Pad napona motornih pogona

Dosadanja razmatranja odnosila su se uglavnom na pad napona u vodovima,

bez obzira na to jesu li to vanjski vodovi ili su kabeli.
U rudniku e biti iskljuivo kabelska mrea, prema tome moemo govoriti o
padu napona u kabelima.
Kod njih je vano tehniki osigurati siguran zalet motora i pokretanje stroja, dok
ekonomski znaaj pada napona i gubitaka u vodovima stavljamo u drugi plan.
Izraeniji su trokovi nabavke kabela od onih to nastaju zbog gubitaka
energije.
Pri pokretanju pogona na motoru nastaje ukupni pad napona, odnosno napon
pada na vrijednost:

U M I p Z M (V )

Ip struja pokretanja motora

ZM impedancija motora, koja iznosi Z M RM jX M

Ako je na prikljunom mjestu motora prije pokretanja bio nazivni napon Un,
onda je u trenutku njegova pokretanja nastao pad napona:

U U n U M
UM napon na motoru

Ta razlika napona je ukupan pad napona u cijeloj mrei, a sastoji se od

ukupnog pada napona od izvora do potroaa.

Ako se to prikae po duini toka energije za jedan primjer rudnike mree,

onda e utjecaj pada napona biti kao na slici:
Na ukupni pad napona utjee pad napona u kabelima i pad napona u transformatoru.
Prema tome se uzima:

U U V U T

Pri emu je ukupni pan napona s obzirom na napon napajanja:

U U rV U XV U rT U XT

UrV i UXV parcijalni padovi napona zbog radne i induktivne komponente

impedancije kablovskog voda
UrT i UXT - parcijalni padovi napona zbog radne i induktivne komponente
impedancije transformatora

Pri tome izlazi: U rT I p cos p RT

U XT I p sin p X T
Gdje su Rt i Xt radni i induktivni otpor transformatora.
Pad napona u transformatoru izraunava se i na osnovu radne i induktivne
komponente napona kratkog spoja, tako da je pad napona u transformatoru
izraen u postocima:

I p U 0
u (ur cos p u x sin p ) %
PT

U0 napon praznog hoda transformatora (kV)

PT nazivna snaga transformatora (kVA)
ur, ux komponente napona kratkog spoja transformatora (%)
p fazni kut izmeu napona i struje pokretanja motora

Zna li se pad napona u vodovima i pad napona u transformatoru, poznat je

i ukupni pad napona uz zanemarivanje utjecaja srednjonaponske mree,
osobito za male i srednje pogone. Tako e ukupni pad napona izraen u
postocima biti :

3 U v U t 100
u %
U
Poznavajui padove napona u postocima, dobiva se za ukupni napon:

p p v PT %
pv -ukupni pad napona u vodovima
PT ukupni pad napona u transformatoru

Ako u proraun uzimamo i pad napona u transformatoru, onda moramo

raunati s naponom praznog hoda kao s naponom napajanja umjesto
nazivnog napona mree. Napon e praznog hoda transformatora biti:

Uo 1.05 U %
gdje je U nazivni napon mree.

Tako emo na motoru dobiti napon:

p 105 p
UM 1.05 U U U V
100 100
Ili e pad napona s obzirom na nominalni napon U iznositi:

1.05 p
U UM U 1 V
100
to izraeno u postocima znai odstupanje od nazivnog napona:
105 p
u 3 1 100 %
100
Kod velikih pogona sa znatnim prividnim snagama i izrazito induktivnom
impedancijom gdje je redovito rije o motorima prikljuenima na mreu napona
11kV. Tako da praktiki impedancija cijele mree sudjeluje u formiranju pada
napona. Tad e ukupni pad napona ovisiti o prividnoj snazi pokretanja i o
ukupnoj snazi mree, odnosno o snazi kratkog spoja mree. Ukupni pad
napona na sabirnicama na koje je prikljuen motor kod pokretanja iznosi:

