Putevi promjene

Motivirajući razgovor

Priredila
Prof.dr.sc. Marina Ajduković
Zbog čega je potrebno znati raditi sa
motivacijom za promjenom?

• Promjena nije laka

• Promjena nije događaj nego proces
• Ključni faktor promjene ponašanja je
motivacija osobe da se promjeni
 Novi pogled na motivaciju
• Motivacija je proces koji se razvija
• Motivacija je višedimenzionalna i zavisi od percepcije
osobe
– je li joj promjena važna
– vjeruje li da može ostvariti/provesti promjenu
– je li spremna započeti i ustrajati u provođenju promjene
odnosno koje okolnosti procjenjuje bitnim za promjenu
• Osoba je uobičajeno ambivalentna u vezi promjene
• Razrješenje ambivalencije je ključni faktor promjene
 Četiri profila korisnika

• Grupa A: niska važnost, nisko samopouzdanje

– Ove osobe ne vide promjenu kao važnu te ne vjeruju da bi je mogle
ostvariti da to pokušaju.
• Grupa B: visoka važnost, nisko samopouzdanje
– Ovdje problem nije u volji za promjenom jer ove osobe izražavaju želju
da to učine. Problem je nisko samopouzdanje da bi mogle uspjeti ako
bi pokušale.
• Grupa C: niska važnost, visoko samopouzdanje
– Ove osobe vjeruju da bi mogle učiniti promjenu da je smatraju
važnom, ali nisu uvjerene da se žele promijeniti
• Grupa D: visoka važnost, visoko samopouzdanje
– Ove osobe smatraju promjenu važnom i također vjeruju da bi u njoj
mogle uspjeti.
 Motivirajući razgovor/intervju

• Motivirajući razgovor/intervju je ponuđen

kao alternativa modelu direktnog
uvjeravanja kao načina poticanja promjene
ponašanja.
• Praksa pokazuje da reći ljudima što i kako
trebaju činiti je rijetko djelotvorno u
podržavanju promjene i postizanju
poželjnog ponašanja.
http://www.motivationalinterview.org/
 Motivirajući razgovor/intervju
Svrha MI je da se podrže ljudi na kontinuumu promjene
ponašanja stvaranjem podržavajućeg, nevrednujućeg,
usmjeravajućeg okruženja koje će olakšati istraživanje
motivacije, spremnosti i povjerenja u promjenu kako bi
se napravile intervencije koje najbolje odgovaraju
određenom trenutku u kojem se nalazi korisnik.

Ako je netko u fazi razmišljanja o promjeni neće reagirati

na intervencije koje su usmjerena na akciju. Ako je netko
motiviran i spreman za promjenu, ali nema povjerenja u
svoju sposobnosti da je uspješno provede ni tada
usmjerenost na akciju neće biti od koristi.
 Motivirajući razgovor/intervju
Načela:
• Pokazati empatiju
• Razviti raskorak/diskrepanciju
• Biti s otporima/nevoljkostima
• Podržavati osobnu djelotvornost
Operacionalizacija načela:
• Procjena motivacije, samopouzdanja i spremnosti za
promjenu
• Istraživanje ambivalencija
• Povećavanje motivacije
• Ojačavanje posvećenosti
 Temeljna načela
Oduprite se refleksu "popravljanja"
• Odnosi se na tendenciju praktičara da pokušaju aktivno
"popraviti" probleme u životu korisnika, a čineći to
smanjuju izvjesnost da će se korisnik promijeniti.

Razumijevanje motivacije korisnika

• Motivacija dolazi iznutra. Mi ne motiviramo korisnike ili
ne "postavljamo" motivaciju u njih. Mi pronalazimo
motivaciju koja je u njima i pomažemo im da je otkriju.
Vodimo ih ka diskrepancijama/raskoraku koji već postoji
između onoga što žele i kako to ponašanje utječe na to
što žele, njihove ciljeve. Mi ih slušamo i aktivno tražimo
informacije o njihovim ciljevima, vjerovanjima, nadama.
Istražujemo u kakvom je to odnosu sa sadašnjom
situacijom.
 Temeljna načela
Slušati korisnike

• Korisnici dolaze (nekada nedobrovoljno) po stručnu pomoć. Ipak, oni su i

dalje odgovorni za promjenu u svom životu. Kako bi im u tome pomogli,
stvaramo atmosferu u kojoj mogu sigurno istražiti svoje konflikte i suočiti se
s teškoćama. Stvaramo tu situaciju bivajući empatični i komunicirajući tu
empatiju.

