NORMALNO I

ABNORMALNO U
PSIHIJATRIJI

Prof. dr. sc. Miro Klarić, neuropsihijatar

Što je normalno?
 Važna značajka psihičke normalnosti jest
→ subjektivni osjećaj koji pojedinac ima o sebi i okolina o njemu.
 Zajedničko svim definicijama je
 sposobnost vlastite prilagodbe na zahtjeve drugih osoba i na
okolinu, te
 sposobnost za djelovanje.
 Neke definicije spominju i
 osjećaj sreće.
Iz čega se sastoji psihički
normalno?
Prema Offeru i Sabshinu (1984)
→ psihički normalno sastoji se od četiri dijela:
 normalno kao zdravlje
 normalno kao utopija
 normalno kao prosjek
 normalno kao proces
Što nije normalno?
 Pojam patološko ponašanje  Najčešća ponašanja koja
često se zamjenjuje s jednim od određuju abnormalno
ovih pojmova: ponašanje su:
 rijetko pojavljivanje
 abnormalno
 nepridržavanje normi
 nenormalno
 osobna patnja
 iracionalno
 pomanjkanje uvida
 bolesno  opasnost (za sebe ili druge)
 morbidno  poremećaj funkcioniranja
 odstupajuće  iznenadnost u pojavljivanju
 aberantno  nepostojanje izbora (hoće li
 promijenjeno se bolest pojaviti ili neće)
Određivanje pojma abnormalnosti

 Rosenhan (1972.-1973.) provodi slavni eksperiment -

 diljem SAD-a uputio je dobrovoljce (i sam je bio uključen) u
psihijatrijske ustanove
 simulirali su slušne halucinacije
 svi hospitalizirani, zatim su izjavili da su sve izmislili i ponašali se
normalno
 nitko nije pušten, čak niti kada su tvrdili da je riječ o eksperimentu
 prosjek hospitaliziranog vremena bio je19 dana
 s njima osoblje malo razgovaralo
 svima dijagnosticiran psihijatrijski poremećaj (11 shizofrenija, 1
manično-depresivna psihoza)
Kriteriji psihičkog zdravlja i
bolesti
 Kritika:
→ bolnice se trebalo obavijestiti o dolasku lažnih bolesnika
 Rosenhan jednoj ustanovi

→ najavio dolazak „bolesnika“ iduća tri mjeseca

→ bolnica izjavila da je prepoznala 41 simulanta
→ Rosenhan uzvratio komentarom da nije nikoga poslao
 Otvara se pitanje
→ validnosti dijagnostičkih kriterija
 Različiti ljudi (društva, kulture, civilizacije)
→ različito definiraju psihičku abnormalnost.
Razlika između normalnog i abnormalnog

 U somatskoj medicini
→ jasnija
 U psihijatriji i psihologiji
→ moraju biti prisutna barem dva kriterija od više njih.
Odrednice abnormalnosti:
1. rijetko pojavljivanje
2. nepridržavanje normi
3. osobna patnja
4. uvid
5. opasnost
6. poremećaj funkcioniranja
7. iznenadnost
8. nepostojanje utjecaja na pojavljivanje bolesti
Odrednice abnormalnosti
1. Rijetko pojavljivanje
→ abnormalno se mora rijetko pojavljivati
problemi:
 rijetka ponašanja koja su normalna (nepijenje alkohola, celibati)
 česta ponašanja koja su abnormalna (anksioznost, depresivnost)
2. Nepridržavanje normi
→ svatko tko krši određene norme (društvene, vjerske i sl.)
pokazuje abnormalno ponašanje
problemi:
 kršenje normi ne predstavlja abnormalno ponašanje uvijek (inače bi
adolescentska populacija bila trajno zatvorena)
 sukob različitih normi unutar jednog društva
Odrednice abnormalnosti
3. Osobna patnja
→ značajna odrednica, analogna tjelesnoj boli.
problemi:
 neki poremećaji ne zahtijevaju osobnu patnju
→(maničan bolesnik će reći da je dobro, vrlo dobro ...);
 što je s patnjom okoline bolesnika?
→(shizofrenija, psihopatija);
 subjektivnost –
→ različitim ljudima razlikuju se stupnjevi patnje.
Odrednice abnormalnosti
4. Uvid
→ kritičnost bolesnika prema svojim tegobama i bolesti.
 ispunjen ako bolesnik shvaća da je njegovo stanje
promijenjeno, odstupajuće i patološko.
problemi:
 djelomičan uvid;
 disimulacija
→(svjesno prikrivanje – skrivanje i umanjivanje simptoma);
 bez uvida
→(manični, shizofreni).
Odrednice abnormalnosti
5. Opasnost
→ osoba s duševnom bolešću je opasna za sebe ili okolinu.
 Opasnost obično prolazi iz agresivnosti, tj. agresivnog ponašanja, a ono
može biti:
1) autoagresivnost
 suicidalnost (misli i/ili pokušaji)
 samoozljeđivanje (mutiliranje)
 može biti neovisna o poremećajima
2) heteroagresivnost
 može biti rezultat psihičkog odstupanja
 najčešće nije posljedica psihičkih problema
 problemi
 većina psihičkih bolesnika nije agresivna
 pitanje eutanazije
→ da li je dopustiti psihijatrijskim bolesnicima???
Odrednice abnormalnosti
6. Poremećaj funkcioniranja
→ obilježje koje sve više služi i kao dijagnostički kriterij.
 Može se pojaviti u različitim područjima života
→ i zahvatiti jedno ili više područja
 Razlike u intenzitetu
→ od oslabljenog funkcioniranja do potpune onesposobljenosti za funkcioniranje.
 Određujući čimbenik za težinu i prognostičkih ishod samog poremećaja
→ najbolje se vidi po ponovnom funkcioniranju u području koje je bilo najviše
zahvaćeno poremećajem.
 problemi:
 smetnje ne moraju biti uzrokovane psihijatrijskim entitetima
 poremećaji ne moraju uzrokovati smetnje funkcioniranja
 ovisnici, podvojene ličnosti
Odrednice abnormalnosti
7. Iznenadnost
→ iznenadna promjena ponašanja („iz čistog mira“).
problemi:
 nije znak psihopatološkog odstupanja već reakcija na situacije, stanja ili
tjelesna oštećenja;
 simptomi se postupno i polagano pojavljuju;
 u shizofreniji pojava poremećaja katkad spora, postupna i bez većih
oscilacija („sporošuljajući proces“)
→ povezano s težinom bolesti i lošijom prognozom (shizofrenija simplex).
Odrednice abnormalnosti
8. Nepostojanje utjecaja na pojavljivanje bolesti
 Duševni poremećaj nije slobodno izabran;

