto je palo na kamenje pa kad je niklo - poto nije imalo vlage - ono se sprilo na suncu; neto je palo na ograde pa kad je raslo, trnje je

blokiralo sjeme; a neko je palo na dobro tlo te je donijelo plod, ak tridesetostruko, ezdesetostruko i stostruko. Ponovo Isus ree: Gle, otac familije je sijao dobro sjeme u svom polju: pa poto su sluge dobrog ovjeka spavale, doe neprijatelj njihovog gazde i posija kukolj preko dobrog sjemena. Pa kad je ito niklo, vidjelo se da je meu itom nikla velika koliina kukolja. Sluge dooe gazdi i rekoe: O gospodine, zar nisi zasijao dobro sjeme u svom polju? Zato je onda tamo nikla velika koliina kukolja?" Gazda odgovori: Ja sam posijao dobro sjeme, meutim dok su ljudi spavali, ovjekov neprijatelj je doao i zasijao grahoriku preko ita. Sluge upitae: Hoe li da odemo i poupamo grahoriku iz ita? Gazda odgovori: Ne inite to, jer biste iupali s njom ito; nego ekajte dok doe vrijeme etve.Tad ete ii i poupati grahoriku iz ita i baciti je u vatru da se spali, a ito ete vi staviti u moju itnicu. Ponovo ree Isus: Otilo je mnogo ljudi da prodaju smokve. Ali, kad su stigli na pijacu, gle, ljudi nisu vidjeli dobre smokve ve prije lie. Zato ljudi nisu mogli da prodaju svoje smokve. Videi ovo, jedan zao graanin ree: Sigurno bih mogao postati bogat." Nato on pozva svoja dva sina i (ree): Idite i donesite veliku koliinu lia sa slabom smokvom. Oni su ih prodali na vagu, u zlatu, jer su ljudi mogli da se zadovolje s liem. Potom se ljudi jedui smokve razboljee tekom boleu". Ponovo ree Isus: Gle, graanin je imao fontanu iz koje su sve okolne komije uzimale vodu da bi oprali svoju neistou; meutim graanin je doputao da se samo njegova odjea raspane. Ponovo ree Isus: Odoe dva ovjeka da prodaju jabuke. Jedan je odabrao da prodaje koru od jabuka na vagu, za zlato, ne hajui nita na podkoru jabuke. Drugi je elio da odbaci jabuke primajui samo malo kruha za svoje putovanje. Ali, ljudi su kupili koru od jabuka po teini u zlatu ne hajui nita na onog koji je bio voljan da im da, tavie, prezirui ga! I tako je Isus tog dana govorio gomili u parabolama. Zatim je otpustivi ih, otiao sa svojim uenicima u Nain gdje je podigao u ivot hudoviina sina koji ga je sa svojom majkom primio u svoju kuu i sluio ga. 133 Njegovi uenici se primakoe blizu Isusa i upitae ga govorei: O gospodaru, reci nam znaenje parabola koje si govorio narodu. Isus odgovori: Pribliava se as molitve; zato kad se veernja molitva zavri, ja u vam rei znaenje parabola. Kad se molitva zavrila, uenici se primakoe Isusu i on im ree: ovjek koji sije sjeme po putu, po kamenju, po trnju, po dobrom tlu, je onaj koji ui rije Boju, koja pada na veliki broj ljudi. Ono pada na put kad doe do uiju mornara i trgovaca, koji zbog dugih putovanja koja ine i razliitosti nacija s kojima imaju poslove - putem Satane odstrane rije Boju iz svog sjeanja. Ono pada na kamenje kad doe do uiju dvoranima, jer zbog velike brige koju imaju da slue tijelo princa, u njih ne utanja rije Boja. ak iako oni imaju neko sjeanje na nju, im oni imadnu kakvu nevolju, rije Boja izlazi iz njihovog sjeanja; jer poto oni ne slue Boga, oni se ne mogu nadati pomoi od Boga. Ono pada u trnje kad doe do uiju onih koji vole sopstveni ivot, pa iako rije Boja uspjeva na njima, kad porastu tjelesne elje oni prigue dobro sjeme Boje rijei, jer tjelesna zadovoljstva (ljudi) uzrokuju da se ovjek odrekne Boje rijei. Ono koje pada na dobro tlo, je kad Boja rije doe do uiju onog ko se boji boga, pa ono donese plod vjenog ivota. Uistinu, ja vam kaem, da u svakom stanju kad se ovjek boji Boga, rije Boja e na njemu uroditi plodom. O tom ocu porodice, ja ti kaem da je On Bog na Gospod, otac svih stvari, jer je On stovorio sve stvari. Ali On nije otac po prirodi stvori, jer se On ne kree, bez ega je generiranje

nemogue. To je onda, na Bog, iji je ovaj svijet; a polje u kom On sije je ovjeanstvo, a sjeme je rije Boja. Tako, kad su uitelji nemarni u propovjedanju rijei Boje, bivi okupirani poslom svijeta, Satana sije grijeh u srce ljudi, otkud dolaze beskrajne sekte zlih uenja". Sveci i proroci viu: O gospodine, zar onda ne daje dobro uenje ljudima? Zato onda ima tamo mnogo greaka? Bog odgovara: Ja sam dao dobro uenje ljudima, ali dok su ljudi bili odani ispraznosti, Satana je posijao zablude, da bi eliminisao moj Zakon. Sveti kau: O Gospode, mi emo raspriiti te zablude unitenjem ljudi. Bog odgovara: Ne inite to, jer su vjernici tako blisko povezani sa nevjernicima putem srodstva da e vjernici biti izgubljeni sa nevjernicima. Ali, ekajte do suda, jer e u to vrijeme nevjernici biti sabrani mojim anelima i bie baeni sa Satanom u pakao, dok e vjernici dobri doi u moje kraljevstvo. Sigurno je da e mnogi oevi nevjernici roditi sinove vjernike, radi kojih Bog ega svijet da okaje. 134 Oni koji nose dobre smokve su pravi uitelji koji propovijedaju dobru doktrinu, ali svijet koji nalazi zadovoljstvo u laima trai od uitelja lie lijepih rijei i laskanja. Videi to Satana se spaja sa tijelom i svijeu te donosi veliku koliinu lia, tj. koliinu svjetskih stvari, u kojima on prikriva grijeh kojeg kad ga ovjek primi postaje bolestan i spreman na vjenu smrt. Graanin koji ima vodu i daje svoju vodu drugima da operu svoju neist, a doputa da njegova sopstvena odjea istruhne, je uitelj koji drugima propovjeda pokajanje a sebe jo ostavlja u grijehu. O jadni ovjek, jer ne piu aneli nego on sopstvenim jezikom u vazduhu kaznu koja mu odgovara! Kad bi neko imao jezik kao slon, a ostatak njegovog tijela bio mal kao mrav, zar ne bi ova stvar bila udovina? Da, sigurno. Pa ja vam kaem uistinu da je vea neman onaj ko drugima propovijeda pokajanje, a sam se za svoje grijehe ne kaje. Ona dva ovjeka koji prodaju jabuke su: jedan koji propovijeda za ljubav Boju, pa zato ne laska nikome nego propovijeda istinu traei jedino ivotno izdravanje za siromaha. Tako mi Boga ivog pred kojim stoji moja dua, takav ovjek nije primljen od svijeta, ve prije je prezren. Ali onaj koji prodaje koru po teini u zlatu, a odbacuje jabuke, on je taj koji propovjeda da ugodi ljudima: i tako laskajui ljudima, on runira duu koja slijedi njegovo laskanje. Ah! koliko ih je stradalo zbog ovoga?" Tad upita onaj koji pie i ree: Kako bi neko sluao rije Boju, i kako bi neko poznavao onog ko propovjeda za ljubav Boju? Isus odgovori: Onaj ko propovijeda treba biti sluan kao da Bog govori, kad on propovjeda dobro uenje, jer Bog govori kroz njegova usta. Meutim onaj ko ne kori grijehe, imajui respekt prema linostima laskajui naroitim ljudima, treba biti izbjegavan kao uasna zmijurina; jer on uistinu truje ljudski sluh. Razumijete li? Uistinu ja vam kaem, kao to ranjen ovjek nema potrebu za finim zavojima da bi povezao svoje rane, ve prije dobru mast, tako isto grenik nema potrebe za lijepim rijeima, ve prije za dobrim ukorima, da bi on mogao prestati da grijei. 135 Tad ree Petar: O gospodaru, reci nam kako e izgubljeni biti mueni, i koliko dugo e oni biti u paklu, da bi ovjek mogao utei od grijeha? Isus odgovori: O Petre, velika je to stvar koju si pitao, ako Bog da, ja u ti odgovoriti. Znajte zato da je pakao jedan, ima sedam sredita jedno ispod drugog. Otuda kao to postoji sedam vrsta grijeha, jer ga je Satana proizveo kao sedam kapija pakla: tako ima sedam kazni u njemu.

Jer zatvor koji je najprostraniji u srcu, bie uronjen u najdonje sredite, proavi kroz sva sredita iznad njega, i trpei sve bolove koji su u njima. Kao to on ovdje trai da je vei od Boga, elei da radi po svom nahoenju suprotno onom ta Bog nareuje i ne elei da prizna nikog nad sobom: isto tako e on biti stavljen pod noge Satane i njegovih avola, koji e ga gaziti kao to se gazi groe kad se pravi vino, a njemu e se stalno izrugivati avli i prezirati ga. Zavidnik koji se ovdje ljuti na dobro svog susjeda i raduje se njegovoj nesrei, ii e dole u esto sredite i tamo e biti deran zubima velikog broja paklenih zmijurina. I njemu e izgledati da se sve stvari u paklu raduju njegovoj patnji i aliti ako ne ode dole u sedmo sredite. Jer iako je osueni nesposoban za bilo kakvu radost, Boja pravda e dati da to tako jadnom zavidniku izgleda, kao to izgleda ovjek u snu kad je podbadan neim i time osjea muenje - isto tako e biti stavljen objekt pred jadnog zavidnog ovjeka. Jer gdje nema radosti uope, njemu e izgledati da se svako raduje njegovoj nesrei, i ali to mu nije gore. Pohlepni e ii dolje u peto sredite, gdje e on trpiti krajnju bijedu, kao to pati bogati slavljenik. A demoni e mu radi veeg muenja ponuditi ono to on eli, i kad on to imadne u svojim rukama, drugi avoli e sa estinom to istrgnuti iz njegovih ruku sa ovim rijeima: Zapamti da ti ne bi dao za ljubav Boju; tako Bog nee sada da ti primi. Oh nesreni ovjek! Sad e se on nai u stanju kad e se on sjeati proteklog obilja i vidjeti sirmatvo sadanjosti; i toga da je sa stvarima koje nije mogao imati - mogao postii vjena zadovoljstva! U etvrto sredite e ii poudni, gdje e oni koji su promijenili put dat im od Boga biti kao ito skuhano u goruem izmetu avola. A tamo e oni biti zagrljeni strahovitim paklenim zmijurinama. A oni koji budu zgrijeili sa kurvama, sva ta djela neistoe e biti za njih transformirana u zajednicu sa paklenim furijama koje su demoni kao ene, ija kosa su zmije, ije su oi plamtei sumpor, ija su usta otrovna, iji je jezik galeb, ije je tijelo svo opasano bodljikavim kukama, kao ono kojim oni love ribu, ije su kande kao one u bia sa orlovskom glavom i lavljim tijelom, iji su nokti britve, priroda ijih polnih organa je vatra. Pa sa takvima e pohotnici uivati pakleni ar koji e biti njihov leaj. U tree sredite e ii lijenine koji nee da rade. Ovdje su sagraeni gradovi i ogromna mjesta, koji im budu sagraeni moraju biti odmah porueni, jer ni jedan kamen nije postavljen kako treba. A ovo ogromno kamenje se polae na ramena lijenine koji nema slobodnih ruku da rashladi svoje tijelo kad ide i da olaka teret, poto je lijenost oduzela snagu njegovih ruku, a njegove noge su okovane paklenim zmijama. A to je gore, iza njega su demoni koji ga guraju i obaraju ga na zemlju mnogo puta pod teretom; niti mu iko pomae da ga digne: naprotiv, ako je previe da digne, natovari mu se duplo. U drugo sredite e ii deronje. Tu ima nestaice hrane do takvog stepena da nee biti nita da se jede osim ivih korpija i ivih zmija, koje daju takvu muku da bi bilo bolje nikad ne biti roen nego jesti takvu hranu. Ponudie im naravno demoni da vide delikates mesa; ali zato to oni imaju svoje ruke i noge vezane okovima od vatre, oni ne mogu ispruiti ruku kad im se pojavi meso. Ali, to je gore, sami ti korpioni koje on jede, da bi oni poderali njegov trbuh, poto ne mogu da se brzo probave, kidaju skrivene dijelove deranje. A kad oni iziu prljavi i zagaeni, prljavi kakvi jesu, ponovo bivaju pojedeni. Gnjevni ide dole u prvo sredite gdje biva vrijean od svih avola i sve vie prokletih koji idu nie od njega. Oni ga preziru i udaraju, natjerujui ga da legne na put kud oni prolaze stavljajui svoje noge na njegovo grlo. On nije sposoban da se brani, jer ima ruke svoje i noge vezane. I to je gore, on nije u stanju da da oduka svom bijesu vrijeajui druge, jer mu je jezik privren kukom, slinoj onoj koju koristi onaj ko prodaje meso. U ovom ukletom mjestu e biti opta kazna ista za sva sredita, kao mjeavina razliitog ita da se napravi kruh. Jer vatra, led, gromovi, munje, sumpor, toplota, hladnoa, vjetar, teror, bijes, svi e biti sjedinjeni pravdom

Bojom, i na taj nain da hladnoa nee ublaiti toplotu, niti vatra led, nego e svakoje davati muenje jadnom greniku". 136 U ovom ukletom mjestu boravie nevjernici vjeito: kad bi svijet bio ispunjen zrnjem prohe, a jedna ptica dolazila jednom u svakih sto godina, da uzme po jedno zrno da isprazni svijet - kad bi se on ispraznio nevjernici bi uli u raj, oni bi se odmarali zadovoljni. Ali, nema takve nade, jer njihovo muenje ne moe imati kraj, poto oni nisu bili voljni da za ljubav Boga prekinu sa svojim grijehom. A vjernici e imati komfor, jer e njihovo muenje imati kraj". Uenici bijahu zaplaeni uvi ovo, i rekoe: Tako znai vjernici moraju ii u pakao? Isus odgovori: Svako, ma ko on bio, mora otii u pakao. Istina je ipak, da e sveti i proroci Boji ii tamo da vide, ne trpei nikakvu kaznu; a pravednici e pretrpiti samo strah. A ta u vam rei? Kaem vam da e tamo stii (ak) i Poslanik Boji, da vidi pravdu Boju. Nato e se od njegovog prisustva pakao zatvoriti. A poto on ima ljudsko tijelo, svi oni koji imaju ljudsko tijelo bie pod kaznom, dotle dok Poslanik Boji ostane da gleda pakao, oni e biti bez kazne. Ali, on e tamo boraviti (samo) toliko dugo koliko se otvore i zatvore oi. A ovo e Bog uiniti da bi svako stvorenje moglo spoznati da je ono primilo dobit od Poslanika Bojeg. Kad on doe tamo svi avoli e vritati i traiti da se sakriju ispod gorue eravice, govorei jedan drugom: Bjei, bjei, jer evo dolazi Muhammed, na neprijatelj. Kad uje ovo Satana e udariti svoje lice objema rukama i vritei e rei: Ti si plemenitiji od mene, uprkos meni, a ovo je nepravedno uinjeno! A to se tie vjernika, kojih je u sedamdeset i dva stupnja, oni iz dva zadnja stupnja koji budu imali vjeru bez dobrih djela - jedan tuan pri dobrim djelima, a drugi ushien u zlu - oni e boraviti u paklu sedamdeset hiljada godina. Nakon tih godina doi e aneo Gabriel u pakao i ue ih kako govore: O Muhammede, gdje su tvoja obeanja koja si nam dao, govorei da oni koji imaju svoju vjeru nee ostati u paklu za svagda? Tad e se aneo boji vratiti u raj, i pribliivi se s potovanjem Poslaniku Bojem, ispriae mu ono to je on uo. Zatim e Poslanik govoriti s Bogom i rei: Gospode moj Boe, sjeti se obeanja svog datog meni, Tvom sluzi, za one koji su primili moju vjeru, da oni nee vjeno ostati u paklu. Bog e odgovoriti: Trai ta hoe, o moj prijatelju, jer Ja u ti dati sve ta zatrai. 137 Tad e rei Poslanik Boji: O Gospode, ima vjernika koji su u paklu sedamdeset hiljada godina. Gdje je o Gospode Tvoja milost? Molim te Gospode da ih oslobodi tih gorkih kazni. Tad e Bog narediti etvorici povlatenih anela Bojih da odu u pakao i izvade svakog ko je imao vjeru njegovog Poslanika i odvesti ga u raj. A oni e ovo uiniti. Takvo e biti preimustvo vjere Bojeg Poslanika, da e oni koji budu vjerovali u njega, iako oni nisu uradili nikakva dobra djela, ve samo umrli u ovoj vjeri, ii e u raj nakon kazne o kojoj sam govorio". 138 Rano kada je dolo jutro, svi ljudi grada sa enama i djecom, dooe kui gdje je bio Isus sa svojim uenicima i preklinjali ga govorei: Gospodine, imaj milosti nad nama, jer su ove godine crvi pojeli ito i mi neemo imati nimalo kruha ove godine na naoj zemlji. Isus odgovori: Oh, kakav je va strah! zar ne znate da je Ilija, sluga Boji, za tri godine koliko se nastavio progon Ahabov, nije vidio hljeba, hranei se samo travama i divljim voem? David

na otac, prorok Boji, jeo je dvije godine divlje plodove i trave, progonjen od Saula tako da je jedva dva puta jeo hljeb. Ljudi odgovorie: Gospodine, oni su bili proroci Boji hranjeni duhovnim zadovoljstvom, i zato su dobro izdrali; ali kako e se ovi mali hraniti? I oni mu pokazae mnotvo svoje djece. Tad Isus imade saaljenje zbog njihove nevolje i ree: Koliko je do etve?" Oni odgovorie: Dvadeset dana. Tad ree Isus: Predajmo se ovih dvadeset dana postu i molitvi; jer Bog e imati milosti prema vama. Uistinu kaem vam, Bog je prouzrokovao ovu oskudicu, jer je ovde poela ludost ljudi i grijeh Izraelov, kad su oni rekli da sam ja Bog ili sin Boji. Kad su oni ispostili devetnaest dana, u jutro dvadesetog dana, oni vidjee polja i breuljke pokrivne zrelim itom. Nato oni otrae Isusu i sve mu ispriae. I kad je on ovo uo, Isus zahvali Bogu i ree: Idite brao, sakupite hljeb koji vam je Bog dao. Ljudi sakupie toliko ita, da nisu znali gdje da ga skladite; a ova stvar je bila uzrok obilja u Izraelu. Graani su odrali savjet da bi isusa postavili sebi za kralja; saznavi to on pobjee od njih. Zato su se uenici borili petnaest dana da ga nau. 139 Isusa je naao onaj koji pie i Jakov sa Ivanom. A oni plaui rekoe: O gospodaru, zato si pobjegao od nas? Mi smo te traili alei; da, svi uenici te trae plaui. Isus odgovori: Ja sam pobjegao jer sam znao da vojska avola priprema za mene ono ta ete za kratko vrijeme vidjeti. Jer, podiie se protiv mene prvo svetenici i narodne starjeine i traie ovlatenje od rimskog guvernera da me ubiju, jer e se oni plaiti da ja elim da uzrupiram kraljevstvo nad Izraelom. tavie mene e prodati i izdati jedan od mojih uenika, kao to je Josip bio prodat u Egipat. Ali, pravedni Bog e dati da on pane, kao to kae prorok David: On e dati da pane u jamu onaj ko plete zamku svom komiji". Bog e me spasiti iz njihovih ruku i uzee me sa svijeta". Tri uenika bijahu zaplaena, ali ih Isus utjei govorei: Ne bojte se, jer nijedan od vas me nee izdati. Time oni dobie neto utjehe. Slijedeeg dana tamo dooe dva po dva, trideset est Isusovih uenika; a on je boravio u Damasku ekajui druge. I svi su oni tugovali, zato to su znali da Isus mora otii sa svijeta. Zato on otvori svoja usta i ree: Sigurno je nesrean onaj koji ide a da ne zna kamo ide; meutim nesreniji je onaj ko je u stanju i zna kako stii do dobrog konaita, a eli i hoe da ostane na blatnjavom putu na kii, i u opasnosti od pljakaa. Recite mi brao je li ovaj svijet naa rodna zemlja? Sigurno ne, poto je prvi ovjek izbaen na svijet kao na izgnonstvo; a na njemu on trpi kaznu svoje greke. Moe li se onda nai izgnanik koji ne eli da se vrati u svoju sopstvenu bogatu zemlju, kad se nae u bijedi? Sigurno to razum pobija, ali to iskustvo dokazuje, jer zaljubljenici svijeta nee razmiljati o smrti; naprotiv, kad im neko govori o tome, oni nee da uju njegov govor. 140 Vjerujte vi, o ljudi, da sam ja doao na svijet sa privilegijom koju nijedan ovjek nije imao, niti e je ak Poslanik Boji imati; poto na Bog nije stvorio ovjeka da ga stavi na svijet, ve prije da ga smjesti u raj. Sigurno je da onaj ko nema nikakve nade da e ita primili od Rimljana - jer su oni zakona koji je stran njemu - nije voljan da napusti sopstvenu zemlju sa svim ta ima, da se nikad ne vrati i da ode ivjeti u Rim. Jo manje bi to uinio kad bi vidio da je uvrijedio Cezara. Isto tako, doista vam kaem, i Solomon, Boji prorok vie sa mnom: O smrti, kako je gorko sjeanje na tebe onima koji imaju oslonac u svojim bogatsvima! Ja ovo ne kaem zato to sad moram da umrem: poto sam ja siguran da u ivjeti skoro blizu do kraja svijeta. Meutim ja u vam govoriti o ovom, da biste vi mogli nauiti da umrete.