• Pristup usmjeren na korisnika je ključna karakteristika MI. Stručnjaci to

očituju kroz vješto korištenje reflektivnog slušanja i prihvaćanja osjećaja i
perspektiva korisnika.

• Kako znati da ste to postigli? Ako ste uspjeli pogledati svijet iz pozicije
korisnika i iskreno reći "To ima smisla. Ja mogu vidjeti zbog čega vi to vidite
na taj način".

• Prihvaćanje ne znači slaganje, odobravanje ili dogovor. Stručnjaci smiju i

trebaju neslagati se s korisnikom kad je to potrebno.

• Kritični element za održavanje odnosa je pokušaj da se razumije

perspektiva te osobe. Prihvaćanje potiče promjenu, dok pokušaju pritiska da
se promjena dogodi izazivaju otpor – to su potvrdila istraživanja.
 Filozofija MI
Suradnja
• Odnosi se na partnerstvo stručnjaka i korisnika.
Bez obzira na značajno znanje i iskustvo
stručnjaka, korisnici su eksperti za sebe, svoju
povijest, uvijete i okolnosti, prethodne napore da
se promijene.
Poticanje
• Odnosi se na "izvlačenje" ideja i rješenja iz
korisnika. Kao eksperti za sebe i svoj život,
korisnici znaju što im predstavlja izazov, što im
pomaže, a što otežava pokušaje da se
promijene.
 Filozofija MI
Autonomija

• Odlučivanje je prepušteno korisnicima. I mi imamo

izbore, nekad čak moramo donijeti neke odluke (npr. u
slučaju roditelja nasilnika), ali u duhu MI polazimo od
toga da korisnik na kraju uvijek ima krajnju odgovornost
za izbor svog puta.
• To može biti posebno izazovno kad korisnik napravi izbor
koji negativno utječe na druge koji imaju manje
mogućnosti izbora (npr. djeca).
• No čak i u situacijama kad je ograničena sloboda
njegovog djelovanja, korisnik je taj koji mora izabrati
promjenu.
 Motivirajući razgovor/intervju

• MI je težak za one koji teško prihvaćaju

da su ljudi eksperti za svoj život,
vrednote - samoodređenje, poštovanje i
prihvaćanje.
• Izazov je prihvatiti izbor korisnika kad su
privrženi životno prijetećim ponašanjima.
 Primjena motivacijske tehnike razgovora
za uključivanje obitelji u "otporu”
Ključno je:
• Razumijevanje konteksta, značenja, snaga
i procesa izmjene konfliktnih motiva je
bitna u uključivanju i procjenjivanju
motivacije roditelja za zaštitu dobrobiti
djeteta (Iannos i Antcliff, 2013).
• Razumjeti u kojoj fazi promjene je roditelj i
tome prilagoditi djelovanje.
Motivirajuća pitanja koja vode razgovor u smjeru
konstruktivne promjene
 Vrijednosti, brige
• Što vam je važno kao roditelju?
• Pomognite mi da razumijem zbog čega
vam je to važno?
• Što vas kao roditelja brine u ovoj situaciji?
• Ima li nešto što drugi ne razumiju o vašoj
situaciji?
 Primjeri pitanja otvorenog tipa koji potiču govor promjene

Nedostaci statusa quo

• Što vas brine vezano uz vašu trenutnu
situaciju?
• Što mislite da će se dogoditi ako ništa ne
promijenite?
 Primjeri pitanja otvorenog tipa koji potiču
govor promjene
Prednosti promjene
• Kako bi ste željeli da stvari budu drugačije?
• Kako bi ste željeli da Vaš život izgleda za 5 godina?
• Činjenica da sad razgovaramo upućuje da barem
jednim dijelom mislite kako je vrijeme da nešto
učinite. Koje glavne razloge vidite za promjenu?
• Koje bi bile prednosti promjene (navesti konkretno
koje)?
 Primjeri pitanja otvorenog tipa koji potiču govor
promjene

