Svjetski dan mentalnog zdravlja

PERIMENOPAUZA I MENOPAUZA

Osijek, 10.listopada 2023. Jelinčić Ivana, mag.med.techn.

UVOD - MENOPAUZA
◦ Menopauza - prirodni biološki proces reprodukcije kada ženski menstrualni ciklus trajno prestaje, a
razina estrogena opada kao rezultat progresivnog smanjenja funkcije jajnika

◦ Klinički se menopauza dijagnosticira nakon 12 mjeseci amenoreje

◦ Prirodna menopauza javlja se u prosječnoj dobi od 51 godine, a varira od 40 do 58 godina

PERIMENOPAUZA
◦ Menopauza je razdoblje gdje dolazi do raznolikih metaboličkih poremećaja kao i fizičkih i
emocionalnih simptoma koji mogu negativno utjecati na ukupnu kvalitetu života žene

◦ Perimenopauza prethodi menopauzi te u većine žena započinje sredinom četrdesetih godina života

◦ U tom razdoblju plodnost žene opada, proizvodnja spolnih hormona u jajnicima počinje polako slabiti,
pa tada žene primjećuju prve simptome nedostatka hormona i/ili hormonske neravnoteže
SIMPTOMI I ZNAKOVI
MENOPAUZE
◦ Prvi simptomi menopauze uključuju promjene menstruacijskog ciklusa koji može postati kraći ili duži od
uobičajenog, noćno znojenje, smetnje spavanja, vaginalnu suhoću te promjene raspoloženja

◦ Uobičajeni poremećaji spavanja, poput apneje u snu, nemirnih nogu i drugih oblika nesanice, imaju
povećanu incidenciju kod žena u menopauzalnoj dobi

◦ Dolazi do hormonskih promjena koje dugoročno mogu utjecati na ↑ tjelesne težine, ↑ visceralnog i
supkutanog trbušnog tkiva, ↓ tolerancije na glukozu, hiperinzulinemiju i hipertenziju
FIZIOLOGIJA MENOPAUZE
◦ Većina promjena primjećuje se tek nakon 45. godine života kao posljedica opadanja broja jajnih folikula,
a samim time i broja jajnih stanica

◦ Jajnik tada proizvodi manje estrogena, ciklusi su često kraći, nakon čega se mogu pojaviti vazomotorni
simptomi

◦ Tada dolazi do prestanka menstruacije te pada razine estrogena, dok se razina FSH-a i LH-a postepeno
povećava do razdoblja postmenopauze

◦ Na samom kraju razina FHS-a postaje visoka, što znači da je funkcija jajnika prestala te se tada žena
nalazi u razdoblju postmenopauze
PSIHIČKE PROMJENE I MENOPAUZA
◦ Većina studija pokazuje da menopauza ima negativne učinke na kvalitetu života žena
◦ Istraživanja su otkrila da žene u postmenopauzi imaju nižu kvalitetu života zbog većeg rizika od
vazomotornih poremećaja, seksualnih problema i psihosocijalnih problema
◦ Prijelaz u menopauzu često se opisuje kao razdoblje povećane pojave simptoma depresije, a većina
studija pokazuje porast učestalosti depresije kod žena tijekom ovog razdoblja
RIZIČNI FAKOTRI ZA RAZVOJ
DEPRESIJE U MENOPAUZI
◦ Promjene gonadotropina i/ili spolnih hormona
◦ Povijest depresije u prijašnjoj anamnezi
◦ Vazomotorni simptomi
◦ ↑ tjelesne težine
◦ Tjelesna neaktivnost
◦ Slaba socijalna podrška
◦ Promjena psihosocijalnih uloga
◦ Kronične bolesti
◦ Percipirani gubitak kontrole nad životom
Psihosocijalni i zdravstveni čimbenici rizika za simptome depresije i / ili depresije tijekom tranzicije u
menopauzi
Kategorija rizika Domene Specijalni rizični faktori
Demografski rasa, prihod, bračni status, edukacija manjinski status, niski prihodi, niska
razina obrazovanja, neoženjeni,
rastavljeni, udovice

