MISAONE OPERACIJE I NAINI

ZAKLJUIVANJA U MATEMATICI
 CILJ
upoznati osnovne misaone operacije i
naine zakljuivanja u matematici, te
osvijestiti njihovu primjenu u
konkretnim situacijama kako bi bolje
razumjeli proces razmiljanja kod
uenika u problemskoj situaciji
PROMISLITE TO ZNAE POJMOVI

analiza
sinteza

generalizacija

apstrakcija

indukcija

dedukcija

analogija
MISAONE OPERACIJE

ZNANSTVENE METODE ISTRAIVANJA U MATEMATICI

 ANALIZA
misaona operacija u kojoj ralanjujemo cjelinu na
dijelove, prouavamo te dijelove i izvodimo zakljuke
o njima
cjelina je u matematici najee neki problem ije
rjeenje traimo
analizom problem svodimo na jednostavnije probleme
ili tvrdnje koje su oigledne ili lako dokazive
znanstvena metoda istraivanja
poetak analize kao znanstvene metode je u staroj
Grkoj, a razvila se na geometrijskim problemima.
 SINTEZA
misaona operacija u kojoj od pojedinanih dijelova
(injenica i jednostavnijih tvrdnji) sastavljamo cjelinu
(sloeniju tvrdnju)
suprotna je analizi
u sintezi uzimamo kao uinjeno ono to je u analizi bilo
posljednje dostignuto te vraajui se unatrag koracima
suprotnima analizi, dolazimo do konstrukcije onog to je
bilo traeno
praktiki je nedjeljiva od analize, tj. nadopunjuju se;
analitiko-sintetika metoda
PRIMJER: Konstruirajmo kvadrat ako je zadan zbroj a + d,
duljina a stranice i d dijagonale.

ANALIZA: Nacrtajmo skicu kvadrata ABCD; crte treba

nadopuniti tako da se na njemu pojavi pomona figura u kojoj
je jedan element duina zadane duljine a + d; produimo
dijagonalu AC za duinu CE duljine a. Promatrajmo trokute BCE
i ABE. Trokut BCE je oito jednakokraan i kutovi su mu 135o i
dva kuta po 22,5o. Trokut ABE ima s kvadratom zajedniku
stranicu AB i dade se konstruirati jer mu je poznata stranica AE
duljine a+d, kut BAE je 45o, kut AEB je 22,5o. Dakle u tom
trokutu jedna stranica ima zadanu duljinu a+d, pa je taj trokut
pomona figura koja omoguuje konstrukciju kvadrata ABCD.
SINTEZA: Vidi skicu koja je napravljena i sintetiziraj dobivene
rezultate te izvri konstrukciju
 APSTRAKCIJA
misaona operacija izuzetno vana u matematici
misaono odvlaenje opeg bitnog svojstva promatranog
objekta ili pojave od ostalih svojstava, nebitnih za odreeno
prouavanje i odbacivanje tih nebitnih svojstava
kako se opa bitna svojstva nekog skupa objekata izdvajaju
primjenom poopavanja, proizlazi da se poopavanje i
apstrahiranje stalno se primjenjuju u procesu formiranju
pojmova pri prijelazu od predodbi k pojmovima
konkretni objekti potrebni za formiranje novog pojma moraju
biti paljivo odabrani tako da omoguavaju poopavanje,
izdvajanje bitnih svojstava koja tvore sadraj pojma
suprotnost je konkretizacija
 ZADACI:

1. Pokuajte analizirati ovu situaciju: Dijete

pria majci da je nauio to je to kugla to
su drveni objekti smee ili crne boje koje
uiteljica dri u kolskom ormaru, a veoma
su slini njegovoj lopti za igranje.
2. Pokuajte prikazati kako dijete apstrahira
pojam pravca. Prikaite taj postupak kroz
nekoliko koraka.
 GENERALIZACIJA
jedna od osnovnih misaonih operacija u matematici
prijelaz s razmatranja danog skupa objekata na
odgovarajue razmatranje njegova nadskupa
prijelaz s konkretnog i pojedinanog k opem (djeci ponekad
teko)
metoda kojom se izgrauju openitiji pojmovi i openitije
tvrdnje
polazi se od nekog skupa iji svi elementi imaju odreeno
svojstvo, a onda se promatra neki njegov prirodni nadskup
ijim se elementima prenose ista svojstva
kako odmah nije jasno hoe li pri tome prenoenju svojstvo
ostati sauvano, to se ono za sve elemente nadskupa nuno
mora dokazati.
Njena suprotnost je specijalizacija
PRIMJER
Za kutove u trokutu vrijedi formula:
+ + = 1800
Za kutove etverokuta vrijedi
+ + + = 3600
Sada generalizacijom moemo doi do formule za

zbroj kutova n-terokuta.