U 100
U V ili u %
P Pk
3 1 k 1
Pp Pp

U nazivni napon
Pk snaga kratkog spoja mree na sabirnicama: Pk 3U I kIII ( MVA)
 SNAGA POKRETANJA

Snagu pokretanja raunamo prema izrazu:

Pp 3 U I u ( MVA)
Ip struja pokretanja motora (kA)
U nazivni napon mree (kV)

Kod velikih padova napona u proraun treba uzeti i struju pokretanja:

U
Ip (kA) ZM impedancija motora (/faza)
3 ZM
Meutim zbog utjecaja mree struja pokretanja e biti neto manja:
U
Ip (kA)
3 Z M Z N
gdje je ZN nadomjesna impedancija mree /fazi pa e snaga pokretanja iznositi:

PpN 3 U I pN ( MVA)
Radi potpunijeg prikaza odnosa pada napona u velikim pogonima na dijagramu
krivulja prikazuje priblino utjecaj snage mree s obzirom na snagu motora
i na ukupni pad napona u pokretanju motora.
Dosadanja su se razmatranja odnosila na pokretanje jednog pogona prikljuenog
na neoptereenu mreu. Ako je kod pokretanja pogona mrea ve optereena
drugim potroaima (dva pogonska motora velikih snaga) proraun pada napona
postaje dosta sloen.

Tako emo pri pokratanju motora M1 imati sliku nadomjesnih impedancijan prema
varijanti a), a pri pokretanj motora M2 varijantu b).
Ukupni e pad napona pri pokretanju motora M1 biti:

X M 1 sin p
U 1 I 1 sin I pM 1 X T X M V
X M1 X T X E
I1 ukupno optereenje mree prije pokretanja motora M1
IpM1 proraunska struja pokretanja motora M1 za nazivni napon
XM1 reaktancija motora M1
XT reaktancija transformatora
XN nadomjesna reaktancija mree
Ili izraeno u postocima:

100 3
u U 1 %
U

Ovakav proraun moramo raditi samo ako je snaga ostalog optereenja

jednaka nazivnoj snazi motora ili je vea od nje.
Za najnepovoljnije pokretanje motora M2 toan se proraun znatno komplicira.
eli li se provesti toan proraun treba izraunati sve radne i induktivne komponente
struje te radne i induktivne komponente pada napona i odrediti sve parcijalne
padove napona.

Ukupni pad napona rauna se prema izrazu:

100 100
u %
Pk 1 Pk 2
1 1
P1 Ps 2

Pk1 snaga kratkog spoja na sabirnicama motora M1 (MVA)

P1 ukupna prividna snaga optereenja na sabirnicama motora M1 u trenutku
pokretanja motora M2
Pk2 snaga kratkog spoja na sabirnicama motora M2 (MVA)
Ps2 - ukupna prividna snaga optereenja na sabirnicama motora M2 u trenutku
pokretanja motora M2
Ukoliko je snaga kratkog spoja Pk2 zbog duine kabela znatno manja od Pk1
moramo raditi toan proraun pomou kompleksnog rauna izraunavajui
sve parcijalne padove napona zbog radnih i induktivnih komponenata struja i
impedancija.

Toan se proraun provodi bez pojednostavnjenja pojedinih komponenata mree

pomou tzv. Thevennove ili Nortonove ekvivalentne sheme mree.
Tu su impedancije mree prema slici 225 prikazane u petlji svedenoj na jedan napon
od 6kV za koji emo izraunati i impedancije mree, ZN i ZT
 Napon UM1 nai emo kao da je sve prikljueno, osim motora M1 kojeg
pokreemo zadnjeg pa e pad napona pri pokretanju biti:
IZN
U M1 U ZT
A struja I : U
3
I
ZM 2 Z2
ZN
ZT
Zk

ZM2 Z2
Nakon to smo izraunali napon mreu moemo prikazati shemom kao na
slici 226b i nai struju pokretanja motora M1,koja e dati pad napona pri
pokretanju:
Z2 ZM 2
I pM 1
U M1
Z N ZT Z k
Z2 ZM 2
Z N Z T Z k
Z2 ZM 2
Z2 ZM 2 U M 1 I pM 1
Z M1
Z2 ZM 2
Z Z
Z N Z T Z k 2 M 2
Z N Z T Z k
Z 2 Z M 2 Z 2 Z M 2
Uzmu li se samo induktivne komponente mree, simbolini raun prelazi u
obine raunske operacije i postaje jednostavan.