Tako mi Boga ivog, sve to je uinjeno pogreno ak jednom, pokazuje da bi se stvar dobro uradila potrebno ju je vjebati. Jeste li vidjeli vojnike, kako se u vrijeme mira vjebaju jedan s drugim, kao da su u ratu? Ali kako e taj ovjek da umre dobrom smru, koji nije nauio da umre dobro? Dragocjena je smrt sveca u oima Gospoda, rekao je prorok David. Znate li zato? Ja u vam rei; zbog tog, kao to su sve rijetke stvari dragocjene tako je i smrt onih koji umru dobro, poto su rijetki je dragocjena u oima Boga naeg stvoritelja. Sigurno je, kad god ovjek zapone sve, ne samo da je voljan da to zavri, nego ga mui hoe li njegov plan imati dobar zavretak. O nesreni ovjek, to hvali vie svoje njire nego sebe; jer kad on sjee platno on ga mjeri paljivo prije no to ga odsjee; a kad ga odsjee on ga saije s panom. Meutim, njegov ivot - koji je roen da bi umro - jedino ne umire ko nije roen - zato ljudi ne bi mjerili svoj ivot smru? Jeste li vidjeli one koji grade kako za svaki kamen koji polau oni imaju u vidu temelj, mjerei ga da bude prav, da zid ne bi pao? O jadni ovjek! jer e s najveim ruenjem pasti graevina njegovog ivota, zato to on ne gleda na temelj smrti!" 141 Reci mi: kad je ovjek roen, kako je roen? Sigurno je roen go. I kad se on poloi mrtav po zemlji, kakvu korist on ima? Obino laneno platno u koje je umotan: i ovo je nagrada koji mu je svijet dao. Pa ako sredstva u svakom poslu moraju biti proporcionalna poetku i kraju, da bi se posao priveo dobrom kraju, kakav e kraj imati ovjek koji eli zemaljska bogatstva? On e umrijeti, kao to kae David, prorok Boji: Grenik e umrijeti najhravijom smru. Ako ovjek ijui odijelo udjeva zrak umjesto konca u iglu, kako e posao postii (cilj)? Sigurno je da bi radio uzalud i bio bi prezren od svojih susjeda. Sad ovjek ne vidi da on ovo kontinualno radi, kad on prikuplja zemaljska dobra. Jer, smrt je igla u koju zraci zemaljskih dobara ne mogu da se udjenu. Ipak, on se u svojoj ludosti kontinualno bori da bi njegov posao uspio, ali uzalud. A ko god ne vjeruje ovo na moju rije, neka on pogleda na kabre (mezare), jer tu e nai istinu. Onaj ko bi bio voljan postati mudar pored svih drugih, u strahu Bojem, neka on studira knjigu kabra, jer tamo e on nai istinsku doktirnu za svoj spas. Jer on e znati da se priuva svijeta, tijela, svijesti, kad on vidi da je ljudsko tijelo rezervisano za hranu crvima. Recite mi, kad bi postojao put koji je u takvom stanju da bi hodanjem posred njega ovjek iao sigurno, a idui krajevima njegovim razbio glavu; ta biste vi rekli kad biste vidjeli ljude suprotstavljene jedne drugima, i borei se u nadmetanju da dou to blie kraju i ubiju se? Kakva bi bila vaa zapanjenost!? Sigurno biste rekli: Oni su ludi i sumanuti, a ako nisu sumanuti, onda su oajni. To je istina, odgovorie uenici. Tad Isus zaplaka i ree: Takvi su uistinu zaljubljenici svijeta. Jer kad bi oni ivjeli u skladu s razumom, koji zauzima sredinje mjesto u ovjeku, oni bi slijedili zakon Boji i bili bi spaeni od vjene smrti. Ali poto oni slijede tijelo i svijet, oni su sumanuti i okrutni neprijatelji sami sebi borei se da ive arogantnije i pohotljivije jedan od drugog. 142 Juda izdajnik, kad je vidio da je Isus pobjegao, izubi nadu da e postati moan na svijetu, jer je on nosio Isusovu novarku u kojoj je uvao sve ta mu je dato za ljubav Boju. On se nadao da e Isus postati kralj Izraela i tako bi on sam bio moan ovjek. Zato - izgubivi ovu nadu, on ree u sebi: Da je ovaj ovjek prorok, on bi znao da je kradem njegov novac; i tako bi on izgubio strpljenje i izbacio me iz svoje slube znajui da ne vjerujem u njega. A da je mudar

ovjek, on ne bi pobjegao od asti koju Bog hoe da mu da. Stoga je bolje da ja sainim aranman sa prvosveanicima i sa knjievnicima i farizejima i vidim kako da ga izruim u njihove ruke, jer tako u ja biti u stanju da postignem neto dobro. Donijevi ovakvu odluku, on dade obavjetenje knjievnicima i farizejima kako je stvar prola u Nainu. Oni odrae savjet sa prvosvetenikom, govorei: ta emo raditi ako ovaj ovjek postane kralj? Sigurno emo mi proi slabo; jer on je rad da reformira oboavanje Boga poslije drevnog obiaja, jer on ne moe daleko sa naim tradicijama? Pa kako emo mi proi pod suverenitetom takva ovjeka? Sigurno emo svi stradati s naom djecom: poto budemo izbaeni s dunosti, moraemo prositi na hljeb. Mi sad imamo, hvaljen neka je Bog, kralja i guvernera koji su stranci naem zakonu, koje nije briga za na zakon, isto kao to nas nije briga za njihov. I tako smo mi u stanju da inimo ta god hoemo; jer iako mi grijeimo, na Bog je tako milosrdan da se on umiri rtvom i postom. Ali ako ovaj ovjek postane kralj, on se nee umiriti ako ne vidi oboavanje Boga onako kao je Mojsije pisao; a ta je gore, on kae da Mesija nee doi iz sjemena Davidovog (kao to nam je jedan od njegovih glavnih uenika rekao), nego on kae da e on doi iz sjemena Jimaelovog, i da je obeanje uinjeno na Jimaelu, a ne na Isaku. ta e onda biti plod ako se ovom ovjeku doputa da ivi? Sigurno e Ismaeliti stei ugled kod Rimljana, i oni e im dati nau zemlju u posjed; i tako e Izrael opet biti podvrgnut ropstvu kao to je bilo ranije". uvi prijedlog, visokosveenik dade odgovor da on mora vidjeti sa Herodom i guvernerom, jer mu je narod naklonjen, pa bez vojske mi neemo biti u stanju da ita uinimo; i neka Bog bude zadovljan da s vojskom obavimo ovaj posao. Poto su se posavjetovali meusobno, oni splanirae da ga se dokopaju nou, kad Herod i guverner pristanu na to. 143 Zatim voljom Bojom svi uenici dooe u Damask. Na taj dan je Juda izdajnik pokazivao vie od drugih tugu zbog Isusovog odsustva. Zato Isus ree: Neka se svako pripazi onog koji se bez povoda trudi da ti da znak ljubavi. I Bog nam oduze nae razumjevanje, da mi ne bismo mogli znati s kojim ciljem je ovo on rekao. Nakon dolaska svih uenika Isus ree: Vratimo se u Galileju, jer tako mi je rekao aneo Boji da moramo ii tamo. Poslije toga, jednog subotnjeg jutra, Isus doe u Nazaret. Kad graani prepoznae Isusa, svi poeljee da ga vide. Nato carinik po imenu Zakej, koji je bio niskog stasa, poto nije bio u stanju da vidi Isusa od velikog mnotva, pope se na vrh egipatske smokve i tu je ekao na Isusa da proe kroz to mjesto, kad je iao u sinagogu. Isus zatim, doavi u to mjesto podie svoje oi i ree: Sii Zakej, jer ja u danas boraviti u tvojoj kui. ovjek sie i primi ga radosno napravivi sjajnu gozbu. Farizeji su gunali, govorei Isusovim uenicima: Zato je to otiao va gazda da jede sa carinicima i grenicima? Isus odgovori: Iz kog razloga doktor (ulazi) u kuu? Recite mi, i ja u vama rei zato sam doao ovdje. Oni odgovorie: Da lijei bolesne. Vi kaete istinu, ree Isus, jer zdravi nema potebe za lijeenjem, samo bolesni. 144 Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, Bog alje svoje proroke i sluge na svijet da bi se grenici pokajali; a ne alje zbog pravednih, jer oni nemaju potrebu za pokajanjem, isto kao to onaj ko je ist nema potrebu za kupanjem. Ali, uistinu vam kaem, da ste vi pravi farizeji vi biste bili radosni to sam otiao meu grenike za njihov spas.

Recite mi, vi znate svoje porjeklo, a zato je svijet poeo da prima ferizeje? Sigurno u vam rei, poto vi ne znate. Zato ujte moje rijei. Enoh, prijatelj Boji, koji je iao s Bogom u istini ne obazirui se na svijet, preveden je u raj; i on tamo boravi do suda (jer kad se priblii kraj svijeta, on e se vratiti na svijet sa Ilijom i jednim drugim). I tako su ljudi, imajui znanja o ovom, kroz elju za rajom poeli da trae Boga svog stvoritelja. Jer farizej precizno znai trai Boga na jeziku Kanana, jer tamo je ovo ime nastalo ismijavanjem dobrim ljudima, poto su se Kananci bili odali idolatriji, to je oboavanje ljudskih ruku. Nato su Kananci, videi one od naeg naroda izdvojene od svijeta da slue Boga, s izrugivanjem, kad bi vidjeli jednog takvog, govorili: farizej, tj. on trai Boga; kao to su govorili: O ludi ovjee, ti nema statue idola i oboava vjetar; zato gledaj u svoju sudbinu i doi i slui nae bogove. Uistinu ja vam kaem, ree Isus, svi sveti i proroci Boji su bili farizeiji ne po imenu, kao to ste vi, nego na djelu. Jer oni su u svim svojim djelima traili Boga svog stvoritelja, i za ljubav Boju oni su napustili gradove i vlastita dobra, prodajui ih i dajui siromanim za ljubav Boju. 145 Tako mi Boga ivog, u vrijeme Ilije, prijatelja i proroka Bojeg, bilo je dvanaest planina nastanjenih sa sedamnaest hiljada Farizeja; i bilo je tako da se tamo u toku velikom broju nije mogao nai ni jedan prokletnik, ve su svi bili Boji izabranici. Ali sada, kad Izrael ima vie od sto hiljada farizeja, neka Bog bude zadovoljan, to iz svake hiljade ima jedan odabranik!" Farizeji odgovorie u gnjevu: Tako, onda smo svi prokletnici, a ti dri nau vjeru u prokletstvu! Isus odgovori: Ne drim u prokletstvu nego u odobravanju vjeru pravih farizeja, i ja sam za to spreman da umrem. Ali, hajte da vidimo jeste li vi farizeji. Ilija prijatelj Boji, pri molitvi svog uenika Elie je napisao malu knjigu u koju je ukljuio svu ljudsku mudrost sa zakonom Boga, naeg Gospoda. Farizeji su bili zbunjeni kad su uli ime knjige Ilijine jer su oni znali da se kroz njihovu tradiciju niko nije drao takve doktrine. Zato su oni bili voljni da odu pod izgovorom posla koji moraju uraditi. Tad ree Isus: Da ste vi farizeji, vi biste ostavili sve druge poslove da bi prisustvovali ovome; jer farizej trai samo Boga. Zato oni u zbunjenosti ostae da sluaju Isusa, koji ponovo ree: Ilija sluga Boji" (jer tako poinje knjiica), svima onima koji ele da idu s Bogom svojim stvoriteljem, pie ovo. Ko god eli da mnogo naui, oni (sic) se boje Boga malo, jer onaj ko se boji Boga zadovoljan je da zna samo ono to Bog hoe. Oni koji trae lijepe rijei, ne trae Boga, koji samo kori nae grijehe. Oni koji ele da trae Boga, neka oni brzo zatvore prozore i vrata svojih kua, jer gospodar ne dozvoljava da bude naen van svoje kue, (na mjestu) gdje on nije voljan. uvajte zato svoje savjesti i svoje srce, jer se Bog ne nalazi izvan nas, na ovom svijetu na kojem je omrznut. Oni koji ele da ine dobra djela, neka oni pripaze na same sebe, jer ne koristi dobiti itav svijet, a izgubiti vlastitu duu. Oni koji ele da ue druge, neka oni ive bolje od drugih, jer se nita ne moe nauiti od onog ko zna manje od nas. Kako e onda grenik popraviti svoj ivot kad on slua onog ko je gori od njega, da ga poduava? Oni koji trae Boga, neka on (sic) bjei od razgovora s ljudima; jer Mojsije poto je bio sam, na gori Sinaj ga je naao i govorio s Bogom, kao to to prijatelj govori s prijateljem. Oni koji trae Boga, oni e jednom u trideset dana izii gdje budu ljudi svijeta; jer se u jednom danu mogu uraditi svi poslovi za dvije godine u pogledu posla onoga ko trai Boga.

Kad ide, neka gleda jedino u svoje noge. Kad govori, neka govori samo ono ta je potrebno. Kad oni jedu, neka se diu iza stola jo gladni; mislei svaki dan da nee biti drugog; troei svoje vrijeme kao onaj koji uvlai dah. Neka jedna odjea od ivotinjske koe bude dovoljna. Neka grumen zemlje spava na goloj zemlji; za svaku no nek bude dovoljno dva asa sna. Neka ne mrzi nikog osim sebe; nek ne osuuje nikog osim sebe. U molitvi neka oni stoje u takvom strahu kao da su na sudu koji dolazi. Pa inite ovo u slubi Bojoj, sa zakonom kog vam je Bog dao preko Mojsija, jer ete na taj nain nai Boga, da ete stalno i na svakom mjestu se osjeati da je Bog u vama i da ste vi u Bogu". Ovo je mala knjiga Ilijina, o farizeji zato vam ponovo kaem, da ste vi farizeji, vi biste bili radosni to sam ja uao ovdje, jer Bog ima milost nad grenicima".

146 Tad ree Zakej: Gospodine, gle, ja u dati za ljubav Boju etvorostruko svega ta sam primio zelenaenjem. Tad ree Isus: Ovog dana je spas doao u ovu kuu. Uistinu, uistinu, mnogi carinici, kurve i grenici e ui u kraljevstvo Boje, a oni koji broje sebe pravednicima ii e u paklene ognjeve. uvi ovo farizeji odoe u bijesu. Tad ree Isus onima koji si se vratili pokajanju i svojim uenicima: Bio jedan otac koji je imao dva sina, i mlai ree: Oe, daj mi moj dio dobara", i njegov otac mu to dode. I on primivi svoj dio, napusti i ode u daleku zemlju, gdje je protraio sve sa kruvama, ivei raskalaeno. Poslije ovoga nastade velika glad u zemlji, tolika da je jadni ovjek iao graaninu da slui, koji bi ga postavio da hrani svinje na njegovom imanju. I dok bi ih hranio, on bi utolio svoju glad sa svinjama, jedui irove. Ali, kad je doao sebi on ree: Oh, koliko obilja ima u kui moga oca pri gozbi, a ja ovdje ginem od gladi! Ja u se dii i otii svom ocu i rei mu: Oe, ja sam pogrijeio u nebu protiv tebe; radi sa mnom kao to radi sa svojim slugom". Siromah je otiao, te se desi, da ga je izdaleka vidio njegov otac kako dolazi, i saali se nad njim. Tako je iziao da ga susretne i doavi njemu zagrili ga i poljubi. Sin ree poklonivi se: Oe ja sam zgrijeio u nebu protiv tebe, uini mi kao to ini jednom od svojih sluga, jer ja ne zavrijeujem da se zovem tvojim sinom. Otac odgovori: Sine ne govori tako, jer ti si moj sin, i ja neu dozvoljiti da ti bude u stanju mog roba. I on pozva svoje sluge i ree: Donesite ovamo novu odjeu i obucite ovog mog sina, i dajte mu nove uzice; dajte mu prsten na prst njegov i odmah ubijte utovljeno tele i mi emo napraviti veselje. Jer, ovaj moj sin je bio mrtav i sad je ponovo doao u ivot, bio je izgubljen, a sad je naen. 147 Dok su se oni veselili u kui, gle, stariji sin doe kui, i on, uvi da oni prave veselje unutra, zaudi se i pozvavi jednog od sluga, on ga upita zato na takav nain prave veselje. Sluga mu odgovori: Tvoj brat je doao i tvoj otac je ubio utovljeno tele i oni sad slave. Stariji sin je uvi ovo bi uveliko ljut i ne htjede da ue u kuu. Zato izie njegov otac k njemu i ree mu: Sine, tvoj brat je doao, doi zato i raduj se snjim. Sin u bijesu odgovori: Uvijek sam ti dobro sluio, a ti mi nikad nisi dao da pojedem janje sa svojim prijateljima. Meutim, za ovog bezvrijednog momka koji te je napustio, potroivi svoj dio sa kurvama, sad poto ti je doao ubio si utovljeno tele.

Otac odgovori: Sine, ti si stalno sa mnom i sve je tvoje; ali ovaj je bio mrtav i sad je ponovo iv, bio je izgubljen a sad je naen, zato mi moramo da se radujemo. Stariji sin je bio jo ljui i ree: Idi ti i trijumfuj, jer ja neu jesti za stolom bludnika. I on ode od svog oca ne primivi ak ni novo. Tako mi Boga ivog, ree Isus, isto tako se raduje meu anelima Bojim grnik koji se pokaje. I kad su oni pojeli, on ode, jer je bio raspoloen da ide u Judeju. Nato uenici rekoe: Gospodaru, ne idi u Judeju, jer mi znamo da su se ferizeji savjetovali s provosveenikom protiv tebe. Isus odgovori: Ja sam to znao prije nego su oni to uinili, ali ja se ne bojim, jer oni ne mogu uiniti nita suprotno Bojoj volji. Zato neka oni ine sve ta ele; jer ja se ne bojim njih, nego se bojim Boga. 148 Recite mi sada: dananji farizeji - jesu li oni farizeji? Jesu li oni sluge Boje? Sigurno ne. Da i ja vam kaem da nema gore stvari ovdje na Zemlji od ove, to ovjek pokriva sebe profesijom i odjeom vjere da bi prikrio svoju poronost. Rei u vam jedan jedini primjer farizeja starog vremena, da biste vi znali sadanje. Nakon odlaska Ilije, iz razloga velikih progona od idolopoklonika, sveti skup ferizeja se rasprio. Jer je u tom istom vremenu Ilije ubijeno u jednoj godini vie od deset hiljada proroka koji su bili pravi ferizeji. Dva ferizeja su otila u planine da tamo ive, i jedan je ivio petnaest godina ne znajui za svog susjeda, iako su bili daleko sahat putovanja. Vidite onda jesu li bili radoznali! Desilo se da je na tim planinama nastala sua, pa su oni obojica krenuli u potragu za vodom i tako su se nali. Tada stariji ree (jer bio je njihov obiaj da najstariji govori prije svakog drugog, i oni su smatrali velikim grijehom ako mladi govori prije starijeg) - stariji nato ree: Gdje ti stanuje, brate? On odgovori, pokazujui nastambu svojim prstom: Ovdje stanujem; jer oni su bili blizu nastambe mlaeg. Ree stariji: Koliko ovdje stanuje, brate? Mlai odgovori: Petnaest godina. Ree stariji: Moda si ti doao kad je Ahab pobio sluge Boje? Tano tako, odgovori mlai. Ree stariji: O brate, zna li ko je kralj Izrael? Mlai odgovori: Bog je kralj Izraela, jer idolopokonici nisu kraljevi, nego progonitelji Izraela. Istina je, ree stariji, ali ja sam mislio da kaem, ko je taj sada ko progoni Izraela? Mlai odgovori: Grijesi Izraelovi progone Izraela, jer da oni nisu zgrijeili, (Bog) ne bi podigao protiv Izraela idolopoklonike prineve. Tad ree stariji: Ko je taj nevjerni princ kog je Bog poslao za kanjavanje Izraela? Mlai odgovori: Pa kako bih ja znao, obzirom da ja za ovih petnest godina nisam vidio ovjeka izuzev tebe, i ja ne znam da itam, jer nikakva slova mi nisu poslata? Ree stariji: Pa, kako su ti ovije koe nove! Ko ti ih je dao, ako nisi vido nijednog ovjeka? 149 Mlai odgovori: Onaj ko je ouvao dobrom odjeu naroda Izraela etrdeset godina u divljini, sauvao je moje koe kao to vidi. Tad stariji opazi da je mlai savreniji od njega, jer on je svake godine imao posla s ljudima. Potom, da bi on imao (koristi od) svog razgovora, on ree: Brate, ti ne zna da ita, a ja znam, jer imam u svojoj kui Psalme Davidove. Doi onda, da bih ti ja svaki dan itao i objasnio ono ta David kae.

Mlai odgovori: Hajmo sada. Stariji ree: O brate, sad je dva mjeseca kako sam pio vodu. Hajde zato da vidimo ta Bog kae preko svog proroka Davida: Gospod je u stanju da nam da vodu. Nato se oni vratie nastambi starijeg, pred ijim vratima naoe izvor svjee vode. Ree stariji: O brate, ti si svetac Boji, radi tebe je Bog dao ovo vrelo. Mlai odgovori: O brate, ti ovo kae u poniznosti; meutim sigurno je da ako bi ovo Bog uinio za mene, on bi nainio izvor blizu moje nastambe, da ja ne bih trebao ii (traiti ga). Ja ti priznajem da sam se o tebe ogrijeio. Kad si ti rekao da dva dana nisi pio vodu: a ja bio dva mjeseca bez pijenja, osjetio sam u sebi uzvienost, kao da sam ja bolji od tebe. Tad ree stariji: O brate, ti govori istinu, zato nisi zgrijeio. Ree mlai: O brate, ti si zaboravio ta je na otac Ilija rekao, da onaj ko trai Boga treba da osudi sam sebe. Sigurno on to nije napisao da bi ga mi itali, nego prije da bi ga se drali. Ree stariji videi istinu i pravednost svog druga: To je istina; i na Bog ti je oprostio. Rekavi ovo on uze Psalme, i proita ono ta kae na otac David: Postaviu strau nad svojim ustima da moj jezik ne skrene ka rijeima grijeha, opravdavajui svoj grijeh. I ovdje stariji uini raspravu o jeziku i mlai ode. Poslije toga su oni bili jo petnaest godina prije no to su se nali, jer je mlai promjenio svoje boravite. Kad ga je ponovo pronaao, stariji ree: O brate zato se ne vrati u moju nastambu? Mlai odgovori: Jer jo nisam dobro nauio ta si mi rekao. Tad ree stariji: Kako ovo moe biti, obzirom da je prolo petnest godina? Mlai odgovori: to se tie rijei, ja sam ih nauio za jedan sahat i nikad ih nisam zaboravio; ali ih se jo nisam pridravao. Na Bog ne trai da na intelekt bude dobar, ve prije nae srce. Tako, na dan sudnji On nas nee pitati ta smo nauili, nego ta smo uinili. 150 Stariji odgovori: O brate, ne govori tako, jer ti prezire znanje kojim Bog hoe da ga hvalimo. Mlai odgovori: Pa kako da sad govorim, a da ne panem u grijeh; jer tvoja je rije istinita, moja takoe. Kaem da oni koji znaju zapovijesti Boje zapisane u Zakonu, treba da ih se dre (prvo), ako bi oni kasnije nauili vie. A sve ta ovjek naui, neka ga se dri, a ne (jedva) da ga zna. Ree stariji: O brate, reci mi, s kim si govorio pa da zna da si nauio sve ta sam ja rekao? Mlai odgovori: O brate, ja govorim sa sobom. Svaki se dan ja postavim pred sud Boji, da bih poloio svoj raun. I uvijek ja osjeam u sebi nekog ko opravdava moje greke. Ree stariji: O brate, kakve greke ima ti koji si savren? Mlai odgovori: O brate, ne govori tako, jer ja stojim izmeu dviju velikih greaka: jedna je to ja ne spoznajem sebe kao najveeg grenika, to ja ne elim da uinim pokoru za to vie od drugih ljudi. Stariji odgovori: Pa kako bi ti znao sebe kao najveeg grenika, ako si najsavreniji (od ljudi)? Mlai odgovori: Prva rije koju je rekao moj gospodar meni kad sam postao Farizej, bila je ova: da ja trebam da razmotrim dobrotu drugih i svoju sopstvenu grenost, jer ako bih uradio tako, ja bih vidio sebe najveim od grenika. Ree stariji: O brate, ija dobrota ili ije greke razmatra ti na ovim planinama, poto nema ovdje ljudi? Mlai odgovori: Ja treba da razmotrim poslunost Sunca i planeta, jer one slue svog Stvoritelja bolje od mene. Meutim ja njih osuujem ili zbog tog to ne svijetle kako ja elim, ili to je njihova toplota prevelika ili premalo kie na zemlji!? Nato, uvi ovo, stariji ree: O brate, ti ovo kae u poniznosti, jer si ti svetac Boji. Ja ti jo odgovaram da Bog na Stvoritelj ne gleda na vrijeme, nego gleda na srce: zato je David sa

