K

Nj

1
 (definirati pojam modernizam, avangarda, objasniti raznolikost i brzinu smjene književnih pokreta u svijetu
književnosti; objasniti raznolikost pravaca, osposobljavanje učenika za primanje novihin infrormacija)

Uvod u avangardu

Što vam treba

ploča, krede u boji, papiri, mentalna mapa avangarde
Kako sat učiniti sat zanimljivijim/tijek sata
 Nacrtajte grozd i skupa s učenicima ponovite znanje iz književnosti 19.stoljeća.
 Nakon toga nacrtajte mapu uma na ploči.
 Pozovite učenike neka skupa s vama dodaju osnovne grane.
 Koristite se i informacijama koje ste već ponovili u grozdu.
 Obvezno se koristite kredama u boji.
 Tražite od učenika da i oni crtaju mapu uma u svojoj bilježnici.
 Kada ste nacrtali mapu uma prokomentirajte svaku granu i njene dodatke s
učenicima.
 Naglasite učenicima kako ćete svaki pravac posebno obraditi i da bi bilo dobro da
kod kuće pronađu neke tekstove koji bi mogli stajati uz pojedine pravce.
 Tražite neka netko od učenika samostalno prezentira nacrtanu mapu. Tako se
učenici navikavaju na samostalno izlaganje.
 Za kraj recite učenicima neka naprave činkvinu s pojmom avangarda.
 Ohrabrite učenike neka na taj način iskažu svoje osobno poimanje riječi
avangarda.
 Neka ih napišu na list papira.
 Izaberite najbolju i nagradite.

Sugestije
Dobro raspodijelite vrijeme, pripremite se kod kuće (okvirno za mapu i grozd) jer vam
crtanje na ploči može oduzeti dosta vremena pa vam jedan školski sat neće biti dovoljan.

Metode
grozd, činkvina, mapa uma

2
mentalna mapa

3
(objasniti pojam lirika, lirika književni rod, pojam pjesme, pojam stiha, strofe, ritma, rime, objasniti vrste lirskih
pjesama tematska podjela, povijesna podjela);osposobiti učenike da prepoznaju liriku kao književni rod, vrste lirskih
pjesama, vrste rima; razvijati osjećaj prema poeziji stihu uopće)

LIRIKA- književni rod, analiza pjesme

Što vam je potrebno:

čitanka, zbirke pjesama, razni autori, radni list, grafoskop ili računalo, videozapisi, ploča,
bilježnica, kasetofon
Kako sat učiniti zanimljivijim /tijek sata
 Nakon slušanja određenih pjesama (motivacija) učenicima podijelite tekst o
tome što je lirika, lirska pjesma, vrste lirskih pjesama, kompozicija lirske pjesme.
Metodom INSERT učenici će obnoviti svoja znanja o onome što znaju o lirici, ali
utvrditi i ono što ne znaju i ono o čemu bi htjeli više znati.
 Na grafoskopu ili računalu će biti prikazan isti tekst koji će svatko od učenika
dobiti.
 Nakon čitanja teksta, obrađenog metodom INSERT razgovarajte s učenicima o
samom tekstu (na ploči nacrtajte tablicu s oznakama INSERTA: √, +, -, ?, ). O
svakom detalju teksta bit će podrobno rečeno i objašnjeno.
 Kada utvrdimo koliko što (ne)znamo, želimo znati više, što nas zbunjuje,
podijelite učenike u grupe, svaka će skupina dobiti radni tekst (pjesmu) koju će
pokušati samostalno obraditi. Pjesme odaberite unaprijed, učenicima podijelite i
pomoćna pitanja kako bi lakše napravili (samostalno) interpretaciju pjesme. (ali
ne detaljnu).
 Nakon izvršene interpretacije predstavnik grupe predstavit će ostalim učenicima
pjesmu svoje grupe.
 Nakon što svaka skupina predstavi interpretaciju svoje pjesme, osvrnite se na
informacije iz teksta obrađenog INSERT - metodom i usporediti postojeće
informacije koje ste dobili (u koju kategoriju INSERTA mogu ići).
 učenici će još jednom utvrditi osnovne pojmove vezane uz liriku kao književni
rod, a zatim će činkvinom izraziti svoju ekspresiju lirike
 izrada činkvine

Sugestija
Podijelite učenicima evaluacijske listiće kako biste dobili povratnu informaciju glede
održanih sati. Ovakav pristup lirici tražit će od vas nekoliko nastavnih sati. Ako po prvi
put koristite metode suradničkog učenja obvezno uradite evaluaciju sata.

Metode
INSERT, skupni rad, individualni rad, zaključivanje, analiza, uočavanje

4
prilog

LIRIKA je književni rod- riječ dolazi od grč. riječi lyra- žičani instrument. Lirska
pjesma nastaje u antičko doba (još od 750. god. pr. Krista) u staroj Grčkoj kao usmeni
izraz čovjekove duše koja se raduje, voli, slavi bogove, tuguje. Pjesma prati čovjeka u
svim važnim životnim situacijama. Pjesma je bila spoj riječi, glume, plesa, pokreta (tkz.
sinkretizam). Poseban je naglasak na RITMU.
Lirska pjesma:
- književna vrsta u stihu i prozi
- izraz neposrednog, trenutnoga i osobnog iskustva lirskog pjesništva, pobuđuje
čitateljeve osjećaje, pokreće čitateljeve misli
- donosi čitatelju spoznaju
- govori čitatelju jedinstvom zvuka i smisla
- odlikuje se osjećajnošću i subjektivnošću

Teme i motivi lirske pjesme različiti su jer su vezani uz čovjeka i život koji prolazi kroz
ljubav, radost, ushit, sreću, nadu, htijenja, težnje ali i razmišljanje, strahovanje, tugu,
nezadovoljstvo, nesreću i patnju.
Lirska pjesma pjeva o ...
... ljubavi – od snatrenja i čežnje do poli i patnje
 ljubavna lirska pjesma
... čovjekovoj intimi, osjećajima, proživljavanjima, razmišljanju o postojanju i smislu
života, o svijetu uopće, o umjetnosti
 misaona ( refleksivna) lirska pjesma
... o prirodi koja je čest izvor pjesničkog nadahnuća
 pejzažna lirska pjesma
... socijalnom položaju ljudi, društvenoj nepravdi, o društvu općenito
 socijalna lirska pjesma
...domovini, zavičaju, materinskom jeziku
 domoljubna (rodoljubna) pjesma
...vjeri, religiji, duhovnosti
 duhovno-religiozna lirska pjesma

U lirskoj pjesmi misli, osjećaji iskazani su stihom. Stih je ritmička, zvukovna, sintaktička
i semantička(značenjska) cjelina. Stihovi se udružuju u strofe (sintaktička cjelina).
Razlikujemo ih prema broju stihova koje sadrže: distih- dva stiha, tercina – 3 stiha,
katren- 4 stiha, sestina- 6 stihova, septima – 7 stihova, oktava – 8 stihova
U lirskoj pjesmi postoji ritam: raspored jezičnih elemenata (glasa, sloga, riječi) koji se
ponavljaju. Ritam određuje- pravilna izmjena naglašenih i nenaglašenih slogova( vedro
nebo, vedro čelo), pravilna izmjena dugih i kratkih slogova (ve-dro ne-bo, ve-dro če-lo) i
intonacijska sredstva (naglasak, stanka, intezitet izgovora). Rima – slik, srok glasovno je
podudaranje na kraju stihova. Razlikujemo: aa bb cc (parna rima), ab ab(unakrsna),
abba(obgrljena), aaa(nagomilana) ab cb (nagomilana).
Pjesma može biti pisana i kao proza – pjesma u prozi (ima elemente lirike, lirsku temu,
ritam, stilske figure i slike koje se ponavljaju). Proza – jer je pisana u obliku rečenice.