Psihološki osobine ličnosti, odnosi prema tjeskoba, pesimizam

menopauzi/godinama
Socijalni štetni životni događaji, kronična nepovoljna stanja, životne nedaće iz djetinjstva, traume,
socijalni odnosi stresne situacije, niska socijalna
podrška
Zdravstveni zdravstveno ponašanje, kronična stanja, fizički Pušenje, fizička neaktivnost,
simptomi, funkcionalnost poremećaji spavanja, psihijatrijski
poremećaji, komorbiditetna
medicinska stanja, kronična bol,
vazomotorni simptomi, ograničenja u
funkcioniranju uslijed psihičkih i
emocionalnih problema
DEPRESIJA U MENOPAUZI
◦ Promjene u razinama hormona mogu utjecati na neurotransmitere u mozgu
◦ ↓ estrogena uzrokuje valove vrućine i poremećaje spavanja, a može dovesti i do anksioznosti i promjena
raspoloženja
◦ Menopauza može potaknuti ili „probuditi” uzroke koji pridonose anksioznim i depresivnim
poremećajima u žena
◦ Pad raspoloženja, gubitak volje, beznađe, smanjen apetit, poremećaji sna – ovi simptomi ukazuju na
depresiju pogotovo ako perzistiraju 3 ili više tjedana
◦ Uzbunjujući simptomi: suicidalne misli ili osjećaj da bi si oduzeli život
KAKO SI POMOĆI?
◦ Kod depresije se javljaju negativne misli o sebi, drugima i svijetu. Ono što je prvo važno osvijestiti je da
naše misli nisu činjenice već samo jedan pogled na situaciju
◦ Važno je da pokušamo „uhvatiti“ te svoje negativne misli i sagledati ih na racionalniji način
◦ Nakon pojave neugodne emocije zapitamo se „Što mi je upravo sad prošlo kroz glavu“ i tada razmislimo:
koji su objektivni dokazi da je ta misao točna, koji su dokazi da nije točna, postoji li neko drugo
objašnjenje situacije i što biste rekli bliskoj osobi kao savjet da on/ona imaju iste te misli
◦ Ponekad ako su negativne misli točne možemo pristupiti rješavanju problema
KAKO SI POMOĆI?
◦ Ako nismo u mogućnosti vrednovati naše misli možemo ih pokušati zaustaviti
◦ Kada primijetimo da su misli prisutne možemo u sebi ili na glas povikati „STOP“ ili glasno pljesnuti
rukama ili učiniti neku drugu radnju nespojivu sa održavanjem uznemirujuće misli
◦ Ovu tehniku možemo koristiti samostalno ili uz usmjeravanje pažnje na drugi zadatak
KAKO SI POMOĆI?
◦ Depresija je često karakterizirana pasivnim ponašanjima i izbjegavanjem socijalnih kontakta što
smanjuje mogućnost doživljavanja pozitivnih iskustava
◦ Napravite popis aktivnosti u kojima uživate, u kojima ste prije uživali ili za koje vjerujete da bi vam bile
ugodne i odredite konkretan plan kada bi ste se mogli uključiti u te aktivnosti