petnest godina starosti, mlai od svoje estorice brae, bio izabran za kralja Izraela, i postao prorok Boga naeg Gospoda. 151 Ovaj ovjek je bio pravi farizej, ree Isus svojim uenicima, i neka Bog bude zadovoljan da mi mognemo njega na Sudnjem danu imati za naeg prijatelja. Isus se onda ukrca na lau, a uenicima bi ao to su zaboravili da donesu hljeb. Isus ih prekori rekavi: Pripazite na kvasac Farizeja danas, jer mali spaja masu jela. Tad rekoe uenici jedni drugima: Kakav kvasac mi imamo, ako ak nikakav hljeb nemamo? Tad Isus ree: O ljudi od malo vjere, jeste li zaboravili ta je Bog uradio u Nainu, gdje nije bilo znaka od ita? A koliko ih je jelo i bilo zadovoljno sa pet hljebova i dvije ribe? Farizejski kvasac je nedostatak vjere u Boga i sebe, to je pokvarilo ne samo farizeje dananjice nego i itav Izrael. Jer obian puk, koji ne zna da ita, radi ono ta vidi da farizeji rade, jer ih oni dre svecima. Znate li vi ta je pravi farizej? On je ulje ljudske prirode. Kao to ulje ostaje na vrhu svake tekuine, tako dobrota pravog farizeja poiva na vrhu ljudske dobrote. On je iva knjiga koju Bog daje svijetu; jer sve ta on radi i govori je u skladu sa Zakonom Bojim. Zato, ko god radi kako on radi, postupa po Zakonu Bojem. Pravi farizej je so koja ne doputa da se ljudsko tijelo pokvari grijehom; jer svako ko ga vidi ide k pokajanju. On je svjetlo koje osvjetljava put hodoasnika, jer svako ko ne uzima u obzir svoje siromatvo sa svojim pokajanjem, opaa da na ovom svijetu mi ne treba da zatvorimo svoje srce. Ali onaj ko ini ulje uegnutim, kvari knjigu, kvari so, gasi svjetlo - ovaj ovjek je lani farizej. Pazite da ne radite kao to radi dananji farizej, ako ne biste da stradate". 152 Isus, doavi u Jerusalem i poto ue na Dan sabata u Hram, vojnici se primakoe da ga iskuaju i da ga uzmu, i oni rekoe: Gospodaru je li dozvoljeno voditi rat? Isus odgovori: Naa vjera nam kae da je na ivot neprestana borba na zemlji. Vojnici rekoe: Tako bi ti volio da nas prevede u svoju vjeru, i da mi zaboravimo mnotvo bogova (jer sam Rim ima dvadesetosam hiljada bogova koji se vide) i slijedimo tvog Boga koji je jedan, i zato ne moe biti vien, nije poznato gdje je On, a On je moda uobrazilja. Isus odgovori: Da sam vas ja stvorio kao to vas je stvorio na Bog, ja bih traio da vas prevedem. Oni odgovorie: Pa kako nas je stvorio tvog Bog poto nije poznato gdje je on? Pokai nam svog Boga i mi emo postati Jevreji. Tad ree Isus: Kad bi vi imali oi da Ga vidite, pokazao bih vam Ga, ali poto ste vi slijepci, ja vam Ga ne mogu pokazati. Vojnici odgovorie: Sigurno je da ti je ast koju ti ukazuje ovaj narod, oduzela shvatanje. Jer, svako od nas ima dva oka u svojoj glavi, a ti kae mi smo slijepci. Isus odgovori: Tjelesne oi mogu vidjeti samo veliko i vanjsko: vi ete zato biti u stanju samo da vidite svoje bogove od drveta i srebra i zlata koji ne mogu uiniti nita. Ali mi Judini imamo duhovne oi, koje su strah vjere naeg Boga, zato mi moemo vidjeti naeg Boga na svakom mjestu. Vojnici odgovorie: Pazi kako govori, jer ako ti prezire nae bogove, mi emo te dati u ruke Herodu, koji e se osvetiti za nae bogove koji su svemoni. Isus odgovori: Ako su oni svemoni kao to vi kaete, oprostite mi, jer ja u ih oboavati. Vojnici su se radovali uvi ovo, i poee da veliaju svoje idole. Tad ree Isus: Nema ovdje potrebe za rijeima nego za djelima; dajte onda da vai bogovi stvore muicu, i ja u ih oboavati.

Vojnici su bili zapanjeni uvi ovo i nisu znali ta da kau, pa Isus ree: Zasigurno - poto oni ne prave iznova ni jedne muice, ja neu radi njih napustiti onog Boga koji je sve stvorio jednom rijeju; ije samo ime zastrauje vojske. Vojnici odgovorie: Pa da vidimo ovo; jer mi smo spremni da te uzmemo, i oni su bili raspoloeni da isprue svoje ruke na Isusa. Tad ree Isus: Adonai Sabaot! Nato vojnici bijahu izvaljani iz Hrama kao to se izvaljuju drvene bave kad se isperu da bi se ponovo napunile vinom; tako da su as njihove glave as njihove noge udarale zemlju, a da ih niko nije doticao. I oni bijahu tako preplaeni i pobjegoe tako da nikad vie nisu bili vieni u Judeji. 153 Sveenici i farizeji su mrmljali meusobno i govorili: On ima mudrost Baala i Astarote, i tako je on uinio ovo u moi Satane. Isus otovri svoja usta i ree: Na Bog nareuje da ne treba da krademo stvari svog susjeda. Meutim ovo jedno naelo je tako kreno i zlorobljeno da je napunilo svijest grijehom i takvim (grijehom) koji se nikad nee oprostiti kao to se oprataju drugi grijesi: obzirom da svaki drugi grijeh, ako ga ovjek okaje i ne poini ga vie i posti s molitvom i sadekom, na Bog, moni i milosrdni, oprata. Meutim, ovaj grijeh je takve vrste da nikad nee biti oproten, izuzev onog to se pogreno uzme. Tad ree pismoznanac: O gospodaru, kako je pljaka ispunila sav svijet grijehom? Sigurno sad milou Bojom ima samo nekoliko lopova, i oni ne mogu da se pokau jer odmah bivaju objeeni od strane vojske. Isus odgovori: Ko god ne zna stvari, oni (sic) ne mogu znati ni lopove. ta vie, ja vam kaem da zaista mnogi kradu koji ne znaju ta rade, i zato je grijeh vei od onog kod drugih, jer bolest koja nije poznata, ne lijei se. Zatim se farizeji privukoe Isusu i rekoe: O gospodaru, poto ti jedini u Izraelu zna istinu, poui nas. Isus odgovori: Ja ne kaem da ja jedini znam istinu, jer ova rije jedino" pripada samo Bogu, a ne drugima. Jer on je Istina, koji jedini zna istinu. Pa ako bih ja tako rekao, ja bih bio vei lopov, jer bih krao ast Boju. A govorei da ja jedini znam Boga, ja bih pao u vee neznanje od svih. Vi ste zato poinili teak grijeh govorei da jedini ja znam istinu. A ja vam kaem da, ako kaete ovo da biste me iskuali, va grijeh je jo vei". Tad Isus, videi da su svi ostali mirni, ponovo ree: Iako nisam ja jedini u Izraelu koji zna istinu, ja u jedini govoriti; zato posluajte mene poto ste me pitali. Sve stvorene stvari pripadaju Stvoritelju, na takav nain da nita ne moe polagati pravo na nita. Tako su dua, svijest, tijelo, vrijeme, dobra i ast - svi su Boje vlasnitvo, tako da ako ih ovjek primi ne onako kako Bog hoe, on postaje lopov. Na slian nain, ako ih on bude koristio suprotno onom kako Bog hoe, on je isto tako kradljivac. Kaem vam zato, da - tako mi Boga ivog pred kojim stoji moja dua, kad planirate vrijeme govorei: Sutra u ga tako uiniti, ja u rei takvu stvar, ja u ii u to mjesto", a ne govorei Ako Bog htjedne, vi ste kradljivci: a vi ste vei kradljivci kad provodite vei dio svog vremena u zadovoljavanju sebe, a ne u udovaljavanju Bogu, a provodite gori dio u slubi Bogu: tad ste takoe kradljivci. Ko god poini grijeh, ma kakav on bio, je kradljivac; jer on krade vrijeme i duu svog sopstvenog ivota, koji treba da slui Boga, a daje ga Satani, Bojem neprijatelju". 154 ovjek, stoga, koji ima ast i ivot i dobra - kad bude ukradeno njegovo imanje, kradljivac e biti objeen; kad mu bude oduzet ivot, ubici e biti odsjeena glava. A ovo je pravedno, jer Bog je tako naredio. Meutim, kad se oduzme komijina ast, zato se kradljivac ne razapne? Jesu li dobra doista bolja od asti? Je li Bog uistinu naredio da onaj koji uzima dobra bude

kanjen i onaj koji uzima ivot sa dobrima bude kanjen, ali onaj ko oduzme ast bude slobodan? Sigurno ne; jer zbog njihovog mrmljanja nai oevi nisu uli u obeanu zemlju, nego smo njihova djeca. A zbog ovog grijeha zmije su poklale oko sedmadeset hiljada ljudi. Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, onaj koji krade ast, zavrijeuje veu kaznu od onog ko lii ovjeka stvari i ivota. A onaj ko slua tra, kriv je na slian nain, jer jedan prima Satanu na svoj jezik, a drugi u ui svoje". Farizeji su se jeli (od bijesa) uvi ovo, jer oni nisu bili u stanju da osude njegov govor. Tad se privue Isusu uitelj i ree mu: Dobri gospodaru, reci mi zato Bog nije dao ito i voe naim oevima? Znajui da oni moraju propasti, on bi im sigurno darovao ito ili ne bi dopustio ljudima da to vide. Isus odgovori: ovjee, ti me zna dobrim, ali ti grijei, jer samo je Bog dobar. A jo vie ti grijei pitajui zato Bog nije uinio u skladu s tvojim mozgom. Ja u ti sve odgovoriti. Kaem ti da se Bog na Stvoritelj u svom djelovanju ne prilagoava nama, stoga nije doputeno stvorenju da trai svoj sopstveni put i pogodnost; ve prije ast svog Boga Stvoritelja, a da bi stvorenje zavisilo od Stvoritelja, a ne Stvoritelj od stvorenja. Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, da je Bog sve dao ovjeku, ovjek ne bi spoznao da je Boji sluga; i tako bi se on smatrao gospodarom raja. Zato je Stvoritelj, koji je blagoslovljen za svagda, zabranio njemu hranu, da bi ovjek ostao Njemu potinjen. I uistinu ja vam kaem, da ko god ima svjetlo svojih oiju isto, vidi sve isto, i izvlai svjetlo ak iz same tame; ali, slijepac ne ini tako. Zato vam kaem, da ovjek nije pogrijeio, niti bih ja niti vi znali milost Boju i pravednost. A da je Bog nainio ovjeka nesposobnim za grijeh, on bi u toj stvari bio jednak Bogu; stoga je blagoslovljeni Bog stovorio ovjeka dobrim i pravednim, ali slobodnim da radi ta hoe u pogledu svog ivota, spasa ili prokletstva". Uitelj je bio zapanjen kad je ovo uo, i bi zbunjen. 155 Potom prvosveenik pozva dva stara sveenika tajno i posla ih Isusu koji je bio otiao iz Hrama i sjedio na Solomonovom trijemu, ekajui da obavi podnevnu molitvu. A blizu njega su bili njegovi uenici sa mnotvom naroda. Sveenici se primakoe Isusu i rekoe: Gospodaru, zato ovjek jede ito i voe? Da li je Bog htio da on to jede ili ne? A oni su ovo rekli iskuavajui ga; jer kad bi on rekao: Bog je to htio, oni bi odgovorili: Zato je on to zabranio?, a ako bi rekao: Bog to nije htio, oni bi rekli: Onda ovjek ima veu mo od Boga, jer on radi suprotno Bojoj volji. Isus odgovori: Vae je pitanje kao put preko planine koji ima ponor na lijevoj i desnoj strani: ali, ja u ii sredinom. Kad oni ue ovo, sveenici bijahu zbunjeni, vidjevi da je on znao njihovo srce. Tad ree Isus: Svaki ovjek za ono za to ima potrebu radi. Meutim, Bog koji nema potrebu nizaim, radi prema svom dobrom zadovoljstvu. Zato je on stvarajui ovjeka stvorio ga slobodnim, da bi on znao da Bog nema za njim potrebu; Verbi gratia, kao to radi kralj, koji da bi pokazao svoja bogatstva i da bi ga njegovi robovi vie voljeli, daje slobodu svojim robovima. Bog je zato stvorio ovjeka slobodnim da bi on mogao voljeti svog Stvoritelja mnogo vie i da bi znao njegovu blagodat. Jer, mada je Bog svemoan, nemajui potrebu za ovjekom stvorivi ga svojom svemoi, on ga je ostavio slobodnim svojom blagodati, na takav nain da se on moe oduprijeti zlu i initi dobro. Jer iako Bog ima mo da sprijei grijeh, on nee kontrirati vlastitoj blagodati (jer Bog nema kontradikcije) zbog njegove svemoi i dobrote u ovjeku - on nee kontrirati zlu u ovjeku, kaem, da bi ovjek mogao initi milost Boju i njegovu pravednost. A u znak da ja govorim istinu, ja vam kaem da vas je prvosvetenik poslao da me iskuate, a ovo je plod njegovog sveenitva". Stari ovjek ode i sve prepria prvosveaniku koji ree: Ovaj ovjek ima avola u svojim leima koji mu sve pria; jer on ima aspiraciju na kraljevstvo Izraela; ali Bog e se postarati za to.

156 Kad je on obavio podnevnu molitvu, Isus, kad je izaao iz Hrama, nae jednog slijepca od roenja. Njegovi uenici ga upitae govorei: Gospodaru, ko je zgrijeio u ovom ovjeku, njegov otac ili njegova majka, pa je on roen slijep? Isus odgovori: Niti je zgrijeio njegov otac, niti njegova majka, nego ga je Bog tako stvorio, radi svjedoenja Evanelja. Pozvavi sebi slijepca, on pljunu za zemlju i naini ilovau i stavi je na oi slijepca i ree mu: Idi na jezero Siloam i operi se! Slijepac ode, i opravi se primi svjetlo, te kad se vratio kui mnogi koji su ga sreli rekli su: Ako je ovaj ovjek bio slijep, ja bih sigurno rekao da je to bio onaj iji je obiaj bio da sjedi na lijepoj kapiji Hrama. Drugi su govorili: To je on, ali kako je primio svjetlo? I oni ga oslovljavae govorei: Jesi li ti slijepac koji je obiavao sjediti na lijepoj kapiji Hrama? On odgovori: Ja sam on - a zato? Oni rekoe: Pa kako si primio svoje svjetlo? On odgovori: ovjek je napravio ilovau pljunuvi na tlo i tu ilovau je stavio na moje oi i rekao mi: Idi i operi se na jezeru Siloam". Ja sam otiao i oprao se i ja sad vidim: blagoslovljen neka je Bog Izraelov!" Kada je ovjek roen slijepim doao ponovo lijepoj kapiji Hrama, sav Jerusalem je bio ispunjen tim dogaajem. Zato je on bio doveden poglavaru sveenika, koji je zasjedao sa sveenicima i farizejima protiv Isusa. Prvosveenik ga upita, rekavi: ovjee, jesi li ti roen slijep? Da, odgovori on. Iskai slavu Bogu, ree prvosvetenik, i reci nam koji prorok ti se pojavio u snu i dao ti svjetlo? Je li to bio na otac Abraham, ili Mojsije sluga Boji, ili neki drugi prorok? Jer, drugi ne bi mogli uiniti takvu stvar. ovjek roen slijepim odgovori: Nisam vidio u snu ni Abrahama ni Mojsija niti bilo kojeg drugog proroka iz snova - nije me je on izlijeio, nego kako sam sjedio na kapiji hrama ovjek mi naredi da mu priem i napravivi ilovau od zemlje sa svojom pljuvakom, stavi neto od te ilovae na moje oi i posla me na jezero Siloam da se operem; nato sam ja otiao i oprao se i vratio sa svjetlom svojih oiju. Prvosvetenik ga upita za ime tog ovjeka. ovjek roen slijepim odgovori: Nije mi on rekao svoje ime, ali ovjek koji ga je vidio, pozvao me je i rekao: Idi i operi se kao to je ovjek rekao jer on je Isus Nazarenac, prorok i svetac Boga Izraelovog". Tad ree prvosvetenik: Da li te je moda danas izlijeio, na Sabbat? Slijepac odgovori: Danas me je izlijeio. Ree prvosvetenik: Vidi sad, kako da bude ovaj ovjek grenik, obzirom da se ne dri Sabbata! 157 Slijepac odgovori: Da li je grenik, ja ne znam; ali ja ovo znam, da poto sam ja bio slijep, on me je providio. Farizeji ovo ne povjerovae; tako oni rekoe prvosvetenku: Poalji po njegovog oca i majku, jer oni e nam rei istinu.Oni tad poslae po oca i majku slijepog ovjeka i kad oni dooe, prvosveenik ih upita govorei: Je li ovaj ovjek va sin? Oni odgovorie: On je stvarno na sin. Tad ree prvosveenik: On kae da je roen slijep, a on sad vidi; kako se ova stvar dogodila? Otac i majka slijepo roenog ovjeka odgovorie: On je zaista roen slijep, ali kako je on mogao primiti svjetlo, mi ne znamo; on je odrastao pitajte ga, on e vam rei istinu.

Nato oni bijahu otputeni, a prvosveanik ponovo ree ovjeku roenom slijpim: Iskai slavu Bogu i govori istinu. (Sad je oca i majku slijepaca bilo strah da govore, jer je iziao dekret od rimskog senata da se ni jedan ovjek ne smije zauzimati za Isusa, proroka Jevreja, pod prijetnjom smru: ovaj dekret je isposlovao guverner - zato su oni rekli: On je odrastao, pitajte njega). Prvosveenik zatim ree ovjeku roenom slijepim: Iskai slavu Bogu i govori istinu, jer mi znamo za ovog ovjeka za kog ti kae da te je izlijeio, da je on grenik. ovjek roen slijep odgovori: Da li je on grenik ja ne znam; ali ja znam, da ja nisam vidio i da me je on osvijetlio. Sigurno je da od poetka svijeta do ovog asa nikad nije bio niko osvijetljen ko je roen slijep; a Bog ne bi sluao grenike. Farizeji rekoe: Pa ta je on uinio kad ti je dao svjetlost? ovjek koji je roen slijep, udio se njihovom nevjerovanju: Rekao sam vam, i zato me pitate ponovo? Prvosveenik ga onda izgrdi govorei: Ti si roen u grijehu, i ti bi da nas poui? Odlazi i postani uenik takvog ovjeka!, jer mi smo uenici Mojsijevi i mi znamo da je Mojsije govorio s Bogom, ali to se tie ovog ovjeka, mi ne znamo odakle je on. I oni ga izbacie iz sinagoge i Hrama, zabranivi mu da obavi molitvu sa istima meu Izraelom.

158 ovjek roen slijepim ode da nae Isusa, koji ga utjei govorei: Nikad nisi bio blagoslovljen kao to si sada, jer ti si blagoslov naeg Boga koji je govorio preko Davida naeg oca i njegovog proroka, protiv prijatelja svijeta, govorei: Oni proklinju, a Ja blagosiljam"; i preko Miheja proroka On je rekao: Ja proklinjem va blagoslov. Jer zemlja nije tako suprotna zraku, vatra vodi, svjetlo mraku, hladnoa toploti, ili ljubav mrnji, kao to je suprotna volja Boja volji svijeta". Uenici su ga u skladu s tim pitali, govorei: Gospodaru, velike su tvoje rijei; reci nam zato znaenje, jer mi jo ne razumijemo. Isus odgovori: Kad budete znali svijet, vi ete vidjeti da sam ja govorio istinu, i tako ete vi znati svakog proroka. Vi znate da postoje tri vrste svjetova obuhvaenih jednim imenom: jedan koji predstavlja nebesa i zemlju sa vodom, vazduhom i vatrom, i sve stvari koje su ovjeku inferiornije. Ovaj svijet u svim stvarima slijedi volju Boju, jer kako kae David, prorok Boji: Bog im je dao pravilo koje oni ne kre. Drugi predstavlja sve ljude, isto kao to kua jednog takvog ne predstavlja zidove, nego porodicu. Sad ovaj svijet opet voli Boga; jer po prirodi oni ude za Bogom, jer kako po prirodi svako udi za Bogom, isto tako oni grijee traei Boga. A znate li zato svi ude za Bogom? Zato to svi oni ude za beskrajnim dobrom, bez ikakvog zla, a ovo je sam Bog. Zato je milosrdni Bog slao svoje proroke ovom svijetu za njegov spas. Trei svijet je ljudsko posrnulo stanje zbog grijeenja, to je sebe transformiralo u zakon suprotan Bogu, Stvoritelju svijeta. Ovo ini da ovjek postane nalik demonima, Bojim neprijateljima. A ovaj svijet Bog mrzi tako estoko, da, da su proroci voljeli ovaj svijet - ta vi mislite?-sigurno bi Bog oduzeo od njih njihovo prorotvo. Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, kad na svijet doe Poslanik Boji, ako bi on zaeo ljubav prema ovom zlom svijetu, sigurno bi Bog uzeo od njega sve ta mu je dao kad ga je stvorio, i uinio ga prokletim: tako je jako Bog suprotan ovom svijetu". 159

Uenici odgovorie: O gospodaru, tvoje su rijei prekomjerne, zato imaj milosti nad nama, jer mi ih ne razumjemo. Isus ree: Mislite li vi moda da je Bog stvorio svog Poslanika da bude rival koji bi rado sebe uinio Bogu ravnom? Sigruno ne, nego prije kao svog dobrog roba koji nee htjeti ono ta njegov gospodar nee. Vi niste u stanju da ovo shvatite jer vi ne znate kakva stvar je grijeh. Zato posluajte moje rijei. Doista, doista vam kaem, grijeh ne moe nastati u ovjeku, izuzev kao suprotnost Bogu, poto je grijeh jedino ono ta Bog nee: jer sve ta Bog hoe je krajnje strano grijehu. U skladu s tim, da su me nai prvosveenici i sveenici, sa farizejima proganjali zato to me je narod Izraela prozvao bogom, oni bi inili stvar lijepu Bogu i Bog bi ih nagradio; ali poto oni nee da govorim istinu, kako su oni iskvarili Knjigu Mojsijevu i onu Davidovu, proroke i prijatelje Boje, svojim tradicijama, i zato to me mrze i ele moju smrt - zato Bog dri njih u mrnji. Recite mi - Mojsije je ubijao ljude i Ahab je bio ljude - je li ovo u svakom sluaju ubojstvo? Sigurno nije: jer Mojsije je bio ljude da bi unitio idalatriju i ouvao oboavanje pravog Boga, a Ahab je bio ljude da bi unitio oboavanje pravog Boga i ouvao idolatriju. Zato je za Mojsija ubijanje ljudi okrenuto u rtvu, dok je za Ababa okrenuto u svetogre: tako je jedan i isti posao proizveo dva dva suprotna efekta. Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, da je Satana govorio anelima da bi vidio kako oni vole Boga, on ne bi bio odbaen od Boga, nego zato to je traio da ih odvrati od Boga, zato je on prokletnik". Tad upita onaj koji pie: Kako onda razumjeti ono ta je reeno u Miheju proroku, o lai koju je Bog odredio da govore usta lanih proroka, kao to je zapisano u Knjizi kraljeva Izraela? Isus odgovori: O Barnaba, izrecitiraj ukratko sve ta se dogodilo, da bi smo mi mogli jasno vidjeti istinu. 160 Tad ree onaj koji pie: Prorok Daniel, opisujui istoriju kraljeva Izraela i njihovih tirana, pie ovako: Kralj Izraela se udruio s kraljem Jude i da se bori protiv sinova Belijalovih (tj. prokletnika) koji su bili Amoniti. Jehoapat, kralj Jude i Ahab kralj Izraela, sjedili su obojica na tronu u Samariji, a tu pred njima je stajalo etiri stotine lanih proroka, koji rekoe kralju Izraela: Idi protiv Amonaca, jer, Bog e ih vama dati na ruke, i ti e rastjerati Amona. Tad ree Jehoapat: Ima li ovdje ijedan prorok Boga otaca naih. Ahab odgovori: Ima samo jedan, a on je zao jer on uvjek prorie zlo za mene; a njega ja drim u zatvoru. A ovo on ree, tj. ima samo jedan, jer su mnogi koji su bili naeni bili ubijeni dekretom od Ahaba, tako da su proroci, kao to si ti rekao, o gospodaru pobjegli na planinske vrhove gdje ljudi ne borave. Tad ree Jehoapat: Poalji po njega ovdje, pa da vidimo ta on kae. Ahab zato naredi da Mihej bude tamo poslat, koji doe sa okovima na svojim nogama, a njegovo lice je bilo zbunjeno kao u ovjeka koji ivi izmeu ivota i smrti. Ahab ga upita rekavi: Govori Mihej u ime Boga. Hoemo li ii protiv Amonaca? Hoe li Bog dati njihove gradove u nae ruke? Mihej odgovori: Idite, idite, uspjeno ete ii, a jo uspjenije pasti! Tad lani proroci hvalie Miheja kao pravog proroka Bojeg i raskinue okove na njegovim nogama. Jehoapat koji se bojao naeg Boga i nikad nije kleknuo pred idolima, upita Miheja, rekavi: Za ljubav Boga otaca naih, govori istinu, poto si ti vidio ishod ovog rata. Mihej odgovori: O Jehoapate, ja se bojim tvog lica, zato ti kaem da sam vidio narod Izraelov kao ovce bez obana. Tad Ahab smjeei se ree Jehosaphatu: Rekoh ti da ovaj ovjek prorie jedino zlo, ali ti nisi to vjerovao.

