Funkcije

• Što su funkcije?
• Što je domena, a što kodomena
funkcije?
• Koje simboličke zapise koristimo pri
zapisivanju funkcija?
...

U potrazi za odgovorima,
krenimo s primjerima
iz svakodnevnog života...
Primjer 1.: Kad smo bili mali i kad su nas učili kako
se zove koji dan u tjednu, rekli su nam da je:
1. dan ponedjeljak, 2. dan utorak, 3. je srijeda itd.
→ ponedjeljak
1To možemo i ovako zapisati:
2 → utorak Time jeMožemo
zadana reći
FUNKCIJA
da je
3 → srijeda koja svakom
svakom broju
broju od
od 11 do
do 77
pridružuje točno
pridružen po jednu
jedan riječ
dan. .
4 → četvrtak
5 → petak
6 → subota Za početak zapamtimo da
funkcija
7 → nedjelja
“nečemu pridružuje nešto”.
Primjer 2.: U jednoj školi ima 6 viših razreda:

5.a → 21 Za svaki razred možemo

Time je zadana
Možemo FUNKCIJA
reći koliko
izbrojati da učenikakoja
je svakom
5.b → 19 svakom razredu
razredu od do
odu5.a
ima 5.a8.b
njemu. do 8.b
pridružuje
pridružentočno
brojjedan broj.
učenika.
6. → 26
7. → 25
Dakle, i u ovom primjeru
8.a → 17 funkcija
8.b → 18 “nečemu pridružuje nešto”.
 Uočimo kroz prošle primjere od čega se sastoji svaka
funkcija ! Vratimo se na 1. primjer:
1 → ponedjeljak
2 → utorak
3 → srijeda
4 → četvrtak
5 → petak
6 → subota
7 → nedjelja

Kao prvo, ovdje imamo brojeve Nadalje, imamo objekte

kojima nešto pridružujemo!
DOMENA
Oni čine DOMENU .
Dakle, u domeni su objekti
kojima nešto pridružujemo.
koje pridružujemo!
KODOMENA
Oni čine KODOMENU .
Dakle, u kodomeni su objekti
koje pridružujemo.
 Uočimo kroz prošle primjere od čega se sastoji svaka
funkcija ! Vratimo se na 1. primjer:
1 → ponedjeljak Svaka se funkcija
2 → utorak sastoji od:
3 → srijeda - domene
4 → četvrtak - kodomene
- pravila
5 → petak
pridruživanja
6 → subota
7 → nedjelja

DOMENA KODOMENA
I treće, imamo pravilo po kojem pridružujemo!
PRAVILO
To nam pravilo npr.PRIDRUŽIVANJA
kaže da broju 1 pridružujemo baš ponedjeljak,
a ne npr. četvrtak.
Uočimo te pojmove i u 2. primjeru:

5.a → 21 Što je ovdje domena?

5.b → 19 Domenu čine razredi 5.a, 5.b, 6., ... 8.b .
6. → 26 Preciznije, domena je skup
7. → 25 { 5.a, 5.b, 6., 7., 8.a, 8.b } .
8.a → 17
Što je kodomena?
8.b → 18
Kodomenu čine brojevi 21, 19, 26...
Preciznije, kodomena je skup
{ 21, 19, 26, 25, 17, 18 } .

Po kojem pravilu se vrši pridruživanje?

Svakom razredu pridružuje se broj
učenika tog razreda.
Zadatak 1.: U obitelji Jelić je četvero djece:

Ivan → 9 Imamo
Što li domena?
joj je i ovdje funkciju?
Svakog od njih možemo
- Imamo.
Domenu čine djeca (tj. imena) Ivan,
Ana → 7 upitati koliko ima godina.
Ana, Mira i Joža.
Mira → 6 Dakle, domena je skup
{ Ivan, Ana, Mira, Joža } .
Joža → 5
Što je kodomena?
Kodomenu čine brojevi 9, 7, 6 i 5.
Dakle, kodomena je skup { 9, 7, 6, 5 } .
Možemo ga i ovako zapisati: { 5, 6, 7, 9 } .

