Literatura

1. Fulgosi, A. (1985) Psihologija ličnosti: Teorije i istraživanja. Zagreb: Školska knjiga.

2. Hol, K. S., Lindzi, G.(1983) Teorije ličnosti. Beograd: Nolit.
3. Larsen, R. J., Buss, D. M. (2007) Psihologija ličnosti: domene znanja o ljudskoj
prirodi. Jastrebarsko: Naklada Slap.
4. Caprara, G. V., Cervone, D. (2003) Ličnost: determinante, dinamika i potencijali.
Beograd: Dereta.
5. Lacković-Grgin, K. (1994) Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap.
6. Larsen, R. J., Buss, D. M. (2007) Psihologija ličnosti: domene znanja o ljudskoj
prirodi. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Psihologija ličnosti pomaže nam odgovoriti na pitanja...

Kakve smo osobe?

Po čemu se razlikujemo od drugih?

Šta nam daje konzistenciju (dosljednost) u ponašanju?

Zašto proučavati ličnost?

Tri najvažnija pitanja

Tko sam
ja?

Po čemu Kakva će
se ljudi biti moja
razlikuju budućnos
? t?

Ova pitanja postavljaju se još iz doba antičkih filozofa

Na njih pokušava odgovoriti savremena psihologija
STRUKTURA LIČNOSTI

 1. SHVATANJE O STRUKTURI LIČNOSTI

 2.LIČNOST KAO ORGANIZACIJA OSOBINA

 a) Razlike u osobinama ličnosti

 b) Vrste i broj osobina

 3.FAKTORSKA ANALIZA LIČNOSTI

a) Postupak faktorske analize

b) Katelovi rezultati faktorske analize

c) Šta su faktori ( kategorije za klasifikaciju ponašanja)

5
Ličnost je skup psihičkih osobina i mehanizama
unutar pojedinca, koji su organizovani i relativno trajni, te
utiču na interakcije i adaptacije pojedinca na
intrapsihičku, fizičku i socijalnu okolinu.
 Broj i vrsta osobina

Mnogi autori navode da ima i znatno više univerzalnih osobina ličnosti nego 300, koliko navode
Allport i Odbert.

Prihvatajući postojanje bilo 300, bilo više osobina ličnosti, mi ih možemo razvrstati u
nekoliko kategorija:

Podjela na osobine kojima se označavaju specifičnosti temperamenta,

Podjela na osobine kojima se označavaju specifičnosti karaktera,
Podjela na osobine kojima se označavaju osobnosti,
Podjela na osobine kojima se označavaju specifičnosti fizičke konstrukcije.
INTELIGENCIJA
a) Intelektualne sposobnosti i inteligencija

Po Terstonu postoji sedam faktora: Po Gilfordu moguće je

1. W-faktor-rječitost razlikovati tri velike grupe
sposobnosti mišljenja:
2. V-faktor-razumijevanje verbalnog sadržaja
1. Kognitivne sposobnosti
3. N-faktor-numerički faktor
2. Produktivne sposobnosti
4. S-faktor-specijalni faktor, sposobnost
predstavljanja i zamišljanja prostornih odnosa 3. Evaluativne sposobnosti
5. M-faktor-memorisanje
6. P-faktor-faktor percipiranja
7. R-faktor-faktor rezonovanja
SIGMUND FROJD

 Sigmund Frojd (Sigmund Freud) rođen

6.05.1856 god. u Frajbergu (Moravska) .
 Živio je s ocem Jakobom F. i majkom
Amaliom N. Od oca je naslijedio smisao za
humor, skepticizam, slobodu mišljenja, a
od majke sentimentalnost. Intelekt je bio
injegov. Rođen je u košuljici i taj događaj
mu je prema vjerovanju trebao donijeti
sreću i slavu. Nakon izgubljenog austro-
italljanskog rata, zbog nezposlenosti
porodica je krenula u Lajpcig te u Beč.