A onda rekoe obojica: Pa kako ti ovo zna, o Mihej? Mihej odgovori: Uinilo mi se da se sakupio savjet anela u prisustvu Boga, i ja sam uo Boga kako kae: Ko e obmanuti Ahaba da bi se on digao protiv Amona i bio ubijen?" Nato jedni rekoe jednu stvar, a drugi drugu. Tad doe jedan aneo i ree: Gospode, ja u se boriti protiv Ahaba, i otii u njegovim lanim prorocima i staviti la u njihova usta i tako e se on podii i biti ubijen. I uvi ovo Bog ree: Sad idi i uini tako, jer ti e nadvladati. Tad lani proroci bijahu razjareni, a njihov ef oamari Miheja, rekavi: O prokletnie Boji, kad je aneo istine napustio nas i doao tebi? Reci nam kad nam je doao aneo koji je donio la? Mihej odgovori: Znae kad bude bjeao od kue do kue zbog straha da e biti ubijen, prevarivi svog kralja. Tad Ahab bjee bijesan i ree: epajte Miheja i okove koje je imao na nogama stavite na njegov vrat, i drite ga na jemenom hljebu i vodi do mog povratka, jer ja sad znam kakvu bi mu smrt nametnuo. Oni odoe i stvar se zbi prema rijei Miheja. Jer kralj Amonaca je rekao svojim slugama: Vidite, vi se ne borite protiv kralja Jude niti protiv prineva Izraela, nego ubijte kralja Izraela Ahaba, mog neprijatelja. Tad ree Isus: Stani ovdje Barnaba; jer dosta je za na cilj. 161 Jeste li sve uli?, ree Isus. Uenici odgovorie: Da, gospodaru. Nato Isus ree: Laganje je svakako grijeh, ali je ubojstvo vei, jer je la grijeh koji pripada samo onom ko govori, meutim ubojstvo iako se odnosi na onog ko ga poini, je takvo da ono unitava takoer najdrau stvar koju Bog ima ovdje na zemlji, tj. ovjeka. A la se moe izlijeiti govorenjem suprotno onom ta je reeno: ubojstvo nema lijeka, poto nije mogue dati ivot ponovo mrtvacu. Recite mi onda, da li je Mojsije sluga Boji zgrijeio bijui one koje je pobio? Uenici odgovorie: Boe sauvaj; Boe sauvaj da bi Mojsije pogrijeio u sluanju Boga koji mu je naredio! Tad ree Isus: I ja kaem, Boe sauvaj da bi aneo pogrijeio koji je obumanuo Ahabove lane proroke laju; jer kao to Bog prima ubijanje ljudi kao rtvu, tako je on primio la za pohvalu. Ustinu, uistinu, ja vam kaem, kao to dijete grijei - to daje da njegova obua bude napravljena po mjeri diva, isto tako grijei onaj koji bi da podvrgne Boga zakonu, kao da je On kao ovjek pdvrgnut zakonu. Kad vi zato budete vjerovali da je grijeh samo ono to Bog nee, vi ete nai istinu, kao to sam vam rekao. Pa poto Bog nije smjesa niti je izmjenljiv, isto tako On nije u stanju da hoe ili nee jednu jedinu stvar; jer tako bi On u sebi imao kontradikciju, a otud i nevolju, i ne bi bio beskonano blagoslovljen. Filip upita: Ali kako razumjeti onu izreku proroka Amosa da nema zla u gradu kojeg Bog nije uinio?" Isus odgovori: Pa vidi ovdje Filipe kako je velika opasnost biti u njemu kao to to rade farizeji, koji su za sebe izmislili predodreenost Boju meu izabranicima" na takav nain da su doli na to da kau u stvari, da je Bog nepravedan, varalica i laov i onaj koji mrzi sud (koji e na njih pasti). Zato ja kaem da ovdje Amos prorok Boji govori o zlu koje svijet naziva zlom: jer da je on koristio jezik pravednika, njega svijet ne bi razumio. Sve nevolje su dobre-ili zbog tog to one briu zlo koje smo poinili, ili su dobre zbog toga to nas sreavaju da inimo zlo, ili su dobre zbog toga to tjeraju ovjeka da spozna stanje ovog ivota, da bismo mi voljeli i udili za vjenim ivotom. U skladu s tim prorok Amos je rekao: Nema dobra u gradu, kojeg Bog nije uradio, on je dao priliku za oajavanje oaloenima kad vide sebe u nevolji, a grenike ivei

u blagostanju. A to je jo gore, mnogi, vjerujui Satani da ima takvu vlast nad ovjekom, bi se bojali Satane i inili mu slubu, tako kao da nee trpiti nevolju. Amos je zato uinio kao to ini rimski imperator koji ne razmatra svoje rijei (kao onaj ko) govori u prisustvu prvosveenika, nego razmatra volju i posao Jevreja koji ne zna da govori hebrejski jezik". 162 Da je Amos rekao: Nema dobra u gradu, a da ga Bog nije uinio, tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, on bi nainio teu greku, jer svijet ne dri dobrim nita osim nepravde i grijeha koji se ine na isprazan nain. Zato bi ljudi djelovali mnogo vie nepravedno, vjerujui da nee biti nikakva grijeha ili poroka kojeg Bog nije uinio, uvi to zemlja se trese. I kad je Isus ovo rekao, odjednom nastade veliki zemljotres, takav da su svi popadali kao mrtvi. Isus ih podie govorei: Pa vidite sad jesam li ja rekao istinu. Neka vam onda ovo bude dovoljno to je Amos rekao, kad je rekao da je Bog uinio zlo u gradu", govorei sa svijetom govorio je o nevoljama koje samo grenici nazivaju zlom. Hajmo sada na predestinenciju o kojoj vi elite da znate, a o kojoj u vam ja govoriti blizu Jordana na drugoj strani, sutra, ako Bog da". 163 Isus ode u divljinu kraj Jordana sa svojim uenicima, i kad je obavljena podnevna molitva, on sjede blizu palminog drveta i pod sjenkom palme posjedae njegovi uenici. Tad Isus ree: Predodreenje je tako tajno, o brao, da e - ja vam uistinu kaem samo jednom ovjeku biti posve poznato. On je taj kojeg narodi oekuju i kojem su tajne Boje tako jasne da kod on doe na svijet bie blagoslovljeni oni koji budu sluali njegove rijei, jer e ih Bog natkriti sjenkom svoje milosti, isto kao to nas palma sjeni. Da, kao to nas palma titi od gorue vruine sunca isto tako e Boja milost tititi od Satane one koji budu vjerovali u tog ovjeka. Uenici upitae: O gospodaru, ko e biti taj ovjek o kom ti govori, koji e doi na svijet? Isus odgovori radosna srca: On je Muhammed, poslanik Boji, i kad on doe na svijet - kao to kia ini da zemlja rodi plodovima, kad ne pada dui period - isto tako e on biti uzrok dobrih djela meu ljudima kroz obilnu milost koju e on donijeti. Jer on je bijeli oblak pun Boje milosti, koju e Bog pokropiti po vjernicima kao kiu. 164 Ja u vam sada rei ono malo to mi je Bog darovao da znam o ovom istom predodreenju. Farizeji kau da je sve tako predodreeno da onaj ko je odbranik ne moe biti prokletnik, a onaj ko je prokletnik ne moe nikako biti odabranik; i da - kao to je Bog predodredio injenje dobrog kao put kojim idu izabranici k spasu, isto tako je On predodredio grijeh kao put kojim e proketnici ii propasti. Proklet neka je jezik koji je ovo rekao, sa rukom koja je to napisala - jer ovo je vjera Satanina. Stoga ovjek moe znati kakvi su Farizeji dananjice, jer oni su vjerne sluge Satane. ta moe znaiti predodreenje, ve jednu apsolutnu volju da bi dala kraj nekoj stvari iju namjenu ovjek ima u rukama?, jer bez namjene ovjek ne moe odrediti kraj. Kako e on onda predodrediti kuu kojoj ne fali samo kamen nego i novac za troenje, nego nema ni toliko zemlje da na nju stavi jednu nogu? Sigurno niko (ne moe tako uraditi). Predodreenje nije nita vie nego - ja vam kaem - oduzimanje slobodne volje koju je Bog dao ovjeku iz svoje iste dareljivosti, Zakona Bojeg. Sigurno je da to nije predodreenje, nego gnusaba koju mi zasnivamo. Da je ovjek slobodan pokazuje Knjiga Mojsijeva, gdje je, kad je na Bog dao Zakon na Gori Sinajskoj On govorio ovako: Moja zapovijest nije na nebesima da biste se vi opravdali govorei: Pa ko e ii da nam donese Boje zapovjesti i ko e nam moda dati snage da ih se

drimo? To nije preko mora da biste se na slian nain opravdali. Meutim, moja zapovjest je blizu tvom srcu, da kad zaeli moe da je izvrava. Recite mi, ako bi kralj Herod naredio starcu da postane mlad i bolesniku da postane zdrav, (i) kad oni to ne bi uinili dao da budu ubijeni - bi li ovo bilo pravedeno? Uenici odgovorie: Ako bi Herod dao ovu zapovijest, on bi bio najneprevadniji i najnevjerniji. Tad Isus uzdiui ree: To su plodvoi ljudske tradicije, o brao, jer u govorenju da je Bog predodredio prokletnika na takav nain da on ne moe postati izabranik, oni hule na Boga kao bezonog i nepravednog. Jer, On nareuje greniku da ne grijei, a kad zgrijei da se pokaje; dok takva predodreenost odnosi od grenika mo negrijeenja, i potpuno ga liava kajanja. 165 Ali posluajte ta kae Bog preko Joela proroka: Tako mi ivota Mog (kae) va Bog, Ja neu smrt grenika, nego traim da se on vrati pokajanju". Hoe li onda Bog predodrediti ono ta On nee? Razmotrite vi ono ta kae Bog i ta kau dananji Farizeji. Dalje Bog kae preko svog proroka Isaije: Ja sam pozivao, a vi me niste sluali. A koliko je Bog pozivao ujte kako kae preko istog proroka: itav dan sam rairio svoje ruke narodu koji mi ne vjeruje, nego mi kontrira. A nai farizeji kad oni kau da prokletnik ne moe postati odabranik, oni ne kau nita drugo ve da se Bog ruga ljudima, kao to bi se on rugao slijepcu koji bi da mu pokae neto bijelo, i kao to bi se rugao gluhom koji bi da mu govori na ui? A da izabranik moe biti prokletnik razmotrite ta na Bog kae preko Ezekiela proroka: Tako mi ivota mog, kae Bog ako bi pravedni ostavio svoju pravednost i inio gnusobe, on bi stradao i ne bi se sjetio vie ni jedne od svojih pravednosti; jer vjerujui u to, to e ga odvratiti od Mene i to ga nee spastiti. A o zovu prokletnika, ta kae Bog preko proroka Hoee, do ovo: Ja u zvati. Bog je istina i on ne moe govoriti la: poto je Bog istina, on govori istinu. Meutim farizeji ovog vremena sa svojom dogmom kontriraju Bogu. 166 Andrija upita: Ali kako razumjeti to ta Bog kae Mojsiju, da e on imati milosti nad kim hoe, a otvrdnue koga hoe da otvrdne? Isus odgovori: Bog ovo kae da ovjek ne bi vjerovao da je on spaen svojim vlastitim dejstvom, nego da opazi da mu je ivot i milost Boju darovao Bog iz svoje dareljivosti. A On to kae da bi se ljudi klonili miljenja da ima drugih bogova osim njega. Ako je on zato otvrdnuo Faraona, On je to uinio zato to je on muio na narod i pokuao da ga svede na nulu, unitavajui svu muku djecu u Izraelu: ime je Mojsije bio blizu gubitka ivota. Otud, ja vam uistinu kaem, da predodreenost ima za temelj Boji Zakon i ljudsku slobodnu volju. Da, i ak ako bi Bog spasio itav svijet tako da niko ne strada, on ne bi tako uinio da ne bi liio ovjeka slobode koju uva za njega da bi radio uprkos Satani i, da bi ovaj (grumen) ilovae prezren od duha - iako e on zgrijeiti kao to je i duh uinio - mogao imati snagu da se pokaje i ode da boravi u onom mjestu odakle je duh izbaen. Na Bog eli, kaem, da prati svojom milou ovjekovu slobodnu volju i ne eli da napusti stvarenje svojom svemoi. I tako na Dan sudnji niko nee biti u stanju da da ikakvo opravdanje za svoje grijehe, poto bi tada bilo za njih oito koliko je Bog uinio za njihov preobraaj i koliko esto ih je zvao pokajanju". 167 Ako va mozak ne bude zadovoljan s ovim, i ako budete voljni da ponovo kaete: Zato tako?, ja u vam otkriti zato. To je to. Recite mi zato ne moe (jedan) kamen poivati na vrh vode, iako itava zemlja poiva na vrh vode? Recite mi zato je tako - dok voda gasi vatru, i

zemlja bjei iz zraka - da niko ne moe ujediniti zemlju, vodu, vatru i zrak jednu harmoniju, a ipak su ujedinjeni u ovjeku i harmonino ouvani? Ako onda vi ovo ne znate - tavie, svi ljudi kao ljudi ne mogu to znati - kako e oni razumjeti da je Bog stvorio univerzum iz niega sa jednom rjeju? Kako e oni razumjeti Boju vjenost? Sigurno oni nikako nee biti u stanju da razumiju ovo, jer, poto je ovjek konaan i kombinovan tijelom, koje je kako kae prorok Solomon, kvarljivo, pritie duu, a poto su djela Boja proporcionalna Bogu, kako e oni biti u stanju da ih razumiju? Isaija prorok Boji, videi (da je to) tako, je uzviknuo rekavi: Uistinu ti si skriveni Bog! A o Poslaniku Bojem - kako ga je Bog stvorio - on kae: Njegovo roenje ko e ispriati? A o djelovanju Bojem on kae: Ko je bio njegov savjetnik? Zato Bog kae ljudskoj prirodi: Kao to su nebesa uzdignuta nad zemljom, tako su moji putevi uzvieni nad vaim putevima i moje misli iznad vaih misli. Zato vam kaem da stvar predodreenosti nije oita ljudima, iako je istinita, kao to sam vam rekao. Treba li ovjek onda, zato to ne moe da nae modus, poricati tu injenicu. Zasigurno, ja nikad nisam vidio nikoga da odbija zdravlje, iako se njegova stvar ne razumije. Jer, ja ak ne znam kako Bog mojim dodirom lijei bolesne". 168 Tad rekoe uenici: Doista u tebi govori Bog, jer nikad ovjek nije govorio kao to ti govori. Isus odgovori: Vjerujte mi, kad me je Bog odabrao da me poalje domu Izraelovom, On mi je dao Knjigu nalik na isto ogledalo koje se spustilo na moje srce na takav nain da sve to govorim izlazi iz te Knjige. A kad se ta Knjiga zavri izlazei iz mojih usta, ja u biti uzet sa svijeta. Petar upita: O gospodaru, je li to ta ti sad pria zapisano u toj knjizi? Isus odgovori: Sve ta ja govorim za poznavanje Boga i slubu Bogu, za znanje ovjeka i za spas ovjeanstva - sve ovo izlazi iz te knjige koja je moje evanelje. Petar ree: Je li u njoj napisana slava raja? 169 Isus odgovori: Posluaj i ja u ti rei ta je raj i kako e sveti i vjernici boraviti u njemu bez kraja, jer ovo je jedna od najveih blagodati raja, poto sve, ma kako veliko - ko ono ima kraj postaje malo, da, nita. Raj je dom gdje Bog uva svoja uivanja, koja su tako velika - da je tlo koje ugaeno nogama svetih i blagoslovljenih tako dragocjeno - da je jedna drahma toga dragocjenija od hiljadu svjetova. Ta zadovoljstva je vidio na otac David, prorok Boji, jer Bog mu ih je pokazao-poto je dao da on vidi slavu raja: nato, kad se on povrati sebi on zatvori svoje oi objema rukama i plaui ree: Ne gledajte vie na ovaj svijet, o oi moje, jer sve je isprazno i nema dobrog!. O tim zadovoljstvima je rekao Isaija prorok: Oi ovjeka nisu vidjele, njegove oi nisu ule, niti je ljudsko srce pojmilo ono ta je Bog pripremio za one koji ga vole. Znate li zato oni nisu vidjeli, uli, pojmili takva zadovoljstva? To je zato to dok oni ive ovdje dole, oni nisu vrijedni da vide takve stvari. Pa iako ih je doista na otac David vidio, ja vam kaem da ih on nije vidio ljudskim oima, jer, Bog je uzeo njegovu duu i tako ujedinjen s Bogom on ih je vidio Boanskim svjetlom. Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, poto su zadovoljstva raja beskonana, a ovjek je konaan, ovjek ih ne moe sadrati; isto kao to mali zemljani krag ne moe sadrati more. Vidi onda kako je lijep svijet u ljeto kad sve stvari donose plod! Sam seljak je opijen radou zbog etve koja je dola, da doline i planine odzvanjaju od njegove pjesme, zato on voli svoj posao najvie. Pa uzdignite isto tako svoja srca raju gdje su sve stvari plodonosne sa plodovima proporcionalnim onom ko ih je uzgajao.

Tako mi Boga ivog, ovo je dovoljno za znanje raja, jer je Bog stvorio raj domom svojih sopstvenih zadovoljstava. Pa mislite li vi da beskonana dobrota ne bi imala stvari neizmjerno dobre? Ili da neizmjerna ljepota ne bi imala stvari neizmjerno lijepe? Pazite, jer vi uveliko grijeite ako mislite da ih on nema". 170 Bog ovako kae ovjeku koji e ga vjerno sluiti: Ja znam tvoja djela koja ini za mene. Tako mi moje vjenosti, tvoja ljubav nee prevazii moju draljivost. Jer, ti mene slui kao Boga svog Stvoritelja, znajui sebe kao moje djelo, i ne trai od mene nita sem milost i milosre da mi slui vjerno; jer ti ne stavlja kraj na sluenje meni, poto ti eli da me slui vjeno: isto tako u Ja uiniti jer Ja u te nagraditi kao da si ti bog meni ravan. Jer ne samo da u staviti u tvoje ruke obilje raja, nego u ti dati Sebe kao poklon; tako da, kao to si ti voljan da bude moj sluga vjeito, isto tako u tebi Ja dati platu za stalno. 171 ta mislite vi, ree Isus svojim uenicima, o raju? Postoji li um koji bi mogao pojmiti takva bogatstva i zadovoljstva? ovjek bi morao imati znanje koliko je i Boje, ako bi da zna ta Bog hoe da da svojim slugama. Jeste li vidjeli, kad Herod daje poklon jednom od svojih omiljenih barona, u kojoj formi on to radi?" Ivan odgovori: Ja sam to vidio dvaput; a sigurno bi deseti dio onog ta daje bilo dovoljno za siromaha. Isus ree: Ali ako bi se predstavio siromah Herodu ta bi mu on dao? Ivan odgovori: Jednu ili dvije pare. Neka ovo bude vaa knjiga u kojoj ete studirati znanje raja, (ree Isus), jer sve ta je Bog dao ovjeku na ovom sadanjem svijetu za njegovo tijelo je kao to bi Herd dao novi siromahu; meutim ono ta e Bog dati tijelu i dui u raju, je kao to bi Herod dao sve ta ima, da, i svoj sopstveni ivot, jednom od svojih sluga. 172 Bog kae ovako onome ko ga voli i slui ga vjerno: Idi i razmotri pjesak morski, o moj slugo, koliko ga ima. Pa ako bi ti more dalo jedno jedino zrno pjeska, bi li ti to izgledalo malo? Sigurno da. Tako mi ivota mog, vaeg Stvoritelja - sve ta sam Ja dao na ovom svijetu svim prinevima i kraljevima zemlje, manje je od zrna pjeska koje bi ti more izbacilo, u poreenju s onim ta u ti dati u raju. 173 Razmotrite onda, ree Isus, obilje raja. Jer ako je Bog ovjeku dao na ovom svijetu gram dobrobiti, u raju e mu On dati milion puta toliko. Razmotrite koliinu plodova na ovom svijetu, koliinu hrane, koliinu cvijea i koliinu stvari koje pomau ovjeku. Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, kao to more jo ima pjeska iznad i preko, kad neko primi zrno njegovo, isto tako e kvalitet i koliina smokava (u raju) nadmaiti vrstu smokava koju mi jedemo ovdje. A na slian nain svaka druga stvar u raju. Ali, tavie, ja vam kaem da uistinu kao to je planina zlata i bisera dragocjenija od sjenke mrava, isto tako su i zadovoljstva raja dragocjenija od svih zadovoljstava prineva svijeta koja su imali i koja e ak imati na sudu Bojem, kad e svijetu biti kraj. Petar upita: Hoe li onda nae tijelo koje sad imamo ii u raj? Isus odgovori: Pazi Petre da ti ne postane saducej, jer saduceji kau da se tijelo nee ponovo dii i da nee biti anela. Zato je njihovo tijelo i dua liena ulaska u raj i oni su lieni svih usluga anela na ovom svijetu. Jesi li moda zaboravio Joba, proroka i prijatelja Bojeg, kako

