MEMORIJSKI SKLOPOVI

PODJELA MEMORIJA I NJIHOVI

PARAMETRI
Pod memorijom smatramo sklop koji pamti binarne
podatke.

Mjesto na kojem je spremljen podatak zove se

lokacija, a da bismo mu mogli pristupiti, svaki podatak
ima svoju adresu.

Od trenutka kada ukljuimo raunalo pa sve dok ga ne

iskljuimo, procesor stalno koristi neku od memorija.
 Nakon ukljuenja raunala dogaa se
sljedee:

Raunalo pristupa ROM u kojem se nalazi BIOS i

izvodi program koji ispituje ispravnost pojedinih
dijelova raunalnog sustava. Ovo ispitivanje izvorno
se naziva POST (power on self test). Tijekom ovog
ispitivanja memorijski upravljaki sklop provjerava
sve memorijske lokacije kako bi provjerio rade li
memorijski sklopovi ispravno
 Raunalo uitava izvrni kod operacijskog sustava
(OS) sa tvrdog diska i kopira ga u radnu memoriju
raunala. Openito, dijelovi operacijskog sustava
kojima procesor mora pristupiti u kratkom vremenu
redovite se nalaze u radnoj memoriji
Kada otvaramo neku aplikaciju, ona se kopira sa
tvrdog diska u radnu memoriju. Da bi se radna
memorija optimalno koristila, u njoj esto ostaju
samo najvaniji dijelovi programa, a ostali se nalaze u
tzv. prividnoj memoriji te se prema potrebi prebacuju
u radnu.
 Nakon to je aplikacija smjetena u radnu
memoriju, svaka datoteka koja se otvara u toj
aplikaciji isto se tako sprema na nju
Kako bi raunalo to bre radilo, iz radne se
memorije u priruni memoriju (cache)
prebacuju najvaniji dijelovi programa
Nakon to spremimo datoteku i zatvorimo
aplikaciju, datoteka je zapisana na odreeni
memorijski medij. Nakon toga su i datoteka i
aplikacije uklonjene iz radne i prirune
memorije.
Od raunala se oekuje da radi brzo i da nije
preskupo.
Kada bi raunalo sve podatke uzimalo sa hard
diska, programi bi se odvijali jako sporo.
to su memorije blie procesoru to su skuplje
te su stoga manjeg kapaciteta.
Podaci na svojem putu do procesora moraju
proi cijelu memorijski piramidu.
 Glavni parametri koji opisuju
memoriju jesu:
Kapacitet memorije opisuje koliko bitova ili bajtova
podataka memorije moe primiti
Vrijeme pristupa vrijeme potrebno da se sadraj
odreene lokacije pojavi na podatkovnoj sabirnici nakon
postavljanja adrese na adresnu sabirnicu
Memorijski ciklus vrijeme potrebno da se u potpunosti
izvri operacija sa memorijskom lokacijom, npr. sam upis
podataka u lokaciju ili itanje podataka iz lokacije
Propusnost koliina podataka koja se prenosi u jedinici
vremena, izraava se bitom po sekundu (bps)