Optimizam vezan uz promjenu

• Što bi Vam bilo korisno kada bi ste se odlučili promijeniti?
• Koliko vjerujete da možete učiniti takvu promjenu?
• Koje osobne snage imate koje će Vam pomoći u tome da
uspijete?
• Tko bi Vam mogao pružiti pomoć u ostvarenju ove promjene?
 Primjeri pitanja otvorenog tipa koji potiču
govor promjene
Namjera za promjenu
• Čini mi se da se osjećate blokirani u ovom trenutku. Što bi se
moralo promijeniti?
• Što mislite da bi ste mogli učiniti?
• Što bi ste bili voljni pokušati?
• Koja Vam od mogućnosti koju sam spomenuo najviše
odgovara?
• Sada ne brinite o tome ''kako'', nego mislite o tome što bi ste
željeli da se dogodi.
• Što namjeravate učiniti?
 Kako prepoznati otpor/nevoljkost ?
• Svađanje. Klijent/korisnik dovodi u pitanje
točnost stručnost ili integritet pomagača.
– Dovođenje u pitanje točnosti onoga što je rekao pomagač
– Umanjivanje propitivanjem osobnog autoriteta i stručnosti
pomagača
– Neprijateljstvo
• Prekidanje. Klijent/korisnik upada i prekida
pomagača na defanzivni način.
– Istovremeno govorenje
– Upadanje koje ima za cilj prekidanje pomagača (npr. Dosta
sam čuo)
 Kako prepoznati otpor/nevoljkost ?
• Negiranje. Klijent/korisnik izražava nespremnost za
prepoznavanje problema, suradnju, prihvaćanje
odgovornosti ili mišljenja stručnjaka
– Okrivljavanje drugih
– Neslaganje s prijedlogom savjetovatelja (Da, ali….)
– Traženje izuzeća, umanjivanje, pesimizam, ispričavanje…
• Ignoriranje. Klijent/korisnik pokazuje da ignorira ili
ne slijedi savjetovatelja/stručnjaka.
– Nepažnja (ne sluša što stručnjak govori)
– Nedavanje odgovora na pitanja
– Skretanje razgovora
 Tehnike poticanja i podržavanja govora o promjeni

• Postavljati otvorena pitanja koja traže odgovore koji navode

na govor o promjeni
• Što biste mogli učiniti da se takva situacija više ne ponavlja?
• Što se dogodi kad se tako ponašate?
• Analizirati ravnotežu odluke: pitati za i protiv razloge u vezi
sa zadržavanjem odnosno mijenjanjem postojećeg ponašanja.
• Pitati o pozitivnim i negativnim aspektima sadašnjeg
ponašanja.
• Tražiti elaboraciju/primjere. Pitati za detalje .
• Kažite nam više o tome.
• Kada se to posljednji put dogodilo?
 Tehnike poticanja i podržavanja govora o promjeni

• Ispitati ekstreme.
• Što bi se najgore moglo dogoditi ako korisnik ne promjeni svoje
ponašanje?
• Koje su najbolje stvari koje bi mu se mogle dogoditi ako promjeni
svoje ponašanje?
• Pogled unazad. Pitati o vremenu prije nego su problemi
počeli.
• Koliko su stvari tada bile bolje, drugačije?
• Pogled unaprijed. Pitati što bi se moglo dogoditi ako se ništa
ne promjeni.
• Kako bi mogao izgledati vaš život za 5 godina ako se uspijete
dogovoriti?
 Tehnike poticanja i podržavanja govora o promjeni

• Koristiti procjene.
• Na skali od 1 (uopće nije važno) do 10 (maksimalno važno) procjenite
koliko vam je važno da promijenite ...?
• Zbog čega ste procijenili __ , a ne __ (niži broj nego je naveden)?
• Što se treba dogoditi da promijenite ocjenu __ na __ (viši broj)?
• Ispitati ciljeve i vrijednosti. Pitati korisnike što žele u životu,
kojim vrijednostima se rukovode u životu? Kako se njihovo
sadašnje ponašanje uklapa u te ciljeve i vrijednosti?
• Približiti jednu stranu ambivalencije.
• Je li vam ... (navesti konkretno ponašanje ili stav korisnika) toliko
važno da ne želite odustati od toga bez obzira na posljedice?
 Primjeri sažimanja usmjerenog na
ambivalencije
Rekli ste da niste spremni ići na testiranje na alkohol,
s obzirom da ne pijete. No s druge strane znate da
ćete puno teže zadržati svoje dijete ako ne odete na
to testiranje.

