NODULARNI LIJEV I

IZOTERMIČKI
POBOLJŠANI
NODULARNI LIJEV
 Nodularni lijev
 Nodularni lijev je ljevačka pseudobinarna
legura željeza i ugljika, koji se pretežnim
dijelom izlučio u obliku kuglastoga grafita.
 Proizvodnja
 Nodularni lijev dobiva se dodavanjem
magnezija u rastaljeno lijevano željezo, koje
sadrži relativno visoki sadržaj ugljika.
 Magnezij uzrokuje kristalizaciju grafita u obliku
kuglica.
Nekoliko koraka je potrebno da se proizvede ovaj
lijev:

 Desumporizacija - Sumpor uzrokuje rast grafita

u listićima. Željezo s malom količinom sumpora
se dobiva taljenjem u pećima.
 Nodulizacija - Magnezij koji se dodaje
odstranjuje sumpor, kisik i uzrokuje rast
kuglastih grafita.
 Zasip od specijalnog sirovog željeza tali se u
elektropeći, a taljevina se obrađuje elementima
globulatorima koji pomažu izlučivanje grafita u
obliku kuglica.
 Taljevina se zatim ulijeva u pješčane
kalupe.Ovaj je postupak složeniji i skuplji nego
za ostale ljevove.Sadrži veći postotak ugljika i
silicija
3,2-3.8 %C
2.4-2,8 %Si
 Vrste nodularnog lijeva
Osnovne vrste nodularnog lijeva po strukturi su:
 feritni
 feritno-perlitni odnosno perlitno-feritni
 perlitni
 austenitni
Postoje nodularni ljevovi posebnih kvaliteta, kao
što su:
 feritni nodularni lijev visokog modula
elastičnosti
 feritni nodularni lijev, otporan pri povišenim
temperaturama
 perlitno-sorbitni vatrootporni nodularni lijev
 austenitni vatrootporni nodularni lijev
 austenitni nodularni lijev s niskim
koeficijentom toplinskog rastezanja
 austenitni antimagnetni nodularni lijev
 Dobra mehanička svojstva nodularnog lijeva
postižu se udešenim kemijskim sastavom,
brižljivom kontrolom proizvodnoga postupka i
dobro odabranom i vođenom toplinskom
obradbom.