◦ Uz to smanjite sve one aktivnosti koje vam ne donose zadovoljstvo (koliko možete). Ova metoda korisna
je u podizanju raspoloženja jer povećava osjećaj zadovoljstva koji može djelovati kao nagrada. Također,
može poslužiti kao distrakcija u situaciji kada nije moguće baviti se svojim mislima
NAPADI PANIKE U MENOPAUZI
◦ Napadaji panike koji se mogu povremeno javiti ne znače da imamo tzv. panični poremećaj
◦ Napad panike je nagli nastup kratkog razdoblja izrazite nelagodnosti ili straha, praćen tjelesnim ili
spoznajnim simptomima
◦ Tjepesni simptomi: suha usta, drhtanje, ubrzani rad srca, bol ili pritisak u prsima, osjećaj nedostatka
zraka…
◦ Panični poremećaj predstavlja pojavu ponavljanih napada panike, tipično praćenih strahom od budućih
napada ili promjenama ponašanja kojima se mogu izbjeći situacije koje stvaraju podložnost napadima
NAPADI PANIKE U MENOPAUZI
◦ Pravi panični poremećaj znatno utječe na (ne)kvalitetu života i treba mu se ozbiljno pristupiti
◦ Panični poremećaj je ponekad teško otkriti jer se neki simptomi kao npr. znojenje i palpitacije preklapaju
sa simptomima perimenopauze i menopauze
◦ Za menopauzu su više karakteristični povremeni blaži napadaji panike, a ne panični poremećaj u
pravom smislu riječi
NAPADI PANIKE U MENOPAUZI
◦ Jedan od načina na koji se možemo pomoći su tehnike relaksacije poput trbušnog disanja i progresivne
mišićne relaksacije
◦ Anksioznost često prati prsno, plitko i ubrzano disanje koje mijenja ravnotežu kisika i ugljikovog
dioksida u tijelu
◦ Mijenjanjem disanja u trbušno, mijenjamo naše fiziološko stanje (vraćamo ravnotežu kisika i ugljikovog
dioksida), smanjujemo tjelesnu pobuđenost te djelujemo i na naše emocionalno stanje
ABDOMINALNO DISANJE
◦ Udobno se smjestite
◦ Uzmite polagani udah kroz usta do razine koja vam je prirodna (ne preduboki) brojeći do 3 tako da
vam se trbuh napuše (ne gornji dio pluća)
◦ Kratko zadržite dah kroz 2 sekunde i izdahnite polagano kroz 6 sekundi
◦ Dužim izdisajima vraćamo ravnotežu kisika i ugljikovog dioksida
◦ Pokušajte tako disati kroz nekoliko minuta
◦ Vježbu možete ponoviti nekoliko puta na dan, a u početku je bolje vježbati kada niste anksiozni kako bi
se što bolje uvježbali
◦ Nadalje, kao kod depresivnih misli važno je prepoznati koje nas misli čini nervoznim te ih
preispitati, vidjeti koliko su one realne, postoje li neki drugi alternativni i funkcionalniji načini gledanja
na situaciju ili barem neko rješenje probleme
POREMEĆAJI SPAVANJA U
MENOPAUZI
◦ Poremećaji spavanja najčešći su poremećaj tijekom prijelaza iz menopauze u postmenopauzu

