Razvijanje

glasovne
osjetljivosti –
pronađimo rimu

Ana-Marija Križanec, Helena Strahija, Lucija Vuk

Kolegij: Uvod u metodiku hrvatskoga jezika i
književnosti
 Što je to glasovna osjetljivost?

Glasovna osjetljivost – najvažnija predčitačka vještina, a odnosi se na razumijevanje da se riječi

sastoje od glasova, a da se glasovi mogu sastaviti u riječ
Temeljne vještine za učenje čitanja i pisanja odnose se na sposobnost djeteta da raščlani riječ na
slogove i glasove te da spoji slogove i glasove u riječi
– Razvojem glasovne osjetljivosti dijete će osvjestiti glasovnu strukturu riječi :
– da se riječ sastoji od glasova
– da ima dužih i kraćih riječi
– da se glasovi mogu nalaziti na početku, u sredini ili na kraju riječi
– da se glasovi u riječima slijevaju određenim redom
– da oduzimanjem ili dodavanjem nekih glasova možemo promijeniti značenje
riječi
– da neke riječi slično zvuče ( rimuju se )
GLASOVNA OSJETLJIVOST

– stečena u predškolskom razvoju

– zapravo, razvoj glasovne osjetljivosti traje do kraja 4. razreda
– Postupci za razvijanje glasovne osjetljivosti:
– svi oblici vježbe rastavljanja riječi na glasove i sastavljanja riječi, igre rime, igre
aliteracije, igre i aktivnosti razvrstavanja prema prvom ili posljednjem glasu, svi
oblici vježbanja abecednoga načela ,glasovna raščlamba i povezivanje glasa sa
slovom
– Čitanje se sastoji od dva bitna istodobna procesa: dešifriranja/ šifriranja i razumijevanja. Te su dvije sastavnice
čvrsto povezane i bez njihove međusobne prožetosti nema čitanja.

– Dobro razumijevanje proizlazi iz razvijenoga govora, a dobro dešifriranje iz razvijene glasovne osjetljivosti.
– Dobra razvijenost govora i dobra glasovna osjetljivost posljedice su djetetova
predškolskog razvoja
– Tiskovine, čitanje, slušanje priča, slikovnice, razgovor
– Razvijanje razumijevanja često se zanemaruje u fazi intenzivnog učenja čitanja,
a to se ne smije dopustiti ako se ima u vidu cjelovitost čitačkog procesa
Postupci za početno razvijanje razumijevanja
usmenog i pisanog govora jesu:

– dramatizacije (lutke, obitelji)

– igra trgovine, pošte, banke, ureda –
– igre uz upotrebu natpisa i tekstova
– slušanje i reproduciranje žive priče
– dijaloško čitanje slikovnice (smjer čitanja, stranice, dijelovi knjige)
– čitanje i prepričavanje slikovnice
– smišljanje drugog završetka priče
– smišljanje priče s drugim likovima
– traženje podataka u tisku (o kinopredstavama, kazalištu lutaka, programu klizališta i
bazena, izlasku i zalasku sunca, o smiješnim događajimasa životinjama itd.).
Pronađimo rimu

– sve aktivnosti za uočavanje rime -> razvoj osjetljivosti za glasovnu strukturu

riječi
– slušanje i učenje pjesmica u rimi
– zamjećivanje da različite riječi mogu imati isti završetak
– uočavanje da se riječi mogu raščlaniti na glasove
– rano djetinjstvo = čitanje i pjevanje pjesmica u rimi
– manjak teškoća kasnije
– u suvremenim predškolskim programima njeguje se:
– često slušanje
– ponavljanje
– dopunjavanje i učenje pjesmica u rimi
– različite igre s rimom
– naša dječja književnost bogata je pjesmicama za djecu
– dražest rime, smiješne i razigrane igre riječi
– Grigor Vitez, Luko Paljetak, Zvonimir Balog, Pajo Kanižaj..
– valja početi s najjednostavnijima, pa primijeniti složenije
Slušanje, ponavljanje, učenje
pjesmica u rimi (2-4 godine)
Tupa, tapa Uzbuna
Tapa tupa, Pčela zuji, Uka, buka, eto vuka.
čekić lupa. auto bruji. Taka, tuka, veli ruka.
Kovač kuje, Ura bije, Meke, keke, stalo jare,
a krt ruje. sunce grije. Strugnu vujo preko bare.

Lidvina Luketa Petar Knežević

Slušanje, ponavljanje, učenje
pjesmica u rimi (4-5 i pol godina)
Duga uha s mnogo duha
Pukla puška Strn od raži,
jedna njuška, zemlja smeđa
dugouška zeca kriju.
legla dolje, Iza leđa
grli polje. dva se uha
Lovac traži! lovcu smiju.

Luko Paljetak
Slušanje, ponavljanje, učenje
pjesmica u rimi (5 i pol-7 godina)
Zvijezde u gradu Zimi ko bijela vojska stupaju;
Ponekad noću ljeti se svu noć
zvijezde silaze u rijeci kupaju.
na gradske prilaze.
Katkad pred zoru
Ko kapi kiše svjetle na ulici
na prozore kucaju, u smetlarevoj
ko zrna rose drvenoj lulici.
u parku svjetlucaju. Ratko Zvrko
Poigraj se, rimu složi

– Svi sjede u krug tako da djeca vide jedna druge

– Voditelj objašnjava da će se poigrati riječima tako da će sastavljati pjesmice
– Bilo koja tema
– Djecu se može potaknuti obraćajući im se kao pjesnicima
– Djetetu se pokaže slika (npr. most) i ono govori riječi koje se rimuju s most (kost,
gost,..)
– Mogu se izmišljati nepostojeće riječi (lost, bost, ..)
– Odgajatelj recitira pjesmu i pri recitiranju izostavlja riječi koje se rimuju,a djeca
ih nadopunjavaju
– Npr. „Viče bijeli dan. Hajde, noći, van!
Njemu veli noć: doveče ću doć!”
– Kad odgojitelj dođe do riječi „van” i „doć” napravi stanku pa navedene riječi
izgovaraju djeca