Professional Documents
Culture Documents
1. Doživljajno-spoznajna motivacija
a) Poticajna riječ noć. Zabilježite svoje asocijacije, misli, predodžbe uz riječ noć.
b) U umjetnosti – glazbi, slikarstvu, pjesništvu – djelo s noćnim ugođajem naziva se notturno ili
nokturno. Poslušajte Nokturno u fis-molu hrvatskoga skladatelja Ferde Livadića.
2. Najava teme
4. Interpretativno čitanje
a) Učenici slušaju pjesmu u interpretaciji glumice Antonije Stanišić.
b) Učitelj interpretativno čita tekst. Čitanke su zatvorene.
5. Emocionalno-intelektualna stanka
6. Objava doživljaja
Koje je osjećaje, kakvo raspoloženje prenijela na vas pjesma? Opišite slike koje ste zamišljali
slušajući pjesmu. Čitanje učeničkih odgovora. Pročitajte još jednom pjesmu pa odaberite vama
najljepše stihove i protumačite svoj izbor.
7. Interpretacija
Iz vašega je doživljaja vidljivo da pjesma ostavlja dvojak dojam – s jedne strane mir, spokoj,
ljepota, s druge neugoda.
Dopunite tablicu.
Odaberite motive i slike i razvrstajte ih s obzirom na raspoloženje koje pobuđuju.
raspoloženje
mir, spokoj neugoda
ljubav cvijeća lavež
Pročitajte još jednom prvu kiticu (strofu). Na kojim se osjetilima temelje pjesničke slike? Navedite
primjere.
Koje slike ujedinjuju doživljaj više osjetila? Koje osjećaje prepoznajete u prvoj strofi?
Koja se kitica (strofa) temelji pretežno na zvučnome (auditivnome) doživljaju? Navedite stihove.
Koja stilska izražajna sredstva prepoznajete u stihu „Sitni cvrčak sjetno cvrči…”? S čime je
uspoređen cvrčak? Na kojemu se osjetu temelji ta slika? Pjesnička slika ujedinjuje doživljaj
više osjetila.
Stilska figura povezivanja slika koje ne potječu od istoga osjetila naziva se sinestezija.
U kojim stihovima zapažate sličan postupak? (teške oči, s neba rosi mir) Navedite izraze koji
imenuju osjećaje u ovoj kitici (strofi).
Koja vam se kitica (strofa) više sviđa? Zbog čega? Opišite boje, zvukove, miris koje dočarava.
Kojim je epitetom oslikan toranj u trećoj strofi? Kakvo raspoloženje budi u vama taj epitet? Na
kojemu se stilskom izražajnom sredstvu (osim epiteta) temelji ta pjesnička slika?
Koje motive donosi četvrta strofa? Koji izrazi sugeriraju odlazak, nestajanje? Kakav je auditivni
doživljaj?
Svijet lirskoga subjekta može se prikazati na ovaj način:
priroda: sitni cvrčak
lirski subjekt:
teške oči
Pjesma Notturno posljednja je Matoševa pjesma, napisana pred pjesnikovu smrt. U svjetlu te
činjenice objasnite pjesničke slike, osjećaje. Posebno objasnite metaforičko značenje posljednjega
stiha.
8. Sinteza
Pročitajte u čitanci 3. točku u rubrici Razgovarajmo o tekstu i zabilježite najvažnije.
9. Zanimljivosti
Glazbeni oblik nokturno skladali su brojni skladatelji, npr. Frédéric Chopin, Georges Bizet,
Carl Czerny, Franz Liszt, Felix Mendelssohn, Robert Schuman,Vatroslav Lisinski, Erik Satie.
Poslušaj skladbu jednog od navedenih skladatelja i izrazi svoj doživljaj. Usporedi doživljaj
glazbenoga i pjesničkoga nokturna.
PLAN PLOČE
Antun Gustav Matoš, Notturno
raspoloženje
mir, spokoj neugoda
ljubav cvijeća lavež
miris jak i strasan ćuk, netopir
sitni cvrčak teške oči sklapaju se
srebren vir s mrkog tornja bat
rosi mir pospan sat
blaga svjetlost samoća
muk, huk
priroda: sitni cvrčak
lirski subjekt:
teške oči
1. kitica (strofa)
– osjet vida (vizualni): noć, ćuk, netopir, cvijeće
– osjet sluha (auditivni): lavež
– osjet mirisa (olfaktivni): „miris jak i strasan”
– osjet dodira (taktilni): mlačna noć
2. kitica (strofa)
– osjet sluha (auditivni): „Sitni cvrčak sjetno cvrči…”
– onomatopeja, aliteracija, asonanca
– usporedba: „… cvrči jasan / Kao srebren vir”
– sinestezija: povezivanja slika koje ne potječu od istoga osjetila (teške oči, rosi mir)
– osjećaji: sjeta, pospanost, mir
3. kitica (strofa)
– epitet: mrki (toranj)
– personifikacija: bat broji pospan sat
– kontrast: mrk – blaga
4. kitica (strofa)
– auditivni doživljaj: muk, tiši huk
– osjećaj: samoća
– odlazak: željeznica, daljina
Plan ploče
raspoloženje
mir, spokoj neugoda
ljubav cvijeća lavež
miris jak i strasan ćuk, netopir
sitni cvrčak teške oči sklapaju se
srebren vir s mrkog tornja bat
rosi mir pospan sat
blaga svjetlost samoća
muk, huk
lirski
subjekt:
teške oči
2. kitica (strofa)
– osjet sluha (auditivni): „Sitni cvrčak sjetno cvrči…”
– onomatopeja, aliteracija, asonanca
– usporedba: „… cvrči jasan / Kao srebren vir”
– sinestezija: povezivanja slika koje ne potječu od istoga osjetila
(teške oči, rosi mir)
– osjećaji: sjeta, pospanost, mir
3. kitica (strofa)
– epitet: mrki (toranj)
– personifikacija: bat broji pospan sat
– kontrast: mrk – blaga
4. kitica (strofa)
– auditivni doživljaj: muk, tiši huk
– osjećaj: samoća
– odlazak: željeznica, daljina