Za pokretanje motora M2 mreu prema slici 225 prikazujemo kao na slici 227a.
Prema njoj izraunamo (ili izmjerimo) napon UM2, i na osnovi njega shemu
prikaemo kao na slici 227b i prema njoj dobivamo uputnu struju motora M2
i pad napona kao i proraun po slici 226.
Struja pokretanja motora iznosi:

UM2
I pM 2
Z M 1 Z N Z T
Z 2 Z k
Z M1 Z N
Z T
ZM 2
Z M 1 Z N Z T
Z 2 Z k
Z M 1 Z N Z T

Pad napona na motoru M2:

Z M 1 Z N Z T
Z 2 Z k
Z M1 Z N
Z T
U M 2 I pM 2
Z M 1 Z N Z T
Z2 Zk

Z M 1 Z N Z T

I taj se raun svodi na jednostavne raunske operacije ako se sve impedancije

zamjene induktivnim komponentama, to je primjer 6 kV-ne mree mogue uz
minimalna odstupanja, ako je zanemariva potronja to je izraava
impedancija Z2. To vrijedi za oba motora,
M1 i M2.
 Na kraju emo dat opi pogled u tablici 29 kako treba raunati pad napona
za pojedine pogone i koji dio impedancije mree treba uzeti u proraun ukupnog
pada napona. Raunajui pri tome pokretanje najnepovoljnijeg pogona, motora
koji e pri pokretanju izazvati najvei pad napona.
Motori snaga PM Uzima se kod prorauna pada napona

PT U vodovima od TS do mjesta prorauna uz nazivni napon

PM
10
sa I p 4.5 I M transformatora
PT U vodovima od TS do mjesta prorauna uz nazivni napon
PM
10 sa I p 4.5 I M
transformatora
PM
PT
sa I 4.5 I U vodovima i u transformatoru raunajui od napona
10 p M praznog hoda transformatora
U vodovima i u transformatoru raunajui od napona
PM
PT
5
sa I p 4.5 I M praznog hoda transformatora
PT U vodovima, u transformatoru i u vodu do sljedeeg
PT PM
2 transformatora, raunajui od nazivnog napona
Cijelu mreu, odnosno njezinu snagu na osnovi snaga
PM PT max kratkog spoja
 DOPUTENI PAD NAPONA

Pad napona je ogranien:

a) s tehnikog gledita:
-da se motor sigurno pokrene, dakle da ima dovoljan pokretni moment
-da ne doe do prevelikog kolebanja napona u mrei(udarac u mrei), i do djelovanja
podnaponske zatite

b) s ekonomskog stajalita:
-da nisu preveliki gubici energije i da nije smanjen efekt rada strojeva to moe
uzrokovati gubitak u proizvodnji
-da nisu preveliki trokovi ulaganja za obnovu kabelske mree

c) propisima sa stajalita sigurnosti, da se ne bi dovela u pitanje pouzdanost rada

strojeva, a s tim u vezi i osiguranje zatitnih mjera.
 Od svih spomenutih ogranienja moramo udovoljiti ovim osnovnim
zahtjevima:

1. da je osiguran dovoljan moment pokretanja stroja

2. da pad napona udovoljava vaeim propisima

Pad napona pri pokretanju stroja

Pokretni moment elektromotora ovisi kod svih strojeva o magnetskom toku, struji motora i o faznom
pomaku izmeu induciranog napona u rotoru i struje rotora.

Moment zakretanja: M k U 2

ili zakljuujemo da je: M f (U 2 )

Odnosno da moment zakretaja ovisi o kvadratu napona.