→ osoba ne može kontrolirati njegovu pojavu

 Ovaj kriterij je
→ najvažniji u liječenju.
 Time se odgovornost i „krivnja“
→ otklanjaju od samog bolesnika i njegove okoline
→ npr., prozivanje roditelja autistične djece.
NORMALNO – ABNORMALNO,
ZDRAVO - BOLESNO
 Čovjek je bolestan
→ ukoliko ima simptome psihičke bolesti

→ koji zadovoljavaju
→ određene dijagnostičke kriterije (klasifikacijske)
 Somatska medicina govori
→ o zdravom i bolesnom.
 Zdravlje nije samo odsustvo bolesti,
→ nego potpuno fizičko, psihičko i socijalno blagostanje.
Nedostatci
 Kategorijalan pristup
→ koji je u području mentalnog zdravlja nedovoljno osjetljiv;
 Atipični oblici bolesti, prijelazna stanja, početak same
bolesti
 Potpuno odbacivanje utjecaja okoline;
Nedostatci
 Odbacivanje svake odgovornosti pojedinca
→ za stanje u kojem se našao, ali i za borbu s tim stanjem;
 Definicija mentalnog zdravlja
→ putem negativne definicije
→ preuska je;
 Dijagnostičkim kategorijama
→ gube se razlike među pojedincima
→ i ne opisuje se stvarnost.
Specifični problemi razlikovanja bolesnog i
zdravog u psihijatriji
 Patološko se ne razlikuje od normalnog
→ numeričkim kriterijima, ono se opisuje i izdvaja.
 Znakovi i simptomi su rjeđi i manje uočljivi
→ nego u somatskoj medicini.
 Oboljeli mogu pokazivati
→ pomanjkanje uvida u svoje stanje ili ga disimulirati.
 Psihotičnim bolesnicima disimulacija je ugrađena
→ u kliničku sliku svoje bolesti
→ suicidalni bolesnici skrivaju misli o samoubojstvu.
Specifični problemi razlikovanja bolesnog i
zdravog u psihijatriji
 Ako su barem 2 kriterija zadovoljena,
→ možemo govoriti o psihopatološkom fenomenu.
 Individualne i interindividualne razlike
 Što je s ljudima koji čitav život spavaju manje od 6 sati??
 Različite reakcije nakon konzumiranja alkohola??
 Veliki utjecaj ima i dinamika vremena
 mnogoženstvo, preljub, homoseksualnost, eutanazija,
korida, nošenje krzna, hidžabi.
 Glavni zadatak psihopatologije je
→ dogovoriti kriterije i granice psihički zdravog od
abnormalnog
→ radi postavljanja točne dijagnoze (Rosenhanov eksperiment).
Normalno – abnormalno - patološko