Voljela bih da razumijem zbog čega vam je važno da

ustrajete u odluci da ne odete na testiranje, ako vam
je dijete tako važno kao što to kažete.

“
 Primjeri sažimanja usmjerenog na
ambivalencije
Rekli ste da nemate mogućnost razdvojiti se od supruga iako je
jako nasilan, jer se bojite da bi vam mogao oduzeti djecu. Uz to
ste rekli da ga još uvijek volite. Također se brinete kako će te
djecu prehraniti, jer on sada ipak daje neki novac. No ukoliko
djeca i dalje ostanu u ovakvom okruženju punom nasilja, CZSS
ih mora izdvojiti. I sami ste rekli da su sve agresivnija, da mokre
u krevet …Dakle, trenutno ste spremni da i dalje izlažete djecu
nasilju jer vidite više prednosti nego nedostataka za ostanak u
vašoj vezi.

Vidim da ste trenutno u teškoj situaciji. Volite supruga, ne želite

ga “uvaliti u nevolju”, brinete se kako bi sami prehranili djecu,
brinete sa da bi vam mogao oteti djecu. Na drugu stranu nasilje
ne prestaje. Što bi vam moglo pomoći u ovoj situaciji da ne
riskirate izdvajanje djece iz obitelji?
 Kako dati prijedlog?!
“Posvajanje" prijedloga
• Pojasnili ste mi …..
• Ima dojam da vam nije lako pronaći rješenje…
• Mogla bi predložiti …. Mogu zamisliti da ….
• Kako bi vam bilo kad bi prihvatili taj prijedlog? Kako se
osjećate o vezi toga?
• Ako vam je to prihvatljiv prijedlog, formulirajte ga svojim
riječima ….
– Formuliranjem korisnik počinjete posvajati prijedlog. Mora ga
prilagoditi sebi da može u skladu s prijedlogom postupati.
• Kako vam se sad čini prijedlog?
• Kad bi ste to radili na takav način koliko vam se čini
izvjesnim da će te uspjeti. Što je za to potrebno da
napravite vi, a što netko drugi?
 Načini motiviranja nedobrovoljnih
korisnika
Najčešće se navodi da motiviranju nedobrovoljnih korisnika pridonosi:
• mogućnost izražavanja osjećaja (ljutnje, posramljenosti)
• analiza pozitivnih i negativnih ishoda njihovog aktivnog odnosno pasivnog
sudjelovanja u tretmanu
• uzimanje u obzir njihovog okruženja, ali uz stalno vraćanje na osobnu
odgovornost
• započeti od problema kako ga oni vide i koji je njima akutan (npr. prijetnja
izdvajanja djece, razvod, veći problemi s djecom), ali se stalno vraćati na
ciljeve tretmana
• Kad se radi o dvije osobe (roditelji ili partneri) definirati ciljeve tretmana
za svakog od njih – jasno i konkretno definirati što žele postići tretmanom
• naglašavati raskorak između ciljeva koje žele postići i ponašanja odnosno
stavova; poticati promjenu vrijednosti i stavova (umjerena konfrontacija).
 Rad na primjeru
Podsjetimo se primjera LEO
• Na načelima MR osmislite tri do četiri pitanja
za tatu i tri do četiri pitanja za Lea.
• Koji je cilj ovih pitanja pod vidom primjene?
 Literatura
• Iannos, M. i Antcliff, G. (2013). The application of
motivational interviewing techniques for engaging
"resistant" families
https://aifs.gov.au/cfca/publications/application-motivational-interviewing-techniques-engaging-resistan
t

• Miller, W.R., Rollnick, S. (2013.) Motivacijsko

intervjuiranje. Priprema ljudi za promjenu.
Jastrebarsko: Naklada Slap.

• Rosengren, D.B. (2009.) Building Motivational

interviewing skills. New York/London: The Guilford
Press.