on kae: Ja znam da moj Bog ivi i da u se na Dan posljednji ja ponovo dii u svom tijelu, i sa svojim oima u vidjeti Boga svog Spasitelja"? Ali vjerujte mi, ovo nae tijelo e biti tako proieno da nee imati nikakav posjed kakav sada ima; obzirom da e biti oieno od svake zle elje, a Bog e ga dovesti u takvo stanje kakvo je bilo Adamovo prije nego je zgrijeio. Dva ovjeka su sluila jednog gazdu u jednom i istom poslu. Jedan samo nadgle-da posao i drugom daje naredbe, a drugi obavlja sve ta prvi naredi. Izgleda li vam to pravedno, kaem, da gazda nagradi samo onog ko izdaje nareenja i izbaci iz kue onog ko se patio na poslu? Sigurno ne. Kako e onda Boja pravda podnijeti ovo? Dua i tijelo sa svijeu ovjeka slue Bogu: dua jedino nadgleda i nareuje sluenje, jer dua, poto ne jede hljeba, ne posti, (dua) ne hoda, ne osjea hladno niti toplo, ne osjea bolest i ne moe se ubiti-jer dua je besmrtna: ona ne trpi nikakve bolove tijela koje tijelo trpi na zahtjev elemenata. Je li onda pravedno, kaem, da sama dua ue u raj, a ne tijelo koje se tako muilo u sluenju Bogu?" Petar upita: O gospodaru, tijelo, poto je uzrokovalo da dua zgrijei, ne treba biti smjeteno u raj? Isus odgovori: Pa kako e tijelo zgrijeiti bez due? To je zasigurno nemogue. Zato uzimajui Boju milost od tijela, ti osuuje duu na pakao. 174 Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, na Bog je obeao svoju milost greniku, rekavi: Onog asa kad grenik oplae svoj grijeh, tako mi Mene, Ja se neu sjeati vjeno njegovih nepravdi. Pa ta bi jelo rajska mesa, ako tijelo tamo ne bi otilo? Dua? Sigurno ne, poto je ona duh". Petar upita: Tako onda e blagoslovljeni jesti u raju; ali kako e meso biti prazno bez neistoe? Isus odgovori: Pa kakav blagoslov e imati tijelo, ako ono ne jede niti pije? Sigurno je ono u stanju da daje slavu u proporciji stvari koja se slavi. Ali ti grijei Petre u miljenju da e takvo meso biti prazno zbog neisti, jer ovo tijelo u sadanjem vremenu jede kvarljiva mesa i tako da truhljenje dolazi: meutim u raju e tijelo biti neraspadljivo, neprolazno i besmrtno, i slobodno od svake nevolje; a mesa koja su bez ikakvog nedostatka, nee proizvesti nikakvo truhljenje. 175 Bog kae tako preko proroka Isaije sijui prezir na grenika: Moje sluge e sjediti za mojom trpezom u mom domu i slavie radosno sa veselou i sa zvukom harfi i orgulja, a Ja neu dopustiti da budu i ikakvoj potrebi. Meutim vi koji ste moji neprijatelji, biete odbaeni od Mene, gdje ete umrijeti u bijedi, dok vas prezire svaki moj sluga. 176 emu slui rei, oni e slaviti? ree Isus svojim uenicima. Sigurno Bog govori jasno. Ali emu slue etiri rijeke dragocjenog napitka u raju sa tako mnogo voa? Sigurno Bog ne jede, aneli ne jedu, dua ne jede, svijest ne jede - nego meso, koje je nae tijelo. Zato je slava raja za tijelo za mesa i za duu i svijet Boga i razgovor anela i blagoslovljenih duhova. Ta slava e bolje biti otkrivena od Poslanika Bojeg koji (poto je Bog stvorio sve stvari za ljubav njegovu) zna sve stvari bolje od bilo kog drugog stvorenja". Ree Bartolomeo: O gospodaru, hoe li slava raja biti jednaka za svakog ovjeka? Ako bi bila ista, to ne bi bilo pravedno, a ako ne bi bila jednaka, manji bi zavidio veem. Isus odgovori: Nee biti jednaka, jer je Bog pravedan: i svako e biti zadovoljan, jer tamo nema zavisti. Reci mi Bartalomeo: postoji gospodar koji ima mnoge sluge i on odjeva sve te svoje sluge u isto platno. Da li onda djeaci, koji su odjeveni u odjeu djeaka, ale to nemaju

odjeu odraslih ljudi? Ba suprotno, kad bi stariji eljeli da na njih stave svoju veu odjeu, oni bi bili bijesni zbog tog to odjea nije njihov broj, mislili bi oni da im se ruga. Pa Bartolomeo, uzdigni svoje srce Bogu u raj, ti e vidjeti da sva slava - mada e je biti vie jednom manje drugom, nee proizvesti nikakvu zavist". 177 Tad ree onaj koji (ovo) pie: O gospodaru, ima li raj svjetlost od Sunca kao to ovaj svijet ima? Isus odgovori: Tako mi je Bog rekao, o Barnaba: Svijet u kojem vi ljudi koji ste grenici, boravite ima Sunce i Mjesec i zvijezde da ga ukrase, za vau korist i vae zadovoljstvo; jer, Ja sam ovo stvorio. Mislite li vi onda da kua gdje e boraviti moji vjerni, nee biti bolja? Sigurno vi grijeite mislei tako: jer Ja, va Bog sam sunce raja, a moj Poslanik je mjesec, koji od mene prima sve; i zvijezde su moji proroci koje su vam propovijedale moju volju. Zato e moji vjerni, kao to su primili moju rije od mojih proroka (ovdje), na slian nain postii kroz njih zadovoljstvo i radost u raju mojih zadovoljstava. 178 Neka vam ovo bude dovoljno, ree Isus, za poznavanje raja. Nato Bartalomeo ponovo ree: O gospodaru, imaj strpljenja sa mnom ako te upitam jednu rije. Isus odgovori: Reci to to eli. Bartolomeo ree: Raj je sigurno velik; jer poto e tamo biti takva ogromna dobra, on mora biti velik. Isus odgovori: Raj je tako velik da ga nijedan ovjek ne moe izmijeniti. Uistinu, kaem ti da je devet nebesa meu koja su postavljene planete, koja su daleko jedna od drugih petsto godina putovanja za ovjeka: i Zemlja je na slian nain daleko od prvog neba petsto godina putovanja. Ali stani kod mjerenja prvog neba koje je toliko vee od zemlje koliko je zemlja vea od zrnca pjeska. Tako je takoe drugo nebo vee od prvog, i tree vee od drugog itd., do posljedneg neba, svako je tako vee od narednog. A uistinu ja ti kaem da je raj vei od sve zemlje i nebesa (zajedno), kao to je komplet zemlja vea od zrna pjeska". Tad ree Petar: O gospodaru, raj mora da je vei od Boga, jer e se Bog u njemu vidjeti. Isus odgovori: Budi miran Petre jer ti nesvjesno huli. 179 Tad doe aneo Gabriel Isusu i pokaza mu ogledalo koje svijetli kao Sunce, u kojem on vidje ispisane ove rijei: Tako mi moje vjenosti, kao to je raj vei od svih nebesa i zemlje, i kao to je sva zemlja vea od zrna pjeska - isto sam tako Ja vei od raja; i jo toliko puta vie koliko more ima zrnaca pjeska, koliko ima kapljica u vodi mora, koliko ima (vlati) trave na tlu, koliko ima lia na drveu, koliko ima koa na ivotinjama; i mnogo puta vie od zrnaca pjeska koja bi popunila nebesa i raj i vie. Tad ree Isus: Iskaimo potovanje naem Bogu koji je vjeno blagoslavljen. Nato oni povie svoje glave stotinu puta i padoe niice svojim licima na zemlju u molitvi. Kad molitva bi zavrena, Isus pozva Petra i ree njemu i svim uenicima ta je vidio. I tako Petar ree: Tvoja dua, koja je vea od sve zemlje, kroz jedno oko vidi sunce koje je hiljadu puta vee od sve Zemlje. Tad ree Isus: Isto tako ete vi kroz (oko) raja vidjeti Boga svog Stvoritelja. I rekavi ovo, Isus zahvali Bogu naem Gospodu, molei za dom Izraelov i za Sveti grad. A svi su odgovorili: Tako budi Gospode. 180

Jednog dana kad je Isus bio na Solomonovom trijemu, njemu se privue pismoznanac, jedan od onih koji su vodili raspravu sa narodom, i ree mu: O gospodaru, ja sam mnogo puta raspravljao s ovim narodom, i u mom umu postoji pasus iz Knjige koji koji nisam u stanju da razumijem. Isus upita: A ta je to? Ree pismoznanac: Ono ta je Bog rekao Abrahamu naem ocu, Ja u biti tvoja velika nagrada". Pa kako moe ovjek zasluiti (takvu nagradu)?" Isus se obradova u dui i ree: Ti zasigurno nisi daleko od kraljevstva Bojeg! Posluaj me, jer ja u ti rei znaenje takvog uenja. Bog - poto je beskonaan, a ovjek konaan, ovjek ne moe zasluiti Boga - a u ovom je tvoja sumnja brate? Pismoznanac odgovori plaui: Gospodaru ti zna moje srce; govori zato, jer moja dua eli da slua tvoj glas. Tad ree Isus: Tako mi Boga ivog, ovjek ne moe zasluiti mali daak onog ta on svakog trena prima. Pismoznanac je bio izvan sebe uvi ovo, i uenici su se isto divili, jer su se sjeali onog ta je Isus rekao, da ta god oni daju za ljubav Boju, oni primaju stostruko. Zatim on ree: Ako bi vam neko pozajmio sto zlatnika i vi potroili te zlatnike, bi li mogli rei tom ovjeku: Dajem ti uvehli list vinove loze; daj mi zato svoju kuu, jer ja sam je zasluio? Pismoznanac odgovori: Nikako, Gospodaru, jer on prvo treba da isplati ono ta je dugovao, a zatim, ako bi elio neto, on bi mu dao dobre stvari, ali ta koristi kvarni list? 181 Isus odgovori: Dobro si rekao, o brate; zato mi reci ko je stvorio ovjeka iz nita? Sigurno je to bio Bog koji mu je takoe dao itav svijet na njegovu korist. Ali, ovjek je grijeenjem to sve potroio, pa se zbog grijeha sav svijet okrenuo protiv ovjeka, a ovjek u svojoj bijedi nema ta da da Bogu, osim djela iskvarenih grijehom. Jer, grijeei svaki dan on ini svoj rad kvarnim, zbog ega Isaija prorok kae: naa pravednost je kao menstrualno platno". Kako e onda ovjek imati zaslugu, obzirom da nije u stanju da da zadovoljstvo? Je li moda, da ovjek ne grijei? Sigurno je ta kae na Bog preko svog proroka Davida: Sedam puta na dan pada pravedni; kako onda pada nepravedni? A ako je naa pravednost iskvarena, kako je odvratna naa nepravednost!" Tako mi Boga nema nita drugo ega ovjek treba da se okani osim izreke: Zasluio sam. Neka ovjek zna, brate, djela svojih ruku i on e odmah vidjeti svoju zaslugu. Svaka dobra stvar koja proizie od ovjeka, zaista ovjek nju ne radi, nego Bog to u njemu ini; jer njegovo bie je Boje - koji ga je stvorio. Ono ta ovjek ini je da kontrira Bogu svom stvoritelju i da ini zlo, ime on zasluuje ne nagradu, nego muenje". 182 Ne samo to je Bog stvorio ovjeka, kao to kaem, nego ga je On stvorio savrenim. On mu je dao itav svijet; nakon odlaska iz raja On mu je dao dva anela da ga gaze, On mu je slao proroke, On mu je podario Zakon, On mu je podario vjeru, svakog trenutka ga On izbavlja od Satane, On je voljan da mu da raj; ta vie Bog eli da da sebe ovjeku. Razmatrite onda dug, kako je velik! (dug) koji treba ponititi, koji bi vam trebao da ste sami stvorili ovjeka iz nita, da ste stvorili onoliko proroka koliko ih je poslao Bog, sa svijetom i rajom, tavie, sa Bogom velikim i dobrim kao to je na Bog i da sve to date Bogu. Tako bi dug bio poniten i vama bi ostala samo obaveza da zahvaljujete Bogu. Ali poto vi niste u stanju da stvorite jednu jedinu muhu i poto ima jedan Bog koji je gospodar svih stvari, kako ete vi biti u stanju da ponitite svoj dug? Zasigurno, ako bi vam ovjek pozajmio sto zlatnika, vi biste bili obavezni da vratite sto zlatnika. Prema tome, smisao ovog je, o brate, da Bog - poto je gospodar raja i svega, moe rei ta mu volja i dati ta mu je volja. Zato kad je On rekao Abrahamu: Ja u biti tvoja velika nagrada, Abraham nije mogao rei: Bog je moja nagrada, nego: Bog je moj poklon i moj dug. Tako

kad ti raspravlja s narodom, o brate, ti tako treba da objasni ovaj pasus: da e Bog dati ovjeku takve i takve stvari, ako ovjek ini dobro. Kad Bog bude govorio s tobom, o ovjee, i rekne: O moj slugo, ti si inio dobro za ljubav Moju; kakvu nagradu ti trai od Mene, tvog Boga?, ti odgovori: Gospode, poto sam ja djelo Tvojih ruku, nije pogodno da u meni bude grijeh koji Satana voli. Zato Gospode, za Tvoju slavu, imaj milosti nad djelima svojih ruku. A ako Bog kae: Ja sam ti oprostio, i sad sam voljan da te nagradim, ti odgovori: Gospodaru, ja sam zasluio kaznu za ono ta sam uinio, a za ono ta si Ti uinio, Ti zasluuje da bude slavljen. Kazni u meni Gospodaru ono ta sam uinio i spasi ono ta si Ti uradio. A ako Bog kae: Koja kazna ti izgleda odgovarajua za tvoj grijeh?, ti odgovori: Onoliko koliko e propatiti svi prokletnici. A ako Bog kae: Zato ti trai tako veliku kaznu o moj vjerni slugo?, ti odgovori: Jer svaki od njih - da su primili od Tebe koliko sam ja primio, sluili bi Te vjernije nego ja (to sam inio). A ako Bog kae: Kad e primiti ovu kaznu i koliko dugo vremena?, ti odgovori: Odmah i bez kraja. Tako mi Boga ivog pred kojim stoji moja dua, takav ovjek e biti prijatniji Bogu od svih njegovih anela. Jer Bog voli pravu poniznost, a mrzi oholost". Potom pismoznanci zahvalie Isusu i rekoe mu: Gospodaru, hajmo u kuu tvog sluge, jer tvoj e sluga dati mesa tebi i tvojim uenicima. Isus odgovori: Ja u doi tamo ako e obeati da e me zvati brate" a ne gospodaru i rekne da si moj brat, a ne moj sluga". ovjek obea i Isus ode u njegovu kuu. 183 Dok su oni sjedili pri mesu pismoznanac ree: O gospodaru, ti ree da Bog voli pravu poniznost. Reci nam zato ta je poniznost i kako ona moe biti istinska i lana. (Isus odgovori): Uistinu vam ja kaem, koji ne postane kao malo dijete, nee ui u kraljevstvo nebesko. Svi su bili zapanjeni uvi ovo, i govorae jedni drugima: Pa kako e on postati malo dijete, ko je trideset ili etrdeset godina star? Sigurno je ovo teka reenica. Isus odgovori: Tako mi Boga ivog pred kojim stoji moja dua, moje su rijei istina. Ja vam rekoh da (ovjek) ima potrebu da postane kao malo dijete: jer ovo je prava poniznost. Jer ako vi pitate malo dijete: Ko ti je napravio odjeu?", ono e odgovoriti: Moj otac. Ako vi kaete: Ko ti daje da jede ono e odgovoriti: Moj otac". Ako vi kaete: Ko te je nauio da hoda i govori?, ono e odgovoriti: Moj otac. Meutim ako vi kaete: Ko ti je smrskao elo pa ti je tako povijeno?, ono e odgovoriti: Pao sam i tako razbio glavu, - ako vi kaete: Zato si pao, ono e odgovoriti: Zar ne vidi da sam mali, tako da ja nemam snage da hodam i trim kao odrastao ovjek?, tako moj otac mora da me uzme za ruku, ako hou da hodam vrsto. Ali, da bih ja nauio da hodam kako valja, moj otac me je ostavio malo, i ja, elei da trim, pao sam. Ako vi kaete: I ta je rekao otac?, ono e odgovoriti: Pa zato ne ide sasvim sporo? Gledaj da me ubudue ne naputa. 184 Recite mi, je li to istina?, ree Isus. Uenici i pismoznanac odgovorie: Najistinitije. Tad ree Isus: Onaj ko istinska srca prepozna Boga kao autora svega dobrog, a sebe kao autora grijeha, bie zaista ponizan. Meutim ko bude govorio s jezikom kao to dijete govori, i bude kontrirao (isto) na djelu, on sigurno ima lanu poniznost i pravu oholost.

Jer oholost je onda u svom maksimumu kad ona koristi stvari poniznosti, da ne bi bila kuena i prezrena od ljudi. Prava poniznost je poniznost due ime ovjek sebe zna istinski, meutim lana poniznost je magla iz pakla koja tako zamrauje shvatanje due, da ono ta ovjek treba da pripie sebi on ga pripisuje Bogu, a ta treba da pripie Bogu on pripisuje sebi. Tako e ovjek lane poniznosti rei da je on teak grenik, meutim kad mu neko kae da je on grenik, on e postati gnjevan na njega i progonie ga. ovjek lane poniznosti e rei da mu je Bog dao sve ta ima, meutim da on to se njega tie nije spavao, nego da je inio dobra djela. A ti farizeji dananji, brao, recite mi kako oni hodaju". Pismoznanac odgovori plaui: O gospodaru, farizeji dananjeg vremena imaju odjeu i ime farizeja, ali su oni u svom srcu i svojim djelima Kananiti. Da oni Bogu nisu uzurpirali takvo ime - oni tad ne bi varali proste! O staro doba, kako si se okrutno ponijelo s nama, to si nam uzelo prave farizeje, a ostavilo nam lane!

185 Isus odgovori: Brate, nije vrijeme to koje je ovo uinilo, nego prije je to greni svijet. Jer u svakom vremenu je mogue sluiti Boga u istini, ali druenjem sa svijetom tj. sa loim manirima u svako vrijeme - ovjek postaje lo. Pa zar ne znate da je Gehazi sluga Elizeja proroka laui i stidei svog gospodara, uzeo novac i odjeu Naamana Sirijca? A Elizej je imao veliki broj farizeja kojima je dao Bog da im on prorie. Uistinu kaem vam, da su ljudi tako skloni injenju zlih djela - a svijet ih toliko podstie na to i Satana ih navodi na zlo - da farizeji dananjice izbjegavaju svako dobro djelo i svaki sveti primjer: a primjer Gehazija im je dovoljan da od Boga budu prokleti. Pismoznanac odgovori: To je sama istina, nato Isus ree: Ja bih da mi ti ispria primjer Hagaja i Hoee, obojica proroci Boji, da bi mogli vidjeti pravog farizeja. Pismoznanac odgovori: O gospodaru, ta da kaem? Uistinu mnogi ne vjeruju, iako je zapisano u Danielu proroku, ali zbog poslunosti prema tebi ja u ispriati istinu. Heggaj je imao petnaest godina kad je prodao svoju oevinu i dao je siromasima, on je otiao iz Anatota da slui proroka Obadiju. Pa ga je ostarjeli Obadija - koji je znao poniznost Haggaja koristio kao knjigu kojom ui svoje uenike. On mu je zato esto davao odjeu i delikatesnu hranu, ali je Hagaj uvjek vraao nazad izaslanika, govorei: Idi vrati se kui jer si nainio greku. Hoe li mi Obadija poslati ovakve stvari? Sigurno ne: jer, on zna da sam ja dobar za nita i samo inim grijehe. A Obadija, kad bi on imao neto loe, obiavao je da to da slijedeem do Haggaja, da bi on to vidio. Nato bi Haggaj, kad bi to vidio, rekao sebi: Pa gle, Obadija te je sigurno zaboravio, jer ova stvar odgovara samo meni, jer ja sam gori od svih. A nema nita tako podlo kao to, primajui ga od Obadije, ijim rukama mi je to Bog darovao, to je bilo bogatstvo. 186 Kad bi Obadija elio da naui nekoga kako da se moli, on bi pozvao Haggaja i rekao: Izrecituj ovdje svoju molitvu da bi svi mogli da uju tvoje rijei". Tad bi Haggaj rekao: Gospode Boe Izraela s milou gledaj na svog slugu, koji te zove, jer si ga Ti stvorio. Pravedni Gospode Boe, sjeti se svoje pravednosti i kazni djela svog sluge, a da ja ne bih isprljao Tvoje djelo. Gospode moj Boe, ja ne mogu da Te pitam za zadovoljstva koja daje svojim vjernim slugama, jer ja ne inim nita sem grijehe. Zato Gospode kad htjedne dati slabost jednom od svojih sluga, sjeti se mene, svog sluge, za Tvoju vlastitu slavu.

A kad bi Haggaj tako uinio, ree pismoznanac", Bog ga je tako volio da je svakom ko je u to vrijeme stajao kraj njega, dao (dar) proroanstva. A Haggaj u molitvi nije traio nita to bi Bog zadrao". 187 Kad je ovo rekao dobri pismoznanac zaplaka kao to mornar plae kad vidi svoj brod razbijen. I on ree: Hoea, kad je on otiao da slui Boga, bio je glavar nad plemenom Naftalija i imao je etrnaest godina. I tako prodavi svoju oevinu i davi sve siromasima, on ode da bude uenik Haggajev. Hoea je tako bio zapaljen milosrem da bi na sve ta se od njega trailo rekao: Ovo mi je Bog dao za tebe, o brate; prihvati to zato! Iz tog razloga je on uskoro ostao samo sa dva odijela, tunikom od grubog platna i ogrtaem od koe. On je, kaem, prodao svoju oevinu i dao je siromasima, jer drugaije nikom ne bi bilo doputeno da se zove farizejom. Hoea je imao Knjigu Mojsijevu koju je itao s velikom ozbiljnou. Jednog dana Haggaj mu ree: Hoea, ko ti je uzeo sve ta si imao? On odgovori: Knjiga Mojsijeva. Desilo se da je uenik oblinjeg proroka elio da ide u Jerusalem, ali nije imao ogrtaa. Zato je on, uvi za milosrdnost Haee, otiao da ga pronae i ree mu: Brate ja bih da odem u Jerusalem da prinesem rtvu naem Bogu, ali ja nemam ogrtaa, zato ne znam ta da radim. Kad je ovo uo, Haea ree: Oprosti mi brate, jer sam poinio grijeh prema tebi: jer Bog mi je dao ogrta da bih ga ja dao tebi, a ja sam zaboravio. Pa primi ga, i moli Boga za mene. ovjek vjerjui ovo uze Hoein ogrta i ode. A kad Hoea doe kui Haggajevoj, Haggaj ree: Ko ti je oduzeo ogrta? Hoea odgovori: Knjiga Mojsijeva. Haggaju je bilo drago da ovo uje, jer je bio opazio Hoeinu dobrotu. Desilo je da su pljakai svukli siromaha i ostavili ga golog. Nato Hoea, vidjevi ga, skide vlastiti ogrta i dade ga onom to je bio go; a sam je ostao sa malim komadom kozje koe preko intimnih dijelova. Kad on nije doao Haggaju, dobri Haggaj je mislio da je Hoea bolestan. Tako on ode sa dvojicom uenika da ga nae: i oni ga naoe umotanog u palmino lie. Tad ree Haggej: Reci mi sad, zato me ti nisi posjetio? Haea odgovori: Knjiga Mojsijeva mi je oduzela moj ogrta, i ja sam se plaio doi tamo bez ogrtaa. Nato mu Haggoj dade drugi ogrta. Desilo se da je mlad ovjek, videi Hoeu kako ita Knjigu Mojsijevu, zaplakao i rekao: Ja bih takoe uio da itam kad bih imao Knjigu. uvi ovo, Hoea mu dade Knjigu govorei: Brate, ova knjiga je tvoja; jer, nju mi je Bog dao da bih je ja dao onom ko bude plaui elio knjigu. ovjek mu povjerova i prihvati knjigu". 188 Bio jedan uenik Haggajev blizu Hoee; i on elei da vidi je li njegova vlastita knjiga dobro napisana, ode da posjeti Hoeu i ree mu: Brate uzmi svoju knjigu, da vidimo je li ista kao moja". Hoea odgovori: Uzeta je od mene. Ko ti ju je oduzeo?, upita uenik. Hoea odgovori: Knjiga Mojsijeva. uvi ovo drugi ode kod Haggaja i ree mu: Hoea je poludio, jer on kae da mu je od njega oduzela Knjigu Mojsijevu Knjiga Mojsijeva. Haggaj odgovori: Kad bi dao Bog, o brate, da sam ja lud isto tako, i da je sav ludi svijet kao Hoea!