Po kojem pravilu se vrši pridruživanje?

Svakom djetetu se pridružuje broj
koji govori koliko ono ima godina.
Primjer 3.: Zadržimo se još malo na obitelji Jelić:

Ivan → plava Svako dijete možemo upitati

Ana → koju boju najviše voli.
žuta, narančasta
Mira → crvena
Joža → - (nijednu boju ne voli posebno)

Uočavaš li po čemu se ovo pridruživanje razlikuje od prethodnih?

• Ani su pridružene dvije boje
• Joži nije pridružena nijedna boja
Funkcija ne dopušta nijedno od toga !!!
Funkcija uvijek svakom elementu domene pridružuje točno jedan
element kodomene !!!
Stoga u ovom primjeru nemamo funkciju.
(imamo pridruživanje, ali se ono ne naziva funkcijom)
 Zapamtimo što vrijedi
za svaku funkciju:

Funkcija
svakom elementu domene
pridružuje
točno jedan element kodomene.
Zadatak 2.: Provjerimo jesmo li dobro razumjeli:
a) 1 → siječanj Je li time
Možeš zadana
li uočiti po funkcija?
kojem pravilu se
2 → veljača ovdje vrše pridruživanja?
Je.
3 → ožujak Svakom
Po čemu broju od 1 do 12 pridružen je
to znamo?
4 travanj odgovarajući
tome što jenaziv mjeseca
brojuuizgodini.
→ Po svakom lijevog
5 → svibanj stupca pridružen točno jedan naziv iz
6 → lipanj desnog.
7 → srpanj
8 → kolovoz Što je ovdje domena?
9 → rujan Domena je skup { 1, 2, 3, 4, ... 12} .
10 → listopad
11 → studeni Što je u ovom primjeru kodomena?
12 → prosinac Kodomena je skup
{ siječanj, veljača, ožujak, ... prosinac } .
Zadatak 2.: Provjerimo jesmo li shvatili:
b) Zagreb → ZG Možeš li uočiti po kojem pravilu se
Varaždin → VŽ ovdje vrše pridruživanja?
Rijeka → RI Gradovima iz lijevog stupca
Osijek → OS pridružene su odgovarajuće kratice
sa registarskih tablica.
Split → ST
Dugo Selo → -
Imamo li i ovdje funkciju?
Crikvenica → - Nemamo.

Zašto?
Zato što Dugom Selu i Crikvenici
ništa nije pridruženo, a funkcija bi
svakome iz lijevog stupca trebala
pridružiti točno jedan objekt iz
desnog.
Zadatak 2.: Provjerimo jesmo li shvatili:
c) siječanj → 31 Možeš li uočiti po kojem pravilu se
veljača → 28, 29 ovdje vrše pridruživanja?
ožujak → 31 Svakom mjesecu pridružen je
travanj → 30 broj dana u tom mjesecu.
svibanj → 31
Je li time zadana funkcija?
lipanj → 30
Nije.
srpanj → 31
kolovoz → 31
Zašto?
rujan → 30
Jer su veljači pridružena dva broja,
listopad → 31
a funkcija bi svakome iz lijevog
studeni → 30 stupca trebala pridružiti
prosinac → 31 točno jedan objekt iz desnog.
Zadatak 2.: Provjerimo jesmo li shvatili:
d) 1 → nedovoljan Je kojem
Po li timepravilu
zadanase funkcija?
ovdje vrše
2 → dovoljan pridruživanja?
Je.
3 → dobar Svakom
Po čemu broju od 1 do 5 pridružen je
to znamo?
4 → vrlo dobar naziv
Po tome ocjene
što jekoju predstavlja
svakom broju iztaj broj.
lijevog
5 → odličan stupca pridružen točno jedan naziv iz
desnog.
Što je ovdje domena?
Domena je skup { 1, 2, 3, 4, 5 } .

Što je ovdje kodomena?

Kodomena je skup { nedovoljan, dovoljan,
dobar, vrlo dobar, odličan } .
 Nadam se da nakon ovih primjera
možeš razumjeti
Funkcija rečenicu:
iz skupa D u skup K
je pravilo po kojem se
svakom elementu skupa D
pridružuje
točno jedan element skupa K.