k = (n 2)
ovu bi formulu trebalo dokazati
OBLICI ZAKLJUIVANJA
 INDUKCIJA
nain zakljuivanja u kojem se iz dvaju ili vie
pojedinanih sudova dobiva novi opi sud
misaoni proces kojim se stvaraju generalizacije
(rasuuje se od pojedinanom k opem)
latinska rije inductio - uvoenje, navoenje,
pobuivanje
predstavlja i znanstvenu metodu dokazivanja, kojom
se pri prouavanju nekog skupa objekata promatraju
posebni objekti iz tog skupa i utvruju kod njih ona
svojstva koja se zatim pripisuju itavom skupu
Razlikujemo potpunu i nepotpunu indukciju
 NEPOTPUNA INDUKCIJA
Oblik zakljuivanja koji se zasniva na razmatranju
jednog ili vie, ali ne svih, pojedinanih sudova ili
sluajeva
zakljuak dobiven nepotpunom indukcijom moe biti i
neistinit, pa ona nije metoda znanstvenog istraivanja
NEISTINA: Jasna ima smeu kosu, Lana ima smeu kosu,
ja imam smeu kosu. Sve djevojice imaju smeu kosu.
ISTINA: Moj je tata manji od 5 metara, Raa je manji
od 5 metara; svi su ljudi manji od 5 metara.
Zadatak: Dokai da za prirodne brojeve vrijedi svojstvo
komutativnosti.
 POTPUNA INDUKCIJA
Oblik zakljuivanja koji se zasniva na razmatranju
svih pojedinanih sudova ili sluajeva
Ako je S konaan skup sa n elemenata, i ako se
neko svojstvo s ispita za svaki pojedini element
skupa S, onda zakljuujemo da svi elementi skupa S
imaju svojstvo s
Primjer: Neka je S skup svih ovdje prisutnih
studenata. Tvrdim da svaki element skupa S
posjeduje mobitel. Je li ova tvrdnja istinita?
Zadatak: Dokai da meu prvih 20 prirodnih
brojeva ima 8 prostih brojeva!
 MATEMATIKA INDUKCIJA
posebni sluaj indukcije koji ima snagu dokaza
zasniva se na Peannovim aksiomima
ako neka tvrdnja vrijedi za prvi lan niza, te ako iz
injenice da tvrdnja vrijedi za n-ti lan niza proizlazi i
da vrijedi i za n plus prvi lan niza, tada tvrdnja
vrijedi za svaki lan niza
provodi se u tri koraka: baza indukcije; pretpostavka
indukcije; korak indukcije
ZADATAK: Dokai da je zbroj prvih n neparnih
brojeva jednak n2
 DEDUKCIJA
nain zakljuivanja u kojem se istinitost nekog tvrenja
izvodi iz istinitosti ranije utvrenih (ili ope
prihvaenim) opih istina
misaoni proces ide od opeg prema pojedinanom
nain zakljuivanja suprotan indukciji
ujedno je i metoda znanstvene spoznaje kojom
dokazujemo neke matematike tvrdnje
Matematika je deduktivna znanost, a matematika u
nastajanju je eksperimentalna induktivna znanost
 PRIMJER:
Pravilo kae: Razlika se ne mijenja ako umanjeniku i
umanjitelju dodamo ili oduzmemo isti broj.
a b = (a + n) (b + n)
Na temelju toga rijei zadatak:
435
-198
Koristei Pitagorin teorem rijei zadatak: Ako je
hipotenuza 5cm, a kateta 3cm, kolika je duljina druge
katete?
INDUKCIJA I DEDUKCIJA U NASTAVI
MATEMATIKE
Dedukcija kao nastavni postupak dominirala je u praksi
stare kole
Nastavni se proces odvijao tako da je uitelj najprije iznio
neku opu tvrdnju koju su uenici uili napamet, a tek kasnije
je primjenjivali u rjeavanju pojedinanih sluajeva
Razlog tome je ekonominost deduktivnog postupka
(vremena i energije) i injenica to zahtjeva manje
nastavnikova stvaralatva
u suvremenoj nastavi induktivno deduktivni postupak;
uenik induktivno usvaja odreene sadraje matematike, a
nakon toga ih deduktivno primjenjuje u rjeavanju
pojedinanih zadataka.
 ANALOGIJA
oblik zakljuivanja pri kojem se iz opaanja da se dva
objekta podudaraju u odreenom broju svojstava ili odnosa
izvodi zakljuak da se oni podudaraju i u drugim svojstvima
ili odnosima koji se kod jednog objekta nisu izravno opaali
Objekt A ima svojstva s1, s2,, sk-1, sk , objekt B ima
svojstva s1*, s2*,, sk-1* . Svojstva s1*, s2*,, sk-1*
analogna su svojstvima s1, s2,, sk-1. Zakljuujemo da B ima
svojstvo sk*
zakljuci mogu i ne moraju biti istiniti, pa analogija nema
snagu dokaza
jako vana za matematiku, jer ona moe dati ideje za nove
spoznaje koje se nakon toga dokazuju
Analogija je veoma korisna i u nastavi matematike. ("slino
se izvodi", "ovo je zadatak slian prethodnom", )
 Laplace
"Glavna sredstva pomou kojih se otkrivaju istine u
matematici su indukcija i analogija."
Banach
"Matematiar je ovjek koji umije nai analogiju meu
tvrdnjama, bolji matematiar je onaj koji pronalazi
analogije meu dokazima, najbolji matematiar je onaj
koji uoava analogije teorija, no moe se zamisliti i onaj
koji meu analogijama vidi analogije."
 PRIMJERI i ZADACI:
1. Znamo da je (ab)2 = a2b2 , pa po analogiji
zakljuujemo da je (abc)2 = a2b2c2 . Ovu tvrdnju sada je
lako dokazati. Pokuajte.
2. Pravokutnik i kvadar imaju mnogo slinosti. Naime,
pravokutnik ima nasuprotne stranice paralelne, a
susjedne okomite. Nasuprotne stranice su sukladne. Isto
vrijedi i za kvadar. Ako je duljina dijagonale
pravokutnika d2 = a2 + b2 , koja bi mogla biti formula
za duljinu prostorne dijagonale kvadra? Je li time
dokazano da je to formula za dijagonalu kvadra?
 PROVJERIMO NAUENO

