You are on page 1of 13

SRETAN VAM

SMRT FAŠIZMU, SLOBODA NARODU!

• Tim riječima, 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu


vijećnici Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća
narodnog oslobođenja BiH su počeli i završili zasjedanje na
kojem su donijeli odluku o obnovi državnosti BiH, potvrdili
njezine historijske granice, te je definisali kao jednu od šest
ravnopravnih republika u sastavu tadašnje Jugoslavije.

• Dom ZAVNOBiH-a u
Mrkonjić Gradu
Odluka je nakon četiri dana potvrđena i na Prvom zasjedanju
AVNOJ-a u Jajcu. Nakon oslobođenja 1945. godine, BiH je dobila
grb i zastavu i za vrijeme socijalizma to su bili njeni simboli sve do
1992. godine.

ZASTAVA I GRB SR BIH

ZAVNOBiH-om BiH je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država


u kojoj će svi narodi imati ista prava, unutar koje će muslimani,
Srbi, Hrvati i drugi, živjeti u slobodi i jednakosti. Dan državnosti BiH
izglasalo je 247 vijećnika ZAVNOBiH-a svih bh. naroda.

Tog 25. novembra 1943. godine BiH je obnovila svoju državnost


koju je izgubila 1463. godine padom pod upravu Osmanske
carevine.
Treba istaći da je i u danima stvaranja države BiH na zasjedanju u Mrkonjić
Gradu bilo drugačijih mišljenja odnosno prijedloga da BiH bude
autonomna pokrajina.
Predstavnici Pokrajinskog komiteta KPJ za B i H Rodoljub Čolaković i
Hamza Humo su na kraju otišli kod Josipa Broza Tita i iznijeli mu problem,
te predložili da BiH postane šesta ravnopravna federalna jedinica. Tito je
bio komandant partizanskih snaga koje su se borile za oslobođenje
južnoslavenskih zemalja od fašističkog okupatora.

Tito je “presudio” – prihvatio je koncepciju o BiH kao ravnopravnoj


federalnoj jedinici, i rekao: “BiH mora biti ravnopravna republika najmanje
onoliko koliko su to Srbija i Hrvatska. I drugo, muslimani moraju biti
apsolutno ravnopravan narod, u mjeri koliko su to Srbi i Hrvati u BiH”.
NAJSTARIJI DOKUMENTI O BOSANSKOJ DRŽAVNOSTI

• Iako postoje pokušaji negiranja da naša zemlja ima hiljadugodišnju državnu tradiciju lako
je dokazati suprotno. Postoje pisani dokazi- dokumenti koji dokazuju tako dugu državnost
Bosne i Hercegovine.

• Sam naziv "BOSNA" potiče od Ilirske riječi "Bosona", o kojoj se prvi pisani tragovi pojavljuju
već 948. godine, kada Bizantijski Car Konstantin Porfirogenet u svome djelu "De
administrando imperio",( “ O upravljanju carstvom”) po prvi put spominje "Horion
Bosona", što u prijevodu znači "Zemlja Bosna“. Dakle, Bosna je već u 10. stoljeću bila
država.
• Povelja Kulina bana iz 1189. godine je prvi poznati diplomatski dokument pisan
na domaćem jeziku, i kao takav zaslužuje pažnju kako jezikoslovaca, tako i
historičara. Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju je
nemjerljiva. To je prvi poznati dokument izdan od strane jednog bosanskog
vladara vladaru, tj. knezu, druge države.
• Njen značaj ogleda se u dva područja: historiji bosanske državnosti i historiji
bosanskog jezika. Što se tiče prvog aspekta, može se reći da je Kulinova povelja
rodni list bosanske državnosti. Iz njenog sadržaja jasno se može uočiti činjenica
da je Bosna već u 12. stoljeću imala uređenu državu i instituciju suverenog
vladara, mada smo vidjeli da o tome postoje dokazi i iz 10. stoljeća.
POVELJA DANAS
Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka u Dubrovniku. Dva
primjerka se tamo nalaze i danas, a treći primjerak, ukraden u 19.
vijeku danas se nalazi u posjedu Ruske akademije nauka i
umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji. Mnogi smatraju da je
to original među poznatim primjercima. BiH je uputila zahtjev za
njeno vraćanje. Rusija je odbila zahtjev jer smatra da Povelja Kulina
bana, kao drugi dokument Slavena po starosti, jednako pripada i
njihovoj historiji.
HISTORIJSKA KARTA BOSNE I HERCEGOVINE
POKUŠAJI PRISVAJANJA BOSNE I HERCEGOVINE
1918. godine B i H je ušla u sastav zajedničke države Južnih Slavena
KRLJEVINU SRBA, HRVATA i SLOVENACA.(kasnije nazvana
Kraljevina Jugoslavija) U okviru diktature kralja Aleksandra
Karađorđevića 1929. Kraljevina Jugoslavija podjeljena je na 9
banovina pri ćemu nisu poštovane historijske granice pojedinih
teritorija. Područje naše zemlje ušlo je u sastav četiri banovine od
kojih je samo jedna- Vrbaska, bila u cijelosti na teritoriji B i H. Ostale
su bile dijelom i na teritorijama susjednih država čime se brišu
višestoljetne granice Bosne i Hercegovine.
Nove podjele naše teritorije uslijedile su 1939. godine srpsko-
hrvatskim sporazumom Cvetković – Maček. Tom prilikom formirana
je Banovina Hrvatska u koju, je bez volje i pristanka naroda,
uključeno i 13 kotara iz B i H.
U takvim okolnostima naša zemlja je docekala i početak Drugog
svjetskog rata kada je nastavljeno prisvajanje njene teritorije.
Fašistički okupatori su podijelili teritoriju Jugoslavije na dvije
interesne sfere. Tako je sjeverni dio B i H bio njemačka, a južni dio
talijanska interesna sfera.
10. aprila 1941. u Zagrebu je proglašena Nezavisna država
Hrvatska.Uz pristanak njemačke i Italije, Bosna i Hercegovina je
uključena u sastav NDH. Time se briše historijska i teritorijalna
posebnost naše zemlje.
Karte koje predstavljaju kako je kroz historiju bilo pokušaja, od strane drugih
država, da se teritorija B i H podjeli i prisvoji.
Podjela Kraljevine Jugoslavije na banovine 1929. god.
karta br 1.
Banovina Hrvatska je bila banovina (pokrajina) kraljevine
Jugoslavije od 1939.do 1941. godine
karta br. 2
Nezavisna Država Hrvatska (NDH) je politička tvorevina koja za
vrijeme drugog svjetskog rata od 1941. do 1945. postoji na području
današnje Bosne i Hercegovine, najvećeg dijela današnje Hrvatske i manjeg
dijela današnje Srbije karta br. 3
Njemačka i Italija u Drugom svjetskom ratu su takođe imale ambicije
prema Balkanu i prostoru BiH. Dogovrena je demarkaciona linija koja dijeli
njihove interesne zone. karta
br. 4
• Na kraju moramo ponovo naglasiti značaj 25. novembra i
Prvog zasjedanja ZAVNOB i H-a, kada je potvrđena i
obnovljena višegodišnja državnost naše zemlje. Zato vam
povodom ovog najvećeg državnog praznika iskreno i svim
srcem želimo: SRETAN 25. NOVEMBAR- DAN DRŽAVNOSTI
BOSNE I HERCEGOVINE!!! <3 <3 <3 : )))

You might also like