Skup D nazivamo domena. Prepiši sve sa ove

Skup K nazivamo kodomena. stranice u bilježnicu!
 Ali matematičari kao matematičari...
...oni vole brojevima pridruživati brojeve...

Pa krenimo na primjere s brojevima...

Primjer 4.:
1 → 2 Možeš li uočiti po kojem pravilu se ovdje
2 → 4 vrše pridruživanja?
5 → 10 Svakom broju iz lijevog stupca pridružen je
8 → 16 dva puta veći (tj. dvostruki) broj.
10 → 20 Je li time zadana funkcija?
14 → 28 Je.

Zašto?
Jer je svakom broju iz lijevog stupca
pridružen točno jedan broj iz desnog stupca.

Što je ovdje domena?

Domena je skup { 1, 2, 5, 8, 10, 14 } .

Što je ovdje kodomena?

Kodomena je skup { 2, 4, 10, 16, 20, 28 } .
Primjer 4.:
1 → 2
2 → 4 Upoznajmo simboličke zapise
5 → 10 koje koristimo kod funkcija,
8 → 16 a koji nam
10 → 20 olakšavaju zapisivanje !
14 → 28
Primjer 4.:
1 → 2 Ako bismo željeli opisati pravilo pridruživanja
2 → 4 ove funkcije, rekli bismo:
5 → 10 Ova funkcija svakom broju pridružuje dva
8 → 16 puta veći broj.
10 → 20
Evo kako to kraće možemo zapisati:
14 → 28

f (x) = 2∙x
Objasnimo taj zapis!
f je ime funkcije izraz 2∙x nakon znaka =
Ime funkcije može bitix u zagradi govori nam što se pridružuje
predstavlja
bilo koje slovo. bilo koji broj onom broju x iz zagrade
kojem
Mi ćemo najčešće nešto pridružujemo U ovom primjeru pridružujemo
koristiti
slova f, (bilo
g, h. koji broj iz domene) mu 2∙x , tj. 2 puta veći broj.
Primjer 4.:
1 → 2 Ako bismo željeli opisati pravilo pridruživanja
2 → 4 ove funkcije, rekli bismo:
5 → 10 Ova funkcija svakom broju pridružuje dva
8 → 16 puta veći broj.
10 → 20
Evo kako to kraće možemo zapisati:
14 → 28

f (x) = 2∙x

Ovaj zapis čitamo: " ef od iks jednako je dva puta x "

Dakle, f(x) čitamo: " f od x "
 Primjer 4.:
1 → 2
2 → 4 U zapisu f(x) = 2∙x ne piše što je domena,
5 → 10 a što kodomena funkcije.
8 → 16
10 → 20 Matematičari su i za to smislili kratki zapis:
14 → 28

f : { 1, 2, 5, 8, 10, 14 } → { 2, 4, 10, 16, 20, 28 }

Vjerojatno i sam naslućuješ

koji dio zapisa što govori...
ime funkcije
domena kodomena
 Primjer 4.:
1 → 2
2 → 4 U zapisu f(x) = 2∙x ne piše što je domena,
5 → 10 a što kodomena funkcije.
8 → 16
10 → 20 Matematičari su i za to smislili kratki zapis:
14 → 28

f : { 1, 2, 5, 8, 10, 14 } → { 2, 4, 10, 16, 20, 28 }

Čitamo:
Funkcija f ide sa skupa 1, 2, 5, 8, 10, 14 u skup 2, 4, 10, 16, 20, 28 .
Primjer 4.:

Dakle, funkcija je u potpunosti zadana s ova dva retka:

f : { 1, 2, 5, 8, 10, 14 } → { 2, 4, 10, 16, 20, 28 }

f (x) = 2∙x

U prvom retku piše nam ime funkcije, domena i kodomena.

U drugom retku piše pravilo pridruživanja.
Primjer 4.:

Dakle, funkcija je u potpunosti zadana s ova dva retka:

f : { 1, 2, 5, 8, 10, 14 } → { 2, 4, 10, 16, 20, 28 }

f (x) = 2∙x

Sjećaš li se kako čitamo ta dva retka?

