Kineski zid predstavlja čovjekovo najveće graditeljsko dostignuće skupina obrambenih zidova s tornjevima u sjevernoj Kini 1987. godine upisan na UNESCO-v popis svjetske baštine 2007. godine izabran među sedam novih svjetskih čuda 10 do 16 6 do 8 m m zid se sastoji od više međusobno povezanih ili nepovezanih dijelova različite starosti i načina gradnje zid je prvobitno bio još duži danas se pretpostavlja da je sezao do pustinje Lop Nor, oko 500 km dalje na zapad od danas najzapadnije poznate točke zida jedan od kineskih naziva - "zid dug 10.000 lia" Li je stara kineska mjera za dužinu od oko oko 575,5 m, pa bi prema tome zid trebao biti dug 5.755 km U kineskom jeziku broj 10.000 znači beskrajno i beskonačno, pa prema tome, taj naziv bi značio otprilike "nezamislivo dugi zid". Povijest Najstari dijelovi zida sagrađeni su u 5. stoljeću prije Krista, a današnji izgled dobio je u 15. stoljeću
Vladari kraljevstva na sjeveru Kine dali
su izgraditi utvrde kako bi se zaštitili od Mongola i Tatara
221.godine prije Krista – vladar Shi Huang Dija ujedinio
je manja kraljevstva i osnovao dinastiju Qin
Sedam godina nakon ujedinjenja, vladar je izdao naredbu
o gradnji novih zaštitnih zidova i njihovu ujedinjenju sa starima u jedan moćni zid Gradnja je započela na sjevernoj granici Carstva s oko 300.000 radnika i velikim brojem političkih zatvorenika
Gradnja dugotrajna i mukotrpna
Zbog velikih ljudskih žrtava
Kineski se zid naziva i najvećim grobljem na svijetu jer su mnogi poginuli radnici ostali pokopani u samom zidu fotografija iz 1907. godine Od 1970. godine – otvoren za turističke obilaske te ga posjeti oko 10 milijuna turista godišnje
Najčešće se posjećuju dijelovi zida oko Pekinga
Budući da je zid stariji od 2000 godina neki dijelovi
su urušeni ili nestali, stoga su vlasti donijele zakon koji zabranjuje vađenje cigli, kamenja i gradnju kuća u blizini kako bi što bolje očuvali zid Za izgradnju je korišten kamen, a vezivni materijal rađen je od vapna i ljepljive riže
U svakoj od 25.000 tisuća kula mogla se smjestiti
manja vojna postrojba koja je mogla biti opremljena zalihama dovoljnim da se izdrži četveromjesečna opsada, a oko 15.000 tisuća signalnih tornjeva osiguravali su vezu s glavnim gradom Kineski zid kod Jinshanlinga Kineski zid kod Mutianyua, kod Pekinga
Kineski zid kod Badalinga
Kineski zid kod Simataia
Kineski zid kod Jiayuguana
U Kini postoje hramovi u kojima se štuje Meng Jiang Nu, žena čije su suze urušile zid na 400 kilometara. Legenda govori o ženi koja je krenula u potragu za svojim mužem, koji je sudjelovao u gradnji zida, te je nakon 3 godine njegovog nepronalaska, saznala da je umro od iscrpljujućeg rada. Legenda kaže da su njezine suze bile toliko snažne da su urušile zid. KRAJ