Sirijski pljakai, napadnuvi zemlju Judeju, uhvatie sina sirote hudovice, koja je jedva stanovala kraj gore Karmel, gdje su proroci i ferizeji boravili. Desilo se da je, kad je Hoea iziao da sijee drva, sreo enu koja je plakala. Nato on odmah poe da plae; jer kad god je on nekog vidio da plae, on je plakao, a kad god bi vidio da se neko smije, smijao se. Haea onda upita enu ispipavajui razlog njenog plakanja i on mu ree sve. Tad ree Hoea: Doi sestro, jer Bog hoe da ti da tvog sina. I oni oboje odoe njima u Hebron, gdje se Haea prodao i dao novac hudovici, koja, ne znajui kako je on dobio novac, primi ga i otkupi sina. Onaj koji je kupio Hoeu, odvede ga u Jerusalem gdje je imao boravite, ne znajui Hoeu. Haggaj, videi da se Hoea nije vratio, ostade oaloen. Nato mu aneo Boji ree kako je on bio uzet i odveden kao rob u Jeruslem. Dobri Haggaj, kad je uo ovo, zaplaka kao to plae majka zbog odsustva svog sina. I pozvavi dva uenika on ode u Jerusalem. I voljom Bojom, na ulazu u grad on srete Hoeu koji je bio natovaren hljebom da ga odnese radnicima u gazdinom vinogradu. Prepoznavi ga Haggaj ree: Sine kako ti da si zaboravio svog starog oca, koji te alei trai? Hoea odgovori: Oe bio sam prodat. Tad ree Haggaj u bijesu: Ko je taj bijednik koji te je prodao? Hoea odgovori: Neka ti Bog oprosti, o moj oe, jer onaj koji me je prodao je tako dobar, da ako on ne bi bio na svijetu, niko ne bi postao sveti. Ko je onda on?, ree Haggaj. Hoea odgovori: O oe moj, to je bila Knjiga Mojsijeva. Tad dobri Haggaj osta kao izvan sebe i ree: Da Bog da, moj sine, da Knjiga Mojsijeva proda mene takoe sa mojom djecom, kao to je prodala tebe! I Haggaj ode sa Hoeom kui njegovog gospodara, koji, kad je vido Haggaja ree: Blagoslovljen neka je na Bog koje je poslao svog proroka u moju kuu, i on potra da mu poljubi ruku. Tad ree Haggaj: Brate, poljubi ruku svog roba kojeg si kupio, jer on je bolji od mene. I on mu ispria sve ta je bilo; nato gospodar dade Hoei njegovu slobodu. A ovo je sve to si ti elio, o gospodaru?", ( upita pismoznanac). 189 Tad Isus ree: Ovo je istina, ja sam u to Bogom uvjeren. Zato, da bi svako znao da je ovo istina, u ime Bog nek Sunce stane i ne kree se dvanest sati! I tako se to desi na veliki strah itovog Jerusalema i Judeje. I Isus ree pismoznancu: O brate, ta ti trai da naui od mene - poto ima takvo znanje? Tako mi Boga ivog, ovo je dovoljno za ovjekov spas, kao to poniznost Haggajeva, sa milosrem Hoee, ispunjava sav zakon i sve proroke. Reci mi brate, kad si doao da me pita u Hramu, je si li moda mislio, da me je Bog posalo da unitim zakon i prorke? Sigurno je da Bog ovo ne bi uinio, poto je On nepromjenljiv, i zato to je Bog to naredio kao ovjekov put spasa, ovo je svim prorocima dato da kau. Tako mi Boga ivog, pred kojim stoji moja dua, da Knjiga Mojsijeva sa Knjigom oca naeg Davida - nije iskvarena ljudskom tradicijom lanih farizeja i uitelja, Bog ne bi dao svoju rije meni. A zato ja govorim o Knjizi Mojsijevoj i Knjizi Davidovoj? Oni su iskvarili svako proroanostvo toliko da se danas ne trai stvar zato to ju je Bog naredio, nego ljudi gledaju da li to uitelji kau, i farizeji se toga pridravaju, kao da je Bog grijei, a ljudi ne mogu grijeiti. Jao zato ovoj bezvjernoj generaciji, jer na njih e doi krv svakog proroka i pravednog ovjeka, sa krvlju Zaharija sina Berekjina, kojeg su oni ubili izmeu Hrama i rtvenika! Kojeg proroka oni nisu progonili? Kojeg su oni pravednika pustili da umre prirodnom smru? Rijetko koga! A oni sad trae da ubiju mene. Oni se hvaliu da su djeca Abrahamova i da imaju

lijep Hram. Tako mi Boga ivog, oni su djeca Satane i zato oni vre njegovu volju: zato e Hram sa Svetim gradom biti poruen, tako da nee ostati od Hrama jedan kamen na drugom". 190 Reci mi brate, ti koji si uitelj uen u Zakonu - u kome je dato obeanje Messije, naem ocu Abrahamu? U Isaku ili u Jimaelu? Pismoznanac odgovori: O gospodaru, ja se plaim da ti ovo kaem, zbog kazne smru. Tad ree Isus: Brate, meni je ao to sam ja doao da jedem hljeb u ovoj kui, poto ti vie voli ovaj ivot nego Boga svog stvoritelja; iz ovog razloga se ti boji da izgubi svoj ivot, a ne boji se da ne izgubi vjeru i vjeni ivot koji je izgubljen kad govori jezik suprotno onom ta srce zna od Zakona Bojeg. Tad dobri pismoznanac zaplaka i ree: O gospodaru, da sam ja znao kako uspjeti, ja bih propovjedao mnoge stvari koje sam ostavio nereene, da ne bi nastala agitacija meu narodom. Isus odgovori: Ti ne treba da respektuje ljude niti svijet, niti sve svece, niti sve anele, ako e to proizvesti uvredu Bogu. Zato rae neka sav (svijet) strada nego da uvrijedi Boga tvog stvoritelja i ne ouva to sa grijehom. Jer grijeh unitava, a ne uva, a Bog je moan da stvori toliko svjetova koliko ima pjeska u moru i vie. 191 Pismoznanac tad ree: Oprosti mi, o gospodaru, jer ja sam zgrijeio. Isus ree: Bog ti prata; jer ti si protiv Njega zgrijeio. Nato ree pismoznanac: Ja sam vidio jednu staru knjigu pisanu rukom Mojsija i Joue (onog koji je uinio da Sunce stane, kao to si ti uinio) slugu i proroka Bojih, a to je prava Knjiga Mojsijeva. U njoj je napisano da je Jimael otac Mesije, a Isak otac glasnika Mesijinog. I tako kae Knjiga, da Mojsije kae: Gospod Bog Izraelov, moni i milosrdni predstavlja tvom sluzi SJAJ slave". Nato mu Bog pokaza svog Poslanika u rukama Jimaela, a Jimaela u rukama Abrahama. Blizu Jimaela je stajao Isak, u ijim rukama je bilo dijete koje je svojim prstom pokazivalo na Poslanika Bojeg, govorei: Ovo je onaj za kog je Bog stvorio sve stvari. Nato Mojsije povika sa zadovoljstvom: O Jimaelu, ti u svojim rukama ima cio svijet i raj! Misli na mene Bojeg slugu, da bih kod Boga imao milost preko tvog sina, za kog je Bog sve stvorio. 192 U toj Knjizi se ne nalazi da Bog jede meso goveda ili ovce; u toj Knjizi se ne nalazi da je Bog zakljuao svoju milost samo u Izraelu, ve prije da Bog ima milost nad svakim ovjekom koji trai Boga svog stvoritelja u istini. Nisam bio u stanju da svu tu knjigu proitam jer mi je prvosvetenik u ijoj sam biblioteci bio, zabranio, rekavi da ju je napisao jedan Ismaelita". Tad ree Isus: Pazi da nikad vie ne zadri istinu, jer e u vjeri Mesije Bog dati spas ljudima, a bez nje niko nee biti spaen. I tu Isus uini kraj raspravi. Nato, dok su oni sjedili pri mesu, gle! Marija koja je plakala na nogama Isusovim, ue u kuu Nikodemovu (jer to je bilo ime pismoznanca), i plaui se smjesti kraj nogu Isusovih govorei: Gospodaru, tvoj sluga, koji je kroz tebe naao milost Boju, ima sestru i brata koji sada lei bolestan u smrtnoj opasnosti. Isus upita: Gdje je tvoja kua? Reci mi, jer ja u doi da molim Boga za njegovo zdravlje. Marija odgovori: Betanija je (dom) moga brata i moje sestre, jer moj jedini dom je Magdala: moj je brat zato u Betaniji. Isus ree eni: Idi odmah kui svog brata i tamo ekaj na mene, jer, ja u doi da ga izlijeim. I ne boj se, jer on nee umrijeti. ena ode, i doavi u Betaniju otkri da je njen brat umro tog dana, zbog ega su ga oni poloili u grobnicu svojih otaca.

193 Isus je proboravio dva dana u kui Nikodemovoj, a treeg dana on otputova za Betaniju; i kad je bio blizu gradu, on posla dvojicu svojih uenika ispred sebe da najave Mariji njegov dolazak. Ona izjuri van grada i kad je nala Isusa, ree plaui: Gospodaru, ti si rekao da moj brat nee umrijeti; a on je sad sahranjen etiri dana. Da Bog da da si doao prije no to sam te pozvala, jer on tad ne bi umro! Isus odgovori: Tvoj brat nije mrtav, nego spava, zato sam doao da ga probudim. Marija dogovori plaui: Gospodaru, iz takvog sna e on biti probuen na Dan sudnji od anela Bojeg koji e zatrubiti svojom trubom. Isus odgovori: Marija, vjeruj mi da e se on dii prije (tog dana), jer mi je Bog dao mo nad ovim snom; i zaista ti kaem da on nije mrtav, jer jedino umire onaj ko umire ne naavi milost Boju. Marija se brzo vrati da najavi svojoj sestri Marti Isusov dolazak. Tamo su se bili skupili pri smrti Lazara mnogi pismoznanci i farizeji. Marta uvi od svoje sestre za Isusov dolazak, ustade u urbi i istra vani, nato ju je slijedilo mnotvo Jevreja, pismoznanaca i farizeja, da je utjee, jer su pretpostavljali da ona hoe da ide u grobnicu da plae nad svojim bratom. Kad ona doe mjestu gdje je Marija razgovaraa s Isusom, Marta plaui ree: Gospodaru, da si Bog dao bio ovdje, tad moj brat ne bi umro! Marija tad doe plaui; nato Isus proli suze i uzdiui ree: Gdje ste ga poloili? Oni odgovorie: Doi da vidi. Farizeji govorahu meusobno: Pa zato ovaj ovjek koji je podigao sina hudovice iz Naina, zato je dopustio da ovaj ovjek umre, zato je rekao da on nee umrijeti? Isus, poto doe do grobnice, gdje su svi plakali ree: Ne plaite, jer Lazar spava, a ja sam doao da ga probudim. Ferizeji govarahu meusobno: Da Bog da ti tako spavao. Tad Isus ree: Moj as jo nije doao; ali kad on doe ja u spavati na slian nain i brzo u biti probuen. Zatim ponovo Isus ree: Sklonite kamen sa grobnice". Ree Marta: Gospodaru, on smrdi, jer on je mrtav ve etiri dana. Ree Isus: Zato sam onda ja doao ovdje Marta? Zar ne vjerujete meni da u ga probuditi? Marta dogovori: Ja znam da si ti sveti od Boga koji te je poslao na ovaj svijet. Tad Isus podie svoje ruke ka nebu i ree: Gospodaru, Boe Abrahama, Boe Jimaelov i Isakov, Boe oeva naih, imaj milosti nad nevoljom ovih ena i daj slavu svom svetom imenu. I kad su oni svi odgovorili Amen, Isus glasno ree: Lazare izai! Nato onaj to je bio mrtav ustade, a Isus ree svojim uenicima: Oslobodite ga! Jer on je bio vezan u mrtvaki pokrov sa pekirom preko lica, kao to su nai oevi imali obiaj da sahranjuju (svoje mrtve). Veliko mnotvo Jevreja i neki farizeji vjerovae u Isusa, jer, udo je bilo veliko. Oni koji su ostali u svom nevjerovanju napustie i odoe u Jerusalem i obavijestie poglavara sveenika o vaskrsenju Lazara, i kako su mnogi postali Nazarenci; jer tako su oni zvali one koji su se vratili pokajanju kroz rije Boju koju je Isus propovijedao. 194 Pismoznanci i farizeji su se savjetovali s prvosveenikom da ubiju Lazara; jer mnogi su se odrekli svoje tradicije i vjerovali u rije Isusovu, poto je udo Lazarovo bilo veliko, obzirom da je Lazar razgovarao sa ljudima, i jeo i pio. Ali, poto je on bio moan imajui sljedbenitvo u Jerusalemu i imajui sa svojom sestrom Magdalu i Betaniju, oni nisu znali ta da rade. Isus ue u Betaniju u kuu Lazarevu, a Marta sa Marijom ih je opsluivala.

Marija je jednog dana sjedila pri nogama Isusovim, sluala njegove rijei, nato Marta ree Isusu: Gospodru, zar ne vidi da moja sestra ne brine o tebi i ne pripravlja ono ta morate jesti ti i tvoji uenici? Isus odgovori: Marta, Marta, misli li ti o onome ta treba da radi; jer Marija je izabrala dio koji se nee od nje oduzeti nikad. Isus - sjedei za stolom sa velikim mnotvom koje je vjerovalo u njega - je govorio, rekavi: Brao ja imam samo malo vremena da ostanem s vama, jer vrijeme je blizu da ja moram otii sa svijeta. Zato vam stavljam na um rijei Boje govorene Ezekielu prorku: Kunem se sobom, vaim vjenim ivim Bogom, dua koja zgrijei, ona e umrijeti, ali ako se grenik pokaje, on nee umrijeti nego e ivjeti". Zato prisutna smrt nije smrt, ve prije kraj dugake smrti: kao to je tijelo rastavljeno od svijesti besvjesno, mada u sebi ima duu - nema druge prednosti nad mrtvim i sahranjenim izuzev ovog, to sahranjeno (tijelo) eka Boga da ga ponovo digne, dok besvjesni eka da se svijest vrati. Vidite onda da je sadanji ivot smrt, poto nema percepcije Boga". 195 Oni koji budu vjerovali u mene nee vjeno umrijeti, jer e oni kroz moju rije opaziti Boga u okviru sebe, i zato e doi njihov spas. ta je smrt sem jedan akt koji ini priroda naredbom Bojom? Kad neko dri pticu vezanu i dri ue u svojoj ruci; kad glava hoe da ptica odleti ta radi? Sigurno, ona nareuje ruci da se otvori; i tako ptica odmah odlijee. Naa dua, kao to kae prorok David, je vrabac osloboen iz zamke ptiara, kad ovjek boravi pod zatitom Boga. A na ivot je kao ue kojim priroda dri duu vezanu za tijelo i svijest ovjeka. Zato kad Bog hoe i naredi prirodi da otvori, ivot se prekida i dua umie u rukama anela koje Bog odredi da uzimaju due. Neka onda prijatelji ne plau kad im je prijatelj mrtav; jer tako je Bog htio. Ali neka on plae bez prestanka kad on pogrijei, jer (tako) dua umire, poto se ona odvaja od Boga, pravog ivota. Ako je tijelo strano i bez zajednice s duom, mnogo je stranija dua bez jedinstva s Bogom koji je svojom milou uljepava i oivljava". I rekavi ovo Isus zahvali Bogu: nato Lazar ree: Gospodaru, ova kua pripada Bogu mom Stvoritelju sa svim ta je On dao meni na uvanje za usluge siromasima. Poto si ti siromah, a ima veliki broj uenika, doi da boravi ovdje onoliko koliko eli, jer, sluga Boji e te sluiti onoliko koliko bude potrebno za ljubav Boju. 196 Isus se obradova kad je ovo uo i ree: Vidite sad kako je dobra stvar umrijeti! Lazar je umro samo jednom i nauio je takvu dogmu koja nije bila poznata najmudrijim ljudima svijeta koji su ostarjeli meu knjigama! Da Bog da, da svaki ovjek moe umrijeti jednom i vratiti se na svijet kao Lazar, da bi ljudi mogli nauiti da ive. Ivan upita: O gospodaru, dozvoljava li mi se da kaem rije? Reci hiljadu, odgovori Isus, jer kao to je ovjek obavezan da dijeli svoja dobra u sluenju Bogu, isto tako je obavezan da dijeli nauk: i utoliko vie je obavezan (da to ini) poto rije ima mo da uzdigne duu pokajanju, dok naprotiv dobra ne mogu vratiti ivot mrtvacu. Zato je ubica onaj koji ima mo da pomogne siromahu, a kad mu ne pomogne, siromah umire od gladi; meutim vei je ubica onaj ko bi mogao rjeju Bojom obratiti grenika pokajanju, a ne obrati ga, nego stoji, kao to kae Bog, Kao nijemo pseto. Protiv takvog Bog kae: Dua grenika koji e stradati zbog tog to si sakrio Moju rije, Ja u je traiti u tvojim rukama, o nevjerni slugo. U kojem su onda stanju sada pismoznanci i farizeji koji imaju klju, a nee da uu, tavie spreavaju one koji bi uli u vjeni ivot?

Ti me pita, o Ivane, da kae jednu rije, poto si sluao sto hiljada mojih rijei. Uistinu ja ti kaem, ja sam obavezan da te sluam dest puta za sve to si ti sluao mene. A onaj ko nee da slua drugog, svaki put kad bude govorio zgrijeie; poto mi treba da inimo za druge ono to elimo sebi, a ne da inimo drugima ono to mi ne elimo da primimo. Tad ree Ivan: O gospodaru, zato Bog nije ovo darovao ljudima, da oni umru jednom i da se povrate kao to je Lazar uinio, da bi oni mogli nauiti spoznati sebe i svog Stvoritelja? 197 Isus odgovori: Reci mi Ivane: bio jedan domain koji je dao odlinu sjekiru jednom od svojih sluga, da bi posjekao drvo koje je smetalo vidiku njegove kue. Meutim, radnik je zaboravio sjekiru i ree: Kad bi mi gazda dao jednu staru sjekiru ja bih drvo lahko posjekao. Reci mi Ivane ta je rekao gazda? Sigurno je bio gnjevan i uzeo staru sjekiru i udario ga u glavu, rekavi: Bubalo i podlae! Ja sam ti dao sjekiru s kojom si mogao posjei drvo da se ne mui, a ti trai ovu sjekiru, s kojom e raditi s veom mukom, a sve ta se posjee je izgubljeno i ne vrijedi nita? Ja elim da ti posjee drvo na takav nain da tvoj posao bude dobar. Je li ovo istina?" Ivan odgovori: Sama istina. (Tad ree Isus): Tako Mi Mog ivota vjenog, kae Bog, Ja sam dao dobru sjekiru svakom ovjeku, a to je prizor sahrane jednog mejjita. Ko god dobro rukuje njome, ova sjekira odstranjuje drvo grijeha iz njihovih srca bez bola; zato oni primaju moju milost i milosre; dajui im zaslugu vjenog ivota za njihova dobra djela. Meutim, onaj koji zaboravi da je smrtan, iako s vremena na vrijeme vidi da drugi umiru i kae: Kad bih ja vidio drugi ivot ja bih radio dobra djela", Moj gnjev e biti nad njim i Ja u ga pogoditi smru da vie nikada nee primiti nikakvo dobro". O Ivane, ree Isus, kolika je samo prednost onog ko iz pada drugih naui da stoji na svojim nogama! 198 Tad ree Lazar: Gospodaru, uistinu ti kaem, ja ne mogu zamisliti kaznu koju zasluuje onaj ko stalno gleda mejjita doneenog kabru, a ne boji se Boga, naeg Stvoritelja. Jedan takav radi stvari ovog svijeta koje on treba u potpunosti da ostavi, vrijea svog Stvoritelja koji mu je sve dao. Tad Isus ree svojim uenicima: Vi me zovete gospodarem, i vi dobro inite, poto vas Bog ui mojim ustima. Ali kako ete zvati Lazara? Uistinu, on je ovdje gospodar svih gospodara koji ue nauk na ovom svijetu. Ja sam vas naravno pouio kako da ivite dobro, a Lazar e vas pouiti kako da umrete dobro. Tako mi Boga ivog, on je primio dar proroanstva; sluajte zato njegove rijei koje su istina. I utoliko vie treba da ga sluate, poto je dobar ivot uzaludan, ako se umre loe. Ree Lazar: O gospodaru, ja ti zahvaljujem to ini da se istina cijeni, zato e ti Bog dati veliku zaslugu. Tad ree onaj koji ovo pie: O gospodaru, kako Lazar govori istinu govorei tebi imae zaslugu", poto si ti rekao Nikodemu da ovjek ne zasluuje nita sem kaznu? Hoe li ti takoe biti kanjen od Boga?" Isus odgovori: Neka je Bog zadovoljan da ja primim kaznu na ovom svijetu, jer ga nisam sluio tako vjerno kao to sam bio obavezan. Ali, Bog me je tako volio svojom milou da ja svaka kazna otklonjena od mene, tako da u ja jedino biti muen u jednoj drugoj osobi. Kazna mi je odgovarala jer su me ti ljudi nazvali Bogom; ali poto sam ja priznao, ne samo da nisam Bog, kao to je istina, nego sam takoe priznao da ja nisam Mesija, zato je Bog otkolnuo od mene svaku kaznu i dae da grenik propati u moje ime, tako da e samo sramota biti moja. Zato ti ja kaem, moj Barnaba, da, kad ovjek govori o onom ta e Bog dati njegovom komiji, neka on kae da to njegov komija zasluuje: ali neka on pazi na to, da, kad on govori o onom ta e mu Bog dati, da kae: Bog

e mi dati. I neka on pazi da ne rekne: Ja sam zasluio, jer Bog je voljan da daruje svoju milost svojim slugama kad oni priznaju da zasluuju pakao za svoje grijehe". 199 Bog je tako milou bogat, mada voda hiljadu mora, ako bi se nalo toliko, ne bi mogla ugasiti iskru plamenova dehennema, a jedna suza onog ko ali to je uvrijedio Boga gasi itav dehennem velikom milou kojom ga Bog pomae. Bog - da bi zbunio Satanu i otkrio svoju vlastitu draljivost - eli nazvati zaslugom pred svojom milou svako dobro djelo vjernog sluge, i eli da on tako govori o svom susjedu. Meutim ovjek za sebe mora paziti na govor: Ja sam zasluio", jer on e biti proklet. 200 Isus se potom vrati Lazaru i ree: Brate, ja moram jo za kratko vrijeme ostati na svijetu, zato kad budem blizu tvoje kue, ja neu vie nigdje ii, jer e me ti sluiti, ne za moju ljubav, nego za ljubav Boju. Bilo je blizu jevrejskoj Pashi, stoga Isus ree uenicima: Hajmo u Jerusalem da jedemo pashalno janje. I on posla Petra i Ivana u grad govorei: Vi ete nai jednu magaricu blizu kapije sa drijebetom: oslobodite je i dovedite ovdje; jer ja moram odjahati na njoj u Jerusalem. A ako vas neku upita govorei: Zato je osloboate?", recite im: Gospodaru je potrebna, i oni e vas pustiti da je dovedete". Uenici odoe i naoe sve ta je Isus rekao, i oni tako dovedoe magaricu i drijebe. Uenici tako stavie svoje ogrtae na drijebe, a Isus zajahao na nju. I desilo se da, kad su ljudi iz Jerusalema uli da Isus iz Nazareta dolazi, ljudi izaoe sa svojom djecom eljni da vide Isusa, nosei u svojim rukama palmine granice, pjevajui: Blagoslovljen neka je onaj koji nam dolazi u ime Boga; hosanna sinu Davidovom! Poto Isus stie u grad, ljudi rasprostrijee svoju odjeu pod noge magarice, pjevajui: Blagoslovljen neka je onaj koji nam dolazi u ime Gospoda Boga; hosana sinu Davidovom! Farizeji prekorie Isusa govorei: Zar ne vidi ta ovi kau? Daj da zadre svoj mir! Tad ree Isus: Tako mi Boga ivog pred kojim stoji moja dua, kad bi ljudi zadrali svoj mir, kamenje bi vikalo protiv nevjerstva zloudnih grenika. I kad Isus ovo ree svo kamenje Jerusalema povika s velikom bukom: Blagoslovljen neka je onaj koji nam dolazi u ime Boga Gospoda! Ipak farizeji ostae mirni u svom nevjerovanju i skupivi se zajedno, posavjetovae se da ga uhvate u njegovom govoru. 201 Poto Isus ue u Hram, pismoznanci i farizeji mu dovedoe enu uzetu u preljubi. Oni govarahu meusobno: Ako je spasi to je suprotno Zakonu Mojsijevom, i tako emo imati njega kao krivca, a ako je osudi to je suprotno njegovom vlasitom nauku, jer on propovjeda milosre. Stoga oni dooe Isusu i rekoe: Gospodaru, mi smo ovu enu nali u preljubi. Mojsije nareuje da (takva) treba biti kamenovana: ta onda ti kae? Nato se Isus sage i svojim prstom naini ogledalo na zemlji, u kojem je svako mogao vidjeti svoje vlastite grijenosti. Poto su oni jo traili odgovor, Isus se podie i pokazujui u ogledalo svojim prstom, ree: Onaj meu vama koji je bez grijeha neka je prvi kamenuje. I opet se on sage dodirujui ogledalo. Tad ljudi videi ovo, odoe jedan po jedan, poevi od najstarijeg, jer ih je bilo stid da gledaju svoje gnusnosti. Isus, poto se podie, i ne videi nikoga osim ene ree: eno, gdje su oni koji su te osuivali?