Funkcija f ide sa skupa 1, 2, 5, 8, 10, 14 u skup 2, 4, 10,
16, 20, 28.
f od x jednako je 2∙x .
Primjer 4.:

Dakle, funkcija je u potpunosti zadana s ova dva retka:

f : { 1, 2, 5, 8, 10, 14 } → { 2, 4, 10, 16, 20, 28 }

f (x) = 2∙x

Što ta funkcija pridružuje broju 5 ?

5 → 10
f(sjeti
To =se
možemo
(5) 10pravila pridruživanja...)
i ovako
i to čitamo:
zapisati:f od 5 jednako je 10 .
Dopunimo:
f (1) = 2 Kako to čitamo?
f f od 1pridružuje
(2) =se4što ova funkcija
(sjeti jednako je 2 1...)
broju
f (8) = 16 Što to znači?
f (10) = 20 To znači da ova funkcija broju 1
f (14) = 28 pridružuje broj 2 .
Primjer 4.:

Dakle, funkcija je u potpunosti zadana s ova dva retka:

f : { 1, 2, 5, 8, 10, 14 } → {N2, 4, 10, 16, 20, 28, }37, 100 }

f (x) = 2∙x

Razjasnimo još jedan detalj u vezi kodomene:

U kodomeni su brojevi koje pridružujemo brojevima iz domene,
ali u njoj smiju biti i brojevi koji ničemu nisu pridruženi.
Dakle, kodomenu možemo zadati i "šire".

Tako npr. u nju bismo mogli dopisati i brojeve npr. 37 i 100

i time ne bismo učinili ništa pogrešno.
A možemo dodati i sve preostale prirodne brojeve,
pa time dobivamo skup N.
Primjer 4.:

Dakle, funkcija je u potpunosti zadana s ova dva retka:

f : { 1, 2, 5, 8, 10, 14 } → N
f (x) = 2∙x

Zašto N ne pišemo u vitičastoj zagradi?

Vitičastu zagradu koristimo kad nabrajamo elemente skupa,
npr. { 1, 2, 3, 4, 5... } .
No, ako imamo oznaku za cijeli skup (npr. N, Z, Q...),
nju pišemo bez vitičaste zagrade.
 Istaknimo još jednom:

DOMENA KODOMENA

Domenu ne možemo Kodomenu možemo

zadati "šire"!
U njoj su točno oni brojevi
kojima nešto pridružujemo.
zadati "šire"!
U njoj su oni brojevi
koje pridružujemo,
a mogu biti i još neki
(koji nisu ničemu
pridruženi).
Zadatak 3.:
...
Možeš li uočiti po kojem pravilu se brojevima
5 → 2
iz 1. stupca pridružuju brojevi iz drugog?
4 → 1
Svakom broju pridružen je za 3 manji broj.
3 → 0
2 → -1 Što je ovdje domena?
1 → -2 Domena je skup { ... 5, 4, 3, 2, 1, 0, -1, -2...},
0 → -3 tj. skup cijelih brojeva, skup Z.
-1 → -4
Što je ovdje kodomena?
-2 → -5
Kodomena je također skup Z .
...

Simbolički zapišimo kako je zadana ova funkcija (nazovimo je g):

g : Z → Z Funkcija g ide sa skupa Z u skup Z.
Kako to čitamo?
g (x) = x - 3 g od x jednako je x minus 3
Zadatak 3.:
...
Dopunimo:
5 → 2
4 → 1 g (4) = 1 Kako to čitamo?
3 → 0 g (-2) = -5 gKako
od 4tojednako je 1 .
čitamo?
2 → -1
g (0) = -3
Što to znači?
g od -2
Kako to jednako
čitamo?je -5 .
1 → -2 To
Što znači
to da ova funkcija
znači?
g od 04jednako
broju je -3
pridružuje . 1.
broj
0 → -3 To
Štoznači da ova funkcija
to znači?
-1 → -4 broju -2 pridružuje broj -5 .
To znači da ova funkcija
-2 → -5 broju 0 pridružuje broj -3 .
...