◦ Ovi poremećaji uključuju probleme sa spavanjem, buđenje nekoliko puta tijekom noći i buđenje ranije
nego što je poželjno ujutro

◦ Loša kvaliteta sna i neadekvatno trajanje spavanja povezano je s negativnim zdravstvenim ishodima, kao
što su pretilost, kardiovaskularne bolesti, smrtnost povezana s rakom, dijabetes, depresija i loša kvaliteta
života
POREMEĆAJI SPAVANJA U
MENOPAUZI
◦ Tijekom menopauze značajan broj žena (40%-60%) se žali na loš san, poput nesanice, pripisujući te
poremećaje lošijoj kvaliteti života, a ne menopauzi
◦ Depresija je povezana sa svim tipovima poremećaja spavanja. Žene koje nemaju depresiju, a u kojih
nastane primarni poremećaj spavanja, pod većim su rizikom da će dobiti depresiju. Budući da su
depresija i primarni poremećaji spavanja često udruženi, na to treba misliti
◦ Umor i osjećaji nedostatka energije, zajedno s poremećajima spavanja i tjeskobom, značajno utječu na
kvalitetu života kod postmenopauzalnih žena
KAKO SI POMOĆI KOD POREMEĆAJA
SPAVANJA U MENOPAUZI
◦ Izbjegavajte drijemanje tijekom dana
◦ Zamračite prostoriju i prozračite ju prije spavanja
◦ Odaberite laganu odjeću i posteljinu za spavanje
◦ Uspostavite umirujuću rutinu prije spavanja kako biste smanjili stres
◦ Izbjegavajte korištenje elektroničkih uređaja prije spavanja i druge aktivnosti
◦ Umjerena fizička aktivnost poboljšat će kvalitetu vašeg sna
◦ Smanjite stres i zabrinutost što je više moguće
KAKO SI POMOĆI KOD POREMEĆAJA
SPAVANJA U MENOPAUZI
◦ Izbjegavajte velike obroke, osobito 3 sata prije spavanja
◦ Izbjegavajte nikotin, kofein i alkohol, osobito najmanje 6 sati prije spavanja
◦ Spavanje s otvorenim prozorom i/ili ventilatorom kraj kreveta može pomoći kod smanjenja simptoma
noćnog znojenja
◦ Pobrinite se da imate kvalitetan madrac i jastuk jer će vam to uvelike poboljšati kvalitetu spavanja
RASTROJENOST U MENOPAUZI
◦ Prema Australazijskom društvu za menopauzu, „moždana magla” ili rastrojenost u menopauzi može se
pojaviti kao gubitak neposredne usredotočenosti, distrakcija, pogrešno odloženi predmeti i vremenski
prekidi odnosno „rupe” u pamćenju
◦ Rastrojesnot čest je simptom menopauze s kojim se susreće do dvije trećine žena
◦ Ovi simptomi mogu biti toliko jaki da se čak možete početi brinuti da imate demenciju
KAKO SI POMOĆI KOD
RASTROJENOSTI?
◦ Sveukupna briga o zdravlju imat će blagotvorne efekte i na teškoće s pamćenjem i koncentracijom koja
se često javljaju u menopauzi, a to uključuje:
◦ Kvalitetu sna - koja utječe na naše funkcioniranje tijekom dana, a neispavanost može dovesti do
poteškoća u pamćenju i pažnji
◦ Pravilnu prehranu – ono što jedemo utječe i na naš mozak
KAKO SI POMOĆI KOD
RASTROJENOSTI?
◦ Brigu o psihičkom zdravlju – stres, anksioznost i depresija su isto povezani s problemima pamćenja.
Jedan od simptoma depresije su teškoće sa koncentracijom, pažnjom i pamćenjem, a veća razina
hormona stres – kortizola je također povezana sa slabijim pamćenjem

◦ Redovitu tjelovježbu - brojna istraživanja su već pokazala blagotvorne efekte tjelovježbe na kognitivne
sposobnosti kroz strukturalne i funkcionalne promjene u mozgu. Nadalje, pozitivno djeluje na kvalitetu
sna i raspoloženje te smanjenje stresa koji dodatno pridonose kognitivnim teškoćama
KAKO SI POMOĆI KOD
RASTROJENOSTI?
◦ Također je važno držati mozak aktivnim i stimuliranim. Pokušajte naći aktivnosti koje vas uče nečem
novom, koje su izazovne i u kojima ćete na kraju i uživati jer će to povećati vjerojatnost da ustrajte u tim
aktivnostima npr. učenje novog jezika, učenje sviranja instrumenta, igranje šaha, rješavanje križaljki i
brojne druge aktivnosti

◦ Iskoristite neke jednostavne trikove poput podsjetnika na mobitelu, korištenja digitalnih kalendara,
ostavljanja nekih stvari poput ključeva uvijek na istom mjestu, fokusiranja na jednu po jednu stvar,
smanjivanja distrakcija i posvećivanja vremena stvarima koje su važne da zapamtite
Hvala na pozornosti