9
 Psihoanaliza

 Psihoanaliza je pravac koji je potekao iz psihijatrije. Poznata je kao teorija koja se bavi
istraživanjem nesvjesnog dijela čovjekove psihe. Afirmisala se u istraživanju neuroza,
tumačenju snova i kao terapeutska disciplina, nakon čega je prerasla u opštu teoriju
ličnosti.
 Frojdovo shvatanje strukture ličnosti se zasniva na svjesnom, predsvjesnom i
nesvejsnom.

 Prema Frojdu postoje tri komponente ličnosti:

*ID (ono) urođeni motivi (nagoni, instinkti) koji teže neposrednom zadovoljenju.
* EGO (Ja) dio ličnosti koji se bavi kontrolom neposrednog zadovoljenja nagona vodeći
računa o realnosti.
* SUPER-EGO (Nad-ja) dio ličnosti u kome se nalaze pravila ponašanja ljudske zajednice.
Jedinka preuzima ono što upravlja društvene odnose, društvene norme i vrijednosti.

10
...

11
SLIKA O SEBI
Osjećaj vlastite vrijednosti je
najbolja preventiva koju
poznajemo, a možda čak i
naša jedina nada za bolji
svijet
Oljača M.
1. Znanje o sebi – ko sam ja?

 (pol, rasa, zanimanje, socijalni status, tjelesni izgled,

ponašanje prema drugima, političko opredjeljenje, moralne
osobine, itd.)

 stvarno “ja” – ono što jesam

Znanje o sebi prvenstveno uključuje svijest o sebi kao biću

različitom od drugih i određivanje vlastitih unutrašnjih i
vanjskih karakteristika koje smatramo tipičnima za nas..
2.  Očekivanja od sebe – ono što bismo mogli biti

 Idealno “ja” – ono što bih želio biti (želje, nade)

 Očekivano “ja” – ono što bih trebao biti (dužnosti, obveze,

odgovornosti)

-Idealno ,,ja” odnosi se na osobine koje bi osoba htjela imati

-očekivano ,,ja” odnosi se na osobine za koje osoba ili ljudi

oko nje smatraju da ih treba imati.
3. Vrednovanje sebe – kakav sam ja?

 Procjene onog što jesmo i kakvi jesmo, s onim što bismo

željeli, mogli ili trebali biti.

Vrednovanje sebe u pozitivnim i negativnim terminima

 Rezultat je SAMOPOŠTOVANJE:

 -    osjećaj vlastite vrijednosti – odnosi se na naše

uvjerenje kako smo vrijedni poštovanja, kako
zaslužujemo postignuće, uspjeh, sreću, prijateljstvo,
ljubav, itd.
 -    samopouzdanje – uvjerenje kako smo sposobni
suočiti se sa životnim izazovima, sposobni učiti,
donositi odluke, itd.

 dosadašnji
uspjesi
 Samopoštovanje =
-----------------------
očekivanja
Nastanak slike o sebi
Uticaj opšte slike o sebi na samopoštovanje
Za osobe koje zrače samopoštovanjem
karakteristično je sljedeće:

- riješavaju i prevazilaze probleme

- ističu svoju kreativnost
- nezavisni su
- sa lakoćom se socijalizuju
- imaju definisane stavove
- emotivno su stabilniji
- povećana tolerancija stresa
 Nisko samopouzdanje ima vrlo nepoželjne
poslijedice:

 kreira aksioznost, stres, osjećaj usamljenosti, te

povećava šanse za razvoj depresije.
 uzrokuje probleme u odnosu sa drugim ljudima i
ljubavnim vezama.
 ozbiljno može ugroziti obrazovanje i posao
 povećava emotivnu ranjivost i zavisnost od droga i
alkohola
 Deković i Meeus (1997.) predlažu model koji pokazuje da je
slika o sebi mogući medijator u objašnjavanju veza između
odnosa u obitelji i djetetova odnosa s vršnjacima.

