You are on page 1of 10

HLOR (CL)

■Hlor (Cl) hloros


■ Hlor je nemetal koji se nalazi u 17. grupi, 3. periodi PSE. Ta grupa drugačije
se naziva halogena i njoj takodje pripadaju (fluor, jod, brom).
■ Relativna atomska masa hlora je 35,5.
■ 2,5 puto je teži od vazduha .
■ Neprijatnog je i veoma zagušljivog mirisa.
■ Jako je reaktivan.
■ Nema ga slobodnog u prirodi već se nalaze u obliku jedinjenja.
■Osobine hlora:
■ Hlor je gas žuto zelen boje.
■ Ima promenljivu valencu od I do VII i javlja se u obliku dvoatomnog
molekula (Cl2)
■ Veoma se dobro rastvara u vodi i gradi hlornu vodu.
■ Hlor je u I svetskom ratu služio kao bojni otrov te samim tim možemo
zaključiti da je otrovan.
■Dobijanje:
■ Hlor se u labaratorijama može dobiti oskidovanjem
hlorovodonične kiseline: MnO2 + 4HCl ----> MnCl2 +
Cl2 + 2H2O.
■ U industriji se dobija elektrolizom iz slane vode: 2H2O +
2NaCl ----> 2NaOH + Cl2 + H2
■ Takodje hlor sa vodonikom gradi (HCl): H2 + Cl2 ----> 2HCl
■Istorija hlora:
■ Hlor je otkriven 1774. godine od strane Švedjanina Karla Vilhelma Šelea.
■ Za jedinjenje hlora, hlorovodoničnu kiselinu, znalo se odranije. Kada je Šele
1774. godine zagreavao hlorovodoničnu kiselinu sa mineralom piroluzitom
(MnO2), dobio je gas žuto zelene boje. Naveo je da je gas gust, neprijatnog
zagušljivog mirisa, da se rastvara u vodi i daje kiselinu. Obezbojava lahmus
– hartiju, lišće i cveće. Jako je reaktivan, reaguje sa skoro svim elementima
PSE sem sa plemenitim gasovima. Nazvao ga je deflogistonska sona
kiselina. Taj naziv se zadržao tridesetak godina. Tek 1810. godine Hemfri
Dejvi je ukazao da se radi o čistoj supstanci, elementu. Trebalo je još 10
godina da neki hemičari prihvate da je hlor element.
Karl Vilhelm Šele Hemfri Dejvi
■Primena hlora:
■ Hlor se koristi za dezinfekciju vode, za dezinfekciju i izbeljivanje papira i tkanina.
■ Hlor se dosta koristi za izradu predmeta koji se koriste u svakodnevnici - boje,
namirnice, naftnih produkta, lekova, rastvarača i bojnih otrova. Hlor se koristi i za
dobijanje hlornog kreča i broma.
■ Organska hemija je takođe područije na kome se primenjuje hlor. Koristi se kao jako
oksidaciono sredstvo, a i kao zamena za atom vodonika u organskim jedienjeima.
■ Upotrebljava se u proizvodnji DDT (insekticid).
■ Hlor se koristi za proizvodnju polivinilhlorida (PVC), a on se koristi za proizvodnju
plastike za okvire prozora, odvodne cevi, podove...
■Toksičnost hlora:
■ Gasoviti hlor nadražuje sistem za disanje i suzne žlezde, u većim količinama
izaziva smrt. U vazduhu se može osetiti već u količini od 3,5*10 na -6, ali
opasna koncentracija je tek preko 1000*10 na -6. Da bi se neutralisao udišu
se pare etanola, ili razblaženog rastvora amonijaka.
■Opasni, a stvaraju se u organizmu:
■ Hlor je veoma reaktivan i po zdravlje opasan gas. Zbog njegove velike
otrovnosti u I prvom svetskom ratu su ga Nemci upotrebili kao bojni otrov u
Flanfriji. Nekoliko hiljada ljudi je izgubilo život, a mnogo više je
onesposobljeno. Pri uvođenju hlora u vodu stvara se veoma reaktivna
hipohlorasta kiselina. Ona reaguje sa mnogim biomolekulima, uključujući
proteine, nukleinske kiseline i masne kiseline. Zbog ovih svojstva teško je
zamisliti da se može stvoriti u organizmu. Ipak se to dešava. Ona je aktivna
komponenta “toksičnog koktela” koji stvara naš imunosistem. Kada
bakterije uđu u naš krvotok, neutrofili je napadaju, uvlače je u ćeliju,
razlože je smrtonosnim koktelom koji sadrži hipohlorastu kiselinu i
vodonik-peroksid.
Hvala na pažnji!

You might also like