5
Lirska se pjesma često služi stilskim figurama ili izražajnim sredstvima (glede stvaranje
bogatog jezičnog i književnog izraza)

Stilske figure ili izražajna sredstva:

a) figure misli: poredba, hiperbola, gradacija, ironija, sarkazam, paradoks- odnose
se na preneseno značenje riječi jer se novo značenje riječi mijenja
b) glasovne figure: onomatopeja, asonanca, aliteracija, anafora, epifora,
simploka, anadiploza – stvaraju zvukovne efekte koji pojačavaju značenje riječi
tako da se obogaćuju i pojačava intenzitet jezičnog izraza
c) figure riječi: simbol, metafora, personifikacija, epitet, eufemizam, sinegdoka,
alegorija – stvaraju promjenu osnovnog značenja riječi i tako nastaje bogatstvo u
mogućnostima upotrebe jezika.
d) figure konstrukcije: inverzija, retoričko pitanje, elipsa, asindeton, polisindeton
– ostvaruje osobit poredak riječi u rečenici tako da se odstupa od gramatičkog
rasporeda riječi, uspostavljaju se nova značenja i novi smisao u riječima

Tradicionalna podjela lirskih oblika:

U grčkoj književnosti razvili su se različiti lirski oblici. Pjesnik je pjevao o domoljublju,
bogovima, ljubavi, životnim radostima. Tako su nastali tradicionalni lirski oblici: oda,
himna, elegija, epigram, epitaf, ditiramb, idila, sonet.
a) oda- svečana lirska pjesma posvećena osobi, ideji, štovanju
b) himna – pjesma posvećena nekomu ili nečemu što predstavlja vrijednim najvećeg
štovanja
c) elegija – pjesma u kojoj se izražava žaljenje za prošlošću, izgubljenom ljubavlju,
mladošću
e) epigram - kratka , duhovita pjesma s neočekivanim završetkom
f) epitaf –nadgrobni natpis u pjesničkom obliku
g) ditiram –lirska pjesma koja zanosno slavi životne radosti
h) idila – slavi idiličnu sliku prirode
i) sonet- nastaje u novo doba, 14. st . u Italiji, tvorac Petrarca ( 2x4 i 2x3 strofe= 14
stihova)

Napomena: ovo najčešće uradim kod gradiva s kojim su se učenici susretali u osnovnoj
školi (može biti napisano i u kraćoj ili u dužoj, detaljnijoj verziji (ovisno o učenicima).

6
(osposobljavanje za uočavanje utjecaja društvenih okolnosti na ponašanje pojedinaca; razlučivanje mogućnosti između
htjeti i moći pojedinca u datom kontekstu; razvijanje kodeksa ne osuđivanja drugih zbog njihovih postupaka koji se ne
slažu s njihovim svjetonazorom bez sagledavanja okolnosti događanj)a

PRIJAN LOVRO – August Šenoa

Što vam je potrebno

fotokopije dijelova teksta pripovijetke, radni listovi s pitanjima u svezi teksta, računalo ili
grafoskop, ploča, kreda
Kako sat učiniti zanimljivijim/tijek sata
 Osvrnite se nakratko na značaj pripovijetke.
 Podijelite učenicima radne listiće na kojima će biti zapisana pitanja, smjernice na
što trebaju usmjeriti pozornost dok čitaju uvod pripovijetke.
 Nakon čitanja porazgovarajte s učenicima uz pomoć pitanja koja imaju o uvodu
pripovijetke. Uvod ih treba pripremiti za sam doživljaj pripovijetke, odnosno
doživljaj glavnog lika kroz odnos prema ženama koje su imale utjecaja na
njegovu sudbinu.
 Faze čitanja:
1. Učenicima dajte informaciju o tome tko je Lovro, njegov socijalni status,
njegove intelektualne osobine, i mogućnosti koje mu društvo pruža.
- na taj će se način učenici pripremiti za novi doživljaj -
2. Učenicima podijelite radne listove ( ulomak iz pripovijetke – susret Malvine i
Lovre )

Prva stanka
Pitanje: Jeste li očekivali da će se Lovro zaljubiti i što mislite kakve će to ostaviti
posljedice?

3. Nakon njihovog predviđanja daljnjeg tijeka radnje, učenicima dajte

informacija o onom što se stvarno u tekstu dalje događalo.

4. Učenicima podijelitei radni listići (ulomak iz pripovijetke – susret Lovro

Minka)

Druga pauza

7
 Pitanja: Jeste li iznenađeni takvim Lovrinim postupkom? Mijenja li to u vama
sliku o njemu?

5. Učenicima ponovno dajte informacije o slijedu događaja u pripovijetci – do

susreta s Anđelijom i nadom u bolji život

Treća pauza
Pitanja: Očekuje te li sretni završetak ove priče? Zaslužuje li Lovro sreću nakon
svega?

6. Pročitajte učenicima sam kraj pripovijetke

Četvrta pauza
Pitanja: Jeste li iznenađeni tragičnim završetkom ove priče. Što je Lovro iskazao
svojim samoubojstvom? Opravdavate li njegov čin?
 aktualizacija problema – fatalnost ženskih likova u Lovrinu životu

Sugestije
Ukoliko imate vremena razgovarajte s učenicima o karakteristikama romantičnog junaka
koje bi se mogle pronaći u Lovrinom načinu poimanja života. Možete učenicima
predložiti da sami sastave kraj pripovijetke odnosno da predlože kraj prije negoli im vi
pročitate stvarni kraj pripovijetke.

Metode
rasprava, razgovor, zaključivanje

8
prilog

Prijan Lovro

UVOD
1. Kako pisac karakterizira pisca svog vremena?
2. U čemu se sastoji najvećim dijelom osnovna fabula pripovijetke?
3. Kakvu bi pripovijetku željela pripovjedačeva sugovornica?
4. Koji je po pripovjedačevu mišljenju, osnovni nedostatak suvremene
pripovijetke?
5. Kako bi zapravo i što bi pisci morali opisivati?

1 pauza
Jeste li mislili kako će se Lovro zaljubiti ?
Što mislite kakve će to posljedice ostaviti?

2 pauza
Jeste li iznenađeni takvim Lovrinim postupkom?
Mijenja li to vaš stav o njemu?

3 pauza
Očekujete li sretan završetak priče?
Zaslužuje li Lovro sreću na kraju?

4 pauza
Jeste li iznenađeni tragičnim završetkom ove priče?
Što je Lovro iskazao svojim samoubojstvom
Opravdavate li njegov čin?

9
 (upoznavanje s jednom od najboljih antiratnih knjiga europske književnosti, socijalni momenti, stilske
karakteristike)

Hrvatski Bog Mars - Miroslav Krleža

Što vam treba

zbirka novela Hrvatski Bog Mars, papiri iz crtaćih mapa -plakati, flomasteri, ploča, 2
školska sata
Kako sat učiniti zanimljivijim /tijek sata
 Prije obrade najavite učenicima čitanje novela iz zbirke Hrvatski bog Mars.
 Podijelite učenike u onoliko skupina koliko novela želite da se pročita.
 Kada ste podijelili učenike u grupe odredite svakoj grupi naslov novele koju
moraju pročitati kod kuće (ovo sve pripada pripremnim radnjama).
 Porazgovarajte o dojmu koji su na njih ostavile pročitane novele, a zatim odredite
mjesto sjedenja svake grupe.
 Podijelite učenicima radne papire (blok -list iz crtaće mape) i flomastere.
 Recite učenicima kako će svaka skupina na svoj način izložiti sadržaj novele koju
su čitali, mogu nacrtati i dopisati tekst, mogu to uraditi putem grozda ili mentalne
mape.
 Najavite im prezentiranje novele ispred ostalih učenika.
 Naglasite dozvoljeno vrijeme prezentiranja (unutar 15 minuta).
 Ohrabrite učenike u izvršavanju ovog zadatka i dobivanju visokih ocjena.
 Recite učenicima kako će kod predstavljanja novele svaki učenik iz grupe morati
prezentirati po jedan dio te da moraju djelovati kao složna cjelina.
 Također im recite kako moraju najaviti naslov novele, ali i predstaviti sebe.
 Dajte učenicima dovoljno vremena za izradu plakata novele ( ne više od 30 min).
 Dajte im 10min kako bi se dogovorili glede prezentiranja.
 Recite im kako, ukoliko im zatreba, mogu zatražiti vaš savjet prilikom izrade
plakata.
 Pozovite grupu po grupu ispred ploče.
 Neka prilijepe svoj plakat prije izlaganja.
 Ponovite učenicima kako unutar 15 minuta moraju predstaviti svoje novele.
 Zatražite od slušača neka ih nagrade pljeskom.
 Recite učenicima da mogu postaviti jedno do dva pitanja članu iz prezentirajuće
grupe u svezi novele.
 Na kraju zajedno s učenicima zaokružite tematsku cjelinu zbirke kao i stilske
karakteristike
 Uočite zašto je ovo jedna od najboljih antiratnih knjiga europske književnosti

Sugestije

10
Dozvolite učenicima maksimalnu kreativnost u izradi i prezentaciji njihove novele.

Metode
skupni rad, individualni rad, izlaganje, uočavanje, analiziranje

(spoznati značajke filozofije apsurda, odnos Mersaulta i svijeta, prihvaćanje apsurda, razviti bit filozofije
apsurda, apsurd u svijetu i životu)