U sljedeim zadacima daj komentar na

tvrdnju koja se izrie. O kojoj se metodi
ili obliku zakljuivanja radi? Je li nain
razmiljanja ispravan? Je li zakljuak
ispravan?
 ZADACI ZA RAZMILJANJE

Negativni brojevi imaju ispred sebe - .

Broj ( -5) je negativan.
23 32 , 45 54, 67 76 . Zakljuujemo da je
am ma .
Obujam kvadra izraunava se po formuli
V=Bv=a b c , pa se obujam valjka rauna po
formuli V = B v = r2 v .
U ovom opisu jedne situacije iz razreda prepoznajte
misaone operacije o kojima smo uili
Uiteljica ita zadatak "Ako se za 1 dolar dobije 5 kuna, koliko e se
kuna dobiti za 150 dolara?". Uenici izdvajaju poznate i nepoznate
podatke i zapisuju ih na plou. Nakon toga, Maja na osnovu zapisanih
podataka ponavlja (prepriava) zadatak. Ona se sjetila da su na
prolom satu rjeavali slian zadata koji je glasio "Ako jedna koko
kota 30 kuna, koliko kota 5 koka?", pa odmah postavlja brojevni
izraz
x = kune
1 : 5 = 150 : x
x = 150 5
x = 750
Daje odgovor: Dobije se 750 kuna.
Uiteljica kae: Djeco, sada ovaj izraz x = dolari 5 moemo uzeti
kao formulu za preraunavanje dolara u kune.