ena odgovori plaui: Gospodaru, oni su otili; a ako mi ti oprosti, Boga mi ivog, ja vie neu zgrijeiti. Tad ree Isus: Blagoslovljen neka je Bog! Idi svojim putem u miru i ne grijei vie, jer Bog me nije poslao da te osudim. Onda, poto su farizeji i pismoznanci bili sabrani Isus im ree: Recite mi: Kad bi jedan od vas imao stotinu ovaca i ako bi izgubio jednu od njih, zar ne biste ili da je traite, ostavivi devedeset devet? I kad je naete, zar je ne biste stavili na ramena i pozvavi svoje susjede rekli im: Radujte se sa mnom jer sam naao ovcu koju sam bio izgubio?" Sigurno biste tako uradili. Pa recite mi, hoe li Bog manje voliti ovjeka za kako je stvorio svijet? Tako mi Boga ivog, isto tako postoji radost pred anelima Bojim nad grenikom koji se pokaje, jer grenici Boiju milost ine poznatom". 202 Recite mi, ko doktora vie voli: oni koji nikad nisu imali nikakvu bolest, ili oni koje je doktor izlijeio od teke bolesti? Ferizeji mu rekoe: A kako e onaj koji je zdrav voljeti doktora? Sigurno e ga voljeti samo zato to on nije bolestan; i nemajui znanja o bolesti on e voliti doktora samo malo. Tad sa estinom due Isus izree govorei: Tako mi Boga ivog, vai sopstveni jezici osuuju vau oholost, jer je na Bog vie voljen od grenika koji se pokaje, znajui veliku Boju milost nad sobom, nego od pravednika. Jer pravednik nema znanje o milosru Bojem. Stoga ima vie radovanja pred anelima Bojim nad grenikom koji se pokaje nego nad devedeset devet pravednih osoba. Gdje su pravednici u nae vrijeme? Tako mi Boga ivog pred kojim stoji moja dua, veliki je broj pravednih nepravednika; njihovo stanje se kao ono u Satane". Pismoznanci i farizeji odgovorie: Mi smo grenici, zato e Bog imati milost nad nama. Oni ovo rekoe iskuavajui ga; jer su farizeji i pismoznanci najveom uvredom smatrali biti nazvani grenicima. Tad ree Isus: Ja se bojim da ste vi pravedni nepravednici. Jer, ako ste vi zgrijeili, a poriete svoj grijeh, nazivajui se pravednicima, vi ste nepravednici; a ako se vi u svom srcu drite pravednim, a svojim jezikom vi kaete da ste grenici, onda ste vi dvostruko pravedni nepravednici. uvi ovo pismoznanci i farizeji bijahu zbunjeni i odoe ostavljajui Isusa sa njegovim uenicima, a oni odoe u kuu imuna gubavca, iju je on gubavost izlijeio. Graani su bili skupili bolesne u kuu imunovu i molili Isusa za lijeenje bolesnih. Tad Isus, znajui da je njegov as blizu, ree: Pozovite bolesne koliko god ih ima, jer Bog je moan i milosrdan da ih izlijei. Oni odgovorie: Mi ne znamo da ima iko vie bolestan ovdje u Jerusalemu. Isus plaui odgovori: O Jerusaleme, o Izraele, ja plaem nad tobom, jer ti ne zna svoju kaznu; jer ja bih te rado sakupio ka ljubavi Boga tvog Stvoritelja, kao to koko sabire svoje pilie pod svoja krila, a ti ne bi! Zato ovako Bog kae tebi: 203 O grade tvrdokorna srca i perverzna uma, Ja sam ti poslao svog slugu na kraju, da bi te on obratio tvom srcu i ti se mogao pokajati; meutim ti si o grade konfuzije, zaboravio sve ta sam uinio s Egipatom i faraonom iz ljubavi prema tebi, o Izraele. Mnogo puta ti plae da bi Moj sluga izlijeio tvoje tijelo od bolesti; a ti trai da ubije mog slugu, jer on trai da izlijei tvoju duu od grijeha. Hoe li onda samo ti ostati od Mene nekanjen. Hoe li ti onda ivjeti vjeno? I hoe li te tvoja oholost izbaviti iz Mojih ruku? Sigurno ne. Jer, Ja u dovesti prineve sa vojskom protiv

tebe, a oni e te okruiti silom i Ja u te na takav nain izruiti u njihove ruke, da e tvoja oholost pasti u pakao. Ja neu oprostiti starcima niti hudovicama, Ja neu oprostiti djeci, nego u sve vas izloiti gladi, mau, izrugivanju; a Hram na kojeg sam gledao s milou, uiniu ga opustoenim s gradom, tako da ete vi biti za bajke, izrugivanje i poslovice meu narodima. Takav e biti Moj gnjev nad tobom, a Moja srdba ne spava". 204 Rekavi ovo, Isus opet ree: Zar ne znate da ima i drugih bolesnih ljudi? Tako mi Boga ivog, manje je onih u Jerusalemu koji imaju svoju duu zdravu, nego onih koji su tijelom bolesni. A da bi vi mogli znati istinu, ja vam kaem, o bolesni narode, u ime Boga, neka tvoja bolest ode od tebe! I kad on ovo ree, odmah oni bijahu izlijeeni. Ljudi su plakali kad su uli za bijes Boji nad Jerusalemom i molili za milost; kad Isus ree: Ako Jerusalem bude oplakao za svoje grijehe i uinio pokoru idui Mojim putevima, kae Bog, Ja se neu sjetiti njegovih grijeha vie, i neu mu uiniti nikakvo zlo koje sam rekao. Ali, Jerusalem plae za svoju propast, a ne za svoje obeaenje mene, ime on huli moje ime meu narodima. Zato je moj bijes raspaljen jo vie. Tako mi mog ivota vjenog, kad bi Job, Abraham, Samuel, David i Daniel, moje sluge, sa Mojsijem, molili za ovaj narod, moj gnjev nad Jerusalemom ne bi popustio. Rekavi ovo Isus se povue u kuu, dok svi ostali ostae u strahu. 205 Dok je Isus veerao sa svojim uenicima u kui imuna gubavca, spazi Mariju, sestru Lazarevu, kako ulazi u kuu i razbivi sud proli ulje po glavi i odjei Isusa. Videi ovo, Juda izdajnik je bio spreman da Mariji zabrani da ovo radi, govorei: Idi i prodaj ulje i donesi novac, da bih ga ja mogao dati siromasima. Ree Isus: Zato joj ti zabranjuje? Neka je, jer e ti imati siromane uvijek sa sobom, ali mene nee. Juda odgovori: O Gospodaru, ovo se ulje moe prodati za tristo novia: vidi sad koliko siromanih bi se moglo pomoi. Isus ree: O Juda, ja znam tvoje srce: imaj strpljenja poto u ti ja sve dati. Svi su jeli sa strahom, a uenicima je bilo ao, jer su oni znali da Isus mora uskoro otii od njih. Ali, Juda je bio gnjevan jer je znao da gubi trideset novia na neprodanom ulju, poto je on krao desetinu svega ta je davao Isusu. On ode da nae prvosveenika koji je sabrao na savjetovanje sveenike, pismoznance, ferizeje, kojima je Juda govorio, rekavi: ta e mi dati, a ja u izdati u tvoje ruke Isusa, koji bi da napravi sebe kraljem Izraela? Oni odgovorie: Pa kako e ga predati u nae ruke? Juda ree: Kad saznam da on izlazi van grada da se moli ja u vam rei i on e vas odvesti u mjesto gdje e on biti naen; jer epati ga u gradu bilo bi nemogue bez pobune. Prvosveenik odgovori: Ako nam ga izrui u nae ruke, mi emo ti dati trideset zlatnika i ti e vidjeti kako u te ja lijepo tretirati. 206 Kad je doao dan, Isus ode u Hram sa velikim mnotvom naroda. Nato se provosveenik privue govorei: Reci mi o Isuse, jesi li zaboravio sve ta si priznao, da ti nisi Bog, niti sin Boji, niti ak Mesija? Isus odgovori: Ne, sigurno nisam zaboravio; jer ovo je moje priznanje koje u ja donijeti pred sudsko sjedite Boga na dan sudnji. Jer, sve ta je napisano u Knjizi Mojsijevoj je sama istina,

poto je Bog na Stvoritelj (Bog) jedan, a ja sam Boji sluga i elim da sluim Bojeg Poslanika kojeg vi zovete Mesija. Prvosveenik ree: Pa ta koristi da doe u hram veliko mnotvo naroda? Trai li ti moda da uini sebe kraljem Izraela? Pazi da te kakva opasnost ne snae! Isus odgovori: Da sam ja traio svoju vlasititu slavu i elio udio ovog svijeta, ja ne bih pobjegao kad su ljudi iz Naina htjeli da me uinu kraljem. Vjeruj mi da ja nita ne traim na ovom svijetu. Tad ree prvosveenik: Mi elimo da znamo stvar o Mesiji. I onda sveenici, pismoznanci i farizeji nainie krug oko Isusa. Isus odgovori: Kakva je stvar koju traite da znate o Mesiji? Moda je to la? Ja vam sigurno neu rei la. Jer da sam ja rekao la, ti bi me oboavao i pismoznanci (i) farizeji sa svim Izraelom: ali zato to sam vam rekao istinu, vi me mrzite i traite da me ubijete. Prvosveenik ree: Pa mi sad znamo da ti ima avala u leima; jer ti si Samaritanac, i nema respekta prema sveeniku Bojem. 207 Isus odgovori: Tako mi Boga ivog, ja nemam avola u leima, nego ja traim da izbacim avola. Zato iz ovog razloga avo buni svijet protiv mene, jer ja nisam od ovog svijeta, nego traim da se slavi Bog koji me je poslao na svijet. Posluajte me zato i ja u vam rei ko ima avola u svojim leima. Tako mi Boga ivog pred kojim stoji moja dua, onaj ko djeluje po volji avola, on ima avola u svojim leima, koji je na njega stavio uzdu svoje volje i upravlja njime po svom ejfu, dajui da on ue u svaki grijeh. Kao to odijelo promjeni svoj naziv kad promjeni svog vlasnika, iako je posve isto odijelo; tako takoe ljudi, iako su svi od jednog materijala, razliiti su zbog djela onog ko djeluje u ovjeku. Ako sam ja (kao to znam) zgrijeio, zato me vi ne prekorite kao brata, umjesto da me mrzite kao neprijatelja? Doista lanovi tijela pomau jedni druge kad se oni ujedine s glavom, a oni koji su odsjeeni od glave, ne daju joj pomo. Jer, ruke jednog tijela ne osjeaju bol nogu drugog tijela, nego tijela s kojim su sjedinjene. Tako mi Boga ivog pred kojim stoji moja dua, onaj ko se boji i voli Boga svog Stvoritelja ima osjeaj milosti nad njima (nad) ijim glavama Bog ima milost: a poto Bog nee smrt grenika, nego eka za svakog eka da se pokaje, ako ste vi od tog tijela u kojeg sam ja inkorporiran, tako mi Boga ivog, vi biste mi pomogli da radim prema svojoj glavi". 208 Ako inim grijeh prekorite me i Bog e vas voliti, jer ete vriti volju njegovu, ali ako me niko ne moe ukoriti to je znak da vi niste sinovi Abrahamovi kao to se nazivate, niti ste vi inkorporirani sa onom glavaom s kojom je Abraham bio inkroporiran. Tako mi Boga ivog, Abraham je tako jako volio Boga, ne samo da je polomio u komade lane idole i napustio svog oca i mater, nego je bio voljan da zakolje vlastitog sina u poslunosti Bogu. Prvosveenik odgovori: Ja ovo traim od tebe i ja ne traim da te ubijem zato nam reci: Ko je bio ovaj sin Abrahamov?" Isus odgovori: ar tvoje asti, o Boe me pali i ja ne mogu da zadrim svoj mir. Doista kaem, sin Abrahamov je bio Jimael od kog mora potei Mesija obean Abrahamu, da e u njemu sva plemena zemlje biti blagoslovljena. Tad prvosveenik bi gnjevan uvi ovo i povika: Kamenujmo ovog bezbonog ovjeka, jer on je Ismaelita i govorio je hulu protiv Mojsija i protiv Zakona Bojeg. Nato svaki farizej i pismoznanac sa starjeinama narodnim uze kamen da kamenuje Isusa koji ieze od njihovih oiju i izie iz Hrama. A onda kroz veliku elju koju su imali da ubiju Isusa, zaslijepljeni bijesom i mrnjom, oni navalie jedan na drugog tako da tu umrije hiljadu ljudi i oni isprljae sveti Hram. Uenici i vjernici koji su vidjeli da Isus izlazi iz Hrama (jer od njih on

nije bio skriven) slijedie ga do kue imunove. Nato Nikodem doe tamo i posavjetova Isusa da ode iz Jerusalema kraj potoka Kedron, rekavi: Gospodru, ja imam vrt sa kuom kraj potoka Kedron, molim te zato, idi samo sa nekima od tvojih uenika, da ostane tamo dok ova mrnja naih sveenika ne proe; jer ja u te sluiti ime je potrebno. I mnotvo uenika te ostavlja ovdje u kui imunovoj i u mojoj kui, jer Bog e vas sve opskrbiti. A Isus ovo uini elei samo da ima sa sobom dvanaest prvonazvanih apostola. 209 U ovo vrijeme, dok je Djevica Marija, majka Isusova, bila u molitvi, posjeti je aneo Gabriel i ispria joj progon njenog sina, rekavi: Ne boj se Marijo, jer Bog e ga zatititi od svijeta. Zato Marija plaui ode iz Nazareta i doe u Jerusalem u kuu svoje sestre Marije Salome, traei svog sina. Ali poto se on tajno povukao uz potok Kedron, ona vie nije bila u stanju da ga vidi na ovom svijetu; izuzev nakon djela sramote, jer zato ga je aneo Gabriel sa anelima Mikaelom, Rafaelom i Urielom donio njoj po zapovijesti Bojoj. 210 Kada je konfuzija u hramu nakon odlaska Isusa prestala, prvosveenik se pope visoko i davi svojim rukama znak za tiinu, on ree: Brao ta mi radimo? Zar ne vidite da je on prevario itav svijet sa svojom avolskom vjetinom? Pa kako je on iezao, ako nije bio vra? Sigurno je, da je on bio svetac i prorok on ne bi hulio protiv Boga i protiv Mojsija (Njegovog) sluge i protiv Mesije, koji je nada Izraela. I ta da kaem? On je hulio na sve nae sveenstvo, zato vam uistinu kaem, ako se on ne odstrani sa svijeta, Izrael e se isprljati i na e nas Bog izruiti narodima. Vidite sad kako je zbog njega ovaj sveti Hram isprljan. A prvosveenik je govorio na takav nain da su mnogi napustili Isusa, zato to je tajni progon pretvoren u otvoreni, tako da je prvosveenik lino otiao Herodu i rimskom guverneru, optuujui Isusa da je elio da se uini kraljem Izraela, a o ovome su oni imali lane svjedoke. Tad je odran opti savjet protiv Isusa, jer ih je rimljanski dekret uplaio. Tako je rimski Senat dva puta poslao dekret o Isusu: u jednom dekretu je zabranjeno pod prijetnjom smru da iko zove Isusa iz Nazereta, prorokom Jevreja, ili Bogom ili sinom Bojim; u drugom je zabranio pod smrtnom kaznom, da se bori iko protiv Isusa iz Nazareta, proroka Jevreja. Zato je iz ovog razloga meu njima bila velika podjela. Neki su eljeli da ponovo piu u Rim protiv Isusa; drugi su govorili da bi ostavili Isusa samog, bez obzira ta je on govorio, kao budalu; drugi su iznosili velika uda koja je on iznio. Prvosveenik je stoga govorio pod prijetnjom anateme da niko ne izgovori ni rije za odbranu Isusa; i on je govorio s Herodom i guvernerom rekavi: U svakom sluaju mi u svojim rukama imamo riskantan podhvat, jer ako ubijeno ovog grenika, djelovaemo suprotno Cezarovom dekretu, a ako mu dopustimo da ivi i on se naini kraljem, kako e stvar ii? Tad se Herod die i zaprijeti guverneru rekavi: Pazi da zbog tvog favoriziranja ovog ovjeka ova zemlja ne postane buntovna: jer ja u te optuiti pred Cezarom kao buntovnika. Tad se guverner pobojao Senata i postao prijatelj Herodov (prije ovoga su oni mrzili jedan drugog na smrt) i oni se ujedinie za smrt Isusovu i rekoe prvosveeniku: Kad god sazna gdje je zlotvor, poalji po nas, jer mi emo ti dati vojnike. Ovo je bilo uinjeno da se ispuni proroanstvo Davidovo koji je proricao o Isusu, proroku Izraela, govorei: Prinevi i kraljevi zemlje su se ujedinili protiv sveca Izraelovog, jer on najavljuje spas svijeta. Poslije tog dana bila opta potraga za Isusom kroz Jerusalem. 211

Isus - boravei u kui Nikodema kraj potoka Kedron - je tjeio svoje uenike: as kad ja moram otii sa svijeta je blizu; utjeite se i ne alite, poto gdje god idem, ja neu osjetiti nikakvu nevolju. Pa hoete li vi biti moji prijatelji ako budete traeni na moju dobrobit? Ne, naprotiv, prije neprijatelji. Kad se svijet bude radovao, vi budite tuni, jer se radovanje svijeta pretvara u plakanje; meutim vaa tuga bie pretvorena u radost i vau radost vam niko nee oduzti; jer radovanje koje srce osjea u Bogu svom Stvoritelju, itav svijet ne moe oduzeti. Gledajte da ne zaboravite rijei koje vam je govorio Bog mojim ustima. Budite moji svjedoci protiv svakog ko iskvari svjedoenje koje sam svjedoio svojim Evaneljem protiv svijeta, i protiv ljubitelja svijeta. 212 Zatim se on podigavi svoje ruke Gospodu, pomoli rekavi: Gospode na Boe, Boe Jimaela i Isaka, Boe oeva naih, imaj milosti nad onima koje si mi dao i spasi ih od svijeta. Ja ne kaem uzmi ih sa svijeta zato to je potrebno da oni svjedoe protiv onih koji e krivotvoriti moje Evanelje. Ali ja te molim da ih sauva zla, da bi na Dan sudnji oni mogli doi sa mnom da svjedoe protiv svijeta i protiv doma Izraelovog koji je krivotvorio tvoj testament. Gospode Boe, moni i ljubomorni, koji se sveti nad idolatrijom, protiv sinova idolopoklonikih oeva ak na etvrtoj generaciji - Ti prokleti vjeno svakoga ko e krivotvoriti moje Evanelje koje si mi dao, kad oni napiu da sam ja sin Tvoj. Jer ja, ilovaa, sam sluga Tvojih sluga i nikad nisam mislio da sam Tvoj dobri sluga; jer ja ti ne mogu dati nita za uzvrat onom ta si Ti dao meni, jer su sve stvari Tvoje. Gospode Boe milosrdni, koji pokazuje milost nad hiljadu generacija, nad onima koji te se plae, imaj milosti nad onima koji vjeruju u moje rijei, koje si mi Ti dao. Jer kao to si Ti istinski Bog, tako je Tvoja rije koju sam ja govorio istinita; jer ona je Tvoja, obzirom da sam ja uvijek govorio kao neko ko ita, koji ne moe itati izuzev onog ta je zapisano u knjizi koju on ita: isto tako sam ja govorio ono ta si mi Ti dao. Gospode Boe Spasitelju, spasi one kojima si dao mene, da Satana ne bi bio u stanju uiniti nita protiv njih, i ne spasi samo njih nego i svakog ko u njih bude vjerovao. Gospode, dareljivi i milou bogat, podari da tvoj sluga bude u drutvu Tvog Poslanika na Dan suda; i ne samo ja nego i svako kome si me Ti dao, sa svim onima koji e vjerovati kroz propovjedi. I uini ovo Gospode radi sebe, da se Satana ne razmee protiv Tebe Gospode. Gospode Boe koji svojim provienjem opskrbljuje Izrael svim potebnim stvarima, imaj na umu sva plemena Zemlje za koja si obeao da e biti blagoslovljena tvojim Poslanikom, za kojeg si Ti stvorio svijet. Imaj milosti nad svijetom i poalji brzo svog Poslanika, da bi Satana, Tvoj neprijatelj, izgubio svoju imperiju". I rekavi ovo Isus ree tri puta: Tako budi, Gospode veliki i milosrdni! A oni odgovorie plaui: Tako budi, svi izuzev Jude, jer on nita nije vjerovao.