Stranac -Albert Camus

Što vam treba

tekst Mit o Sizifu, roman Stranac, ploča, kreda, papir, olovka
Kako sat učiniti zanimljivijim/tijek sata
 Pročitajte učenicima tekst Mit o Sizifu i porazgovarajte o njihovom dojmu.
 Nacrtajte grozd na ploči s imenom romana u centralnom grozdu.
 Potaknite učenike na stvaranje četiri glavne podteme vezane za radnju romana.
 Ohrabrite učenike neka nabroje što više podataka u svezi svake podteme koju
navedu. Podteme mogu biti: Meraultov odnos prema svijetu, Mersaultovo
ponašanje tijekom suđenja, odnos Mersaulta prema samom sebi, ili osnovni
podatci o Mersaultu itd. Važno je da se kroz crtanje grozda uoče najvažnije
značajke u svezi glavnog lika i filozofije apsurda. Ovo vam može zahtijevati i 30
minuta ili cijeli sat, ali na taj način ćete dobiti sliku odnosa učenika prema
pročitanom romanu, a i povratnu informaciju o pročitanosti romana.
 Najavite učenicima raspravu metodom uglovi. Ukoliko učenici do sada nisu
upoznali metodu uglovi objasnite im.
 Na ploči napišite temu rasprave Mersault pozitivan ili negativan junak.
 Kad se učenici podijele u grupe, upozorite učenike da argumenti koje iznose
moraju biti dokazani činjenicama.
 Skupina koja uspije povećati broj svojih istomišljenika svakako treba nagraditi
boljom ocjenom.
 Tijekom učeničke rasprave možete sebi bilježiti komentare kako biste kasnije
mogli izvesti ocjenu za svakog učenika.
 Potaknite učenike na iznošenje svojih stavova.

Sugestija
Često se dogodi da učenici rasparavu o Mersaultu prebace na iznošenje vlastitih stavova i
primjera iz života. Dozvolite im to, ali ne dozvolite da to nadvlada bit rasprave.

Metode
grozd, uglovi, rasprava, zaključivanje, analiziranje

11
(uočiti pjesnikov značaj u razvoju hrvatske modernističke poezije; stvaranje stvaralačkog mišljena,
osposobljavanje učenika za rješavanje problemskih zadataka, osposobljavanja za prijenos stečenog
znanja i vještina)

Vladimir Vidrić – stvaralaštvo

Što vam treba

esej Antuna Barca Umjetnost i bol, tekstovi pjesama (Pejzaž I, Pejzaž II, Pomona),
čitanka, vodič za interpretaciju, ploča, kreda, papir iz crtaće mape, flomasteri
Kako sat učiniti zanimljivijim /tijek sata:
 Na početku sata recite učenicima što će raditi tijekom sata.
 Podijelite ih u skupine tako što će svaki učenik izabrati broj određene boje, boja
određuje pripadnost grupi.
 Objasnite učenicima kako u svojoj skupini moraju izabrati predstavnika koji će
nakon završetka zadatka preuzeti ulogu nastavnika i prezentirati ispred ostalih
učenika pjesmu koju je za zadatak dobila njegova skupina.
 Učenicima podijelite različite materijale(s obzirom na zadatak odnosno pjesmu).
 Radeći na zadanom tekstu učenici će međusobno iskazivati svoj stav, prije nego li
pristupe rješavanju problemskih zadataka.
 Učenici tijekom rada trebaju pratiti vodič za čitanje (zadana pitanja) te na taj
način riješili postavljeni problem.
 Nakon riješenog zadatka odabrani učenik iz svake skupine prezentira određenu
pjesmu.
 Obratite pozornost da ostali učenici slušaju i zapisuju u svoje bilježnice.
 Nakon što sve skupine dobiju informacije u svezi stvaralaštva Vladimira Vidrića,
podijelite svakoj skupini i papire i flomastere za izradu panoa njihovog zadatka.
 Učenici trebaju izabrati predstavnika koji će biti vodič- tumač ostalima na putu
kroz galeriju. Na ovaj način učenici se vježbaju izlaganju pred drugima,
međusobno mogu podijeliti doživljaj Vidrićeve poezije, njenih stilskih
karakteristika i izvora, a ujedno se utvrđuju novostečene informacije

Sugestije
Učenici vole biti u ulozi nastavnika, držite se zadanog vremena. Potrebna su vam 2
školska sata.

Metode
problemsko čitanje, razmisli/ razmijeni u paru ili skupini, vodič kroz čitanje, rad na
tekstu, galerija

12
(upoznavanje lirsko-epske pjesme, upoznavanje s društveno-povijesnim prilikama za tumačenje pjesme; razvijanje
stvaralačkog mišljenja, osposobljavanje učenika za rješavanje estetskih problema; ljubav prema majci i prema
narodnoj poeziji)

HASANAGINICA-
narodna pjesma/balada

Što vam treba

čitanka, radni listići, ploča, krede u boji
Kako sat učiniti zanimljivijim/tijek sata
 Najavite i pročitajte pjesmu.
 Povedite kratki razgovor s učenicima kako biste im pomogli smjestiti radnju
pjesme u povijesni kontekst.
 Osvrnite se na karakteristike patrijarhalnog društva.
 Još jednom učenicima pročitajte pjesmu(mogu učenici i samostalno pročitati
pjesmu) te im objasnite značenje nepoznatih riječi.
 Najavite učenicima postavljanje problema u obliku teze “Hasanaginica je kriva
bez krivice”.
 Podijelite učenike u skupine tako što ćete im dati izvlačiti brojeva pa će oni koji
izvuku broj jedan biti jedna skupina, broj dva druga skupina itd.
 Učenicima (odnosno skupinama) podijelite radne listiće, različite za svaku
skupinu.
 Ohrabrite učenike u rješavanju njihovih problema.
 Naglasite im kako vas mogu uvijek pitati za sugestiju ili savjet pri rješavanju
problema.
 Recite im neka svoje odgovore zapisuju u bilježnici.
 Najavite im kako će svaka skupina putem svog predstavnika iznijeti svoj stavu u
odnosu na postavljeni problem (sa svojih radnih listića )
 Stvorite zaključak putem diskusije - neravnopravni položaj žene u patrijarhalnom
društvu doveo je do toga da je Hasanaginica bez krivice kriva.
 Izradite činkvine ili mentalne mape.

Sugestije
Ovakvim načinom rada učenici se uče suradničkom učenju, slušanju jedni
drugog, razmijeni misli i izlaganje.

Metode
skupni rad, usmjereno čitanje, metoda recepcije, izlaganje, diskusija

13
prilog

Pripremni zadatci

1. Obrati pozornost na sudbonosne događaje u Hasanaginici i na njihove odjeke

u duši nesretne majke. Imenuj događaje, te obilježi epska i lirska mjesta. Uoči
njihovu usklađenost.

2. Objasni vrstu i podrijetlo srama koji je spriječio Hasanaginicu u posjeti

ranjenom mužu
(prilikom objašnjavanja ne zaboravi uzeti u obzir položaj žene u
patrijahalnom društvu) – Tko ima moralno pravo u njegovanju
bolesnika: majka, sestra, supruga?

1. Hasanaga je potjerao svoju ženu od kuće. Odredi u tom postupku učešće

njegovih osjećaja, razuma, navika i društvenog položaja.

2. Kako brat postupa prema Hasanaginici? Je li te tu nešto iznenađuje?

Usporedi Pintorović bega i Hasanagu i uoči sličnosti u njihovom ponašanju.

1. Obrati pozornost na ubrzan tijek zbivanja u baladi i na njihovo vremensko

određivanje. – Što ti tu ostaje nedorečeno, nejasno i neizrečeno? – Koje bi
podatke još želio/la znati?

2. Objasni ponašanje likova u završnom događaju. Učini to s pozicije

Hasanaginice, Hasanage, njihove djece i objektivnog promatrača.

1. Što je sve utjecalo na tragičnu sudbinu Hasanaginice? Potraži krivce za njenu

patnju i smrt. Poredaj ih po stupnju odgovornosti.