 H. J. Eysenck (1975.) → opisao kategorije

→ normalno – abnormalno – patološko
 «Pravi» psihijatrijski poremećaji imaju karakteristike
bolesti
→(endogene psihoze, psihoorganski sindromi), iza kojih slijede
 «bihevioralni poremećaji» (neuroze, karakterni poremećaji i
sl.)
→koji nemaju atribute bolesti te stoga
→ ne spadaju u domenu medicine nego psihologije.
Normalno – abnormalno - patološko
 Bihevioralni poremećaji su
→ sasvim sigurno abnormalno ponašanje.
Uz implicitnu pretpostavku o postojanju kvalitativnih razlika,
→ između psihičke bolesti i bihevioralnih poremećaja
→ postoji oštra granica.
 Za bihevioralne poremećaje
→ trebala bi biti zadužena psihologija,
→ a za patološke promjene (bolesti)
→ mjerodavna je psihijatrija.
KRITERIJI NORMALNO –
ABNORMALNO - PATOLOŠKO
1. Statistički kriterij
2. Socijalni kriterij
3. Subjektivni kriterij
4. Medicinski kriterij
5. Ostali kriteriji
Socijalni kriterij
 Psihičko zdravlje podrazumijeva prilagodljivost osobe
→ na zahtjeve okoline i prihvaćanje socijalnih normi.
Nedostaci:
 nije univerzalan ni opće prihvatljiv
 reakcije na životne događaje
 uzroci osim psihičkih bolesti
 nestabilan u vremenu
 ne uzima u obzir inter-individualne razlike
 etička opravdanost ovog kriterija u ekstremnim društvima
 ritualni kanibalizam (Papua Nova Gvineja).
Subjektivni kriterij
 Normalno je ono što pojedinac prema vlastitom sudu
→ kod sebe ili kod drugih smatra da je normalno.
 Vrlo često sama osoba primijeti odstupajuće ponašanje;

 Važno u tretmanskom i prognostičkom smislu.

Nedostaci:
 subjektivnost
 nema referentne skupine
 smanjeni uvid
 preuveličavanje postojećih simptoma - agravacija
 nema znanstvenu vrijednost
Medicinski kriterij
 Čovjek je bolestan ukoliko ima
→ simptome psihičke bolesti
→ koji zadovoljavaju
→ određene dijagnostičke kriterije (klasifikacijske).
 Zdravlje nije samo odsustvo bolesti,
→ nego potpuno
→ fizičko, psihičko i socijalno blagostanje (SZO).
 Nedostaci:
 kategorijalan pristup koji je u području mentalnog zdravlja
nedovoljno osjetljiv
 potpuno odbacivanje utjecaja okoline;
 odbacivanje svake odgovornosti pojedinca za stanje u kojem se našao,
ali i za borbu s tim stanjem;
 definicija mentalnog zdravlja putem negativne definicije je preuska;
 dijagnostičkim kategorija se gube razlike među pojedincima i ne
opisuje se stvarnost
 zanemaruju se sva individualna obilježja
→ (stajalište antipsihijatrijskog pokreta)
Ostali kriteriji
 Kršenje normi, neočekivanost u pojavljivanju, osobna patnja,
teškoće u funkcioniranju
 Problemi:
→ nisu globalni ni jedinstveni.
 ako su barem 2 kriterija zadovoljena,
→ možemo govoriti o psihopatološkom fenomenu
 ne postoji jedan jedinstveni kriterij
→ za razlikovanje psihički normalnog od abnormalnog
Problemi-nastavak
 razliku treba shvatiti
→ individualno i holistički (primjena svih kriterija na konkretnu
osobu).
 problem prepoznavanja duševnog poremećaja
→ zbog njegovih različitih i brojnih kategorija
→ npr. shizofrenija može biti krivo prepoznata i dijagnozirana kao
depresija, iscrpljenost, anksioznost, nesanica, intelektualne
poteškoće …
Ostali kriteriji
 Veliki utjecaj ima i dinamika vremena.
 Abnormalno ponašanje je ono
 koje odstupa od statističkih i socijalnih normi,
 maladaptivno je,
 u njemu se doživljavaju jaki stres i uznemirenost.
 Psihopatološke simtpome treba
 otkriti, opisati (deskriptivna psihopatologija),
 objasniti (dinamska ili procesna psihopatologija)
 Dinamska psihopatologija
→ usmjerena je na:
 biološke,
 psihološke i
 socijalne procese
→ koji
→ uzrokuju i oblikuju simptome
→ koje treba
→ korigirati prikaldnim terapijskim metodama.
Ostali kriteriji
Problemi
 Različiti simptomi istog entiteta
 depresivna osoba koja ne izlazi iz kreveta, ne jede, ne može razgovarati
s drugima,
 učenik koji ne izvršava obveze, ne razgovara s drugima, napustio je sve
hobije, zanemaruje higijenu
 iritabilni radnik koji ne može spavati, lako plane, nepovjerljiv prema
obitelji
 U različitih entiteta mogu biti iste kliničke manifestacije
 depresija u tugovanja nakon smrti

 faza bipolarnog poremećaja

 postporođajna (postpartum) depresija

 shizoafektivni poremećaj
kraj