KRALJEVSTVO

HRVATSKE
I
DALMACIJE

10.- 11. st.

 sukob K.VII.P. Petar Petar
Ljudevit P. Krešimir IV. Svačić Bašćanska
Tomislav 1058.-1066. 1097. ploča
i Borna dux/regi C
Gvozd 1100.
820.-822. 910. Dmitar
Domagoj Stjepan Zvonimir Koloman
864. 925.-928. Držislav 1075.-89. Arpadović
doseljenje Trpimir Crkveni 969.
Hrvata 845. Ladislav Pacta
Branimir sabori u
7.-8.-(9.) st.? 852. Arpadović conventa
879. Splitu regi CD regi UCD
Td 1094.
Stjepan II. 1102.-05.
1091.

12. st. Pop

Sv. Benedikt
Dukljanin,
529. car 13. st.
Verdunski car
Aja Sofija SRC Toma
ugovor Kliment SRC Arhiđakon
537. Karlo papa
843. Ohridski Oton I.
Islam Veliki 962. Urban II.
10. st.
622. 800. 1095.
ćirilica Crkveni
car raskol
Heraklije
Aachenski 8 križarskih
Konstantin 1054.
610.-641. mir, 812. ratova od
Metod katolici -
Pipin Mali, 751. 863. celibat 1096.-1291.
prvi dužd
Venecije Papinska država glagoljica i protiv
697. 756. pravoslavci muslimana
prof. dr. sc. Neven Budak,
povijesničar, istražuje srednji
vijek: ‘Hrvati se u današnjoj
domovini u izvorima spominju
tek u 9. st.; u Trpimirovoj
darovnici iz 852. g. i na
Branimirovu natpisu iz Šopota.’
Trpimir, knez
Primorske Hrvatske
845. - 864.,
darovnica
iz 852. g.

Branimir, 
knez 
Primorske
Branimiro com ... dux Chruatoru Hrvatske, 
natpis iz Šopota kraj Benkovca 879. - 892.
 nakon kralja TOMISLAVA
Trpimir II. 928.-935. Krešimir I. 935.-945. Miroslav 945.-949.

Mihajlo Krešimir II. i Jelena 949. -969.

unutarnji nemiri – feudalna anarhija, bezvlašće

UZROK – borbe za prijestolje

POSLJEDICE
slabi moć države, nestabilnost, izmjenjuju se razdoblja
uspona i padova, gubitak dalmatinskih gradova (Bizant,
Venecija)
 natpis kraljice Jelene iz Otoka kod Solina
najvažniji je hrvatski spomenik iz 10. st. On nam pruža da uspostavimo
redoslijed vladanja hrvatskih vladara u drugoj polovici 10. st.
don Frane Bulić,
katolički svećenik i
veliki hrvatski arheolog
 Natpis kraljice Jelene zapravo je dio
njezine nadgrobne ploče na kojoj piše:

“U ovom grobu počiva slavna Jelena, koja je bila

ženom kralja Mihajla (Mihajlo Krešimir II.) i majkom
kralja Stjepana (Stjepan Držislav), te je upravljala
kraljevstvom. Osmog dana mjeseca listopada preminu
u miru.Ovdje bi pokopana godine utjelovljenja
Gospodnjega 976. I ona, koja je za života bila majka
kraljevstva, posta zaštitnica siročadi i udovica. I ovdje
pogledavši, čovječe reci: Bože, smiluj se duši”
 kralj STJEPAN (= okrunjenji) DRŽISLAV
(969. - 996.)

sin kraljice Jelene i kralja Mihajla Krešimira II.,

smiruje unutarnje nemire,
bizantski saveznik (kao i Tomislav)