2. Vrati se na početnu sliku u pjesmi. Kako djeluje njeno prostranstvo i

bjelina

14
(razvijanje govorne kulture (vještina vođenja dijaloga, prezentacija i javno nastupanje); razvijanje pismene
i književne kulture (vježbanje pisanja u obliku deseterca, eksperimentiranje s drugim oblicima pismenog
izražavanja); poticanje kritičkog mišljenja)

HASANAGINICA- narodna pjesma/balada (2 način

obrade)

Što vam treba

fotokopija teksta pjesme Hasanaginica, fotokopija s kratkim karakteristikama balade;
dijelovi slagalica za podjelu u skupine
Kako sat učiniti zanimljivijim/tijek sata
 Najavite učenicima kreativnu igru koja je vezana za sami tekst Hasanaginice
 Podijelite učenike u 5 ili 6 skupina. Skupine možete odrediti putem slaganja
slagalica (puzzle) ili na neki drugi, vama odgovarajući, način.
 Kada su učenici podijeljeni u skupine, podijelite svakom učeniku fotokopiju
teksta pjesme.
 Podijelite svakom učeniku i fotokopiju s kratkim karakteristikama balade.
 Podijelite zadatke svakoj skupini. Zadatke pročitajte glasno kako bi ih i članovi
ostalih skupina mogli čuti.
 Recite članovima 1. skupina: “Zamislite se u ulozi branitelja Hasanage, odnosno
njegovih postupaka. Trebate se što više uživiti u ulogu branitelja Hasanage kako
biste ga mogli uspješno braniti. Pokušajte koristiti sva svoja znanja, sve što znate
iz povijesti, društvu tog vremena, odnosu muškarac – žena. Važno je da nađete što
više pravih razloga za obranu Hasanage. Poglavito obratite pozornost na dio u
pjesmi kada Hasanaga poručuje Hasanaginici: Ne čekaj me u dvoru bjelomu, ni
u dvoru ni u rodu momu. Zašto je Hasanaga tako odlučio? Vodite računa o
načinu na koji prezentirate vašu obranu Hasanage.“
 Recite članovima 2. skupine:“Vaš zadatak glasi: postajete branitelji Hasanaginice.
Zamislite se u ulozi branitelja Hasanaginice. Trebate se što više uživiti u ovu
ulogu branitelja Hasanaginice kako biste je uspješno branili. Pokušajte koristiti
sva svoja znanja, spoznaje iz povijesti, društvu tog vremena, odnosu muškarac –
žena u patrijarhalnom društvu. U svojoj obraniti trebate riješiti ključni trenutak u
pjesmi: zašto Hasanaginica od srama nije otišla u obilazak muža. I vi trebate
voditi računa o načinu na koji ćete prezentirati svoju obranu.“
 Recite članovima 3. skupine: „Morate napisati nastavak pjesme. Vaš zadatak je
da u formi deseterca smislite drukčiji nastavak pjesme od trenutka (stiha) kada
Hasanaga kaže:“ Ne čekaj me u dvoru bjelomu, ni u dvoru ni u rodu momu.“
Prvo se dogovorite o sadržaju nastavka pjesme, a zatim to prevedite u deseterac.
Imate potpunu slobodu kreirati slijed događaja onako kako želite. Pjesma ne
mora više imati tužan kraj, znači da to neće više biti balada, ali je bitno se držite
forme deseterca.“

15
  Recite članovima 4. skupine: „ Vi ćete biti novinari pa ćete sadržaj pjesme
napisati u obliku novinskog članka ili reportaže. Vaš zadatak je da događaj koji
se dogodio u pjesmi opišete na način kako to čine novinari kroz formu članka ili
reportaže. Zamislite sebe kao osobe koje su živjele u vrijeme kada se priča o
Hasanaginici dogodila. Opišite detaljno uvjete u kojima se događaj zbio, točno
vrijeme i mjesto; opišite likove, kako su izgledali, kako su bili obučeni, kako su
živjeli, njihove karaktere i što se dogodilo.“
 Recite članovima 5. skupine: „Skupina treba izvući što više poruka (misli) iz
pjesme i mora ih sastaviti u obliku narodnih umotvorina (pitalica, poslovica):
„Vaš zadatak je da pjesmu raščlanite na što sitnije cjeline - jedinice značenja,
koje mogu biti stih ili dio stiha, pjesnička slika i sl. i pretočite ih u formu narodne
umotvorine. Pokušajte pronaći i sastaviti što više takvih poruka.“
 Ne zaboravite ohrabriti svoje učenike u izvršavanju ovih zadataka.
 Najavite učenicima vrijeme koje imaju za izradu zadatka. Neka vrijeme za izradu
zadatka ne bude manje od 30 minuta.
 Naglasite učenicima kako će se prezentacija radova skupina odvijati onim redom
kojim su dobivali i zadatke.
 Poslije prezentacije prve i druge grupe predvidite vrijeme za njihov dijalog,
odnosno grupe imaju mogućnost da svojim protuargumentima odgovaraju na
argumente suprotne skupine.
 Vodite računa o tome da ova diskusija ne prijeđe određeno vrijeme.
 Ne dozvolite učenicima upadice.
 Dozvolite članovima ostalih skupina da se uključe u raspravu.
 Ne zaboravite nagraditi svaku prezentaciju pljeskom.
130

Sugestije
Prije ove kreativne izvedbe pripremite učenike odnosno neka učenici kod kuće odgovore
na pitanja u svezi sadržaja Hasanaginice. Također prije ovakvog načina izvedbe nastavne
jedinice porazgovarajte s učenicima kako biste bili sigurni da su razumjeli bit balade. S
obzirom da se radi o dosta zahtjevnim zadatcima vi odredite koja će skupina dobiti koji
zadatak. Pored ovih zadataka vi možete dodati neke svoje ili smanjiti broj skupina.

Metode
frontalni, skupni, zaključivanje, analiza, prezentiranje, diskusija

16
(navikavati učenike i na vizualnu provjeru pročitane lektire, uočavanje i opisivanje detalja s fotografije,
određivanje trenutka)

Provjera pročitane lektire fotografijom

Što vam treba

fotokopije slika iz određene predstave ili video zapis
Kako sat učinite zanimljivijim/ tijek sata
 Pronađite fotografije iz dramske predstave djela koje obrađujete za lektiru (npr.
Hamlet, Romeo i Julija, Dundo Maroje, Gospoda Glembajevi)
 Recite učenicima kako ćete o pročitanoj lektiri razgovarati uz pomoć fotografija.
 Na panou pokažite sliku koja predstavlja određeni segment iz pročitanog djela ili
podjelite učenicima fotokopiju određene fotografije.
 Postavite im pitanja u svezi određene slike i tako nižite nekoliko slika i pitanja.
 Međutim, možete podijeliti učenike u grupe i podijeliti im nekoliko fotografija,
svakoj grupi drugu fotografiju.
 Postavite im zadatak npr.- Promotrite prizor iz kazališne predstave Romea i Julije
i odredite sve detalje vezane uz događaj i likove, a u svezi cjelokupne radnje.-
 Ohrabrite učenike neka slobodno izraze svoje misli u svezi određene scene u
smislu kako bi oni možda taj određeni prizor ili scenu iz djela drukčije postavili -
kritički osvrt.
 Kada porazgovarate i provjerite pročitanost lektire putem određenih fotografija sa
svakom slikom, slike možete zamijeniti novim slikama i tako svakoj grupi dati
mogućnost da još jednom dokažu i pokažu pročitanost djela.
 Nakon razgovora o djelu putem fotografija recite učenicima kako ćete napraviti
rezime cijelog djela i odrediti njegove osnovne značajke.
 Pozovite svaku grupu neka odgovori na postavljena pitanja.
 Nakon određenog vremena pozovite predstavnike grupe neka pročitaju odgovore.
 Neka svaki predstavnik da odgovor na drugo pitanje.
 Pozovite članove drugih skupina da daju komentar ili dopune odgovor koji je dao
predstavnik suprotne skupine.
 Napravite evaluacijski listić

Sugestije
Pozovite učenike neka sami predlože kako bi oni napravili kazališnu predstavu nekog
djela

Metode
skupni rad, rad u paru, izlaganje, uočavanje, analiziranje, zaključivanje

17
prilog

18
19
(tragedija u stihovima, tema je ljubavna, ideje, likovi, kompozicija djela; razviti sposobnost interpretacije
ulomka i uočavanje ideje djela; ljubav kao temeljna ljudska vrijednost koja pobjeđuje zlo i mržnju )

Provjera pročitane lektire analizom ulomka

(Romeo i Julija- W. Shakespeare)

Što vam treba

tekst ulomka iz određene lektire, radni listovi
Kako sat učiniti zanimljivijim/ tijek sata
 Učenici će kod kuće pročitati cijelu tragediju «Romeo i Julija».
 Prokomentirajte s učenicima o njihovim dojmovima pročitanog djela, osvrnite se
na suvremenost teme.
 Pozovite učenike neka utvrde temeljne pojmove vezane za ovu tragediju.
 Podijelite učenike u skupine (poslužite se nekim interesantnim načinom stvaranja
skupina).
 Podijelite učenicima tekst ulomka koji će obrađivati (za svakog učenika po jedan
primjerak teksta)
 Nakon čitanja ulomka podijelite radne listiće s pitanjima za interpretaciju svakoj
skupini.
 Odredite točno vrijeme rada.
 Upozorite učenike kako svi članovi skupine imaju pravo davanja odgovora na
postavljeno pitanje.
 Ne zaboravite vrijeme. Pridržavajte ga se.
 Napomenite učenicima kako će članovi suparničkih skupina imati pravo
nadopuniti ili ispraviti, ukoliko se ne slažu, odgovore prezentirajuće skupine.
 Nakon završetka rada postavite učenicima par pitanja u svezi smještanja
određenog inserta u dati okvir radnje.
 Pozovite članove prve skupine neka daju odgovore na svoja pitanja: ukoliko imate
grafoskop ili računalo prikažite prozirnicu ili video zapis s pitanjima kako bi ih
vidjeli i članovi ostalih skupina.
 Nakon što sve skupine iznesu odgovore na svoja pitanja i tako dobijete cjelovitu
interpetaciju pozovite učenike na iznošenje vlastitih dojmova određenog ulomka.
 Nakon završetka interpretacije potaknite učenike na kratko iznošenje tijeka
radnje.