 Budui da je u momentu pokretanja napon na stroju najmanji, to je oito da e u tom trenutku upravo biti i
najmanji moment motora.

Da bi se gonjeni stroj sigurno i pouzdano pokrenuo, valja za svako pokretanje osigurati da moment
pokretanja bude vei od suprostavljenog momenta stroja koji pokreemo ili, drugim rjeima, u
svakom pokretanju pogonski motor mora imati dovoljno veliki moment zaleta.

M u M M' M T
MM Srednja vrijednost momenta otpora
M T Srednja vrijednost protumomenta
pokretanog stroja
Za pouzdani zalet, za sigurno pokretanje pogonskog stroja, moraju se ispuniti ovi osnovni uvjeti:

1. Uvjet:
2. Uvjet:

M oM M oT
Mu M M k Mn
'
M
'
T
Mn Mn Mn-nazivni moment otpora
MoM-poetni moment pokretanja motora
MoT-poetni moment pokretanja pogonskog
3. Uvjet:
M n M T max stroja
Samo ako je udovoljeno spomenutim uvjetima, bit e osiguran normalan pogon. Kod nekih tekih
pogona, npr. grabuljastih lananih transportera na otkopu ili strojeva za dobivanje momenta zaleta mora
biti minimalna vrijednost:

(0,2 0,4) M n

Jednako tako i za odnos poetnih momenata pokretanja treba da bude:

M pM (1,2 1,5) M pT max

Pri tome se MpTmax smatra maksimalnim poetnim protumomentom koji valja svladati pri punome
optereenju pogonskog stroja.

Koliko dugo e trajati pokretanje stroja do nazivnog broja okretaja, ovisit e uglavnom o
veliini momenta njegova zaleta i o momentu tromosti pogonskog stroja i motora, tj. vrijeme
pokretanja iznosi:
mD2-ukupni moment zamane mase (kgm 2)
mD n 2
tp ( s ). n-nazivni broj okretaja u min
38,2 M u Mu-srednja vrijednost momenata zaleta
(ubrzanja) (Nm)
Pouzdanost i brzina pokretaja stroja ovise o momentu motora, a momenta motora o kvadratu napona.

Problem opadanja momenta pokretanja motora s udaljenou od izvora napajanja, zbog pada
napona, posebno je izraen kod niskonaponskih motora.

Na slici su prikazani odnosi opadanja momenta motora s udaljenou od trafostanice za napone od

500V i 1000V i motor prosjenih karakteristika snage od 160kW.

Prema krivuljama na slici oito je da za takve snage kod mree od 500V pokretanje motora moe
doi u pitanje upravo zbog pada napona. Pri tome jedno od rjeenja je vei napon, pa se tad
mogu uzeti i motori standardnih elektrinih karakteristika, bez ogranienja struje pokretanja
izvedbom rotora.
Kod pogona velikih snaga ako izravno uklapanje na mreu uzrokuje preveliki pad napona koji osim kolebanja
napona u mrei ima za posljedicu znatno smanjenje poetnog momenta, a moda i nedovoljnog za pokretanje,
moramo pribjei posebnom reimu uputanja motora, kao npr.

a) Preklapanje zvijezda-trokut;

b) Preko prigunice;

c) Sa smanjenim naponom preko autotransformatora;

d) Preko blok-transformatora;

e) Preko tiristorskih pokretaa, regulacijom napona.

