KONZUMERISTIČKO DRUŠTVO – NAČINI PROMJENE

PARADIGME

Naziv kolegija: Ekonomika održivog razvoja Ime i prezime: Lucija Norac-Kevo

Nositelj kolegija: Izv. prof. dr. sc. Zvonimira Matični broj: 4051/23
Šverko Grdić

Studeni, 2023.
UVOD
• U modernom dobu konzumerizam je
postao dominantna sila koja oblikuje
društva diljem svijeta.

• Obilježen neumoljivom težnjom za

materijalnim dobrima i stalnom
željom za stjecanjem više,
konzumerizam ima duboke
implikacije na pojedince, zajednice i
planet.
• Konzumerizam je
društveno-ekonomski
poredak koji potiče
stjecanje dobara i usluga u
sve većim količinama.
• U ovoj se paradigmi uspjeh i sreća
često poistovjećuju s gomilanjem
imetka, potičući ciklus neprestane
želje i potrošnje.
• Ovaj nezasitni apetit za
materijalnim dobrima ne samo da
opterećuje ograničene resurse,
već također doprinosi degradaciji
okoliša i društvenim
nejednakostima.
• Utjecaj konzumerizma nadilazi
zabrinutost za okoliš. Pojedinci se
često nađu zarobljeni u krugu
prekomjerne konzumacije, što
dovodi do stresa, tjeskobe i
osjećaja neadekvatnosti.
• Proizvodnja i zbrinjavanje proizvoda
stvara značajan otpad, pridonoseći
zagađenju i klimatskim promjenama.
• Konzumeristički način razmišljanja
doveo je do kulture bacanja, gdje se
proizvodi odbacuju nakon kraćih
razdoblja, što dodatno pogoršava
ekološke probleme.
• Poticanje svjesne i namjerne
potrošnje ključni je korak u
promjeni konzumerističke
paradigme.
• To uključuje donošenje informiranih
izbora o proizvodima koje
kupujemo, uzimajući u obzir njihov
utjecaj na okoliš i društvo.
• Naglašavanje kvalitete umjesto
kvantitete i podrška tvrtkama
koje su predane održivosti mogu
doprinijeti odgovornijoj i
svjesnijoj kulturi potrošača.
• Prelazak na održivu paradigmu zahtijeva
promjene u proizvodnim praksama.
• Poduzeća mogu usvojiti ekološki
prihvatljive proizvodne procese, dati
prednost obnovljivim resursima i
implementirati načela kružnog
gospodarstva kako bi smanjili otpad.
• Vlade i potrošači jednako igraju ključnu
ulogu.
• Filozofija minimalizma zalaže se
za pojednostavljenje vlastitog
života rasterećenjem fizičkog i
mentalnog prostora.
Moramo potaknuti angažman
zajednice. Izgradnja jakih
zajednica potiče osjećaj
povezanosti i zajedničke
odgovornosti.
• Promicanje svijesti o posljedicama
konzumerizma ključno je za poticanje
promjena.
• Obrazovne kampanje mogu
informirati pojedince o ekološkim i
društvenim utjecajima njihovih izbora,
osnažujući ih da donose održivije
odluke.
Zaključak
• Konzumerizam se duboko ukorijenio u tkivo suvremenog
društva, ali njegove posljedice postaju sve očitije. Pomicanje
paradigme od prekomjerne potrošnje zahtijeva višestruki
pristup. Podizanjem svijesti možemo raditi na izgradnji
održivijeg i ispunjenijeg društva. Izazov nije samo promijeniti
način na koji konzumiramo, već redefinirati naše razumijevanje
prosperiteta i uspjeha u svijetu koji se suočava s ekološkim
izazovima bez presedana.
Literatura
• Hromadžić, H., Konzumerizam : potreba, životni stil, ideologija,
Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2008.
• Čolić, S., Potrošačka kultura i konzumerizam, Institut društvenih
znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2013.
• Liberto, D., What Is Capitalism: Varieties, History, Pros & Cons,
Socialism, https://www.investopedia.com/terms/c/capitalism.asp -
preuzeto 26. 11. 2023.
• Higgs, K., A Brief History of Consumer Culture,
https://thereader.mitpress.mit.edu/a-brief-history-of-consumer-cultur
e/
- preuzeto 26. 11. 2023.
Hvala Vam na pažnji!