Sugestija
Ostatak sadržaja možete najlakše s učenicima prepričati ako se poslužite kompozicijom
dijela

Metode
skupni rad, individualni rad, čitanje, analiziranje, uočavanje, zaključivanje

20
prilog

pitanja za skupni rad- analiza ulomka

 Što je tema ovog odlomka iz tragedije Romeo i Julija?

 Što je pravi razlog susreta Romea i Julije?
 Kakvoj su opasnosti izložili mladi zaljubljenici?
 Što nam o Romeu, a što o Juliji otkriva scena i dijalog pri noćnom susretu?

 Je li Julija iznenađena? Je li ona stvarno željela i očekivala Romeov dolazak?

Koji su se osjećaji pojavili kod nje prema njemu?
 Na koju ga opasnost odmah upozorava?
 Koje karakterne osobine krase Romea? Zaključi to:
a) prema načinu njegovog dolaska u voćnjak,
b) iz njegova odnosa prema Julijinoj rodbini,
c) iz njegovih riječi o shvaćanju ljubavi
d) iz načina na koji iskazuje svoje osjećaje
 Što nam o Romeovom shvaćanju ljubavi govore stihovi iz početnog dijaloga:

“ Jer međe kamene zapriječit neće ljubav;

Što ljubav može, kušat se usuđuje.”

U čemu je značenje tog posljednjeg stiha: Objasni.

a) da je ljubav izazov kojemu se ne može odoljeti
b) da ljubav svojom snagom ruši sve zapreke, pa i one najveće

 Zašto Romeo drži kako je više opasnosti za nj u Julijinu oku nego u mačevima
njezinih rođaka?
 Kako Romeo otkrivanjem svojih osjećaja nastoji steći i zadržati Julijine
osjećaje? Kojim se pjesničkim slikama izražava?
 Je li Romeova pjesnička rječitost samo govornička vještina kojom prikriva
strast prema “zabranjenom voću” ili je izraz njegovih iskrenih osjećaja?
 U kakvom se svijetlu otkriva Julija?

21
prilog
pitanja za skupni rad- analiza ulomka

 Što Julija otkriva svojim strahom za Romea?

 Je li Juliji stvarno stalo do Romeovih osjećaja?
 Kako Julija razmišlja o ljubavi? Zaključi to iz njezinog dijaloga?
 Koji dio dijaloga pokazuje kako je Julija iskrena i otvorena, ali i oprezna i
sumnjičava djevojka?

 Zašto se Julija boji svoje slabosti – otvoreno izražene naklonosti prema Romeu?
 Zašto Julija drži svoj susret s Romeom nepromišljenim, prenaglim i nenadanim:
a) zato što joj je stvarno drago da je do njega došlo ili
b) zato što je svjesna kako se njihova ljubav još nije potpuno razvila?
 Obajsni stihove:

“Dah plodni ljeta može ljubav taj pup

U divan razvit cvijet dok sretnemo se opet.”

 Ima li u toj sceni najave tragičnog završetka Romeove i Julijine ljubavi?

22
(interpretacija pjesme, uočavanje motiva i pjesničkih slika, stjecanje znanja o hrvatskoj himni)

Horvatska domovina –
Antun Mihanović

Što vam treba

tekst pjesme, radni listovi, napravite PowerPoint
Kako sat učiniti zanimljivijim/tijek sata
 Najavite učenicima obradu pjesme.
 Recite učenicima neka se naslone na naslonjače svojih stolica i neka poslušaju
vaše čitanje pjesme (ili ih iznenaditi snimkom vašeg glasa, recitacije) Nakon
vašeg čitanja recite učenicima neka još jednom u sebi pročitaju tekst pjesme. Sada
podijelite učenike u 7 skupina (svaka skupina 2 strofe)
 Pokažite učenicima prvi i drugi slajd (naslov pjesme i podaci o životu pjesnika).
Dozvolite učenicima vrijeme kako bi pročitali i zabilježili tekst o životu pjesnika.
 Pokažite im slajd na kojem će biti informacija kada i gdje je prvi put objavljena,
tko je uglazbio pjesmu i godinu kada je prihvaćena za hrvatsku himnu pod
nazivom Lijepa naša domovino. Za otkrivanje pjesničkih slika učenicima je
dovoljno 10 minuta.
 Pozovite predstavnika svake skupine neka prezentira i zapiše na ploči osnovne
motive pjesničke slike.
 Pozovite učenike da zajedno nakon otkrivanja motiva i pjesničkih slika odredite
stilske karakteristike.
 Nakon toga pokažite učenicima slajd na kome ćete napisati «Dokaži zašto je
Horvatska domovina lirska pjesma». Na njemu obuhvatite temu, motive, stih,
strofa, ritam, rima, izražajna sredstva.
 Razgovarajte s učenicima o svim ovim komponentama kako bi učenici stvarno
mogli osjetiti bilo lirske pjesme.
 Odredite vrstu lirske pjesme uz objašnjenje značenja.
 Nakon ovog možete učenicima pokazati cijelu prezentaciju Horvatske domovine
koju ste pripremili te na taj način još jednom ponoviti informacije u svezi pjesme
Horvatska domovina.

Sugestija
Ako pjesmu obrađujete u osnovnoj školi pomozite učenicima pri interpretaciji pjesme,
poglavito kod traženja izražajnih sredstava. Možete učenicima reći da oni izrade PP te ga
prikažite na sljedećem satu.

Metode
skupni rad, uočavanje, zaključivanje, analiziranje, prezentacija

23
prilog

- izgled jednog slajda-

Zb og čega je H or va t sk a d om ovin a lir sk a p jesm a ?

(d ok a zi)

TEMA R I T AM
* d o m o vin a * u jed n a čen
M OT I VI R IMA
* p r ir o d a * a b a b ( u n a k r sn a )
* čo vje k AŽAJ NA / ST I LSK A
I ZR AŽ
* n ar od SR E D ST VA
* o b i ča ji * m et a fo r a
* r o p st vo * p or ed b a
* b o r b a za o slo b o đen je * a n a for a
* p o b je d a * a sid en t on
ST I H
* h ip er b o la
* veza n i / r im a
* p er so n ifik a cija
ST R OF A
* k a t r en * eu fem iza m
* r et or i čk o p it a n je

24
(razvijanje kreativnog mišljenja zaključivanje, analiziranje razvijanje
kreativnosti kod učenika igrom asocijacija)

Ponavljanje gradiva- kreativna igra asocijacija

europska renesansa, W. Shakespeare, Hamlet, Romeo i Julija/ ili hrvatski
realizam…