Držislav pomaže Bizantu protiv Bugarima

Bugarski car Samuilo radi osvete pustoši Hrvatsku

Bizantski car Bazilije II. (bugaroubojica) nagradio

Držislava: uprava nad dalmatinskim gradovima
dobiva krunu iz Bizanta - KRALJ HRVATSKE I DALMACIJE
Natpis (dvije ploče dio propovjedaonice) kralja Držislava
pronađen na brdu Kapitul kod Knina. Na natpisu se spominje
Držislav s titulom dux magnus - veliki knez i njegov sin
Svetoslav s titulom dux - knez. Držislav je odredio da ga
naslijedi Svetoslav (suvladar) kako bi spriječio prijestolne
borbe nakon smrti.
 nakon kralja DRŽISLAVA – feudalna anarhija
divide et impera
zavadi, pa vladaj

braća Krešimir III. i Gojslav nisu poštivala odluku svoga oca

Držislava. Htjeli su oteti krunu i prijestolje bratu Svetoslavu.
 Posljedice feudalne anarhije:
VENECIJA ZAUZIMA OBALU

Venecija koristi nemire u Hrvatskoj

kreće u vojni pohod - mletačke flote

dalmatinski gradovi i otoci se predaju

Veneciji (60-ak godina)
Hrvatska ponovno bez dalmatinskih gradova
i otoka
Svetoslav Suronja, 997.-1000.

otoci i dalmatinski gradovi

pod utjecajem Venecije 1000.-1058.

Krešimir III., 1000.-1030.

Stjepan I., 1030.-1058.
po legendi, 972. g.
sv. Vlaho javio
župniku Stojku da se
Mlečani potajno
spremaju napasti
Dubrovnik

Dubrovnik je
spašen, a namjere
Mlečana osujećene
ZLATNO DOBA – 11. st.

PETAR KREŠIMIR IV., 1058. - 74.

POMORSKA ORIJENTACIJA
osvojio dalmatinske gradove,
hrvatske zemlje opet
ujedinjene

brine o Biogradu i Šibeniku (1066.) hrvatskim gradovima

ostali gradovi u Dalmaciji imali veći utjecaj Romana
jača hrvatski utjecaj na obali
 NOSTRO
DALMATICO
MARI

naše
dalmatinsko
more

’svemogući Bog proširio naše

kraljevstvo na kopnu i na moru’,
Petar Krešimir IV.
REGNUM
CROATORUM
ET
DALMATIA

doseglo vrhunac u drugoj polovini 11. st. u doba vladavine

Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira
 ODNOS PREMA CRKVI

nastoji jačati Crkvu u Hrvatskoj

osniva i daruje niz benediktinskih samostana

najapoznatiji samostani bili su

ženski benediktinski Sv. Marije u Zadru
muški benediktinski Sv. Krševana u Zadru
crkva sv. Krševana u
sklopu istoimenog
samostana u Zadru

bio je najveći, najbogatiji

i najugledniji samostan
hrvatskog
srednjovjekovlja. Posjedi
ovoga samostana
prostirali su se po
čitavom zadarskom
zaleđu i otočju, a
samostan ih je često
dobivao putem
darovnica hrvatskih
vladara.
 sestre
benediktinke

danas

ženski samostan sv.

Marije u Zadru
osnovala zadarska
plemkinja Čika 1066. g.
Prikaz hrvatskog vladara na reljefu
iz splitske krstionice.

Stručnjaci nisu složni u ocjeni

koji je vladar prikazan na
ovom reljefu. Dok jedni misle
da je to Petar Krešimir IV.
drugi u ovome vladaru gledaju
Zvonimira. U nošnji vladara i
osoba pored njega izrazito je
vidljiv franački utjecaj,
posebno kod vladara koji nosi
krunu zapadnog (franačkog)
tipa.
Ovaj reljef s likom
hrvatskog
dostojanstvenika
zapravo je jedna od
kamenih prozorskih
rešetki pronađena
u Biskupiji kod
Knina.
Vladavinu Petra
Krešimira IV.
između ostalog je
obilježio i uspon
lokalnih velikaša,
prije svih župana
Crkveni sabor - sinoda 1060. g. održana je u teško vrijeme za Crkvu;
nakon Crkvenog raskola 1054. g., krenule su reformame za
iskorijenjivanje nikolaitizma, simonije i laicizacije s namjerom jačanja
unutrašnje strukture Crkve.