Razmatrajui uoavamo da su od navedenih pet samo dva osnovna naina jer je preklapanje
zvijezda-trokut isto to i pokretanje smanjenim naponom preko autotransformatora, ili regulacijom
napona tiristorima, a s tim da je odnos smanjenja napona:

U 2 U1 / 3

Jednako tako je reim pokretanja s prigunicom jednak pokretanju preko blok-transformatora jer se tu
transformator ponaa kao prigunica. Prema tome , u osnovi su samo dva reima pokretanja.
 1. Pokretanje s prigunicom

Bilo pred motorom ili u zvjezditu motora, kod pokretanja prikljui se prigunica induktivnog otpora X p, koja se nakon
zaleta premosti jednim sklopnim aparatom. Pri tome je struja pokretanja smanjena zbog poveane ukupne
reaktancije. Ako zanemarimo radne otpore, koji kod ovakvih pogona nemaju znatniji utjecaj, struja pokretanja iznosi:

A
U nazivni napon (V)
I p1 U
3 X M X n X P
XM reaktancija motora ()
XN reaktancija mree ()
Xp reaktancija prigunice ()

Napon se podjeli na napon motora i na pad napona u mrei i na prigunici.

Radi pada napona i smanjenog napona na motoru tako e biti:

I nazivna struja motora

I p1 Ip XM
IP nazivna struja pokretanja
I I XM XN XP
IP1 stvarna struja pokretanja motora
Moment motora s pokretanjem preko prigunice smanjuje se prema odnosu:

M p1 Mp XM

Mn M n X M XN X p

Mn nazivni moment motora

MP nazivni pokretni moment motora
MP1 stvarni pokretni moment motora

Iste bi se vrijednosti dobile pri pokretanju pomou blok-transformatora, s tim da umjesto reaktancije
prigunice XP stavimo reaktanciju transformatora X T
 2. Pokretanje sa smanjenim naponom

Napon pri uputanju moemo smanjiti bilo prespajanjem zvijezda-trokut, ili preko
autotransformatora, ili pomou tiristora, s tim da je u preklapanju zvijezda-trokut napon smanjen, a
kod autotransformatora i regulacijom tiristorima moemo birati najpovoljniji napon pokretanja. Tako
udovoljavamo potrebnom pokretnom momentu, to manje pri tome optereujui mreu.

Ako razmotrimo pokretanje preko autotransformatora, onda e odnos napona uputanja prema
naponu mree biti:
U2
m
U1
Budui da u preklapanju od smanjenoga na puni napon jedan dio namota transformatora djeluje
kao prigunica, autotransformator treba dimenzionirati tako da mu struja praznog hoda bude:

I 0 1 m I

Motor e kad je smanjen povui struju:

XM
IM I pm
XM XN
Meutim, iz mree e potei struja I P2 prema odnosu transformacije m, pa emo imati struju pokretanja:

XM
I p2 I p m2
XM XN
Toj bi struji trebalo vektorski dodati struju praznog hoda transformatora, tako da, uz zanemarenje radne
komponente, izlazi:
IM struja pokretanja motora
I nazivna struja motora
XM
I p2 (1 m) I I p m
2
IP nazivna struja pokretanja
XM XN
IP2 stvarna struja pokretanja iz mree
m odnos smanjenoga napona prema nazivnome

U momentu pokretanja kroz sklopnu napravu iza transformatora prema zvjezditu tee razlika struje
motora IM i struje pokretanja iz mree IP2, koja e najvie iznositi:

Ip XM
I ZT I p m(1 m) U2
U1

1
3
m I p2
3 XM XN
Uz takve odnose struja pokretanja odnosi e momenata pokretanja preko autotransformatora biti:

2
M p2 Mp XM
m 2
Mn Mn XM XN
A pri pokretanju zvijezda-trokut odnos e momenata iznositi:
2
M p2 Mp XM

Mn 3M n X M X N

MP2 stvarni pokretni moment kad je napon snien

MP - nazivni pokretni moment motora
Mn nazivni moment motora

Koliki je pri tome maksimalno doputeni pad napona, ovisi uglavnom o pogonskom stroju, jer na ovaj
nain moemo udar na mreu blagim pokretanjem potpuno eliminirati. Prema tome valja tono
poznavati pokretni moment stroja, odnosno minimalno doputeni odnos:

M M min
a
M T max
Poto je poznat nazivni moment MN i odnos nazivnog poetnog momenta prema nazivnom momentu
motora:
M p
b
Mn

moe se ustanoviti minimalno doputeni moment pokretanja stroja, odnosno M Mmin=MP2:

2
u
M p 2 a M T min 1 bM n
100

2
M p2 u
1 b
Mn 100

Odatle maksimalno doputeni pad napona dobivamo rjeenjem jednadbe:

M
u 1 p2 100 %
M
p

MP2 moment pokretanja motora pri snienom naponu za pad napona

MP nazivni pokretni moment motora uz nazivni napon
Pokretni momenti motora normalno se iskazuju u obliku odnosa prema nazivnom momentu motora, i
to:MP/MN, i sastavni je dio nazivnih podataka motora kao i odnos struje pokretanja prema nazivnoj struji uz
nazivni napon mree. Meutim nazivne vrijednosti, suglasno standardima u zemlji proizvoaa, imaju
doputena odstupanja, i to nanie:

za asinhrone motore 10%

za sinhrone motore 20%

Da bi se osiguralo od tih eventualnih odstupanja, doputeni se pad napona ograniuje na:

M p2
Za asinhrone motore:
umax 1 100 %
0,9 M p

M p2
Za sinhrone motore: u max 100 %
0,8 M p

Upotreba kolutnih motora se u rudnikim pogonima izbjegava, osobito u suvremenim automatiziranim
pogonima. Kolutni asinhroni motori s regulacijom otpora u krugu rotora bili su najpogodniji za manje izvozne
strojeve, slijepa okna i izvozne niskope.

Upotreba kolutnih motora u rudnikim pogonima ipak se ograniila na snage do 1000kW, i to ako je
pokreta podeen na postizavanje maksimalno mogueg momenta zakretanja, to se ostvaruje kad je:

R2 ROT s X 20

R2 radni otpor namota rotora

ROT dodatni otpor rotorskom krugu
S klizanje motora
X20 reaktancija rotora uz s=1 (zakoen motor)
 Doputeni pad napona

Openito se tehnikim propisima ne ograniuje strogo pad napona ni u jednoj grani primjenjene
elektrotehnike, ve se to preputa tzv. tehnikoj i projektanskoj praksi.

U nekim tehnikim propisima o ogranienju za pad napona stoji ovo: Odreeni presjek kabela prema
strujnom optereenju mora odgovarati i zahtjevima pada napona, koji ni kod jednog troila ne smije
iznositi vie od 15% u najnepovoljnijem sluaju. Kao najnepovoljniji sluaj treba smatrati putanje
najnepovoljnijeg pogona u rad uz normalno optereenje ostalih troila.

Ako je pad napona zbog radnog otpora 15%, a zbog induktivnog otpora on nije vei od 1,5%, onda
moemo rei da smo zadovoljili taj zahtjev, i to je upravo maksimalno doputen pad napona.

UP napon na troilu
U p 0,85 U
U nazivni napon

Napon praznog hoda: U o 1.05 U

Doputeni pad napona: U U 0 U U 0,85 U 0,05 U 0,15 U 0,20 U

 Pad napona i promjene napona u mrei
S obzirom na pogone najvanije je osigurati nadzemni napon na mjestu potronje,
odnosno za sve pogonske struje to manje odstupanje od stvarnog nazivnog
napona.

Kod perioda bez optereenja (neradni dani) napon e znatno porasti.

Za rjeenje ovog problema postoje ove mogunosti:
a) u trafostanici 35/6 preklopimo transformatore na maksimalni stupanj
+ 5 %, na troilima e biti napon +10%
b) dobivanje snienog napona (-15 %) od elektrodistributivne mree
c) upotreba vlastitih regulaciskih transformatora
 Motorska zatita od nekontroliranog dolaska napona
i od preniskog napona

-postie se kod:
a)motorskih zatitnih prekidaa ugradnjom podnaponskog okidaa
b)motorskih zatitnih sklopnika spajanjem elektromagneta sklopnika

Minimalni pokretni moment mora biti 70% nazivnog

2
Mp u
1.05 0.7
Mn 100