Što vam treba

radni listovi, ploča, krede u boji (ili računalo i video zapis)
Kako sat učiniti zanimljivijim/tijek sata
 Reći ćete učenicima kako ćete igrati igru asocijacija te na taj način ponoviti
znanja o europskoj renesansi, Williamu Shakespearu i njegovim tragedijama
Hamletu i Romeu i Juliji
 Učenicima će te podijeliti papire na kojima su nacrtane prazne tablice.
 Zatim im objasnite kako će igrati igre asocijacija:
- igra će započeti kada moj pomoćnik ili ja izgovorim broj pod kojim je u imeniku
upisan učenik npr. 7
- taj učenik otvara polje, npr. A4, a ja ili pomoćnik izgovaramo pojam koji je u tom
polju. Moj ga pomoćnik zapisuje u polje, a ostali učenici u svoje tablice
- ako broj 7 ima rješenje stupca ili konačno rješenje, otvorit ću mu i ostala polja -
da bi osvojio bodove, učenik mora točno i detaljnije objasniti zašto je baš to
rješenje stupca ili konačno rješenje
- moj pomoćnik bilježi na ploči imena učenika i bodove koje su osvojili: 5 bodova
za rješenje stupca, 15 bodova za konačno rješenje
 Od učenika tražite detaljno objašnjenje kod rješenja stupca ili konačnog rješenja
kako bi osvojili bodove jer na taj način učenici pokazuju znanje koje ne može biti
nagrađeno ako je samo na razini prepoznavanja.
 Ako učenik ne zna rješenje stupca ili konačno rješenje, ponovno izgovorite broj iz
imenika i igra se nastavlja.
 Površnost se kažnjava oduzimanjem bodova.
 Najbolji učenik se nagrađuje ocjenom ili nekim darom npr. čokolada.
 Izaberite pomoćnika među učenicima koji će na ploči nacrtati veliku tablicu
ukoliko to ne radite putem računala.
 Učenicima ponudite izbor između 4- riju koverti. Svaka će koverta sadržavati
asocijacije za jedan određeni pojam.
 Igra će započeti kada vi ili vaš pomoćnik izgovori broj pod kojim je u imeniku
upisan učenik npr. 7.
 Nakon završetka otvaranja i pogađanja svih asocijacija nagraditi te najboljeg
učenika ili skupini.
 Aktivnost nakon sata: predložit ću učenicima da sami sastave igru asocijacija o
određenoj temi.

25
Sugestija
Ovo je vrlo učinkovit način ponavljanja gradiva. Na ovaj, zabavni način učenici saznaju o
svom znanju ili neznanju, a ujedno uče brzo reagirati u rješavanju zadatka. Neka vam
papiri za svaku novu asocijaciju budu drukčije boje. Učenici vole ovaj način ponavljanja.
Možete ga koristiti za bilo koje ponavljanje. Asocijacije se mogu igrati individualno ali i
u skupini.

Metode
individualni, rad u skupini, razgovor, pogađanje, zaključivanje, analiziranje

26
prilog
ponavljanje-kreativna igra(W. Shakespeare)

.
A1 B1 C1 D1
ELIZABETA PRVA ROMEO I JULIJA SLABOSTI IME TI JE PETRARKA
ŽENA
A2 B2 C2 D2
ZALJUBLJENI HAMLET OTROV XVII. CXXX. CXVI.
SHAKESPEARE

A3 B3 C3 D3
ENGLESKA KRALJ LIR YOSIHOVA LUBANJA 3x4 1x 2 = 14

B4 C4 D4
A4 MAGBET KAKVO JE REMEK DJELO Dok ono gleda i dok
KAZALIŠTE ČOVJEK dišule i stih moj živ je,
i život mi moj
A5 B5 C4 D5
OTHELLO OFELIJA 1609.
16. STOLJEĆE

RENESANSA TRAGEDIJA HAMLET SONETI

WILLIAM SHAKESPEARE

A1 B1 C1 D1
MJESTO I VRIJEME (14., ESEJ ANTIKA- GRČKA LODOVICO ARIOSTO
15. i 16. st.)

A2 B2 C2 D2
UMJETNOST VITEŠKI JUNAČKI EPOVI PETRARKA CERVANTES

A3 B3 C3 D3
TALIJANSKI JEZIK VITEŠKI ROMANI VERGILIJE SHAKESPEARE

B4 C4 D4
A4 PASTIRSKE IGRE PLAUT RABELAIS
LEONARDO DA VINCI
A5 B5 C4 D5
BUKOLIČKA LIRIKA ANTIKA-RIM MONTAIGNE
FIRENCA, RIM

ITALIJA KNJIŽEVNOST UZORI PISCI

R E N E S A N S A

27
ponavljanje-kreativna igra(W. Shakespeare)

A1 B1 C1 D1
ENGLESKA KRALJ SLABOSTI IME TI JE LJUBAV
ŽENA
A2 B2 C2 D2
ZALJUBLJENI MIŠOLOVKA OTROV SAMOUBOJSTVO.
SHAKESPEARE

A3 B3 C3 D3
STRATFORD STRIC YOSIHOVA LUBANJA 3x4 1x 2 = 14

B4 C4 D4
A4 ZAPEČAĆENO PISMO KAKVO JE REMEK POLOBIJE
KAZALIŠTE DJELO
ČOVJEK
A5 B5 C4 D5
UBOJSTVO OFELIJA TRAGIČNI LIK
1564. – 1616. godina

WILLIAM SHAKESPEARE KLAUDIJE HAMLET OFELIJA

H A M L E T

A1 B1 C1 D1
VRT JULIJA 8 DANA SVAĐA

A2 B2 C2 D2
BALKON DADILJA OTROV CAPULETI.

A3 B3 C3 D3
PLES ROZALINA YOSIHOVA LUBANJA MONTECCHI

A4 B4 C4 D4
Na lakim krilima ljubavi… PARIS KAKVO JE REMEK DJELO GRAĐANSKA KLASA
ČOVJEK

A5 B5 C4 D5
MJESTO RADNJE ROMEO OFELIJA TRAGIČNI LIKOVI

VERONA LIKOVI KOMPOZICIJA RODITELJI

ROMEO I JULIJA

28
ponavljanje- kreativna igra (hrvatski realizam)

A1 B1 C1 D1
GODINA ŠENOINE SMRTI ANTE KOVAČIĆ U REGISTRATURI NACIONALNO PITANJE

A2 B2 C2 D2
VLADAVINA K. SILVIJE STRAHIMIR POSLJEDNJI STIPANČIĆI PROPADANJE PLEMSTVA
HEDERVARIA KRANJČEVIĆ

A3 B3 C3 D3
HRVATSKA STRANKA JOSIP KOZARAC MOJSIJE SOCIJALNA
PRAVA PROBLEMATIKA

A4 B4 C4 D4
SLAVONIJA VJENCESLAV NOVAK POD STARIM KROVOVIMA ODNOS SELO – GRAD

A5 B5 C5 D5
SENJ I PRIMORJE KSAVER ŠANDOR ZAČUĐENI SVATOVI PSIHOLOŠKA I
GJALSKI OPĆELJUDSKA
PROBLEMATIKA

HRVATSKA PISCI DJELA TEME

HRVATSKI REALIZAM

A1 B1 C1 D1
HRVATSKA VILA IZVEDI NAROD MOJ… BUGARKINJE PJESMA MOJE SREĆE

A2 B2 C2 D2
SLOBODA SLOBODA IZABRANE PJESME ZAPAD SUNCA

A3 B3 C3 D3
VIJENAC ROPSTVO TRZAJI MRAMORNI VENUS

A4 B4 C4 D4
SAVREMENIK ODNOS ČOVJEK – BOG PRVI GRIJEH IZA SPUŠTENIJEH
TREPAVICA
A5 B5 C5 D5
NADA RELIGIOZNA TEMATIKA PJESME SAN

ČASOPISI U KOJIMA MOJSIJE ZBIRKE PJESAMA IZABRANE PJESME

OBJAVLJUJE

SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ

A B C D

1 1854. -1889. BISTRO DIJETE AMORALNA OSOBA ODNOS SELO -

GRAD
2 SMRT BABE ŠKOLOVANJE MECENA UTJECAJ
ČENGIČKINJE GRADSKE
SREDINE
3 Fiškal REGISTRATURA ŠTIČENICA LJUBAV NEMA
GRANICA
A. KOVAČIĆ IVICA LAURA TEME

U REGISTRATURI

29
A1 B1 C1 D1

A2 B2 C2 D2

A3 B3 C3 D3

A4 B4 C4 D4

A5 B5 C5 D5

A B C D

30
(razvijanje sposobnosti uočavanja stilskih značajki djela kao i prepoznavanje i izricanje djela)

Smrt Smail - age Čengića,

Ivan Mažuranić

Što vam treba

tekst spjeva Smart smail age Čengića, krede u boji, radni materijal
Kako sat učiniti zanimljivijim/tijek sata
 Pripremite učenike za obradu ovog djela (neka ga pročitaju kod kuće kao redovnu
lektiru, i odgovore na zadana pitanja).
 Podijelite učenike u skupine, tako da svaki učenik u skupini predstavlja broj
pjevanja u spjevu.
 Kada su učenici oblikovali skupine objasnite im njihov zadatak: svaki će učenik
dobiti obradu jednog od pjevanja kao zadatak.
 Provjerite imali li svaki učenik svoj primjer spjeva (prije obrade ove nastavne
jedinice naglasite učenicima kako svatko mora donijeti na sat svoj primjer spjeva)
 Ponovite s učenicima pravila metode SLAGALICA II
 Sada iz matičnih skupina formirajte eksperimentalne grupe prema brojevima
(broj određene grupe određeni je broj pjevanja).
 Naglasite kako je svaki član grupe odgovoran za poučavanje o svom dijelu u
matičnoj grupi.
 Naglasite vrijeme rada (otprilike 45 minuta).
 Nakon obrade zadatka svaki se broj vraća iz eksperimentalne grupe u svoju
matičnu grupu i poučava članove svoje grupe o onom dijelu teksta koji je
obrađivao.
 Odredite vrijeme poučavanja (30 min)
 Nakon što je svaka skupina usvojila cjelokupni tekst zajednički će se kroz
diskusiju zabilježiti najznačajniji elementi djela. Zabilježite ih na ploči.
 Ocijenite najaktivnije učenike.
 Razgovarajte s učenicima o refleksijama na metodu suradničkog učenja u nastavi.

