PISANA PRIPREMA ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA

Škola:
Ime i prezime učitelja:
Razredni odjel: Redni broj sata: Mjesto i datum:
Anto Gardaš
Naziv nastavne jedinice:
Kapljice zlata i rđe
Nastavno područje: književnost.
Nastavni oblici: Tip nastavnog sata: Nastavni materijali:
čitanka, bilježnice, kreda, ploča, grafoskop,
čelni rad, pojedinačni rad. obrada.
prozirnica.
književnost; književni rodovi; književna vrsta; motiv, proza, pjesnička slika;
Ključni pojmovi:
preneseno značenje; osnovna misao.
Interpretirati tekst. Prepoznati književni rod i vrstu. Uočiti i izdvojiti motive.
Operacionalizirani ciljevi: Doživjeti pjesničke slike. Otkriti preneseno značenje. Odrediti temu djela i
osnovnu misao.
Zadaće sata: Učenik će:
 usvojiti pojam književnosti i književnih rodova
 odrediti temu i osnovnu misao djela
a) obrazovne
 prepoznati preneseno značenje
 uočiti motive i pjesničke slike
 razvijati senzibilitet za lirsku pejzažnu pjesmu
b) odgojne  uočiti ljepotu raznolikosti promjena u prirodi
 zapažati prirodne ljepote
 razvijati sposobnost slušanja, doživljavanja, usmenog i pismenog
izražavanja, raščlanjivanja, povezivanja, zaključivanja, čitanja u sebi i
c) funkcionalne naglas, interpretativnog i usmjerenog čitanja
 pokušati samostalno se lirski izraziti
 otkrivati ljepotu lirskih pjesama, uočiti odnos prirode i pjesničke riječi
 obogatiti učenički rječnik
 njegovati komunikacijske vještine, iznositi svoje mišljenje, slušati i
d) komunikacijske uvažavati drugoga
 razvijati sposobnost komunikacije s književnim djelom i mogućnosti
doživljaja pjesničkih slika.
učenici biraju zadatak:
Domaća zadaća: a) napiši sastavak Jesen je prošla mojom ulicom
b) napiši priču u kojoj razgovaraju boje u pernici. Naslov smisli sam.
Tijek sata (artikulacija)
1. Uvod
a) Motivacija
Učitelj na ploču napiše nazive mjeseca, a učenici trebaju povezati po čemu je pojedini mjesec dobio
baš taj naziv i napisati objašnjenje: siječanj – sijeku se drva za loženje, ali i jake hladnoće „sijeku”;
veljača – dani su velji (duži); ožujak – od riječi „laž” (lažujak) – lažno, promjenjivo vrijeme; travanj –
trava; svibanj – cvjeta svib; lipanj – cvjeta lipa; srpanj – žetva se obavljala srpom; kolovoz – vozila su
se kola puna sijena, žita; rujan – rujno (crveno) ili rika jelena (rujanje); listopad – pada lišće; studeni –
studeno je; prosinac – više se prosi (moli) ili sunce „prosine”.
b) Najava teme sata
Sada ću pročitati tekst Kapljice zlata i rđe koji govori o jednom godišnjem dobu.
Možete li pretpostaviti o kojem? Po čemu ste to zaključili? Da biste u potpunosti razumjeli tekst,
objasnit ću vam nekoliko manje poznatih riječi (pregršt, iva, rujiti se, zažariti se...). Poslušajte tekst, a
nakon slušanja zapišite kakav je dojam tekst ostavio na vas, kako ste ga doživjeli.
2. Obrada
a) Čitanje teksta
Nakon učiteljeva čitanja, učenici čitaju svoja zapažanja i dojmove o tekstu.
b) Interpretacija
Postavljanjem pitanja učitelj s učenicima interpretira tekst. Učenici iznose osobni doživljaj pjesme. (Tko
su glavni likovi ove priče? Kakva je jesen koju ste zamislili? ) Učenici zaključuju da je u tekstu riječ o
jeseni i određuju temu i raspoloženje. Primjećuju jesenske motive iz krajolika: kolovoz, oblaci, prašina,
sijeno, rujan, polja, livade, kapljice, zlato, hrđa, šume, voćnjaci, zlatnici, krošnje. Usvajaju pojam
motiva. Primjećuju bogatstvo boja u tekstu. (Zašto je sve požutjelo? Razlila se žuta boja. Kojom je
bojom naglašeno bogatstvo jeseni? Što je sve zlatnožuto? Sijeno, zlato, zlatnici, sunce, mjesec...)
 Pronalaze motive koji se zapažaju drugim osjetilima, mirise, zvukove, okuse. Učenici otkrivaju kojim
se još osjetilom može doživjeti pjesma (sluhom, dodirom, mirisom, okusom). (Kakve osobine imaju
mjeseci? Koje je to pjesničko sredstvo? Koju ulogu ima u pjesmi? Zašto se rujan zadovoljno smije?)
Učenici pronalaze personifikaciju i prepisuju je. Učenici još jednom čitaju pjesmu, sada u sebi, i biraju
pjesničke slike koje mogu najlakše zamisliti. Učenici primjećuju da neke riječi nemaju doslovno nego
preneseno značenje. Traže takve izraze i prepisuju ih.
Primjećuju da su u tekstu dva različita dijela, jedan čiji je jezik blizak govornom jeziku, (u prozi), a drugi
u stihovima. Prepoznaju liriku, upoznaju se s pojmom lirska proza. Prepoznaju dio u stihovima,
zaključuju da su četiri kitice i primjećuju rimu (grije – pije, iva – sniva, lane – grane, slavi – travi).
Određuju vrstu stiha s obzirom na broj slogova (osmerac, deveterac). Uočavaju da sve kitice imaju isti
broj stihova, četiri. Određuju osnovnu misao.
3. Usustavljivanje
Učitelj potiče učenike da navedu nove spoznaje koje su naučili na ovom satu: o lirskom književnom
rodu, prozi, pjesničkim slikama i stilskim izražajnim sredstvima.
4. Zadatci za prilagođeni program
Pronađi i zapiši sve što je u priči požutjelo. Nacrtaj sve to različitim nijansama žute boje.

