BEČ

Luka Rudinski 2.2

 S više od 1.800.000 stanovnika[2] (2.400.000 milijuna na širem području
grada[3]) je 10. najveći grad Europske unije,
 Beč
 Glavni grad Austrije
 Grad leži na Dunavu u najistočnijem dijelu Austrije nedaleko od granice
s Slovačkom, Mađarskom i Češkom
 Sjedište je nekoliko međunarodnih organizacija: OPEC-a (Organizacije
zemalja izvoznica nafte), IAEA-e(Međunarodne agencije za atomsku energiju)
i UNIDO-a (Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda).
 Grad je, između ostalog, i jedno od najomiljenijih europskih odredišta turista
iz čitavog svijeta ali i imigranata koji čine, posebno posljednjih godina, veliki
dio u broju gradskog stanovništva
 Na osnovu studije konzultantske firme za ljudske resurse "Mercer" o kvalitetu
života u svjetskim metropolama, Beč je 2015. godine proglašen najboljim
gradom za život na svijetu.
 Beč su osnovali Kelti oko godine 500. pr. Kr. Godine 15. pr. Kr. postaje
pogranični grad (Vindobona) u sustavu obrane Rimskoga
Carstva od germanskih plemena na sjeveru. U 13. st. gradu je
zaprijetilo Mongolsko Carstvo koje se prostiralo preko većega dijela
današnje Rusije i Kine. Nakon smrti svojega vođe, Mongoli su se povukli
iz Europe.
 Godine 1815. u njem je održan Bečki kongres na kojem je ustanovljen politički
poredak nakon Napoleonova poraza, a koji se održao s manjim izmjenama sve
do Prvoga svjetskoga rata.
 Bečko sveučilište osnovano je 1365. Na njem su se školovali mnogi studenti iz
Hrvatske, a i prvo hrvatsko moderno sveučilište, Sveučilište u Zagrebu osnovano je
prema bečkomu uzoru 1874. U Beču je dio svoje karijere kao
profesor slavistike proveo hrvatski jezikoslovac Vatroslav Jagić.
 Prema Köppenovoj klasifikaciji klime grad se nalazi na prijelazu
iz oceanske u umjereno kontinentalnu klimu. Ima topla leta s prosječnim
temperaturama od 22 do 26 °C te relativno hladne zime s prosječnim
temperaturama oko 0 °C.
 Povijesno središte Beča (Innere Stadt) upisano je na UNESCO-v popis mjesta
svjetske baštine u Europi 2001. godine zbog bogatstva arhitekture koja
uključuje barokne dvorce s parkovima, građevine
bečkoga neoklasicizma (Gründerzeit), ali
i urbanistički kompleks Ringstraße iz 19. st., u kojem se izmjenjuju
građevine, spomenici i parkovi, ali i zbog njezine važnosti u razvoju klasične
glazbe. Tu se nalaze znamenite građevine:
 Katedrala sv. Stjepana u Beču (Stephansdom)
 Romanička crkva sv. Ruperta (Ruprechtskirsche)
 Dvorac Schönbrunn sa Zoološkim vrtom Schönbrunn
 Crkva sv. Karla u stilu rokokoa
 Kraljevska palača Hofburg
 Gradska vijećnica (Rathaus)
 Kraljevsko kazalište (Burgtheater)
 Austrijski Parlament
 Muzej povijesti umjetnosti (Kunsthistorisches Museum) i Prirodoslovni muzej (Naturhistorisches Museum)
 Bečka Poštanska štedionica (Postsparkasse)
 Dvorac Belvedere
 Bečka državna opera (Wiener Staatsoper)
 Muzej Albertina u Beču
 Zgrada bečke secesije (Wiener Secession)
 Hundertwasserhaus
 Gasometer
 Neogotička Zavjetna crkva (Votivkirche)
 Središnje groblje s grobovima brojnih poznatih osoba
• Budimpešta (Mađarska), od 
• Tel Aviv (Izrael), od 2005.
1990. • Kijev (Ukrajina)
• Istanbul (Turska), od 2007.
• Moskva (Rusija), od 1991. • Ljubljana (Slovenija)
• Tabriz (Iran), od 2009.
• Zagreb (Hrvatska), od 1994. • Moskva (Rusija)
• Bratislava (Slovačka)
• Varšava (Poljska), od 2001. • Tunis (Tunis)
• Brno (Češka)
• Beograd (Srbija), od 2003.
 Muzej Liechtenstein posjeduje djela velikih umjetnika kao što
su: Rembrandt, Rubens i Van Dyck
 Etnološki muzej (Museum für Völkerkunde) posjeduje Montezuminu perjanicu
 Likovna akademija
 Zabavni parkovi Prater i Wiener Riesenrad
 Luka Rudinski 2.2

HVALA NA PAZNJI