Sugestija
Bez obzira obrađujete li ovaj tekst u osnovnoj ili srednjoj školi metoda slagalice pokreće
njihovu motiviranost odnosno natjecateljski duh. Učenici na ovaj način dolaze do
spoznaje kako djelo i nije tako nerazumljivo i dosadno. Morate uraditi pripremne radnje
kako bi ovakav način rada polučio uspjeh, ili izdvojite četiri školska sata bez pripreme
(odgovaranje na pitanja) učenika kod kuće. Ne zaboravite obilaziti učenike tijekom
njihova rada, vidjeti kako rade, dati im savjet i dr..

Metode
skupni rad (slagalica II.), individualni

31
prilog

Pitanja za dnevnik čitanja

1. Istraži povijesne kontekste Mažuranićevog epa?
2. Zašto prvo pjevanje nosi ime Agovanje?
3. Kakva je uloga pejzaža i doba dana / noći u epu?
4. Objasni zašto četu možemo smatrati kolektivnim likom.
5. Uoči kako počinje Harač, a što slijedi nakon prvih deset stihova?
6. Što se skuplja za harač?
7. Izdvoji stihove koji posebno ističu surovost prema zarobljenicima?
8. Izdvoji stihove koji govore o liku Smail- age:
a) moralnim svojstvima
b) psihološkim proživljavanjima ( bijes)
c) fizičkim značajkama
9. Uoči kako aga govori. Kojim se glagolima Mažuranić koristi kad
opisuje agin govor?
10. Pronađi mjesto gdje Mažuranić umeće motiv iz Homerova epa.
11. Pronađi stihove koji pokazuju kako Smail- aga pod svaku cijenu želi
ostati zapamćen kao junak, a poglavito u narodnoj pjesmi. Zašto mu
je to važno?
12. Kakav je Mažuranićev stav prema Smail –agi? Protumači u tom
kontekstu ovaj stih: Dobar junak, da je čovjek taki!
13. Izdvoji likove Turaka koji su individualno okarakterizirani. Kakvi su
ti likovi?
14. Mažuranić u pripovijedanju rabi dijalog i monolog. Što time postiže?
15. Uoči simboličko značenje posljednjeg pjevanja. Poveži s tim
značenjem naslov pjevanja – Kob.
16. Ispiši arhaične riječi, poglavito tuđice. Je li moguće na tim mjestima
upotrijebiti hrvatsku riječ? Objasni.
17. Je li Smail – aga, romantični junak? Objasni

32
(utvrđivanje pojmova vezanih za sonet izdvajanje motiva i teme Petrarcinih soneta te vrstu rime)

Francesko Petrarca- Kanconijer

( gradnja soneta postupkom ispremještanih rečenica)

Što vam treba

bijeli papir, flomasteri, radni listovi (ispremještani stihovi pojedinačnih soneta
Kako sat učiniti zanimljivijim/tijek sata
 Najavite učenicima temu ali im također recite kako će ovaj put oni sami
sudjelovati u izgradnji pjesme.
 Ponovite s njima znanje o sonetu. Neka učenici sjede u skupinama.
 Podijelite im prazan bijeli papir i različite flomastere te im recite neka se
postupkom KOLO NAOKOLO prisjete svih svojih znanja o humanizmu i
predrenesansi
 Lako ćete pratiti rad svakog učenika jer se svaki učenik mora poslužiti drugom
bojom flomastera.
 Učenici će na papir napraviti sintezu najvažnijih informacija..
 Podijelite učenicima, koji su sada podijeljeni u paru, ispremještane rečenice
Petrarcinih soneta.
 Upozorite učenike neka se prilikom sastavljanja soneta vode rimom kao vodičem
kroz slaganje.
 Potaknite učenike kako bi mogli bez straha uraditi zadatak.
 Recite im kako nije važno ako i pogriješe.
 Naglasite im kako je važno da osjete ritam soneta, te će se na taj način osloboditi
straha od stroge forme soneta.
 Ova će im vježba potaknuti znatiželju ali i ukazati na važnost dobre organizacije
stihova u pjesmi.
 Nakon sastavljanja neka učenici pročitaju sastavljene sonete.
 Svaku grupu nagradite aplauzom.
 Nakon sastavljanja najavite učenicima kako moraju uočiti motive i izražajna
sredstva kojima se pjesnik koristio.
 Recite učenicima kako se mogu obratiti vama za pomoć.
 Po završetku rada svaka skupina prezentira svoj sonet.
 Na kraju upoznajte učenike s najvažnijim informacijama iz Petrarcinog života i
stvaralaštva.
 Predložite učenicima izradu vlastitih soneta.

Sugestija
Učenici mogu raditi i u paru /ovisno o kvaliteti učenika. Metoda ispremještanih rečenica
traži malo više vremena ali je dobra jer potiče učeničku radoznalost, razbija strah, a i
učenici će se osjetiti u ulozi pjesnika.

Metode
rad u paru, rad u skupinama, kolo naokolo, ispremještane rečenice, analiziranje,
zaključivanje

33
prilog

Čitateljima

Vi, što u zvuku rasutih mi rima

slušate uzdah što bje srcu hrana
u prvoj tlapnji mladenačkih dana,
kad dijelom drugi čovjek bijah svima,

Razan stil što ga plač i miso ima

zbog pustih nada i zbog pustih rana,
nadam se da će shvatiti kom je znana
iskustvom ljubav: oprost molim njima.

Narod je dugo, sada dobro vidim,

o meni pričo tihi i glasno,
zato se često sebe sramim jako;

I plod je mojih tlapnja da se stidim,

i da se kajem, i da spoznam jasno:
kratak je san na zemlji htijenje svako.

LXI

Blažen bi dan, mjesec i doba,

godina, i mjesec, i predjel i vrijeme
kad su moje usne zadrhtale nijeme,
a njene me oči svezale ko roba.

I blažena nek je moja prva patnaja,

s kojom me biješe ljubav izmučila,
i luk i strijela što me oborila
i rane što srcu mom postaše pratnja.

I blaženi nek su krici žudnje velje

s kojima sam zvao drage ime čisto,
te obilne suze uzdasi i želje.

Ko i bijeli papir na kojemu sada

stječem sebi slavu i miso mi isto,
što je samo njena, što njoj samo spada.

34
prilog
XI

Lassare il velo o per sole o per ombra

Nosite, gospo tu koprenu krasnu

na suncu i u sjeni,
otkad žudnju vidjeste u meni
s koje mi svako ino htijenje zgasnu.

Dok slatke misli u sebi sam krio,

što željama su slomile mi pamet,
lice već viđah samilošću sjati;
al kad vas Amor upozori na me,

Kose je plave veo obavio,

a nesta pogled koji ljubav prati,
Što vrh sveg od vas žuđah sad mi krati

taj veo tako kleti,

što, na smrt moju, i zimi i ljeti
očiju divnih krije svjetlost jasnu

CCCLXI

Dicemi spesso il mio fidato speglio

Zrcalo vjerno govori mi moje,

duh trudan, koža izborana cijela
i oslabljena snaga, spretnost tijela:
“Ostario si, očevidno to je.

Valja da Narav svi slušaju ljudi

jer vrijeme ne da sporit snagu njenu. ”
Ko voda vatru što gasi u trenu,
tad se iz duga, mučna sna probudih:

i vidim da nam život leti bijedan

i da nam kob je samo jednom sklona;
i usred srca glas mi zvoni jedan

Od nje što lijepih lišena je spona,

al, živa, bila stvor je izvanredan,
te svim je slavu, mnim, uzela ona.

35
prilog

CXXXIV

Ja nemam mira, a u rat ne hrlim

led sam, a gorim, plašim se i nadam;
po nebu letim, a na zemlju padam;
ne hvatam ništa, a svijet čitav grlim.