Povećanje 200 puta

Kuglasti grafit u feritnoj
matrici nodularnoga lijeva
 Feritni nodularni lijev
 U slučaju potrebe maksimalne moguće udarne radnje
loma (žilavosti), ali i dopuštenog zanemarenja
vrijednosti granice elastičnosti i otpornosti na trošenje,
teži se feritnoj matrici odljevaka od nodularnoga lijeva.
 To se postiže ili regulacijom sastava (udjeli ugljika i
silicija na gornjim granicama) ili (češće) prikladnom t
oplinskom obradbom grafitizacijskoga žarenja
 Ovakvi odljevci neće biti kaljivi, no moći će se u slučaju
potrebe termokemijski obraditi (cementirati, nitrirati
itd.).
 Ova vrsta NL-a nije kaljiva jer mu feritna matrica ne
može "pribaviti" ugljik za otapanje u austenitu, a ugljik
iz nodula praktički se ne da "izvući
 Perlitni nodularni lijev
 Pretežno perlitna struktura postiže se udešavanjem
sadržaja ugljika i silicija.
 Ako se zahtijeva potpuno perlitna struktura, (posebno
za odljevke s vrlo debelim stijenkama), to se može
postići ili toplinskom obradbom ili legiranjem.
 Mangan je prikladan za stabilizaciju perlita, pa je npr. za
potpuno perlitnu strukturu potreban sadržaj oko 1,5 %
Mn.
 Prevelik sadržaj mangana, međutim, povećava količinu
otopljenog vodika u talini, zbog čega sepojavljuje
poroznost.
 Osim toga zbog kristalne segregacije mangana može se
pojaviti karbid na granicama zrna.
 Perlitna struktura može se postići i dodatkom Ni i Sn.
 Perlitni se NL može zakaliti ako mu je % Cvez>0,5 %
 Austenitni nodularni lijev
 Ako se lijev legira kromom i niklom može se postići
austenitna struktura nodularnog lijeva.
 Postupak dobivanja austenitnog lijeva bitno se
razlikuje od postupka dobivanja nelegiranog.
 Najveći broj austenitnih ljevova sadrži kroma, pa te
kvalitete nodularnoga lijeva obično sadrže malo
karbida. Budući da je osnovna (metalna) željezna
masa austenitna, a prisutne su i grafitne kuglice, ovi
se materijali razmjerno lako strojno obrađuju.
 Ako je tvrdoća viša od 190 HB preporuča se toplinska
obradba: žarenje pri temperaturi 950-1000 °C u
trajanju 5 sati, hlađenje u peći ili na zraku.
 Ova vrsta nodularnoga lijeva nije kaljiva, jer nema
faznih pretvorbi P→A te A→M.
Svojstva nodularnog lijeva
 Karakterizira ga visoka vlačna čvrstoća i
povoljna žilavost.
 Ta kombinacija svojstava nije karakteristična za
sivi i vermikularni lijev te bijele ljevove
 Zbog povoljne kombinacije vlačne čvrstoće i
žilavosti nodularni lijev ima široku primjenu
 U odnosu na sivi i vermikularni lijev, kod
nodularnog lijeva može se ostvariti veća
čvrstoća,granica razvlačenja, tvrdoća, istezanje,
žilavost i modul elastičnosti.
 Sivi i vermikularni lijev imaju bolju livljivost,
prigušene vibracije, toplinsku vodljivost,
strojnu obradivost i niže troškove proizvodnje
 Nodularni je lijev u mnogim područjima
primjene zamijenio čelične ljevove
 Bolja livljivost,otpornost na koroziju, strojna
obradivost, sposobnost prigušenja vibracija te
niži troškovi proizvodnje prednost su
nodularnog lijeva u odnosu na niskougljične
čelične ljevove.
 Međutim, u zahtjevnijim aplikacijama gdje je
potrebna vrlo visoka žilavost, istezljivost i
modul elastičnosti,prednost ima niskougljični
čelični lijev.
 Ovisno o strukturi metalne osnove, legiranju i
primijenjenoj toplinskoj obradi, vrijednosti
vlačne čvrstoće nodularnog lijeva mogu
iznositi od 350 do 1500 N/mm².
 Nodularni lijev ima ~ 10 % manju gustoću u
odnosu na čelik
Primjena nodularnog lijeva
 Više od 1/3 svjetske proizvodnje nodularnog
lijeva primjenjuje se u industriji motornih
vozila
 Približno 1/3 odnosi se na izradu cijevi i
ventila za fluide pod tlakom
 1/3 za razne konstrukcijske odljevke, npr.
vjetroagregate
Izotermički poboljšan nodularni
lijev (ADI)
 Posjeduje izuzetna svojstva u smislu visoke
vlačne čvrstoće i dinamičke izdržljivosti, visoke
žilavosti i otpornosti na trošenje te dobre
strojne obradivosti.
 Visok odnos čvrstoće i mase čini ovaj materijal
pogodnim za različite aplikacije koje moraju
imati visoku čvrstoću uz zadržavanje niske
mase
 Da bi se ostvarila povoljna kombinacijska
svojstva, potrebna je primjena specifične
toplinske obrade nakon lijevanja koja se sastoji
od austenitizacije i izotermičkog poboljšanja.
 Toplinskom obradom postiže se karakteristična
ausferitna struktura metalne osnove koja se
sastoji od bainitnog ferita i stabiliziranog
austenita s visokim udjelom ugljika.
 Stvaranje bainita tj. izlučivanje cementita
potrebno je izbjeći zbog lošeg utjecaja na
mehanička svojstva
Postupak izotermičkoga
poboljšanja
Izotermičko poboljšavanje je postupak
toplinske obradbe koji se sastoji od
ugrijavanja na temperaturu
austenitizacije odnosno 900 °C, držanja
zadanog trajanja pri toj temperaturi , te
brzog hlađenja do temperature
izotermičke transformacije (pretvorbe),
obično 200 do 400 °C u solnoj kupki
(temperaturno područje gornjeg ili
donjeg bainita) i držanja pri toj
temperaturi dok se potpuno ne završi
transformacija u bainit. Ohlađuje se
dalje na zraku.
 Mehanička svojstva izotermički
poboljšanih odljevaka od nodularnoga
lijeva
 Mehanička svojstva izotermički poboljšanoga
nodularnoga lijeva ovise o mikrostrukturi
materijala.
 Kod izotermičkog poboljšanja na bainitnu
strukturu, povišenjem sadržaja ugljika u
austenitnoj matrici, snizuje se Ms temperatura,
pa se ona čak i spušta do sobne temperature.
 Ova pojava uzrok je zaostajanju većeg udjela
austenita.
 Usporedba mehaničkih svojstava standardnih kvaliteta
nodularnog lijeva i izotermički poboljšanoga nodularnog lijeva.
 Zaostali austenit u matrici, u kojoj je pretežni
sastojak bainit, još pridonosi visokoj žilavosti i
duktilnosti izotermički poboljšanoga nodularnoga
lijeva.
 On se može pretvoriti u martenzit ili hladnom
deformacijom ili dubokim hlađenjem (do -196oC).
 Npr. sačmarenjem se može dodatno povisiti
površinska tvrdoća, a time i otpornost na trošenje,
odnosno tako nastalim tlačnim napetostima u
površinskom sloju znatno se povisuje dinamička
izdržljivost proizvoda.
Mehanička svojstva nodularnoga lijeva postiziva
toplinskom obradbom
 Dijagram na slici prikazuje različite vrijednosti
vlačne čvrstoće, granice razvlačenja i
razvlačenja nakon kidanja ovisno o tvrdoći i to
za nodularni lijev u odlivenome stanju, nakon
klasičnoga kaljenja i popuštanja te nakon
izotermičkoga poboljšanja na bainitnu
strukturu.
Razvlačenje (istezanje A5 nakon kidanja) i udarna
žilavost (KVDVM) izotermički poboljšanoga
nodularnoga lijeva GGG-100 ovisno o debljini
stjenke.
 Prikazane su vrijednosti razvlačenja (istezanja)
nakon kidanja i udarne žilavosti pri sobnoj
temperaturi izotermički poboljšanog
nodularnog lijeva, što se ne mijenja bitno ni
kod većih dimenzija presjeka toplinski
obrađenih dijelova.
 Troškovi proizvodnje izotermički poboljšanog
nodularnog lijeva po jedinici mase su ~ 20 %
niži u odnosu na čelični lijev i ~ 30 – 50 % niži u
odnosu na aluminij.
 Modul elastičnosti izotermički poboljšanog
nodularnog lijeva kreće se u granicama od 155
do 163 GPa i neznatno je niži od modula
elastičnosti uobičajenog nodularnog lijeva.
 Primjena
 U odnosu na čelične ljevove izotermički
nodularni lijev ima niži modul elastičnosti ali je
zbog svojih povoljnih svojstava posebno u
uvjetima dinamičkog opterećenja pogodan za
mnoge aplikacije.
 Koristi se u industriji motornih vozila, za
izradu zupčanika, bregastih osovina, nosača
motora, koljenastih vratila
Kraj