You are on page 1of 28

Stanovništvo

Opće kretanje
stanovništva
4.1
KOLIKO NAS IMA?
 Znanost koja se bavi proučavanjem stanovništva naziva se
DEMOGRAFIJA, a grana unutar geografije DEMOGEOGRAFIJA.
 STANOVNIŠTVO čine svi ljudi koji žive na nekom prostortu.
 2019. Godine BROJ STANOVNIKA NA ZEMLJI PREMAŠIO 7,7
MILIJARDI.
POPIS STANOVNIŠTVA
 Broj stanovnika najpreciznije se utvrđuje POPIS STANOVNIŠTVA.
 Popisivači prikupljaju brojne informacije o stanovnicima
(dob,spol,nacionalnost,vjera i obrazovanje).
 U većini država, pa tako i u Hrvatskoj, popisi se provode svakih 10 godina, a
posljedni je proveden 2011.godine.
 Njime je utvrđeno da je 31. ožujka te godine U HRVATSKOJ ŽIVJELO 4284
889.
KRETANJE BROJA STANOVNIKA U
HRVATSKOJ
 Od prvog popisa stanovništva na prostoru Hrvatske (1857. godine)
 Pad broja stanovnika na nekom prostoru naziva se DEPOPULACIJA.
Broj stanovnika i
gustoća naseljenosti
4.2
PROMJENA BROJA STANOVNIKA
 Ukupna promjena broja stanovnika na nekom podrjuču u određenom
razdoblju naziva se OPĆE KRETANJE STANOVNIŠTVA.
PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA

rodnost> smrtnost=prirodni porast


Smrtnost> rodnost=prirodni pad
PROSTORNO KRETANJE
STANOVNIŠTVA
 PROSTORNO KRETANJE ILI MIGRACIJA podrazumjeva privremenu
ili stalnu promjenun mjesta boravak, odnosno u drugo naselje.

POTISNI ČIMBENICI PRIVLAČNI ČIMBENICI


 Rat  Bolja zdravstvena skrb
 Glad  Poslovne mogućnosti
 Manjak radnih mjesta  Obrazovanje
 Prirodne katastrofe  Sigurnost
Demografske strukture
stanoništva
4.3
ŠTO JE STRUKTURA STANOVNIŠTVA?
 Stanovništvo nekog prostora odlikuju različita obilježja, poput dobi, spola,
rase, jezika ili nacionalnosti.
 Grupiranje pojedinaca prema navedenim obilježima utvrđuju se
STRUKTURA STANOVNIŠTVA, koja se mjenja ovisno o prirodnom
prostornom kretanju stanovništva.
BIOLOŠKA STRUKTURA STANONIŠTVA

 Razvrstavanjem stanovnika prema spolu i dobi utvrđuju se BIOLOŠKA


STRUKTURA STANOVNIŠTVA.
 Grafički se prikazuju pomoću DIJAGRAMA DOBNO-SPOLNE
STRUKTURE STANOVNIŠTVA.
 Prema dobi, razlikujemo MLADO (0-14) ZRELO (15-64) I STARO
STANOVNIŠTVO (65 i više godina).
RASNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA
 Velike ljudske zajednice koje se međusobno razlikuju po vidljivim
fizičkim obilježjima, poput boje kože, oblika glave i lica te tipa kose,
nazivaju se RASE.
 Razlikujemo tri glavne rasne skupine: BIJELU,CRNU I ŽUTU RASU.
 Miješanjem rasa nastaju MULATI (bijela i crna) MESTICI (bijela i žuta)
te ZAMBO (crna i žuta).
JEZIČNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

 MATERINSKI JEZIK onaj je koji usvajamo u djetinstvu izvan nastavnog


sustava te na njemu mislimo i razgovaramo.
 PISMO je sustav znakova kojim se bilježi neki jezik.
NACIONALNA STRUKTURA
STANOVNIŠTVA
 Veći broj ljudi međusobno povezanih poviješću, jezikom kulturom i teritorijem
te osjećajem zajedništva i pripadnosti naziva se NAROD.
 NACIONLAN STRUKTURA: TALIJANI 0,42%, BOŠNJACI 0,73% ,
ALBANCI 0,41%, MAĐARI 0,33%, HRAVTI 90,42%.
Ostale strukture
stanovništva
4.4
OBRAZOVNA STRUKTURA
STANOVNIŠTVA
 OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA utvrđuje se prema
razini završene škole, PISMENOSTI te INFORMATIČKOJ
PISMENOSTI STANOVNIŠTVA.
 Obrazovna struktura stanovništva 2011: 52% srednja, 21% osnovna škola,
16% visoko obrazovanje.
GOSPODARSKA STRUKTURA
STANOVNIŠTVA
 GOSPODARSTVO je skup djelatnosti koje obuhvaćaju proizvodnju, potrošnju te
razmjenu dobara i usluga.

SEKTOR DJELATNOSTI
PRIMARNE DJELATNOSTI poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, lovstvo
SEKUNDARNE DJELATNOSTI Industrija, rudarstvo, građevinarstvo, energetika, proizvodno znanstvo
TERCIJARNE DJELATNOSTI Trgovina, turizam, promet, ugostiteljstvo, novčarstvo, uslužno znanstvo
KVARTARNE DJELATNOSTI Zdravstvo, školstvo, sudstvo, znanost, vojska, policija, javna uprava,
kultura
RELIGIJSKA STRUKTURA
STANOVNIŠTVA
 Religijska struktura Hrvatske 2011: -86,% katolici,
-3,8% ateisti
-4,4% pravoslavci.
Naselja Republike
Hrvatske
4.5
ŠTO SU NASELJA?
 Izgrađeni i naseljeni prostor u kojem stalno ili povremeno borave ljudi
nazivamo NASELJA.
 Naselja mogu biti SEOSKA, MEJŠOVITA, (PRIJELAZNA) i
GRADSKA.
SEOSKA NASELJA
 SEOSKA ili RURALNA NASELJA karaterizira manji broj stanovnika i
manja gustoća naseljenosti, jer ljudi uglavnom žive u obiteljskim kućama.
MJEŠOVITA NASELJA
 Budući da stanovnici sela počinju vodit gradski život, naselja mjenjaju
svoj izgled i poprimaju gradski oblik.
 Takva naselja nazivaju se MJEŠOVITA ili PRIJELAZNA NASELJIMA.
Gradska ili urbana
naselja Republike
Hrvatske
4.6
GRADSKA NASELJA
 GRADOVI su naselja u kojima se većina bavi nepoljoprivrednim
djelatnostima, poput industrije, obrta, trgovine, ugostiteljstva, zdravstva,
obrazovanja i drugih.
FUNKCIJE GRADA
 Osnovne FUNKCIJE GRADA jesu STANOVANJE i RAD, a važne su i
PROIZVODNJA MATERIJALNIH DOBARA te PRUŽANJE USLUGA.
RAZMJEŠTAJ FUNKCIJE U GRADSKOM
PROSTORU
 U uređenim i razvijenim državama smještaj pojedinih djelatnosti u gradu
određujem se PLANINSKI.
 Na temelju plana razvijaju se POSLOVNE, STAMBENE,
PROIZVODNE, PROMETNE i REAKCIJSKE ZONE u gradu.
 MAKRORELIGONALNI CENTRI: Zagreb, Osijek, Split, Rijeka.
BRAVO!
Uspješno si došao do kraja ove cjeline, a sada sa sigurnošću možeš krenuti po dvije petice
iz geografije! Sretno na ispitu!


You might also like