Kralj Petar Krešimir IV. i većina hrvatskog svećenstva poduprla je

nastojanja papinstva i zaključke Lateranskog koncila iz 1059. godine.
I na ovom saboru se raspravljalo o slavenskoj liturgiji i glagoljici. Uz sva
nastojanja papinstva, ćirilometodska baština je u Hrvatskoj jačala.

Glavna uporišta glagoljaštva i liturgije na slavenskom jeziku bili su u

Istri i kvarnerski otoci Krk i Cres. Odlučeno je da se glagoljaši ne smiju
zaređivati bez poznavanja latinskog jezika, slavensko bogoslužje
smatralo bizantskim utjecajem, pa je donijeta odluka da se ono mora
zabraniti. Ovim odlukama protivilo se niže svećenstvo.

Svećenicima je zabranjeno nošenje brade, a uveden je i celibat.

 DMITAR ZVONIMIR (1075. - 1089.)

ZVONIMIROVI SAVEZNICI
Mađari
njegova žena Jelena bila je sestra mađarskog kralja
Ladislava Arpadovića

Papa Grgur VII.

u Zvonimiru vidi vladara koji će mu pomoći da na
istočnoj jadranskoj obali provede crkvene reforme
Papa Grgur VII., 1073.-85. bio
je veliki reformator RKC

pokrenute su u samostanu
Cluny u Francuskoj sredinom
11. st.
Ove su reforme duboko
zadirale ne samo u život
crkvenih osoba, već i u
svakodnevni život ljudi. Većina
njih sačuvala se do danas,
poput običaja vjenčanja,
ženidbe, braka, običaja da se
katolički svećenici ne žene
(celibat) i ne nose brade i sl.
 ZVONIMIROVO KRUNJENJE
1075. g. u Solinu, crkva sv. Petra i Mojsija
papin poslanik Gebizon

Ovaj lokalitet među lokalnim je pučanstvom poznat kao “šuplja crkva”

 zakletva kralja
Dmitra
Zvonimira
1075. g.
Papi Grguru VII.

ostaci crkve Sv. Petra

i Mojsija u Solinu –
šuplja crkva
ostaci krunidbene
crkve Sv. Petra i
Mojsija kralja
Dmitra Zvonimira
u Solinu –
šuplja crkva
F. Quiquerez:
Krunjenje
kralja
Zvonimira
Krunidbena
vazalna
prisega
1075. g.
kralja
Dmitra
Zvonimira
senioru
Papi Grguru
VII.
“Ja Demetrije koji se zovem i Zvonimir, po milosti Božjoj vojvoda Hrvatske i
Dalmacije, zadobivajući vlast od našega gospodina pape Grgura, uveden
sam u upravljanje kraljevstvom Hrvata i Dalmatinaca i postavljen za kralja
zastavom, mačem, žezlom i krunom, od Tebe gospodine Gebizone,
poslanika Svete Stolice u solinskoj bazilici sv. Petra ; tebi se zavjetujem,
obećavam i obričem da ću ustrajno ispunjavati sve što mi tvoja časna
svetost naloži; to jest da ću u svemu i po svemu čuvati vjernost Apostolskoj
Stolici. Poštovat ću pravdu, čuvati crkve, bdjet ću nad životom biskupa,
svećenika i đakona. Zaštićivat ću siromahe, udovice i siročad, te se protiviti
prodaji ljudi. Određujem da se Svetom Petru svake godine na Uskrs plaća
tribut od dvije stotine bizantskih zlatnika u ime kraljevstva koje je meni
povjereno. Osim toga dajem, predajem i potvrđujem Apostolskoj Stolici
samostan sv. Grgura, koji se nalazi u Vrani s čitavim n jegovim blagom…”
 stanje u Zvonimirovoj Hrvatskoj opisuje
Ljetopis popa Dukljanina