Plan ploče

Anto Gardaš
Kapljice zlata i rđe

TEMA: jesen
RASPOLOŽENJE: zadovoljstvo
MOTIVI – pokretači, poticaji umjetničkog doživljaja: kolovoz, oblaci, prašina, sijeno, rujan, polja, livade,
kapljice, zlato, hrđa, šume, voćnjaci, zlatnici, krošnje, rujan, boje, sunce, mjesec, voda, breza, snovi...

BOJE: zlatna, crvena, žuta, srebrna, plava

ZVUKOVI: šaptanje, smijeh
MIRISI: krošnje su zamirisale
OKUSI: grozdovi nabubrili od slatkih sokova

STILSKA IZRAŽAJNA SREDSTVA:

PERSONIFIKACIJA:
Odvezao se kolovoz...
Rastopio Rujan bojice i počeo bojiti šumu...
U voćnjaku dunja šapnula susjedi kruški...
Rujan se smije... mjesec vodu pije...

PRENESENO ZNAČENJE – slikovit i uvijen način izražavanja kojim se umjetnik služi da bi izrazio poruku.
 pregršt zlatnika ( žuto lišće)
 kapljice zlata i rđe (žuta i smeđa boja na lišću)
 srebrnasti prah (maglica na bobicama grožđa)
 razlila se žuta boja (sve se zažutjelo)
 žuti dukat u travi (maslačak)

KNJIŽEVNOST – umjetnost riječi

PROZA – književna djela čiji je jezik blizak govornom jeziku. Pisana su u rečenicama, po ulomcima, od
početka do kraja stranice, za razliku od poezije koja je pisana u stihovima.

OSNOVNA MISAO – misao koja je u djelu jasno prisutna, poruka čitatelju.

Jesen je prekrasno, bogato, godišnje doba, raskošno plodovima i bojama.

☼ ZA ONE KOJI ŽELE VIŠE:

ALITERACIJA (ponavljanje istih suglasnika) žuto sunce, žuto grije, žuti mjesec
PONAVLJANJE pojedinih riječi radi ritma: žuto, žuta, žute
ČETVEROSTIH – kitica ili strofa koja ima četiri stiha.
VRSTA RIME: abcb – isprekidana

Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja

Usmeno odgovaranje na pitanja tijekom interpretacije.