Ona me kazni da sred uza stojim,

nit omču driješi, nit okove steže;
nit da me smakne Amor nit odveže;
neće me živa, ne drži me svojim.

bez vida vidim, nijem glasa ne gubim;

poginut žudim, a pomoći tražim,
sebi sam mrzak, a drugoga ljubim.

Nit mi se mrije, niti mi se živi;

smijem se plačuć, žalošću se snažim:
za ovo stanje vi ste, gospo krivi.

36
(utvrđivanje znanja iz gradiva europskog realizma)
Romantizam u europskoj književnosti
- ponavljanje-

Što vam treba

fotokopija radnog materijala, flomasteri, ili slajdovi na računalu-projekcija
Kako sat učiniti zanimljivijim/tijek sata
 Kako biste izbjegli klasičan način ponavljanja ili ispitivanja poslužite se
drukčijom metodom.
 Možete reći učenicima neka se pripreme kod kuće.
 Ukoliko ovo radite kao ponavljanje podijelite učenike u skupine, podijelite im
radne materijale.
 Odredite vrijeme.
 Recite učenicima kako će skupina koja prva završi rad imati i mogućnost
prvenstva predstavljanja, a to ujedno znači i dobivanja ocjene. Članovi ostalih
skupina moći će reagirati jedino ukoliko je odgovor prve skupine netočan.
Naglasite kako će pravo odgovaranja dobiti skupina koja je završila kao druga.
 Pazite na vrijeme.
 Kada je vrijeme isteklo pozovite članove prve skupine neka izađu ispred razreda i
započnu s odgovaranjem na pitanje iz radnih materijala.
 Ocijenite učenike prema rezultatima rada.

Sugestije
Ovaj se radni materijal može rješavati na različite načine, ovisno o tome što želite postići.
Učenici svakako bolje reagiraju kada ga rješavaju kao skupina, a manje ako ga rješavaju
kao pojedinci (provjera znanja)

Metode
frontalni, skupni rad, analiza

37
 prilog

ROMANTIZAM U EUROPSKOJ KNJIŽEVNOSTI

* U prazne prostore napiši imena europskih država u kojima se javlja romantizam

- Sada razvrstaj pisce romantizma po državama iz kojih su te ucrtaj boje zastava i

imena glavnih gradova.-

* Usporedi te države po

a) površini b) broju stanovnika

c) prirodnoj osnovi

38
* Koje su od navedenih zemalja članice Europske unije?

________________________________________________________________________

* Koje vremensko razdoblje obuhvaća romantizam?

________________________________________________________________________

 IZABERI BOJU ZA GOETHEA!

 Označi na karti gradove u kojima je Goethe živio.

 Poveži te gradove strelicom.
 Uz gradove naznači otkad je živio u tim gradovima
 Navedi uz gradove djela koja je stvarao u tom razdoblju.

 Što znači von u imenu Johann Wolfagang von Goethe

_________________________________________________________________
_________________________________________________________________

 Napiši njemački naziv za roman Patnje mladog Werthera.

___________________________________________________________________
___________________________________________________________________

 Koje je motive iz svog života Goethe uključio u djelo Patnje mladog Werthera?
____________________________________________________________________
____________________________________________________________________

 S kojim piscem je Goethe bio prijatelj?

___________________________________________________________________

 Kako su njih dvojica međusobno utjecali jedan na drugog u životu i radu?

____________________________________________________________________
____________________________________________________________________
____________________________________________________________________
____________________________________________________________________

39
 Zadnje Goetheove riječi bile su:
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________

 Čija su glazbena djela inspirirana Goetheovim Faustom?

 Osim Goethea Italijom su putovali i drugi pjesnici romantizma. Nabroji ih.

___________________________________________________________________
___________________________________________________________________

 Slikama pridruži imena pjesnika

__________________________

40
 _______________________________

______________________________________

 Gore navedeni pjesnici putovali su i u druge zemlje. Navedi ih uz poneku

zanimljivost.
_______________________________________________________________
________________________________________________________________
_________________________________________________________________
__________________________________________________________________

 Kako su se međusobno ispreplitali njihovi životi?

_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________
_____________________________________________________________________

 U kakvoj su vezi Byronov život s njegovim djelima?

____________________________________________________________________
____________________________________________________________________
____________________________________________________________________
____________________________________________________________________

 IZABERI BOJU ZA PUŠKINA!

 Označi na karti mjesta (gradove i sela) gdje je Puškin živio.

 Poveži te gradove strelicom.
 Uz gradove naznači otkad je živio u tim gradovima
 Navedi uz gradove djela koja je stvarao u tom razdoblju.

41
 Navedi puno ime pisca Evgenija Onjegina.
__________________________________________________________________

 Kako se zove seosko imanje na koje je Puškin protjeran?

___________________________________________________________________

 Što obilježava Puškinov stil?

____________________________________________________________________

 Tko je Natalija Gončareva?

____________________________________________________________

 Kada se pojavio prvi prijevod Puškinovih djela na hrvatskom jeziku i gdje?

_____________________________________________________________________

42
LITERATURA:

1. Babić–Finka–Moguš: Hrvatsko pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

2. Buzan, T.: The mind map book, BBC Book, London, 1993.
3. Buzan, T.: Biti genijalac, Veble commerce, Zagreb, 2001.
4. Buzan, T.: Kako izrađivati mentalne mape, Veble commerce, Zagreb, 2004.
5. Buzan, T.: Moć duhovne inteligencije, Veble commerce, Zagreb, 2004.
6. Buzan, T.: Mentalne mape za klince, Veble commerce, Zagreb, 2005.
7. Glasser, W.: Kvalitetna škola, Educa, Zagreb, 1994.
8. Glasser, W.: Nastavnik u kvalitetnoj školi, Educa, Zagreb, 1994.
9. Glasser, W.: Teorija izbora, Alineja, Zagreb, 2000.
10. Glasser, W.: Svaki učenik može uspjeti, Alineja, Zagreb, 2001.
11. Gruić, I.: Prolaz u zamišljeni svijet, Golden marketing, Zagreb, 2002.
12. Itković, Z.: Opća metodika nastave, Književni krug, Split, 1997.
13. Kranjčević, B.: Uvođenje učenika u istraživački rad, Školska knjiga, Zagreb,
1985.
14. Pandžić V.: Metodološke (metodičke) značajke programa hrvatskog jezika
za gimnazije i strukovne škole – u europskom okruženju
15. Rosandić D.: Metodika književnog odgoja i obrazovanja, Školska knjiga,
Zagreb, 1989.
16. Rosandić-Šicel: Književnost 1–čitanka s pregledom književnosti, Školska
knjiga, Zagreb, 1986.
17. Rosandić-Šicel: Književnost 2–čitanka s pregledom književnosti, Školska
knjiga, Zagreb,1986.
18. Rosandić-Šicel: Književnost 3 – čitanka s pregledom književnosti, Školska
knjiga, Zagreb,1986.
19. Rosandić-Šicel: Književnost 4 – čitanka s pregledom književnosti, Školska
knjiga, Zagreb,1986.
20. Skok-Bežen: Hrvatska čitanka 8, Školska knjiga , Zagreb,1995.
21. Skok-Bežen: Hrvatska čitanka 7, Školska knjiga , Zagreb,1995.
22. Skok-Bežen: Hrvatska čitanka 6, Školska knjiga , Zagreb,1995.
23. Skok-Bežen: Hrvatska čitanka 5, Školska knjiga , Zagreb,1995.
24. Solar, M.: Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1977.
25. Srića, V. : Upravljanje kreativnošću, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
26. Stevanović, M.: Edukacija za stvaralaštvo, Tonimir, Varaždinske Toplice,
1997.
27. Stevanović, M.: Kreativna primjena udžbenika u nastavi, Pula, 1996.
28. Stevanović, M.: Kreativnost nastavnika i učenika u nastavi, Istarska
naklada, Pula, 1986.
29. Stevanović, M.: Modeli kreativne nastave, Andromeda, Rijeka, 2003.
30. Stevanović, M.: Kreatologija, Tonimir, Varaždinske Toplice, 1999.
31. Stevanović, M.: Interaktivna stvaralačka edukacija, Andromeda, Rijeka,
2003.
32. Šicel-Rosandić: Pregled književnosti s čitankom, Školska knjiga, Zagreb,
1968
33. Tample, C., Steele, L. Jeannine i Meredith S. Kurtis: Vodič kroz projekt
Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje, RWCT (I.- VIII.)

43
34. Težak. S.:Teorija i praksa nastave hrvatskog jezika 1, Školska knjiga,
Zagreb, 1996.
35. Težak–Babić: Gramatika hrvatskog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

44