“I za dobrog kralja Zvonimira biše vesela sva zemlja, jer

biše puna i urešena svakoga dobra, i gradovi puni
srebra i zlata. I ne bojaše se ubogi da ga iziji bvogati i
nejaki da mu uzme jaki, ni sluga da mu učini nepravo
gospodin, jer kralj svih branjaše, jer ni sam nepravedno
ne posidovaše. I biše puna zemlja svakoga blaga i puno
ukrasa na ženama, mladim ljudima i konjima. I zemlja
Zvonimirova biše obilna svakim raskošem.”
 KRALJEVA DARIVANJA
 daruje crkve, samostane i crkvene osobe
 BAŠĆANSKA PLOČA
 nastala nakon Zvonimirove smrti oko 1100.
 Zvonimirova darovnica zapisana na kamenu
 daruje samostan sv. Lucije u Baškoj na Krku
 pisana glagoljicom i hrvatskim jezikom
 prvi se put ime i titula hrvatskog vladara spominje na
hrvatskom jeziku
“Zvonimir, kral Hrvatski”
Bašćanska ploča, oko 1100. g.
Baščanska ploča u crkvi sv. Luce, Jurandvor u Baškoj na otoku Krku
AZ V’ IME OTCA I S(I)NA I SVETAGO DUHA
AZ’ OPAT’ DR’ŽIHA PISAH SE O LEDNINE JuŽE

DA Z’V'NIM(I)R KRAL’ HR’VAT’SKI

V’DNI SVOE V’ SVETUJu LUCIJu I SVEDO - MI
ŽUPAN’ DESIMIRA KR’BAVE MARTIN’ V L(I) - CE
PRB’NEBŽA S’ POSL’ VIN(0)DOLE JaK(O)V’
V O-TOCE DA IŽE TO POREČE KL’NI I BO(G) I BI AP(OSTO)LA I
G E - VANJELISTI I S(VE)TAJa LUCIJa AM(E)N’
DA IŽE SDE ŽIVE - T’ MOLI ZA NE BOGA AZ OPAT’ DBROVIT’
Z’ - DAH’ CREK’V’ SIJu I SVOEJu BRATIJu S DEV - ETIJu V’ DNI
K’NEZA KOS’M'TA OBLAD - AJuĆAGO V’SU K’RAINU I BJeŠE
V’ T’ DNI M -IKULA V’ OTOČ’CI S’ SVETUJu LUCIJu V’ EDINO
“U ime Oca i Sina i Svetoga duha. Ja opat Držiha pisah ovo o
ledini koju dade Zvonimir, kralj Hrvatski, u dane svoje svetoj
Luciji. I svjedoci: župan Desimir u Krbavi, Mratinac u Lici,
Pribineg, poslanik u Vinodolu, Jakov u otoku. Da tko to
poreče neka ga prokune Bog i dvanaest apostola i četiri
evanđelista I Sveta Lucija, Amen.
Da tko ovdje živi neka moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit
zidah crkvu ovu sa svoje braće devetero u dane kneza
Kosmata koji je vladao čitavom Krajinom. I bijaše u te dane
Nikola u Otočcu sa Svetom Lucijom zajedno.”
smrt kralja Zvonimira 1089. g.

LEGENDA O NASILNOJ SMRTI

Da su ga ubili sami Hrvati zato što ih je pozvao u

križarski rat protiv muslimana

navodno je Zvonimir na samrti prokleo Hrvate: “Dabogda

ne imali vladara od svoje krvi, nego vazda tuđem jeziku bili
podložni.”
legenda

kralja Zvonimira ubili Hrvatski plemići na Saboru u u

Kosovu polju kod Knina na mjestu ‘pet crikvah’.