213 Poto doe dan za jedenje janjeta, Nikodem tajno posla janje u vrt Isusu i njegovim uenicima, objavljujui sve ta je dao dekretom Herod sa guvernerom i prvosveanikom. Tad se Isus obradova u dui govorei: Blagoslovljeno neka je Tvoje sveto ime, o Gospode, to me nisi odvojio od jednog broja tvojih sluga koji su progonjeni od svijeta i ubijeni. Ja ti zahvaljujem moj Boe, jer ja sam izvrio Tvoje djelo. I okrenuvi se Judi, on mu ree: Prijatelju ta ti eka? Moje je vrijeme blizu, zato idi u uini ono ta ti mora uiniti. Uenici miljae da Isus alje Judu da kupi neto za dan Pashe: meutim Isus je znao da e ga Juda izdati, pa, elei da ode sa svijeta, tako je on govorio. Juda odgovori: Gospodaru, dopusti mi da jedem i ja u ii.

Jedimo, ree Isus, jer ja sam arko elio da jedem ovo janje prije no to se rastavim od vas. I ustavi, on uze pekir i opasavi slabine svoje i nalivi vodu u lavor, on poe da pere noge svojim uenicima". Poevi od Jude Isus stie do Petra. Petar ree: Gospodaru, bi li oprao moje noge? Isus odgovori: To ta ja radim ti ne zna sad, ali e znati kasnije. Petar odgovori: Ti nikad nee oprati moje noge. Isus ustade i ree: Niti e ti u mom drutvu doi na Dan sudnji. Petar odgovori: Ne peri samo moje noge, gospodaru, ve moje ruke i moju glavu. Kad su uenici bili oprani i posjedali za sto da jedu, Isus ree: Ja sam vas oprao, a jo niste svi isti, jer sva voda koliko je u moru nee oprati onog koji mi ne vjeruje. Ovo Isus ree jer je znao ko ga izdaje. Uenici su bili tuni na ove rijei, kad Isus ponovo ree: Uisitnu ja vam kaem, jedan od vas e me izdati, tako da u ja biti prodat kao ovca; ali jao njemu, jer on e ispuniti sve ta je na otac David rekao o jednom takvom, da e on pasti u rupu koju je pripremio drugima. Nato uenici pogledae jedan na drugog govorei sa aljenjem: Ko e biti izdajnik? Tad Juda ree: Hou li to ja biti, o gospodaru? Isus odgovori: Ti si mi rekao ko e biti taj ko e me izdati. A apostoli to ne ue. Kad je janje bilo pojedeno, avo doe na lea Judina, i on izie iz kue, a Isus mu ponovo ree: Uini brzo ono ta mora uiniti. 214 Poto je iziao iz kue Isus se povue u vrt da se moli, onako kako je on imao obiaj da se moli, kleknuvi na koljena sto puta i padnuvi niice na svoje lice. Juda, poto je znao mjesto gdje je Isus sa svojim uenicima, ode prvosveeniku i ree: Ako mi date ta je obeano, ove u vam noi predati u vae ruke Isusa kojeg traite; jer on je sam sa jedanaest drugova. Prvosveenik odgovori: Koliko trai? Ree Juda: Trideset zlatnika. Tad odmah prvosveenik izbroja njemu novac i posla farizeje guverneru da dovedu vojnike i Heroda, a oni dadoe legiju njih, zato to su se bojali naroda; stoga oni uzee svoje oruje i sa bakljama i fenjerima na palicama izioe iz Jerusalema. 215 Kad se vojnici sa Judom privukoe blizu mjesta gdje je bio Isus, Isus zau pribliavanje mnotva naroda, zato se on sa strahom povue u kuu. A jedanaestorica su spavali. Tad Bog videi u opasnosti svog slugu naredi Gabrielu, Mihaelu, Rafaelu i Urielu, svojim izaslanicima, da uzmu Isusa sa svijeta. Sveti aneli dooe i izvukoe Isusa kroz prozor koji gleda na Jug. Oni ga otkrie i smjestie u tree nebo u drutvo anela koji vjeno slave Boga. 216 Juda ue hitro u sobu prije svih, odakle je Isus uzdignut. A uenici su spavali. Nato je udesni Bog udesno djelovao tako da je Juda bio tako izmijenjen u govoru i licu nalik Isusu da smo mi vjerovali da je on Isus. A on je, probudivi nas traio gdje je gospodar. Mi smo se tome udili i odgovarali: Ti gospodaru, si na gospodar; zar si nas sad zaboravio? A on, smjeei se ree: Pa jeste li ludi pa ne znate da sam ja Juda Iskariot! I dok je on ovo govorio vojnici uoe i spustie svoje ruke na Judu, jer je on po svemu bio slian Isusu. Mi, poto smo uli ta Juda kae, i vidjevi mnotvo vojnika, pobjegosmo kao izvan sebe.

A Ivan, koji je bio umotan u laneno platno, se probudi i utee, a kad su ga vojnici epali za laneno platno, on ostavi laneno platno i pobjee go. Jer Bog je uo molitvu Isusovu i spasio jedanaestoricu od zla. 217 Vojnici uzee Judu i svezae ga, ne bez izrugivanja. On je istinski poricao da je on Isus; a vojnici rugajui mu se rekoe: Gospodine, ne boj se, jer mi smo doli da te nainimo kraljem Izraela, a mi smo te svezali jer znamo da ti odbija kraljevstvo. Juda odgovori: Pa jeste li vi izgubili razum! Vi ste doli da uzmete Isusa iz Nazareta sa orujem i fenjerima kao (protiv) lopova; a vi ste svezali mene koji sam vas vodio, da me uinite kraljem! Tad vojnici izgubie strpljene i sa udarcima i utovima poee da se izruguju Judi i oni ga s bijesom odvedoe u Jerusalem. Ivan i Petar su slijedili vojnike izdaleka; i oni su potvrdili onom koji pie da su vidjeli svo ispitivanje Jude od prvosveenika i vijea farizeja koji su se skupili da Isusa kazne smru. Potom je Juda izgovorio mnoge rijei ludosti tako da su se svi smijali, vjerujui da je on stvarno Isus, i da je on zbog straha od smrti izigravao ludost. Nato pismoznanci povezae zavojem njegove oi i rugajui mu se govorie: Isuse, proroe Nazarenaca (jer tako su oni zvali one koji su vjerovali u Isusa), reci nam, ko je bio taj ko te je udario?" A oni su ga udarali i pljuvali mu u lice. Kad je nastalo jutro, tamo se sakupilo veliko vijee pismoznanaca i narodnih starjeina; a prvosvetenik je sa farizejima traio lane svjedoke protiv Jude vjerujui da je on Isus: i oni ne naoe ono ta su traili. A zato ja kaem da su sveenike voe vjerovali da je Juda Isus? tavie, svi uenici, sa onim koji pie, su vjerovali to; i jo je sirota djevica majka Isusova sa svojom rodbinom i prijateljima to vjerovala, tako da je tuga svakojeg bila nevjerovatna. Tako mi Boga ivog, onaj koji pie je zaboravio sve ta je Isus rekao: kako e on biti uzdignut sa svijeta i da e on propatiti u treoj osobi, i da on nee umrijeti do kraja svijeta. Zato je on otiao sa majkom Isusovom i sa Ivanom do krsta. Prvosveenik je dao da se Juda pred njega dovede vezan i upita ga o njegovim uenicima i njegovom naukovanju. Nato Juda, iako izvan sebe, ne odgovori nita na to. Prvosveenik ga onda zamoli Bogom ivim Izraelovim da mu on kae istinu. Juda odgovori: Ja sam vam rekao da sam ja Juda Iskariot, koji sam vam obeao da u vam u ruke dati Isusa Nazarenca; a vi ste, ne znam kako - izvan sebe, jer poto poto hoete da sam ja Isus. Prvosveenik odgovori: O perverzni zavodnie, ti si obmanuo sav Izrael, poevi od Galileje ak do Jerusalema ovdje, sa svojim naukom i lanim udima: a sad misli da umakne zaslunoj kazni koja ti pristaje izigravajui da si lud? Tako mi Boga ivog, ti joj nee umai! Rekavi ovo on naredi svojim slugama da ga udaraju boksajui i utajui, tako da bi mu se njegovo razumijevanje vratilo u glavu. Izrugivanje koje je on onda pretrpio u rukama sluga prvosveenika je izvan vjerovanja. Jer oni su sa arom izmiljali nove izume da bi zadovoljili svijet. Tako ga oni obukoe kao maioniara i tako su ga obraivali rukama i nogama, da bi se i sami Kananaci saalili da su vidjeli taj prizor. Ali sveeniki prvaci i narodne starijeine su imali svoja srca tako razjarena protiv Isusa da su vjerujui da je Juda stvarno Isus - uivali gledajui ga tako tretiranog. Kasnije ga odvedoe vezanog guverneru koji je potajno volio Isusa. On-mislei da je Juda Isus, dade da on ue u njegovu prostoriju i govorio je sa njim pitajui ga iz kog razloga su ga sveenike voe i narod dali u njegove ruke. Juda odgovori: Kad bih ti rekao istinu, ti mi ne bi vjerovao; jer ti si moda obmanut kao to su (voe) sveenike i ferizeji obmanuti. Guverner odgovori (mislei da on eli govoriti o

Zakonu): Pa zar ti ne zna da ja nisam Jevrej?, meutim (voe) sveenika i narodne starjeine su te dale u moje ruke; zato nam reci istinu da bih ja mogao uiniti ono ta je pravedno. Jer, ja imam mo da te oslobodim i da te kaznim smru. Juda odgovori: Gospodine, vjeruj mi, ako me kazni smru uinie veliku greku, jer e ubiti nevinu osbu, videi da sam ja Juda Iskariot, a ne Isus koji je vra i svojom vjetinom me je tako transformisao. Kad je ovo uo guverner, on se naveliko udio, tako da je mislio da ga pusti na slobodu. Guverner zato izie vani i smjeei se ree: U jednom sluaju, ovaj ovjek nije vrijedan smrti ve prije saaljenja. Ovaj ovjek kae, ree guverner, da on nije Isus, nego izvjesni Juda koji je vodio vojnike da uzmu Isusa i on kae da ga je Isus Galilejac svojom magijskom vjetinom tako preobliio. Zato - ako je ovo istina - bila bi velika greka ubiti ga poto je on nevin. Ali, ako je on Isus, a porie da jest, sigurno je izgubio pamet i bilo bi bezboniki ubiti luaka. Tad sveenike voe i narodne starijeine sa pismoznancima i farizejima, povikae govorei: On je Isus iz Nazareta, jer mi ga znamo; jer da on nije zloinac mi ga ne bismo dali u tvoje ruke. Niti je on lud, ve prije opak, jer ovom hujdurmom on trai da umakne iz naih ruku, a pobuna koju bi on podstakao ako bi umakao, bila bi vea od prethodne. Pilat (jer takvo je bilo ime guvernera), da bi se otresao od ovakvog sluaja, ree:"On je Galilejac, a Herod je kralj Galileje: zato ne pripada meni da takav sluaj sudim, zato ga vodite Herodu". U skladu s tim oni odvedoe Judu Herodu koji je dugo vremena elio da Isus doe u njegovu kuu. Meutim Isus nikad nije elio otii u njegovu kuu, zato to je Herod bio mnogoboac i oboavao je krive i lane bogove, ivei na nain neistih mnogoboaca. Sad kad je Juda bio tu doveden, Herod ga upita za mnoge stvari na koje Juda nije dao prave odgovore, poriui da je on Isus. Tad mu se Herod izrugivao sa svim svojim sudom i dao da bude obuen u bijelo kao to se luaci oblae i posla ga nazad Pilatu rekavi mu: Ne omahni u pravdi prema narodu Izraela! A ovo je Herod napisao zato to su mu sveenike voe, pismoznanci i ferizeji dali veliku koliinu novca. Guverner, uvi da je to tako bilo od sluge Herodovog, a da bi on takoe mogao dobiti neto novca, simulirao je da on eli da pusti Judu na slobodu. Nato on dade da ga njegovi robovi biuju, a bili su plaeni od pismoznanaca da ga ubiju pod udarcima. Meutim, Bog koji je odredio stvar, je rezervisao Judu za krst, da bi on pretrpio tu stranu smrt kojoj je prodao drugog. On nije dopustio Judi da umre pod udarcima bia uprkos tome to su ga vojnici tako estoko bievali da je iz njegovog tijela lila krv. Potom u izrugivanju oni ga obukoe u staru purpurnu odjeu govorei: Pristaje naem novom kralju da ga obuemo i kruniemo ga: tako oni sakupie trnja i nainie krunu, kao one od zlata i dragog kamenja koje kraljevi nose na svojim glavama. I ovu krunu od trnja oni stavie na Judinu glavu, stavivi mu u ruku trsku kao ezlo i prisilie ga da sjedne na visoko mjesto. I vojnici dooe pred njega, klanjajui se u izrugivanju, pozdravljajui ga kao kralja Jevreja. I oni ispruie svoje ruke da prime darove, kao to je obiaj da daju mladi kraljevi; i ne primivi nita oni izudarae Judu, govorei: Pa kako si ti krunisan ludi kralju, ako nee platiti vojnicima i slugama? Svetenike voe sa pismoznancima i farizejima, vidjevi da Juda nije umro pod bievanjem i strei se da ga Pilat ne pusti na slobodu, oni dooe novani poklon guverneru, koji, primivi ga - predade Judu farizjima i pismoznancima kao osuenika na smrt. Tad oni osudie dva lopova s njim na smrt na kriu. Oni ga tako odvedoe na brdo Kalvarija, gdje su obino vjeali zloince i tu ga oni razapee golog radi vee sramote. Juda ne uini nita osim to povika: Boe zato si me ostavio, poto je zloinac pobjegao, a ja umirem nepravedno?

Uistinu, kaem da je glas, lice i osoba Judina bila tako slina Isusu, da su njegovi uenici i vjernici posve mislili da je on Isus; zato neki ostavie nauk Isusa, vjerujui da je Isus lani prorok i da je magijskom vjetinom uinio uda koja je uinio: jer Isus je rekao da on nee umrijeti do kraja svijeta; jer on bi u to vrijeme bio uzet sa svijeta. Ali oni koji su ostali vrsti u nauku Isusovom bili su tako opsjednuti tugom, videi da umire onaj koji je sasvim slian Isusu, da se oni nisu sjeali ta je Isus rekao. I tako u drutvu sa Isusovom majkom oni odoe na brdo Kalvarija i nisu samo bili prisutni pri smrti Jude, neprestano plaui, nego su pomou Nikodema i Josipa iz Arimateje dobili od guvernera tijelo Judino da ga sahrane. Nato ga oni skinue s krsta s takvim plaem da niko ne bi povjerovao i sahranie ga u novu Josipovu grobnicu, omotavi ga u stotinu skupocjenih masti. 218 Potom se svaki ovjek vrati svojoj kui. Onaj koji pie sa Ivanom i Jakovom njegovim bratom, ode sa majkom Isusovom u Nazaret. Oni uenici koji se nisu bojali Boga, odoe nou (i) ukradoe tijelo Judino i sakrie ga irei vijest da je Isus uskrsnuo ponovo; otud nastade velika zbrka. Prvosveenik onda naredi da niko ne govori o Isusu iz Nazareta, pod prijetnjom anateme. I tako tu nastade veliki progon i mnogi bijahu kamenovani, a mnogi prebijeni, a mnogi prognani iz zemlje, jer oni nisu mogli da ostanu mirni na takvu stvar. Novosti stigoe u Nazaret kako je Isus, njihov sugraanin, nakon to je umro na krstu ponovo podignut. Nato onaj koji (ovo) pie zamoli majku Isusuvu da se ostavi plakanja, jer je njen sin opet bio podignut. uvi ovo Djevica Marija ree plaui: Hajmo u Jerusalem da naemo mog sina. Umrijeu zadovoljna kad ga vidim. 219 Djevica se vrati u Jerusalem sa onim koji pie i Ivanom i Jakovom, na onaj dan na koji je prvosveenik izdao dekret. Nato Djevica koja se bojala Boga, iako je ona znala da je dekret prvosveenika nepravedan, naredi onima koji su stanovali s njom da zaborave njenog sina. Pa kako je svaki pojedinac bio uzbuen! Bog koji raspoznaje srca ljudi, zna da smo izmeu ala za smru Jude, za kojeg smo vjerovali da je Isus na gospodar - i elje da ga vidimo uskrsnutog opet, mi sa majkom Isusovom izgarali. Tako se aneli, koji su bili zatitnici Marijini, uznesoe na tree nebo, gdje je bio Isus u drutvu anela i sve mu ispriae. Zato Isus zamoli Boga da mu da mo da vidi svoju majku i svoje uenike. Tad milosredni Bog naredi svojoj etvorici omiljenih anela, koji su Gabriel, Mihael, Rafael i Uriel, da odnesu Isusa u kuu njegove majke i da ga tu uvaju tri dana neprestano, doputajui da ga vide samo oni koji su vjerovali u njegov nauk. Isus doe okruen bljetavilom u sobu gdje je boravila Marija Djevica sa svoje dvije sestre Martom i Marijom Magdalenom i Lazarom i onim koji pie i Ivanom i Jakovom i Petrom. Nato oni od straha padoe kao mrtvi. A Isus podie svoju majku i druge sa tla govorei: Ne bojte se, jer ja sam Isus; i ne plaite, jer ja sam iv, ne mrtav. Oni ostae svi dugo vremena izvan sebe na prisustvo Isusa, jer su svi zajedno vjerovali da je Isus mrtav. Tad Djevica plaui ree: Reci mi sine moj zato je Bog dozvolio da umre na sramotu tvoje rodbine i prijatelja i na sramotu tvog nauka, poto ti je dao mo da die mrtve? Jer, svako ko te je volio bio je kao mrtav. 220 Isus odgovori, grlei svoju majku: Vjeruj mi majko, ja ti uistinu kaem da ja uope nisam bio mrtav; jer Bog me je ostavio do kraja svijeta. I rekavi ovo on zamoli etiri anela da se pokau i posvjedoe kako je stvar prola.

Nato se aneli pokazae nalik na etiri sjajna sunca, tako da od straha ponovo svi padoe kao mrtvi. Tad Isus dade etiri lanena platna anelima da bi mogli da se pokriju, da bi se mogli vidjeti i uti s njegovom majkom i njenim pratiocima. I podigavi ih sve, on ih utjei, rekavi: Ovo su pomagai Boji: Gabriel, koji najavljuje Boje tajne, Mihael, koji se bori protiv Bojih neprijatelja; Rafael, koji prima due onih koji umiru; i Uriel, koji e svakog pozvati na sud Boji na Dan posljednji. Potom etiri anela ispriae Djevici kako je Bog poslao po Isusa i preobliio Judu, da bi on mogao iskusiti kaznu kojoj je prodao drugog. Tad ree onaj koji pie: O gospodaru, da li mi je doputeno da te sad pitam, kao to je bilo doputeno kad si boravio sa nama? Isus odgovori: Pitaj ta eli Barnaba, a ja u ti odgovoriti. Tad ree onaj koji pie: O gospodaru, poto je Bog milosrdan, zato nas je tako muio, dajui da vjerujemo da si ti mrtav?, a tvoja majka je tako plakala za tobom da je bila blizu smrti; a ti koji si sveti Boji, na tebe je Bog dopustio da padne kleveta da si ubijen meu lopovima na brdu Kalvarija? Isus odgovori: Vjeruj mi Barnaba, da svaki grijeh, ma koliko mali bio, Bog kanjava sa velikom kaznom, poto grijeh vrijea Boga. Poto su moja majka i moji vjerni uenici koji su bili sa mnom voljeli mene malo sa zemaljskom ljubavlju, pravedni Bog je htio da ovu ljubav kazni sa sadanjom tugom, da ona ne bi bila kanjena u plamenovima pakla. I mada sam ja bio nevin na svijetu otkad su me ljudi nazvali Bog i sin boji, Bog je - a da mi se demoni ne bi rugali na Dan sudnji - htio da mi se ljudi rugaju na ovom svijetu smru Jude, inei da svi ljudi vjeruju da sam ja umro na krstu. A ovo izrugivanje e se nastaviti do dolaska Muhammeda Poslanika Bojeg, koji e, kad on doe otkriti ovu prevaru onima koji vjeruju u Boji Zakon." Govorei tako Isus ree: Ti si pravedan, o Gospode Boe na, jer samo tebi pripada ast i slava bez kraja. 221 I Isus se okrenu onom koji pie i ree: Gledaj Barnaba da obavezno napie moje Evanelje o svemu ta se zbilo za vrijeme mog boravka na svijetu. I opii na isti nain ono ta se desilo Judi, da vjernici ne budu prevareni i da svi vjeruju istinu. Tad ree onaj koji pie: Sve u uiniti ako Bog htjedne, o gospodaru; meutim kako se to desilo Judi ja ne znam, jer nisam vidio sve. Isus odgovori: Ovdje su Ivan i Petar koji su vidjeli sve i oni e ti rei sve ta se zbilo. I Isus nam naredi da pozovemo njegove vjerne uenike, da bi oni mogli da ga vide. Tad Ivan i Petar sazvae zajedno sedam uenika sa Nikodemom i Josipom i mnoge druge od sedamdesetdvojice i oni jedoe sa Isusom. Treeg dana Isus ree: Idite na Goru Maslinsku sa mojom majkom, jer ja u se tamo uspeti u nebo i vi ete videjeti ko e me uznijeti. Tako tamo odoe svi, izuzev dvadesetpetorice od sedamdesetdva uenika, koji su zbog straha pobjegli u Damask. I poto oni svi stajae u molitvi, u podne doe Isus sa velikim mnotvom anela koji su hvalili Boga: a sjaj njegovog lica ih tako prestravi da oni padoe svojim licima na zemlju. Meutim, Isus ih podie tjeei ih i govorei: Ne bojte se, ja sam va gospodar. I on ukori mnoge koji su vjerovali da je on umro i opet ustao, rekavi: Da li vi mene i Boga drite laljivcima?, jer Bog mi je podario da ivim skoro do kraja svijeta, kao to sam vam rekao. Uistinu, ja vam kaem, ja nisam umro, nego Juda izdajnik. Pazite, jer Satana e uiniti

svaki pokuaj da vas prevari, budite moji svjedoci u svom Izraelu i po itavom svijetu, o svim stvarima koje ste uli i vidjeli. I govorivi tako on zamoli Boga za spas vjernika i obraenje grenika. I njegova molitva se zavri, on zagrli svoju majku, rekavi: Mir neka je tebi majko moja, poivaj u Bogu koji je stvorio tebe i mene. I tako govorei on se okrenu svojim uenicima, rekavi: Neka je Boja milost i milosree uz vas. Potom pred njihovim oima etvorica anela ga uznesoe u nebo. 222 Nakon Isusovog odlaska uenici su se razasuli kroz razliite dijelove Izraela i svijeta, a istina je - koju mrzi Satana - bila proganjana, kao i uvjek, laju. Jer neki zli ljudi su, izdavajui se za uenike, propovjedali da je Isus umro i ponovo ustao. Drugi su propovijedali da je on stvarno umro, ali ne i uskrsnuo. Neki su propovijedali i jo propovijedaju da je Isus sin Boji, meu kojima je Pavle obmanut. Ali mi, onako kako sam ja napisao, tako mi propovijedamo onima koji se boje Boga, da bi se oni spasili na Dan posljednji od Bojeg suda. Amen. KRAJ EVANELJA