Odnos dijete - roditelj Slika o sebi Odnos s vršnjacima

 Odgoj je od velike
važnosti u razvoju
samopoštovanja, te su
roditelji ti od kojih
zavisi stvaranje
djetetove slike o sebi.
Roditelji mogu pomoći djetetu na slijedeći način:

-prihvatanjem dijeteta onakvim kakvo jeste

-prilagođivanjem očekivanja djetetovim realnim

mogućnostima

-time što ih uče da postavljaju realne ciljeve

-pokušavanje predviđanja teških situacija i

pomaganje djetetu da se na nju pripremi

-učiti ih takmičenju sa sobom / ne uspoređujte ih s

drugima
-naglašavanjem pozitivnog, ali samo ono što se stvarno

prepoznaje

-ne izjednačavajnje sposobnosti s ličnom vrijednošću

-time što mu omogućavaju da bira

-što češće upotrebljavati “DA”

-obrazlaganjem svakog “NE” i ostajanje pri njemu

-otvoreno pokazivanje svoje ljubavi

“ Roditelj mora biti kreativan u otkrivanju onoga što
njegovo slabo dijete može napraviti. Prekrasno je kada
dijete zna da je potrebno, cijenjeno, kao i svi ostali.
Tada se, unutar svakog djeteta, poslože temelji sretnog
i samopouzdanog budućeg uspjeha.”

Rosemary J. Gwaltney
 Self- koncept

Self- koncept je mentalna reprezentacija samog sebe.

Uslovi za promjenu self koncepta su:
- niska izvjesnost self-koncepta
- diskrepantni fidbek je značajan i nedvosmislen(nemoguće
ga je diskreditovati)
U slučaju nekongruentnog fidbeka, održavanje postojeće
self-šeme je nemoguce.
 SLIKA O SEBI; Iluzije i zablude
Tačna samoprocjena nije nužan uslov psihološkog zdravlja.
Osnovne iluzije samopoboljšanja:

- nerealistička pozitivna slika o sebi nas upućuje na to da su

normalne osobe svijesnije svojih prednosti, a manje
svijesne svojih mana
- iluzija kontrole; precjenjivanja sebe u vezi sa pozitivnom
slikom o sebi povezana su sa uvjeravanjem da možemo
kontrolisati svoju okolinu
- nerealistički optimizam;  
Optimizam predstavlja predispoziciju za pozitivan stav
prema budućim životnim događajima
Održavanje iluzija

Osnovni problem iluzija je održavanje iste za čije održavanje

se korite tri strtegije:

1. Bihevioralne strategije za izbjegavanje negativnog fidbeka

gdije spadaju:
a. selektivno izlaganje poželjnom fidbeku
b. samohendikepirajuće strategije

2. Kognitivne strategije za suočavanje sa

negativnim fidbekom
3. Strategije kontrole štete
 Strategije za minimiziranje uticaja negativnog feedback-a

Pošto nismo u mogućnosti da se u potpunosti osobodimo

negativnog fidbeka, razvijamo strategije kojima ćemo
prihvatiti taj negativni fidbek. Postoji nekoliko vrsta
strategija:

- strategija; selektivna važnost

- selektivni kocenzus

- uživanje u tuđim lovorikama

Razlike između iluzija i mehanizama
odbrane
Sve su zasnovane na psihanalitičkom tumačenju. Postoje
četiri razlike između iluzija i mehanizama.

I razlika je da je primjena mehanizama odbrane rukovođena

željom da se izbjegne bol i da se redukuje aksioznost.
II razlika je usmjerena na ulogu nesvjesnih procesa.
III razlika se odnosi na količinu dispozicija koje su u opticaju
IV razlika odnosi se na to kakav je njihov odnos prema
fidbeku
 KORACI ZA POVEĆANJE SAMOPOUZDANJA

1. UNUTRAŠNJEM KRITIČARU DOKAZATI DA GRIJEŠI

-Nepravednu strogost prema sebi zamijenite pohvala
-Generalizovanje zamijenite specifičnom kritikom
-Negativnu logiku zamijenite pozitivnom
-Katastrofična predviđanja zamijenite objektivnošću

2. VJEŽBATI SAMONJEGOVANJE
3. POTRAŽITI POMOĆ