Simbolički zapišimo kako je zadana ova funkcija (nazovimo je g):

g : Z → Z
g (x) = x - 3
Zadatak 4.: Dopuni sljedeće zapise ako želimo da funkcija:

a) svakom broju pridružuje 5 puta veći broj

f (x) = 5 ∙ x ili f (x) = 5 x
b) svakom broju pridružuje za 7 veći broj
f (x) = x + 7

c) svakom broju pridružuje 3 puta manji broj

x
__
f (x) =
3
d) svakom broju pridružuje isti taj broj
f (x) = x
e) svakom broju pridružuje suprotni broj
f (x) = -x
f) svakom broju pridružuje broj 8
f (x) = 8
Primjer 5.: Zadana je funkcija:
h : { -1, 3, 5 } → Z
h (x) = 2x - 7

Kako to čitamo?
Funkcija h ide sa skupa -1, 3, 5 u skup Z.
h od x jednako je 2x-7 .
Primjer 5.: Zadana je funkcija:
h : { -1, 3, 5 } → Z
h (x) = 2x - 7

Kako se zove ova funkcija?

funkcija h
Što joj je domena?
Domena je skup { -1, 3, 5 }.
Što je kodomena?
Kodomena je skup Z .
Koje je pravilo pridruživanja?
h(x) = 2x - 7
Primjer 5.: Zadana je funkcija:
h : { -1, 3, 5 } → Z
h (x) = 2x - 7

Kojim brojevima funkcija h nešto pridružuje?

Brojevima -1, 3 i 5 .
Izračunaj što im pridružuje!
Dakle, trebamo izračunati h(-1), h(3) i h(5) .

Krenimo od h(-1) !
Da bismo izračunali h(-1)
Pošto nas, zanima
trebamo koristiti
h(-1) pravilo
, umjesto pridruživanja.
x uvrstimo -1 !
h (x) = 2x - 7

h (-1) = 2 ∙ (-1) - 7I u nastavku umjesto x uvrstimo -1,

a sve ostalo redom prepišimo !
h (-1) = -2 - 7
Time smo izračunali što ova funkcija pridružuje broju -1 .
h (-1) = -9
Pridružuje mu broj -9 !
Primjer 5.: Zadana je funkcija:
h : { -1, 3, 5 } → Z
h (x) = 2x - 7

Kojim brojevima funkcija h nešto pridružuje?

Brojevima -1, 3 i 5 .
Izračunaj što im pridružuje!
Dakle, trebamo izračunati h(-1), h(3) i h(5) .

Krenimo od h(-1) !

h (x) = 2x - 7
Sad izračunajmo h(3) !
h (-1) = 2 ∙ (-1) - 7 Opet
h (3) krećemo
= 2 ∙ 3 - 7od pravila
h (5)pridruživanja.
= 2∙ 5 - 7
Sad
h (3)u =njega
6 - 7umjesto h x (5)
uvrstimo
= 10 -37
.
h (-1) = -2 - 7
h (-1) = -9 h (3) = -1 h (5) = 3
 Nadam se da si shvatio
osnovne stvari o funkcijama
i da ćeš nakon ove prezentacije
s lakoćom rješavati zadatke!
 Autorica prezentacije:

Antonija Horvatek
travanj 2007.
Ovaj materijal možete koristiti u nastavi, tj. u radu s učenicima.
U istu svrhu dozvoljeno je mijenjati ga i prilagoditi svojim potrebama.

Za svako korištenje materijala koje nije rad s učenicima, npr. za

objavljivanje materijala ili dijelova materijala u časopisima,
udžbenicima, na CD-ima..., za korištenje na predavanjima,
radionicama..., potrebno je tražiti i dobiti dozvolu autorice, te vezano
uz objavu materijala navesti ime autorice (ako dozvolu dobijete).

Ukoliko na bilo koji način koristite moje materijale, bit će mi drago

ako dobijem povratnu informaciju, Vaše primjedbe, komentare...

Antonija Horvatek
Matematika na dlanu
http://www.antonija-horvatek.from.hr/