Kako nazivamo knjievnost izmeu dva

svjetska rata?
Od kada do kada traje?
Koje pravce ona obuhvata?
Koje su odlike te knjievnosti?
Koji pravac se razlikuje od ostalih u tom
periodu?
 Slovenski jug zajedniki asopis srpskih i
hrvatskih pisaca
Beograd ponovo postaje kulturno sjedite
povratak pisaca iz Francuske koji utjeu na
oblikovanje knjievnog ivota
Odbacivanje sistema vrijednosti kritiara J.
Skerlia i B. Popovia
Iako su se, manje-vie, pojavili svi pravci
avangarde, najznaajniji je ekspresionizam
 Prva faza:
Poinje izlaskom zbirke Lirika Itake Miloa
Crnjanskog i Objanjenjem Sumatre, koji se
smatra programskim lankom ekspresionizma
Raskid sa tradicionalnom knjievnou, akcenat
na ovjeku kao kosmopolitskom biu >
sumatraizam
enja za visinama i daljinama
Slobodni stih
 Druga faza:
Konstruktivizam bitan je nain graenja
djela, njegova konstrukcija
Ljubomir Mici pokree asopis Zenit >
zenitizam po uzoru na dadaizam
(konstruktivistiko ustrojstvo knjievnog
djela)
 Lijeva struja ekspresionizma
Neoromantiari
30-ih godina XX stoljea pribliavaju se
pokretu socijalne literature
Predstavnici: Risto Ratkovi, Jovan
Popovi, Rade Drainac i dr.
 Ogranak pokreta sa sjeditem u Parizu
Dvije faze:
a) prednadrealistika faza prihvatanje
nadrealistikih stavova
b) nadrealistika faza nadrealizam kao
organiziran knjievni pokret: Oskar Davio, Marko
Risti, Aleksandar Vuo i dr.
Poslije 1932. grupa se raspada i veina ih se
javno odrie nadrealizma, pristupajui
socrealizmu ili Krlei
 Moderna simbolino zavrava smru
A. G. Matoa 1914, a poinje
Krleinom dramom Legenda i
objavljivanjem zbornika Hrvatska
mlada lirika, u kojoj su pjesme i Ive
Andria i Tina Ujevia
 Krleine drame: Kraljevo, Kristofor Kolumbo,
Michelangelo Buonarotti
Antun Branko imi, pjesnik i kritiar - centralna
linost ekspresionizma u Hrvatskoj. Nova
knjievnost mora odbaciti sve trope i figure
(aliteracije, metonimije, asonance...)
Miroslav Krlea poeo kao ekspresionista, a
zatim se okrenuo socrealizmu
Tin Ujevi, Gustav Krklec
 Ni ekspresionizam ni socrealizam nisu
izdiferencirani do kraja kao samostalni
pokreti
Knjievnost u slubi revolucije (knjievnost
postaje utilitarna korisna, u slubi
praktinih ciljeva)
Mile Budak, Slavko Kolar, Vjekoslav Kaleb
 Knjievnost se djelimino koristi kao sredstvo
nacionalne borbe
Kao posljedica nepriznavanja bh. zasebnosti
Sarajevo gubi status kulturnog centra te se pisci
sve vie okreu Zagrebu i Beogradu
Knjievnost Mlade Bosne ekspresionisti i
futuristi. Knjievni rad je politika borba za ideju
jugoslavenstva: Dimitrije Mitrinovi, Vladimir
Gainovi, Borivoje Jevti
 Prva struja Knjievni jug, Vladimir
orovi i Ivo Andri (ideja jugoslavenstva)
Druga struja Vijavica i Juri, A. B. imi,
Hamza Humo, Ahmed Muradbegovi
Obnova nacionalnih asopisa: Gajret,
Novi behar, La Benevolencia
 Jovan Kri: Pripovjedaka Bosna
uzor u usmenoj poeziji (sevdalinka i
epske pjesme) Grupa sarajevskih
knjievnika (Humo, Samokovlija, Kri)
Ekspresionisti i socrealisti: Hasan Kiki,
Eli Finci, Skender Kulenovi, Zija
Dizdarevi
 Hamza Humo i Ahmed Muradbegovi
Bh. pisci svoje ideje i tenje nisu mogli
uklopiti u program ekspresionizma, stoga
je 30-ih godina XX stoljea nastala udna
kombinacija ekspresionizma i socrealizma
Predstavnici: Hasan Kiki i Novak Simi
BiH A. H. Bjelevac, Hamza Humo, Ahmed
Muradbegovi, Hasan Kiki, Zija Dizdarevi,
Alija Nematek, Branko opi, Ivo Andri,
Nikola op
Srbija Borivoje Jevti, Marko Markovi, Novak Simi,
Jovan Radulovi

Hrvatska Miroslav Krlea, Tin Ujevi, A. B. imi

Jevreji Isak Samokovlija, Laura Papo-Bohoreta